Dragica Dujmović Markusi, Vedrana Močnik, Romana Žukina,

FONOPLOV 1

integrirana radna bilježnica za prvi razred gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola

(140 sati)

RJEŠENJA ZADATAKA

1. STVARNOST PUNA TEKSTOVA

Sporazumijevanje (komunikacija)

1. a) NE; b) DA; c) DA; d) DA

2. 1c; 2a; 3d; 4b
3. sporazumijevanje – komunikacija; jezična komunikacija – verbalno sporazumijevanje;
grafem – slovo; komunikacijski kanal –put kojim poruka ide od pošiljatelja do primatelja
4. Individualni odgovori.
5. Viktor Žmegač, Dopisivanje i razgovor kroz zastor
a) tema teksta: suvremena komunikacija u javnosti
b) Suvremena komunikacija opisuje se pridjevima: gušća, glasnija, nametljivija u odnosu na
ranija razdoblja / prividni samogovori / natjecanje s decibelima iz diskoklubova
c) Metafora udaren mokrom krpom zapravo je frazem, a znači munjen, trknut, lud.
d) suprotstavljeni pojmovi: epoha pisanja – glasan govor, samogovor; tiha razdoblja –
glasnija, nametljivija komunikacija, elektronička vreva; tiho čitanje, tiho pisanje – deranje,
natjecanje s decibelima iz diskoklubova
e) Prednosti komunikacije u prošlosti: dominirala je pisana komunikacija koja je bila
intimnija, osobnija i tiša. Komuniciralo se tiše i dostojanstvenije.
f) odstupanje od današnje jezične norme: razgovarajući na udaljenost (pogreška u spoju riječi:
razgovarajući na udaljenosti); Ako ćete nekoga morati zapitati za neku adresu, morat ćete mu
prepriječiti put. – pogreška u slaganju futura: Ako budete morali nekoga zapitati, / Ako
morate nekoga zapitati, morat ćete….

Stvarnost puna tekstova

1. Tekstovi prema svrsi:

- osobna svrha: beletristika, čestitka, pismo, elektronska poruka,
- obrazovna svrha: enciklopedijski članak, predavanje, upute za korištenje lijeka
- javna svrha: vijest
- profesionalna svrha: pravilnici

2. M. J. Ljermontov, Junak našeg doba: opisni tekst

1
K. Bagić, Rječnik stilskih figura: upućivački tekst
B. Majhut, Priča: raspravljački tekst / pripovjedni tekst
C. Newkey-Burden, Adele, biografija: pripovjedni tekst
Poruka: Bok! Upravo smo stigli u Osijek: pripovjedni tekst

3. a) Tekst s obzirom na način organizacije: isprekidani tekst

b) Grafikoni prikazuju usporedbu udjela pojedine vrste energije u ukupnoj potrošnji u
Hrvatskoj 2008. i 2013. godine.
c) U 2013. godini znatno se povećao postotak potrošnje energije od obnovljivih izvora (od
0,23 % na 2 %, ali uz toplinsku energiju na dnu je po udjelu u ukupnoj potrošnji.
d) Da bi tekst bio dio mješovitog teksta, trebala bi u rečenicama tumačiti usporedba
zastupljenosti različitih vrsta energije u udjelu potrošnje 2008. i 2013. godine.

4. Pričanje – usmeno govorenje; usmeno iznošenje kakva sadržaja

Prepričavanje – pripovijedanje o onome što se dogodilo; pričanje nekomu o onome što se
čulo ili pročitalo
Izvješćivanje – upoznavanje s činjenicama; podnošenje izvještaja
5. Individualni odgovori.
6. Odstupanja od jezične norme: poslovi uprave – upravni poslovi; pisanje mjesta i datuma: U
Varaždinu 1. srpnja 2020. (bez zareza)

Životopis (biografija). Autobiografija

1. Individualni odgovori. 2. Individualni odgovori. 3. Individualni odgovori.

4. Zovem se Ivana Brlić-Mažuranić.
5. a) Tekst je autobiografija.
b) Tekst je ispripovijedan subjektivno. To je vidljivo po tome što je pisan u 1. licu. i iznosi
se stav pripovjedača.
c) imovne prilike – imovinske prilike; dozvoliti – dopustiti; vole da iskrivljuju – vole
iskrivljavati; tačnije – točnije.

Intervju
1. Individualni odgovori. 2. Individualni odgovori.

Književnost u suvremenoj kulturi

1. a) umjetnička književnost: djela koja su posebna, originalna i nadilaze vremenske i

prostorne granice; pisana posebnim stilom
b) popularna književnost: želi zabaviti publiku zanimljivim zapletima i shematiziranim
likovima
c) šund: djela bez ikakve umjetničke vrijednosti, služe lakoj zabavi
2. Individualni odgovori. 3. Individualni odgovori. 4. – 9. 2. Individualni odgovori.
10. a) Sudionici komunikacije: profesor i učenici

2
 b) odnos prema čitanju: previše pjesničkih riječi u knjigama, previše stranica; ne postoji
profa koji bi proveo godinu dana samo čitajući

Znanost o književnosti

1. a) DA; b) DA; c) NE; d) DA

2. 1.d; 2.b; 3.a; 4.c
3. Primjeri: lirika – npr. misaona lirska pjesma, himna
epika – bajka, roman
drama – komedija, tragedija
diskurzivni književni oblici – putopis, dnevnik
4. Povezivanje imena, naslova i književnih vrsta.
Antoine de Saint-Exupéry, Mali princ, moderna bajka
Antun Mihanović, Hrvatska domovina, himna
Braća Grimm, Trnoružica, bajka
William Shakespeare, Romeo i Julija, drama
Ezop, Cvrčak i mrav, basna
Ivan Kušan, Koko u Parizu, roman
5. Individualni odgovori.

2. KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI

Hrvatski jezik

1. a) NE; b) NE; c) DA; d) DA

2. 1.a); 2.c); 3.b)
3. Razvojni stupnjevi hrvatskoga jezika: indoeuropski jezici – baltičkoslavenski –
slavenski – južnoslavenski – zapadnojužnoslavenski- hrvatski jezik
4. Standard u nazivu standardni jezik znači da je jezik utvrđen nizom pravila i normi koje
govornici moraju usvojiti.
5. Obilježja hrvatskoga standardnog jezika: a) autonomnost; c) prilagodljivost novomu
vremenu; d) polifunkcionalnost; e) normiranost
6. Pari mi se da me nisi razumija. – dijalekt
Dečki nisu pozvani, danas je babinjak! – žargon
Dođem k tebi ako si doma. – razgovorni jezik
Dućani su bili zatvoreni i nismo ništa kupili. – razgovorni jezik
Moram nešto baciti u kljun, baš sam gladan! – žargon
Kužiš ti što ja tebi govorim? - žargon

Hrvatski standardni jezik

1. Individualni odgovori.2. Individualni odgovori.

3
3. Pravilan oblik riječi: 1-srijede; 2-majica; 3-čuje; 4-put; 5-imajte; 6-njegova; 7-umu; 8-
znaku; 9-vršnjačkog(a); 10-roza
4. Normativno pogrešne riječi: a) Biti ću – bit ću; b) mješana salata – miješana salata; c) u
kupaoni – u kupaonici; d) dan kojega – dan koji; e) unuka susjede – susjedina unuka; f)
dozvoliti – dopustiti; g) isčitati – iščitati
5. Upisivanje č/ć, dž/đ i ije/je/e/i
rječnik, stručnog, jezične, stručni, riječi, pokretači, jezičari, uvidjeli, rječnikom, sličnih,
rječnika, svijetu, riječi, provjere, primjere, jezične, uređuju, lingvističkomu, riječi, vrijeđaju,
zlonamjerne, veći, veći.
6. Žargonizmi zamijenjeni standardnim riječima
a) akači – učenica A razeda; b) nabubali smo – naučili smo napamet; c) dobiti duju – dvojku;
d) ispreskačite nepravilne glagole – brzinski provjerite znanje o nepravilnim glagolima; e)
dobiti keca – dobiti jedinicu; napisati domaći – domaću zadaću; f) iz matiše – iz Matematike;
desetak profa – profesora; g) maturalac – maturalno putovanje; h) san picavala sintaksu –
izbjegavala sam nastavu sintakse; i) raska – razrednica; j) u svaštaru – u bilježnicu u koju se
bilježe različiti sadržaji; k) do tastaturizacije – do pogrešnog pisanja slova uslijed brzog
pisanja
7. a) podcast – digitalna datoteka koja sadrži audiozapis ili audio-video zapis; stayhome –
ostani kod kuće; kruzer – jedrilica; selfie – slika samoga sebe /samoslika; transformiran –
preoblikovan, izmijenjen; dućan za lokalce – trgovina za lokalno/mjesno stanovništvo; biznis
– posao; šarm – privlačnost; lunapark – zabavni park.
8. a) Tema teksta: utjecaj influencera na svakodnevni život potrošača i na globalnu reklamnu
industriju i ekonomiju
b) influencer – utjecajna osoba; online – internetski, mrežni; celebrity – slavna osoba;
marketingaši – marketinški stručnjaci; brand – robna marka, ime ili simbol koji označuje
određeni proizvod ili uslugu; brand ambasador – osoba koja predstavlja određeni proizvod s
namjerom da poveća prodaju
c) Influencer izvorno znači neku utjecajnu osobu i osobu koja može utjecati na poslovne
odluke zbog svojega ugleda ili položaja. U suvremenome društvu značenje se širi i označuje
osobe koje su aktivne na društvenim mrežama, bliske korisnicima i svakodnevnim ljudima i
presudne su za oglašavanje proizvoda i njihovu veću potrošnju.
d) Siva ekonomija – ekonomske aktivnosti nad kojima država nema nadzor, smanjuju
proračunski prihod (rad na crno, utaja poreza)
Influencerska mafija – oglašavajući na Instagramu i YouTubeu, mnogo se zarađuje, a ne plaća
se porez.
e) Problemi vezani uz rad influencera:
Influenceri utječu na potrošačke navike ljudi. Na skriveni način oglašavaju proizvode koji
sami ne koriste, ali za to dobivaju novac. Teško je razlučiti autorski sadržaj i sponzorirani
sadržaj koji se reklamira jer nema jasne zakonske regulative. Treba zaštititi potrošačka prava.

f) Tri glavne teze: Više vjerujemo online korisnicima i influencerima nego vladama i
medijima. Influenceri reklamiraju proizvode i utječu na potrošačke navike ljudi na društvenim
mrežama.

4
Prikrivenom reklamom na društvenim mrežama izbjegava se plaćanje oglašivačkog poreza
čime se potiče siva ekonomija u društvu.
g) Potrošači više vjeruju „običnim influencerimaˮ od celebrity influencera zato što su oni
obični ljudi poput nas, dostupniji, često i odgovaraju na komentare i pitanja.

Priča
1. – 3. Individualni odgovori.

Putopis
1. Individualni odgovori.

Usmena književnost

1. NE; NE; DA; NE.

2. zaštitnik ljudskoga roda – Prometej; pokušao izbjeći proročanstvo – Zeus; prevario bogove,
okovao Smrt – Sizif.
3. Basna: a), d), e)
4. 1-Ares; 2-Apolon; 3-Pelop; 4-Jazon; 5-Hera; 6-Zeus; 7-Orfej; 8-Edip; 9-Jupiter; 10-Pan
6. Afrodita – Venera; Atena – Minerva; Eros – Amor; Hera – Junona; Kron – Saturn;
Posejdon – Neptun; Ares – Mars; Demetra – Cerera; Had – Pluton; Heraklo – Herkul; Pan –
Silvan; Zeus – Jupiter; Artemida – Dijana; Erinije – Furije; Hefest – Vulkan; Hermes –
Merkur; Perzefona – Prozerpina
7. Individualni odgovori. 8. Individualni odgovori.
9. Ja sam Vjest. Čuvarsam svetoga ognja… Ljut sam car, zovem se Bjesomar. Ja sam
Marun., najbogatiji među braćom. Zovem se Ljutiša. Hodam po lovu i razboju. Ja sam Potjeh.
Nisam htio lagati djedu…
10. – 14. Individualni odgovori.

3. I CVRČI, CVRČI, CVRČAK…

Jezik kao sustav znakova. Jezični znak

1. DA, NE, NE, NE, NE.

2. 1. b, 2. a, 3. c.
3. Individualni odgovori.
4. nejezični komunikacijski sustav – Brailleovo pismo i signalizacija zastavicama kod
izviđača.
5. Individualni odgovori.
6. a) Svaki stih ima 5 riječi. b) U svakom stihu su 3 leksema. c) brat.
7. Sadržaj jezičnog znaka lirika: jedan od tri književna roda, pjesničko stvaranje koje izražava
pjesnikov emocionalni i refleksivni odnos prema životu i sveukupnoj zbilji.
8. hiperbola; himna; legenda
9. Individualni odgovori.

5
Značenje riječi

1. U grafičkom prikazu nedostaje PRENESENO ZNAČENJE. Primjer za jednoznačne riječi:

npr. utorak, svibanj. Primjer za višeznačne riječi: npr. učenik, pržiti.
2. Metafora je preneseno značenje utemeljeno na sličnosti. Metonimija je preneseno značenje
utemeljeno na stvarnim odnosima.
3. a) Riječ iskren ima jedno značenje (otvoren).
b) Riječ kukavica ima više značenja.
c) Osnovno značenje riječi kukavica: ptica selica koja ne savija svoje gnijezdo
4. Sparta će nas se sjećati. (Leonida) – metonimija: Svi stanovnici Sparte sjećat će nas se.
Ratove neka vode drugi, a ti, sretna Austrijo, ženi i udavaj. (Matija Korvin) – metonimija:
Ženidbom politikom doći ću do vlasti.
Nešto je trulo u državi Danskoj. (William Shakespeare) – metafora: Prikriveni su problemi u
Danskoj.
Čovjek je čovjeku vuk. (Thomas Hobbes) – metafora: Čovjek je čovjeku neprijatelj.
Država – to sam ja. (Luj XIV.) – metonimija: Ja sam jedini vladar i donosim sve odluke sam.
Poslije mene potop. (Luj XV.) – metafora: Poslije mene bit će nevolje/propast.
(Ja) imam san. (Martin Luther King) – metafora: Imam veliku želju/cilj i znam da će ostvariti.
5. Individualni odgovori: npr. brzo – munjevito; ići spavat – ići u krpe; starost – jesen života;
pažljivo slušati – pretvoriti se u uho; nogometaši Dinama – Plavi; nogometaši Hajduka – Bili.

Lirska pjesma
1. – 4. Individualni odgovori.

Interpretacija lirske pjesme

1. – 5. Individualni odgovori.

Stilske figure
1. Napisana objašnjenja odnose se na sljedeće stilske figure: polisindeton, inverzija, retoričko
pitanje, epitet, personifikacija, simbol, oksimoron, onomatopeja, elipsa.
2. B. anafora. 3. D. anadiploza. 4. A. elipsa. 5. Primjeri figura dikcije: drevni i lijepi jeziče =
asonanca (ponavljanje glasova i i e); utječe na muzikalnost stiha; onomatopejski glagoli:
žuborio, zvuče ko žice, rojevi riječi = utječu na zvučanje; jezik zvuči svojim riječima;
sveprisutan je od rođenja.
6. Individualni odgovori.
7. Pantovčak – Markov trg = metonimija; iznijeli Picassa = metonimija; okovan snijegom =
metafora; čitali Pavličića = metonimija; Zagreb čeka = metonimija; Bosanski lonac =
metonimija; Kaptol nije htio primiti = metonimija; ogledalo uspjeha = metafora; skovali smo
plan = metafora
8. Stavite tigra u svoj motor. (reklama za gorivo) – metafora. Poželi prirodu! Poželi Pago! –
metonimija. Tu me cijene, tu kupujem. – asindeton. Više cvijeća, manje smeća! – elipsa. Učini
to! (Just do it.) – metonimija. Pij malo, pij dobro! – asindeton. Kartica koja misli svojom
glavom! – personifikacija. Strah i trepet za komarce! – elipsa.

6
Lirska poezija u suvremenoj kulturi

1. a) Većina ljudi ne razumije svrhu i smisao poezije. Tvrdnju iznosi povodom Svjetskog dana
poezije. b) Metafora: nekakva neobična životinja u zoološkom vrtu. c) Tekst u kojem se
obrazlaže sličnost sa životinjom: Isto kao što se većinom ne zna što s tim životinjama koje se
gleda, i koja je njihova svrha – osim da budu nekome lijepe, nekome egzotične, da nekoga
zapanje, da nekoga natjeraju da porazmisli o ovome ili onome, da ih se, poneke, na taj način
i sačuva od propasti, ako već nema drugih načina ili volje – tako se isto ne zna ni što s tom
poezijom.
2. Individualni odgovori.

4. PRIČA O JUNAKU

Riječi u međusobnome odnosu

1. Individualni odgovori.
2. Leksičko-semantički odnosi: blijed – svijetao = sinonimija; hotimice – nehotice =
antonimija; osjetilno – dodirno = hiperonimijsko-hiponimijski odnos; okusno – mirisno =
kohiponimija u odnosu na osjetilno; monosemija – polisemija = antonimija
3. a) NE; b) DA; c) NE; d) NE
4. Uljez je strašno dobro. To je jedini oksimoron u nizu, čest u razgovornom jeziku; trebalo
bi: jako dobro.
5. Sinonimi: lingvistika – jezikoslovlje; naracija – pripovijedanje; esej – ogled; deskripcija –
opisivanje; kronološki – slijedom; etimologija – podrijetlo; antonim – protuznačnica / leksem
suprotnoga značenja; sinonim – istoznačnica; hiperonim – nadređenica; monosemija –
jednoznačnost
6. Sinonimi u Prijanu Lovri: rado – svesrdno, spremno, sa zadovoljstvom; naužijem –
nauživam; malko – malo; malčice; snuje – sanja, planira; boguje – određuje; dvor – dvorac;
silno – snažno/jako; udari – padne; nedjelju – tjedan; škripcu – nevolji; čevrljaju –
neobavezno razgovaraju; zdvojiš – očajavaš
7. Kanonski oblici riječi: lud; jednako; noć; seljanin; odmah; pasti; brzo; zatvoriti; ujutro;
nemati
Antonimi: lud – normalan; jednako – različito; noć – dan; seljanin – građanin; odmah –
kasnije; pasti – ustati; brzo – sporo; zatvoriti – otvoriti; ujutro – navečer; nemati – imati
8. njemačke – Njemačke = homofoni; samo – samo = homografi; šumi – šumi = homografi;
hrvatski – Hrvatski = homofoni
9. Sinonimija – antonimija – homonimija
- sinonimija: rođendan – roćkas; hrabar – smion; uboštvo – siromaštvo
- antonimija: aktivan – pasivan; optimističan – pesimističan; ljevica – desnica;
- homonimija: sud (posuda) – sud (mišljenje); Tesla (prezime) – tesla (mjerna jedinica); grad
(naselje) – grad (tuča); jarčić (umanjenica od jarak) – jarčić (umanjenica od jarac)
11.
glasovne figure epika književna vrsta

7
 asonanca aliteracija novela roman himna priča

Riječi u rječniku
1. Individualni odgovori. 2. Individualni odgovori.
3. Elementi leksikografskoga članka: bibliografija – natuknica ili lema; ž – gramatička
odrednica; slavenofil – natuknica ili lema; gen. jd. slavenofila – gramatička odrednica; klas.
evr. – etimološka odrednica.
4. Individualni odgovori.

Struktura pripovjednoga teksta

1. Individualni odgovori. 2. Individualni odgovori.

3. Edgar Allan Poe, Crni mačak – pripovjedač u 1. licu, nepouzdani; Multatuli, Priča
japanskog kamenara – pripovjedač u 3. licu, pouzdani; Somerset Maugham, Mrav i cvrčak –
pripovjedač u 1. licu, nepouzdani; Vittorino Andreoli, Pismo učitelju – pripovjedač u 2. licu,
nepouzdani.

August Šenoa, Prijan Lovro

1. – 4. Individualni odgovori. 5. protagonist; dinamičan lik; slojevit lik. 6. Individualni
odgovori.
7. Okvirna priča: razgovor pripovjedača i crne udovice o stanju u hrvatskoj književnosti.
Središnja priča: pripovjedač u 1. licu pripovijeda o sudbini prijana Lovre.
8. a) Riječi izgovara udovica koju je pripovjedač sreo na vlastelinovu dvoru. b) Opisuju ono
što u svom zavičaju nalaze: neznatne odnose i nezanimljive događaje jer nema velikih
katastrofa. c) Da bi promijenio takav stav, pripovjedač počinje priču o sudbini prijatelja Lovre
9. a) Riječi izgovara pripovjedač. 10. pripovijest/pripovijetka/novela; tema: tragični put
nadarenoga seoskog djeteta na putu do intelektualca; mjesto radnje: okolica Zagreba (okvir),
Prag (središnja priča); vrijeme radnje: piščeva suvremenost – sredina 19. st.; glavni likovi:
pripovjedač, prijan Lovro; kompozicija: uokvirena.

5. JA, MI, ONI

Riječ u gramatici

1. Gramatička obilježja promjenjivih riječi

- nastavljanje: imenica, N jd. s. r.; knjiga: imenica, G mn. ž. r.; jednih: pridjev, G mn. ž. r.;
druge: pridjev, A mn. ž. r.; privlačilo je: glagol, 3. l. jd. s. r.; me: zamjenica, 1. l. jd. A; sav:
zamjenica, G, jd. m. r.; ono: zamjenica, N jd. s. r.; je predstavljalo: glagol, 3. l. jd. s. r.; me:
zamjenica, 1. l. jd. A; pravi: pridjev, A jd. m. r.; užitak: A jd. m. r.; čitanja: imenica, G jd. s. r.
2. Imenice: demokracija, sportaš, glumac, pjevač, učitelja, odgajatelja, liječnika, bogatstvo,
praznina, zgrade, prag, tolerancije, gradovi, pogledi, svijet, stvari
Zamjenice: nas, što (u ulozi veznika), nam, njima
Pridjevi: nekompetentnih (poimeničeni), korumpiranih (poimeničeni), najbolji, najboljeg,
materijalno, duhovna, više, niži, više
8
 Brojevi: tisuću
Glagoli: caruje, znači, bira, zarađuje, prati, gradimo, je, šire, sužavaju, kupujemo, uživamo
Nepromjenjive riječi: oko, da, puno, malo, danas, ili, puta, više, od, ili, a, sve (više) –
čestica, sve (niži) – čestica, a, na, ali, u, sve (manje)
Riječ se pripada zamjenicama kad se može zamijeniti riječju sebe: Češljam se. Riječ se je
čestica kad se ne može zamijeniti oblikom sebe: Brine se o djeci. Gradovi se šire. – se je
čestica.
3. Individualni odgovori.

Vrste riječi

im. im. prid. im. im. im. zam.

Gospodin grof je možda najprivlačniji osvetnik u povijesti književnosti. S njim se odrastalo u
prid. im. zam. im. prid. prid. im. im.
tinejdžerskoj dobi. Njegova se osveta sastojala od ljudskog i Božjeg poštenja i pravednosti.
zam. zam. zam. im. zam.
On je kažnjavao, dakle, osvećivao se jedino onima koji su mu izravno nanijeli zlo i odveli ga
prid. im. im. im. zam. im. im.
nevinoga u zatvor. Bio je samo mladić mornar koji se sa svojim brodom Faraonom vratio
im. im. z. pr. im.
u Marseille. Trebao se oženiti djevojkom koju je ljubio. A onda su mu zli ljudi podmetnuli
im. zam. prid. im. zam. zam. im. im.
krivnju što nije bila njegova. Stradao je nedužan i oteo srca svih nas čitatelja, ali i gledatelja
prid. prid. im. im. prid. im. zam. zam. im.
brojnih filmskih adaptacija. U zatvoru je sreo starog svećenika koji mu je, prije smrti, otkrio
im. im. im. im. prid. prid. im. im. im.
otok s draguljima. Preživio je pad u vreći s otočko-zatvorske litice u more i utjelovio nadu
im. im. im. prid. prid. zam. im.
brojnoj djeci da će život biti pravedan i pošten, da će se u njemu odnekud pojaviti grof
im. im. zam. zam. zam. im. prid. im.
Monte Christo i osvetiti se onima koji ih zlostavljaju. Osveta je postala Monte Christov život.
prid. prid. im. zam. zam. im. zam.
Ako dobre, pravedne osvete uopće može biti, onda je nju utjelovio ovaj grof kojeg su stvorili
prid. prid. prid. im. br. im. prid. im. im.
takozvani dobri, situirani ljudi. Jednom riječi, građansko društvo kraljevine.

a) imenice u genitivu: književnosti, poštenja, pravednosti, čitatelja, gledatelja, adaptacija,

smrti, litice, osvete, kraljevine
b) imenice u akuzativu: zlo, zatvor, Marseille, krivnju, srca, svećenika, otok, pad, more, nadu
c) zamjenice i vrste
on (njim) – osobna; njegova – posvojna; on – osobna; oni (onima) – osobna; on (mu) –
osobna; on (ga) – osobna; koji – odnosna; svoj (svojim) – povratno-posvojna; što – odnosna;
sav – zamjenički pridjev; mi (nas) – osobna; on (njemu) – osobna; oni (ih) – osobna; ona (nju)
– osobna; ovaj – pokazna; koji – odnosna

9
d) glagolski oblici
prezent – je, zlostavljaju, može,
aorist –
imperfekt –
perfekt – se odrastalo, se sastojala, je kažnjavao, osvećivao se, su nanijeli, (su) odveli, bio je,
se vratio, trebao se (oženiti – infinitiv), je ljubio, su podmetnuli, nije bila, stradao je, oteo (je),
je sreo, je otkrio, preživio je, utjelovio (je), je postala, je utjelovio, su stvorili
pluskvamperfekt –
imperativ –
futur prvi – će biti, će se pojaviti, (će) se osvetiti
futur drugi –
kondicional prvi –
kondicional drugi –
e) nepromjenjive riječi
prilozi – možda, jedino, izravno, samo, onda, odnekud, uopće
prijedlozi – u, s, od, sa, prije
veznici – i, dakle, a, što (zamjenica u ulozi veznika), da, koji (zamjenica u ulozi veznika), ako,
onda
čestice – se (odrastalo)
usklici –
2. – 4. Individualni odgovori.
5. Čovjek – imenica; priželjkuje – glagol; svijet – imenica; u – prijedlog; kojem – zamjenica;
bi – glagol; se – čestica; dobro – imenica; i – veznik; zlo – imenica; moglo – glagol (glagolski
pridjev radni); jasno – prilog; razlučiti – glagol; jer – veznik; mu – zamjenica; je – glagol;
prirođena – pridjev; neukrotiva – pridjev; želja – imenica; da – veznik; sudi – glagol; prije –
prijedlog, nego – veznik, što – zamjenica, shvati – glagol. 6. Individualni odgovori.

Roman

1. a) NE; b) NE; c) DA; d) NE.

2. a) Prvi je roman u današnjemu smislu riječi roman Zlatarovo zlato Augusta Šenoe iz 1871.
godine. b) Realistički i moderni roman podjela je prema književnim epohama. d) Roman je u
hrvatsku književnost uveo Petar Zoranić napisavši Planine 1536. godine.
3. Spajanje autora i naslova: 1.D; 2.E; 3.B; 4.A; 5.C. 4. Individualni odgovori.

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

1. Vjenceslav Novak. Lucija Stipančić. Juraj Stipančić.

4. Pravilni oblici riječi: tomu, teškoj, trenutak, ga, svojega/svoga,
pripovijedaka/pripovijetka/pripovijetki, tih, tematikom, koji, pisaca, knjižicu, ljudima,
tipičnim.
5. Riječi koje se pišu velikom početnim slovom: Prije, Senia, Senja, Japoda, Lici, Bosni,
Gorskome, Primorju, Naselje, Kuk, Senjski, Najviši, Senona, Na, Potoka, Senona, Dragu,
Velikih, Sa, Koliku, Senj.

10
6. Pisanje č, ć, dž, đ, ije, je, e, i: protjecala, ulijevala; plemića; ploča, među, čakavski,;
pronađena, među, tvrđave, lijeva, stoljeća; utočište, čitavo, stoljeće, Mlečana, najsvjetlije,
povijesti, stoljeća; mjestu, Beč; smješten, točno, između, mjestu, presijeca, simbolično,
sunčani.
Jerome David Salinger, Lovac u žitu

1. Holden Caulfield. 2. Individualni odgovori. 3. Individualni odgovori. 4. Individualni

odgovori. 5. a) Veličao je Salingerov roman kao knjigu koja sadrži velike životne istine i
odgovore na mnogobrojna životna pitanja. b) Uhvatila sam se za svaku njegovu misao. /
Prihvatila sam bez zadrške svaku njegovu misao. c) Osjetljivu situaciju pokrenuo je /
uzrokovao je lik Holdena Caulfielda.
6. Normativno pogrešne riječi: voljeo – volio; njegovom – njegovu; svjet – svijet; čudljiv –
ćudljiv; priće – priče; sječnja – siječnja; pisma – pisama; Donald – Donaldu; čovijek – čovjek

Josip Kozarac, Tena

1. – 4.: Individualni odgovori.

Ja, mi oni

1. a) Zamjena riječi sinonimima: okruženje – sredina; transformirajući – preoblikujući;

hijerarhija – poredak; razvidna – vidljiva; načelo – princip; status – položaj; dominirati –
isticati se; obilježje – karakteristika; nazočnost – prisutnost; karakterizirati –
obilježavati/određivati; idealna razina – savršen nivo. b) Tema: Društvo je puno nejednakosti
među ljudima.
2. a) Tema: Kulturološke razlike u doživljavanju druženja u restoranu. b) Pisac ne uživa u
ručku jer misli da će morati platiti polovicu ručka koji je vrlo obilan jer Hrvat mnogo
naručuje. S takvim uvjerenjem dolazi zato što je to već jednom doživio. c) Rečenica znači da
je pisac ostao zapanjen kad je shvatio da Hrvat plaća cijeli ručak i zapravo se posramio jer je
na ručak došao već s predrasudom da će ga netko preveslati.
3. Tumačenje etničkih stereotipa: praviti se Englez – praviti se da nisi upućen u nešto; točan
kao švicarski sat – vrlo precizan; svaki Cigo svoga konja hvali – svatko hvali svoje s
namjerom da nešto proda ili uspije u nečemu; ima ih kao Kineza – ima ih u iznimno velikom
broju; vrijedan kao Japanac – iznimno vrijedan.
4. Individualni odgovori.

6. DRAMA POBUNJENOGA POJEDINCA

Uvod u sintaksu. Sintagma

1. Individualni odgovori.
2. Predikati i vrsta glagolskog oblika: žvači – imperativ; se ne bi ujeo – kondicional prvi;
promisli – imperativ; prozboriš – prezent; mjeriš – prezent; će biti – futur prvi; mogla bi znati
– kondicional prvi + infinitiv; je – prezent; će plaćati – futur prvi.

11
3. Sintagme: čitati roman, književna vrsta, popularno djelo, čitateljska publika, moje
mišljenje, postavljeno pitanje, prvi umjetnički roman, zanimljiva tema, obrađivati
temu, stalne osobine, pripadati razdoblju, započeti priču, očekivati s nestrpljenjem, čekati na
polici, ukus publike.
4. Vrste sintagma s obzirom na vrstu gramatičke veze: dramski tekst – sročnost; tragedija
Antigona – sročnost; Posljednji Stipančići – sročnost; prikazati predstavu – glagolsko
upravljanje /rekcija; filozof Aristotel – sročnost; malo imati . pridruživanje; grčka tragedija –
sročnost; platiti ulaznicu – glagolsko upravljanje / rekcija; obožavati nekoga – glagolsko
upravljanje / rekcija; opirati se svemu – glagolsko upravljanje / rekcija; lagano se spuštati –
pridruživanje; obratiti se Kreontu – glagolsko upravljanje / rekcija.
5. Vrste sintagma s obzirom na službu zavisne sastavnice: Ljubavna strast – atributna
sintagma; naša publika – atributna/odredbena; poklanjati pozornost – objektna/dopunska;
poljubiti zemlju – objektna; ljetos dočekati – okolnosna/priložna/adverbijalna; nemirno
promatrati – okolnosna; Jesenje veče – atributna; osjetiti nedostatak – objektna; znati otprilike
– okolnosna; mnogo razmišljati – okolnosna; položiti ispit – objektna; Bezazlena pjesma – –
atributna sintagma.
6. Individualni odgovori: npr. sporo se kretati – okolnosna sintagma; veliki grad – atributna
sintagma; gledati film – dopunska sintagma; riješiti zadatak – dopunska sintagma; ukusan
zalogaj – atributna sintagma; govoriti razgovjetno – okolnosna sintagma.

Rečenični članovi

1. Individualni odgovori:
2. Individualni odgovori: npr. Ujak Kreont vlada. Ujak Kreont vlada gradom. Antigonin ujak
Kreont vlada gradom. Antigonin ujak Kreont vlada gradom Tebom. Nepravedan Antigonin
ujak Kreont vlada gradom Tebom. Nepravedan Antigonin ujak Kreont vlada gradom Tebom
kao silnik.
3. nekad, se, mislilo, da, je, kolijevka, današnjega, čovjeka, u, srcu, Europe.
4. Sintaktičke jedinice manje od rečenice: riječ, sintagma.
5. Predikati: slavimo, smo došli, bi trebale učiniti, su imale, su rođene, mogu slaviti, se može
pomoći, mogao bi odrediti, se ne mora poklapati, može izračunati, će se naći, se nalazilo, želi
doznati, treba dati.
6. smo došli – perfekt, 1. l. mn. (složeni glagolski oblik); bi trebale učiniti – kondicional prvi,
3. l. mn. (složeni glagolski način) + infinitiv; su imale – perfekt, 3. l. mn. (složeni glagolski
oblik); mogu slaviti – prezent, 3. l. mn. (jednostavni glagolski oblik) + infinitiv; se može
pomoći – prezent, 3. l. jd. (jednostavni glagolski oblik) + infinitiv; mogao bi odrediti –
kondicional prvi, 3. l. jd. (složeni glagolski način) + infinitiv; se ne mora poklapati – prezent,
3. l. jd. (jednostavni glagolski oblik) + infinitiv; može izračunati – prezent, 3. l. jd.
(jednostavni glagolski oblik) + infinitiv; će se naći – futur prvi, 3. l. jd (složeni glagolski
oblik); se (je) nalazilo – perfekt, 3. l. jd. (složeni glagolski oblik); želi doznati – prezent, 3. l.
jd. (jednostavni glagolski oblik) + infinitiv; treba dati – prezent, 3. l. jd. (jednostavni glagolski
oblik) + infinitiv. 7. Individualni odgovori.
8. Rečenice u kojima postoji subjekt: Kako su nas samo pronašli?; Smrzavali smo se ispred
škole.; Svoju su kuću roditelji namjeravali prodati.

12
Besubjektne rečenice: Mjesečno se na nastavi obradi desetak novih autora.; Cijele je noći
polagano rosilo.; Pričalo se na sastanku i o tebi.
9. Izravni objekt (i glagol koji mu otvara mjesto): ideju (dati); prijateljstvo (razvijali smo); oči
(si zatvorio); ih (slušao); priču (ponavljaju); suosjećanja – dijelni genitiv (pokažite); kreveta –
dijelni genitiv (nije vidio).
Neizravni objekt (i glagol koji mu otvara mjesto): ti (dati); nam (su pričali); tome (su pričali);
nam (ponavljaju); jadniku (pokažite).
10. Dijelni genitiv: pokažite suosjećanja – pokažite suosjećanje; slavenski genitiv: Nije vidio
kreveta – nije vidio krevet.
11. Vrste priložnih oznaka.
- na grad – priložna oznaka mjesta; u predvečerje – priložna oznaka vremena; u potocima –
priložna oznaka načina; šapatom – priložna oznaka načina; od istoka – priložna oznaka
mjesta; unatoč zimi – priložna oznaka dopuštanja; od gladi – priložna oznaka uzroka;
laktovima – priložna oznaka načina; od djetinjstva – priložna oznaka vremena; danima –
priložna oznaka količine; od sparine – priložna oznaka uzroka; od straha – priložna oznaka
uzroka; cijelo ljeto – priložna oznaka vremena; drage volje – priložna oznaka načina; pepelom
– priložna oznaka sredstva (doslovno značenje).
12. Prilog: dugo, sad, jutros, sutra, sjetno, glasno. Padežni oblik: nasipom, kući, ulicama,.
Prijedložno-padežni izraz: na cilj, pod kesten, u grad, u nedjelju, ispod oka. 13. Individualni
odgovori. 14. Individualni odgovori.
15. Pokraj jarka ugledao je dvije kolibe bez prozora: pokraj jarka – priložna oznaka mjesta;
ugledao je – glagolski predikat; dvije kolibe bez prozora – izravni objekt; dvije – pridjevni
atribut; bez prozora – imenični atribut.
Stanko iziđe iz mračne kolibe u polumrak džungle: Stanko – subjekt; iziđe – glagolski
predikat; iz mračne kolibe – priložna oznaka mjesta; mračne – pridjevni atribut; u polumrak
džungle – priložna oznaka mjesta; džungle – imenični atribut.
Otkrij nam tajnu ne bismo li i mi nešto naučili: otkrij – glagolski predikat; nam – neizravni
objekt; tajnu – objekt; ne bismo naučili – glagolski predikat; mi – subjekt; nešto – izravni
objekt.
Velikim dlanovima zgusnuo je svemirsku maglu, spljoštio je i napravio dno Zemlje (...):
velikim dlanovima – priložna oznaka sredstva; velikim – imenični atribut; zgusnuo je –
glagolski predikat; svemirsku maglu – izravni objekt; svemirsku – imenični atribut; spljoštio –
glagolski predikat; je – izravni objekt; napravio – glagolski predikat; dno Zemlje – izravni
objekt; Zemlje – imenični atribut.
Suzdržao se od dotjerivanja te površine – svidjela mu se njezina grbavost i hrapavost:
suzdržao se – glagolski predikat; dotjerivanja te površine – neizravni objekt; te – pridjevni
atribut; površine – imenični atribut; svidjela se – glagolski predikat; mu – neizravni objekt;
njezina grbavost i hrapavost – subjekt; njezina – pridjevni atribut.
- Štoviše, napravio je prirodne pojave – vjetar, kišu, gromove (...): napravio je – glagolski
predikat; prirodne pojave – izravni objekt; prirodne – pridjevni atribut; vjetar, kišu, gromove –
izravni objekti.
- Sve je bilo tip-top; igre oblaka, bljeskovi atmosferskih pražnjenja, ali se usprkos apstraktnoj
monumentalnosti prizora nije mogao oteti dojmu da nešto nedostaje: sve – subjekt; je bilo tip-
top – imenski predikat; igre oblaka – subjekt; oblaka – imenični atribut; bljeskovi

13
atmosferskih pražnjenja– subjekt; atmosferskih – pridjevni atribut; pražnjenja – imenični
atribut, se nije mogao oteti – glagolski predikat; usprkos monumentalnosti prizora – priložna
oznaka dopuštanja; prizora – imenični atribut; neizravni dojmu – objekt; nešto – subjekt;
nedostaje – glagolski predikat.
U maloj uvali živjeli su siromašno ribar, njegova žena i njihov sin Ivan: u maloj uvali –
priložna oznaka mjesta; maloj – pridjevni atribut; živjeli su – glagolski predikat; siromašno –
priložna oznaka načina; ribar – subjekt; njegova žena – subjekt; njegova – pridjevni atribut;
njihov sin Ivan – subjekt; njihov – pridjevni atribut; sin – apozicija.
Odjednom vjetar do njega doplavi neobičan zvuk: odjednom – priložna oznaka načina; vjetar
– subjekt; do njega – priložna oznaka mjesta; doplavi – glagolski predikat; neobičan zvuk –
izravni objekt; neobičan – pridjevni atribut.
Činilo im se da pjevaju ptice neba: činilo se – glagolski predikat; im – neizravni objekt;
pjevaju – glagolski predikat; ptice – subjekt; neba – imenični atribut.

16. 1. sintagma, 2. imenski, 3. neizravni, 4. tekst, 5. atribut, 6. kontekst, 7. sročnost, 8.

apozicija. Okomito: sintaksa.

Dramski tekst i kazališna predstava

1. izvode predstavu – glumci; prikazivanje dramskoga teksta na sceni – kazališna predstava;

gledaju predstavu podvrgnuti zakonima kolektivne psihologije – kazališna publika; zgrada u
kojoj se izvode scenske umjetnosti – kazalište; mijenja se ulaskom i izlaskom lika s pozornice
– dramska situacija.
2. Individualni odgovori. 3. Individualni odgovori.

Grčka tragedija

1. natuknica ili lema; gramatička odrednica; leksikografska definicija; stilistička odrednica;

etimološka odrednica.
2. Tragedija i komedija – antonimni značenjski odnos. 3. Individualni odgovori. 4.
Individualni odgovori. 5. Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristotel. 6. Individualni odgovori.

Sofoklo, Antigona

1. – 5. Individualni odgovori.

Pobunjeni pojedinac

1. c) iznimni pojedinci; a) patnja – sužanjstvo, b) Prometeidi – visoki jablani, c) … od

gromora njina glasa šuma i more se budi…; a) ljudski napredak; b) antonimija; c) … za svijet
u slobodi, za svijet u ljepoti…
2. Individualni odgovori. 3. Individualni odgovori.

7. ŠTO SAD LJUBAV IMA S TIM?

14
Pjevati o ljubavi u srednjemu vijeku

1. a) uljudnih – pristojnih; prakticiraju – primjenjuju; nazore – gledišta; kreposnih –

moralnih/ćudorednih; posjeduje – ima; ponukanim – potaknutim; lojalnost – odanost/vjernost;
najneotesanije – najmanje odgojen / najsirovije; egzistirati – postojati; brutalnošću –
okrutnošću/surovošću; obzirni – pažljiv/oprezan; džentlmeni – gospoda.

Petrarca i petrarkizam

1. a) DA; b) DA; c) NE; d) NE; e) DA; f) NE. 2. – 5. Individualni odgovori.

6. a) petrarkizam; b) Ranjinin zbornik / Dubrovački kanconijer; c) sonet.
7. 1-prvoga; 2-dijela; 3-Hektorovićevu; 4-predočenu; 5-kćer; 6-plod; 7-te; 8-pučanke; 9-
putovanja; 10-realistično. 8. a) Tema: Ispreplitanje javnoga i privatnoga života Petra
Hektorovića i Hanibala Lucića. 9. Individualni odgovori.
10. pučanka – građanka; b) prestiž – nadmoć utemeljena na ugledu i utjecaju; c) šepuriti se –
praviti se važnim; d) razmirica – sukob; e) kulturnjaci – kulturni djelatnici.
11. Normativno pogrešne riječi: Treče – treće; njegovom – njegovu; s – sa; glavan – glavni,
razkrižje – raskrižje, Antika – antika; srednjovijekovlje – srednjovjekovlje; naćin – način;
nezamijenjiv – nezamjenjiv; majćina – majčina.

Ženska ljepota u suvremenoj kulturi

1. Individualni odgovori.
2. a) inspiracija – B. nadahnuće; b) remek-djelo – B. prvorazredno djelo; c) platonski – A.
duhovni; d) amaterski – B. neprofesionalno; e) misteriozna – D. tajnovita.
3. Individualni odgovori. 4. Individualni odgovori.

8. KNJIŽEVNI VREMEPLOV

Od Epa o Gilgamešu do predrenesanse

2. Riječi koje treba pisati velikim početnim slovom: Izdavačka, Sandorf, Mljet, Odisejevo,
Pomeni na Mljetu, Grčke, Slovenije, Hrvatske, Projekt, Sandorf, Thraka iz Larisse u Grčkoj,
Ljubljane, Europske unije, Kreativna Europa, Fokus, Mljetu, Ljubljani, Larissi.
3. priča, grčke, zatočenog, priča, vječnu, težnja, jača, zatočeništvu.
4. b)
5. Kronologija književnih djela: 1. Ep o Gilgamešu; 2. Knjiga Postanka; 3. Ilijada; 4.
Antigona; 5. Škrtac; 6. Eneida; 7. Evanđelja; 8. Bašćanska ploča; 9. Kanconijer; 10.
Šibenska molitva.
6. Najstariji je ep svjetske književnosti Ep o Gilgamešu. DA. Gilgameš je biblijski Noa. NE.
Tema je Epa o Gilagmešu sukob dvaju zaraćenih naroda. NE. Petoknjižje je sveta knjiga
Hebreja. DA. Drugi naziv za Stari zavjet jest Talmud. NE. Posljednja knjiga Biblije nosi
naslov Otkrivenje. DA. Potop se nalazi na kraju Biblije. NE.

15
7. Ispravljene tvrdnje: Biblijski Noa u epu je Utnapištim. Tema je Epa o Gilagmešu
Gilgamešova potraga za besmrtnošću. Drugi je naziv za Stari zavjet Stari savez. Potop se
nalazi na početku Biblije u Knjizi postanka.
8. predrenesansa; klasično razdoblje starogrčke književnosti; rimska književnost.
9. a) Aristofan – jedini je grčki autor u nizu; b) Vergilije – jedini je rimski autor u nizu; c)
Sapfa – jedina je pjesnikinja u nizu / Pindar – jedini je pisao korsku liriku.
10. a) Edip; b) Prometej; c) Antigona.
11. Individualni odgovori.
12. 1. F; 2. D; 3. G; 4. E; 5. B; 6. A; 7. C.
13. Dante Alighieri, Božanstvena komedija, alegorijski ep, kritički prikaz srednjovjekovnoga
života; Giovanni Boccaccio, Dekameron, zbirka novela, svjetovna tematika.
14. U Hrvatskoj se u srednjemu vijeku piše trima pismima: latinicom, glagoljicom,
bosančicom. Najstariji je pjesnički tekst na hrvatskome jeziku Šibenska molitva. Muka svete
Margarite po književnoj je vrsti drama / dramsko prikazanje / dramatizirana svetačka legenda.
U Hrvatskoj se u srednjemu vijeku koristi trima jezicima: latinskim, staroslavenskim,
starohrvatskim. Prvo je hrvatsko tiskano djelo Misal po zakonu rimskoga dvora. Po
književnoj su vrsti Rumanac trojski i Aleksandrida viteški romani.

Bašćanska ploča

1. a) Individualni odgovori; b) imena ljudi: Držiha, Zvonimir, (Lucija), Desimra, Mratin,

Prbineža, JakovDobrovit, Kosmat, (Mikula); zemljopisna imena: Krbava, Lika, Vinodol,
Krajina, Otočac; c) u ime Oca i Sina i Svetoga Duha; opat, sveta Lucija, Bog, dvanaest
apostola, četiri evanđelista, amen, Boga, opat, crkva, braće devetero (redovnici); d) opat
Držiha o darovanju zemljišta, a opat Dobrovit o gradnji crkve; e) oko 1100. g.; u Jurandvoru
kraj Baške na otoku Krku; pregradna ploča kojom se odvajao prostor za puk od prostora za
svećenstvo; starohrvatski jezik s elementima staroslavenskoga; glagoljica – prijelazni oblik iz
oble u uglatu; u HAZU (Zagreb).
2. Individualni odgovori.

O anglizmima u hrvatskome jeziku

1. a) Tema ulomka: Usvajanje anglizama bez poštivanja jezičnih zakonitosti hrvatskoga jezika
/ Nastanak hrenglizama u hrvatskome jeziku; b) – g) Individualni odgovori.

16