PRIPREMA ZA SAT U KOMBINIRANOM ODJELU – ŠKRINJICA SLOVA I RIJEČI

ŠKOLA, UČITELJ/ICA BR. SATA DATUM

1. RAZRED ✘ 2. RAZRED 3. RAZRED 4. RAZRED 1. RAZRED 2. RAZRED ✘ 3. RAZRED 4. RAZRED

NASTAVNA JEDINICA LEKTIRA: STANARI U SLONU, D. HORVATIĆ NASTAVNA JEDINICA ANALIZA PROVJERE ZNANJA

USVAJANJE NOVIH SADRŽAJA ✘ VJEŽBANJE/PONAVLJANJE ✘ PROVJERA USVAJANJE NOVIH SADRŽAJA VJEŽBANJE/PONAVLJANJE ✘ PROVJERA

DOMENE DOMENE

A – HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA ✘ B – KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO ✘ A – HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA B – KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

C – KULTURA I MEDIJI C – KULTURA I MEDIJI

ISHODI ISHODI

OŠ HJ A.2.1. Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila OŠ HJ A.3.1. Učenik razgovara i govori tekstove jednostavne strukture.
uljudnoga ophođenja. - razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije - govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod,
- govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost središnji dio, završetak
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom - pripovijeda događaje nižući ih kronološki
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika - služi se novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom
- priča o vlastitim doživljajima i događajima - u govornim situacijama samostalno prilagođava ton, intonaciju i stil
- pripovijeda događaje kronološki - točno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ,
- opisuje na temelju promatranja ije/je/e/i
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju - pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika
- točno izgovara sve glasove u riječima OŠ HJ A.3.3. Učenik čita tekst i pronalazi važne podatke u tekstu.
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu - uočava grafičku strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije, rubrike
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
OŠ HJ A.2.4. Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim - postavlja pitanja o pročitanome tekstu
razvojem. - pronalazi važne podatke u tekstu
- piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom - pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima
- povezuje slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući školskim rukopisnim pismom - pojašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst
- prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima - sažima (traži glavne misli) i prepričava tekst
- samostalno piše riječi i rečenice naučenim rukopisnim slovima - prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku
- u pisanju rukopisnim slovima pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ OŠ HJ A.3.5. Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama, glagolima i pridjevima, uvažavajući
- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i upotrebljava pravopisni znak spojnicu gramatička i pravopisna pravila.
kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka - uočava glagolsku radnju, stanje ili zbivanje na oglednim primjerima
- piše veliko početno slovo: imena životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u - piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku
bližem okružju - prepoznaje glagole i pridjeve na oglednim primjerima
- piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme) - prepoznaje ogledne i česte umanjenice i uvećanice
- piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i - razlikuje jesnu i niječnu rečenicu

OŠ HJ B.2.1. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga
teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
- govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
- izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom
- izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova
- uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga
okružuju
- povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga
okružuju
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu
- objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa

OŠ HJ B.2.2. Učenik sluša/čita književni tekst i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.
- razlikuje priču, pjesmu, bajku, slikovnicu, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje glavne i sporedne likove
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- smješta likove u vrijeme radnje i prostor

OŠ HJ B.2.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i
doživljajima književnoga teksta.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u
kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke: prikuplja riječi iz mjesnoga govora te sastavlja mali zavičajni
rječnik, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove
likove, sudjeluje u priči
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

MEĐUPREDMETNE TEME MEĐUPREDMETNE TEME

✘ OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ ODRŽIVI RAZVOJ ZDRAVLJE ✘ OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ ODRŽIVI RAZVOJ ZDRAVLJE
UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE
TEHNOLOGIJE TEHNOLOGIJE
PODUZETNIŠTVO GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ✘ UČITI KAKO UČITI PODUZETNIŠTVO GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ✘ UČITI KAKO UČITI
ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA I SUODNOSI S OSTALIM ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA I SUODNOSI S OSTALIM
PREDMETIMA PREDMETIMA
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
osr A.1.4. Razvija radne navike. osr A.2.2. Upravlja emocijama i ponašanjem. Prepoznaje i imenuje složene emocije i njihove uzroke.
osr B.1.2. Razvija komunikacijske kompetencije. osr B.2.1. Opisuje i uvažava potrebe i osjećaje drugih.
osr C.1.2. Opisuje kako društvene norme i pravila reguliraju ponašanje i međusobne odnose. osr B.2.4. Suradnički uči i radi u timu.

UČITI KAKO UČITI UČITI KAKO UČITI

uku A.1.1. Učenik uz pomoć učitelja traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih primjenjuje uku A.2.1. Uz podršku učitelja ili samostalno traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih
pri rješavanju problema. primjenjuje pri rješavanju problema.
uku A.1.2. Učenik se koristi jednostavnim strategijama učenja i rješava probleme u svim područjima uku B.2.2. Na poticaj učitelja učenik prati svoje učenje i napredovanje tijekom učenja.
učenja uz pomoć učitelja. uku C.2.2. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.
uku A.1.3. Učenik spontano i kreativno oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje pri učenju i rješavanju
problema.
uku A.1.4. Učenik oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje.
uku C.1.1. Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.
uku C.1.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i
ustraje u učenju.
uku D.1.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama
i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

VREDNOVANJE ZA/KAO UČENJE VREDNOVANJE ZA/KAO UČENJE navedeno u opisu aktivnosti

VREDNOVANJE NAUČENOGA VREDNOVANJE NAUČENOGA

UDŽBENIK – 1. DIO UDŽBENIK – 2. DIO RADNA BILJEŽNICA UDŽBENIK – 1. DIO UDŽBENIK – 2. DIO RADNA BILJEŽNICA

NASTAVNA SREDSTVA NASTAVNA SREDSTVA

 2. RAZRED 3. RAZRED
ISHOD ISHOD
OPIS AKTIVNOSTI OPIS AKTIVNOSTI
OČEKIVANJE OČEKIVANJE
UVODNI DIO SATA UVODNI DIO SATA
NEIZRAVNA NASTAVA IZRAVNA NASTAVA
OŠ HJ A.3.3.
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik se kreativno izražava. ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik uočava ispravljenu provjeru znanja.
OŠ HJ B.2.4. osr A.2.2.
uku A.1.3. uku B.2.2.
Učitelj govori. Zamisli da ti možeš živjeti na slonu. Nacrtaj unutar slona koga bi sve Učitelj će podijeliti učenicima provjere znanja. Učenici će neko vrijeme u tišini
tamo smjestio i što bi ti još bilo potrebno od stvari (Prilog 1). promatrati ispite. Uočavat će što su dobro napisali i gdje su pogriješili.
GLAVNI DIO SATA GLAVNI DIO SATA
IZRAVNA NASTAVA NEIZRAVNA NASTAVA
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik iznosi svoje mišljenje o pročitanom djelu. Učenik ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik zamjećuje i ispravlja učinjene pogreške.
sudjeluje u komunikacijskoj situaciji u razredu.
OŠ HJ A.2.1. Učitelj započinje frontalnu analizu provjere znanja. Proziva učenike koji navode
Učitelj uzima knjigu Stanari u slonu. OŠ HJ B.2.1. točne odgovore. Učenik zelenom drvenom bojicom zaokružuje broj zadatka koji je
Učitelj započinje razgovor s učenicima: OŠ HJ B.2.2. točno riješio, a crvenom broj netočno riješenog zadatka. Takav će način učeniku koji
O čemu govori priča Stanari u slonu? Koji likovi se pojavljuju u ovoj priči? Kakav je osr B.1.2. je griješio jasnije prikazati koje zadatke treba prepisati u bilježnicu OŠ HJ A.3.3.
bio slon iz priče? Što se jednog dana dogodilo, tko se uselio u slona? Jesu li ljudi osr C.1.2. uku A.2.1.
pitali slona da se usele u njega? Kako se slon osjećao zbog sve većeg broja stanara? uku A.1.1. uku B.2.2.
Kako su se stanari ponašali? Što je slon odlučio? Kako je slon postigao da se stanari uku A.1.4.
isele? Kako nazivamo nekoga tko se može dosjetiti rješenju u naizgled bezizlaznim
situacijama? Što se dogodilo kada je slon otišao od ljudi? Kako vam se svidjela
priča? Možete li povezati priču sa stvarnim životom? Na koji način?
NEIZRAVNA NASTAVA IZRAVNA NASTAVA
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim djelom. ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik piše ispravak pisane provjere znanja.
Učenik sudjeluje u zanimljivoj aktivnosti s drugim učenikom u paru. OŠ HJ A.2.1.
OŠ HJ A.2.4. Ukoliko učitelj nakon učinjene kvalitativne i kvantitativne analize utvrdi kako je
Učitelj najavljuje rad u paru. Jedan dio para će biti SLON, a drugi će biti STANAR. OŠ HJ B.2.4. većina učenika griješila u određenom zadatku, može prirediti listić s takvim tipom OŠ HJ A.3.3.
Zadatak učenika je napisati zajednički sporazum o stanovanju. U sporazumu se osr B.1.2. zadataka te na taj način dodatno vježbati. OŠ HJ A.3.5.
moraju dogovoriti o uvjetima koje traži slon kako bi prihvatio stanara i o uvjetima osr C.1.2. osr B.2.4.
koji bi stanaru bili potrebni za stanovanje. Važno je da se učenici slonići i učenici uku A.1.2. Učenici ispravljaju zadatke u kojima su pogriješili. Oni učenici koji su provjeru uku A.2.1.
stanari dogovore i napišu koje uvjete su dogovorili. Oba učenika potom potpisuju uku A.1.4. znanja u potpunosti riješili točno pomažu učenicima na način da sjede kraj njih i uku B.2.2.
sporazum o stanovanju. uku C.1.1. usmjeravaju ih dok ispravljaju pogreške.
Učenici čitaju svoje sporazume o stanovanju i komentiraju napisano. Učitelj uku C.1.3.
povezuje zadatak sa sporazumom sa svakodnevnim životom i ponašanjem ljudi. uku D.1.2.
Učenici se uče komunikacijom rješavati međusobne sporove. Učenici usvajajaju
dogovor kao razumno rješenje problem.
ZAVRŠNI DIO SATA ZAVRŠNI DIO SATA
NEIZRAVNA NASTAVA OŠ HJ A.2.1. IZRAVNA NASTAVA OŠ HJ A.3.1.
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim djelom. OŠ HJ A.2.4. ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik razgovara o osjećajima prilikom uspjeha i neuspjeha. osr B.2.1.
Učenik sudjeluje u zanimljivoj aktivnosti s drugim učenikom u paru. OŠ HJ B.2.4. Učenik određuje ciljeve učenja i prilagođava ga. uku C.2.2.
osr B.1.2.
 Razgovor o osjećaju sreće, srama, tuge i ponosa. Učitelj će s učenicima razgovarati
osr C.1.2.
o neuspjehu ali i o uspjehu.
uku A.1.2.
Učitelj će učenicima prikazati kvalitativnu i kvantitativnu analizu pisane provjere, ali
Učenik završava aktivnost prethodnoga dijela sata. uku A.1.4.
bez vidljivih imena i prezimena učenika. Učenici će pokušati iz tabličnog prikaza
uku C.1.1.
zaključiti u kojim su zadatcima bili najuspješniji, a u kojima ne baš tako dobri.
uku C.1.3.
Zajedničkim razgovorom pokušat će doći do odgovora zašto u pojedinim zadatcima
uku D.1.2.
nisu bili tako uspješni.
DOMAĆA ZADAĆA DOMAĆA ZADAĆA

PLAN PLOČE PLAN PLOČE

STANARI U SLONU
DUBRAVKO HORVATIĆ

REFLEKSIJA I SAMOPROCJENA UČITELJA (Čime sam zadovoljna/zadovoljan? Čime nisam? Što treba unaprijediti?)

Prilog 1