94
podnešene Sir E. [Edward] Grey-u,15 od 30. rujna 1915.,
koje više nego ikada nose svoju aktuelnost, a čija srž se
svodi na ovo:
Ako se ne m.ože ostvariti jedna pravedna zajednič­
ka država u kojoj će Hrvatska sa Zagrebom. imati rav­
nopravan, isti položaj kao Srbija s Beogradom., i ako
Srbija ne bude u stanju da se reformira (tj. da odbaci
svoj 'srpski ortodoksni ekskluzivizam.'), onda valja
raditi na okupljanju svih hrvatskih zemalja i na njiho­
vom. sjedinjenju s Hrvatskom., a političko ujedinjenje
svih Južnih Slavena odgoditi do povoljnijih dana.
Ove poglede dijelio je i podupirao osobito član Ju­
gosl. odbora, dr. Ivo de Giulli, podnijevši u ljetu 1916.
francuskom ministarstvu vanjskih poslova jedan me­
morandum o Hrvatskom pitanju. Dne 26. lipnja 1916
dr. Ivo de Giulli uputio je isto tako predsjedniku Paši­
ću pismo, u kojem odlučno brani Supila i njegove ideje.
Naprotiv, srbijanski članovi Jugoslavenskog odbora, D.
15
Edward Viscount of Fallodon Grey (1862.-1934.) - engleski mini­
star vanjskih poslova od 1905.-16., vođa liberala i protivnik Lloyd
George-a, sklopio savez s Rusijom. - (Malo razjašnjenje za one,
koji nisu upućeni: Godine 1904. došlo je do sporazuma između En­
gleske i Francuske glede kolonijalnog pitanja Sjeverne Afrike. Iz tog
Saveza razvio se politički Savez (Entente), koji je dobio službeni
naziv 'Srdačni savez' (fr. Entente cordžale, njem. Herzlžches Ežn­
verstčindnis). Iz tog Saveza razvio se (1907 .) "Trojni savez" (Triple
Entente, Dreiverband) između Engleske, Francuske i Rusije, koji je
ostao na snazi kroz sve vrijeme Prvog svjetskog rata. Trojnom save­
zu su se priključile i manje sile - "Saveznici i Pridruženi" (Allies
et associes) a poopćeni naziv bio "Sile Antante" (engl. Entente Po­
wers), koje su u Prvom ratu skršile Centralne Sile, čija je osovina
bila udružene snage Njemačke i Austro Ugarske. Iza rata, 1921./22.
češki ministar vanjskih poslova, Beneš, izgradio je "Malu Antantu"
(Kleine Entente) na osnovu ugovora u St. Germain i Traianon, a bila
je uperena protiv Ugarske. "MaluAntantu" sačinjavale su: Čeha-Slo­
vačka, Rumunjska i Jugoslavija, a raspala se 1938/39, pod pritiskom
Hitlera).
95
Vasiljević . N. Stojanović, bili su odlučno protiv Supila,
kao i srbijanska vlada s Nikolom Pašićem na čelu, kao
što se moglo i očekivati. Od Hrvata u Odboru Hinko
llinković i Franko Potočnjak bili su donekle protiv !i
I li
Supilovih shvaćanja, a J. Gazari i D. Trinajstić su se ,11
di
,!.:!
kolebali. Supilo je stoga s pravom tvrdio, da je njego­ 11
1
vo mišljenje u biti istovremeno i mišljenje svih članova 1/:
I frvata Jugoslavenskog odbora, osim Hinkovića i Po­
Ločnjaka, "koji u hrvatskom narodu nemaju apsolutno
1;
!1:
nikakva upliva" - (Pisma i Memorandumi F. Supila, str.
144). - Glede pak Trumbićeva stava: Trumbić se u os­
novi slagao sa Supilovim ocjenama držanja srbijanske
vlade. Ali uzimajući u obzir međunarodnu situaciju, a
posebno položaj i izgled Hrvatske u odnosu na Save­
znike (Londonski ugovor 1915.), Trumbić je otklonio
Supilova gledišta. Trumbić je htio pošto-poto izvući
Hrvatsku izvan Austro-Ugarske, umjesto da je poradio
na njenom reformiranju i federaliziranju i tako zaštitio
hrvatske zemlje - Hrvatsku, od srbijanskih i talijanskih
aspiracija i posizanja, kako je to Zagreb (Majska dekla­
racija 1917.)16 pokušavao.
'lt
,I
l
16
Slavenski zastupnici, posebno s juga Dvojne monarhije, formirali su I
u Carevinskom vijeću u Beču zasebni svoj tzv. "Jugoslavenski klub". I
Ovaj klub je podnio 30. maja 1917. jednu deklaraciju - Majsku de­
klaraciju, koja je postala temeljem cjelokupne politike Hrvata i Slo­
venaca, pa i Srba do stanovite granice, unutar granica Habsburgške
monarhije. Zbog njezine važnosti donosimo je ovdje u cijelosti:
"DEKLARACIJA JUGOSLAVENSKOG KLUBA"(*)
Beč, 30. maja 1917.
Potpisani narodni zastupnici u "Jugoslavenskom klubu" udruženi, iz­
javljuju, da na temelju narodnoga načela i hrvatskog državnog prava
zahtijevaju ujedinjenje svih zemalja u monarhiji, u kojima žive Slo­
venci, Hrvati i Srbi, u jedno samostalno, od svakoga gospodstva tuđih
naroda slobodno i na demokratskoj podlozi osnovano državno tijelo,
pod žezlom Habsburško-lorenske dinastije, te će se sa svom snagom
zauzeti za ostvarenje ovoga zahtjeva svoga jednog te istog naroda.