1.

UVOD

Strategijska analiza je proces koji uključuje istraživanje poslovnog okruženja organizacije unutar
kojeg djeluje. Ona je također ključna kod donošenja odluka i nesmetanog poslovanja poduzeća te
se uz pomoć strategijskog planiranja mogu ispuniti ciljevi koje je poduzeće postavilo. S druge
strane, financijska analiza pomoću financijskih izvještaja (koji nam daju informacije o financijskom
stanju i prometu nekog poduzeća ) važan je alat kod donošenja odluka za poslovanje poduzeća te
daje jasniju predodžbu o financijskoj stabilnosti i uspješnosti poslovanja.
Cilj rada je, na temelju provedene analize izabranim metodama i modelima, dati zaključak o
uspješnosti poslovanja predmetnog poduzeća te raspraviti moguće buduće strategijske korake.

2. Kako bi poduzeće razvilo poslovnu strategiju ono prvo mora definirati: Viziju, misiju i
vrijednosti. Kada to definira poduzeće može podvrgnuti strategijskoj analizi.
Najčešće korištene metode za strategijsku analizu su:
a) SWOT analiza; alat koji pomaže u razumijevanju snaga, slabosti, prilika i prijetnji
uključenih u poslovnu aktivnost
b) PEST analiza je alat za razumijevanje političkog, ekonomskog, sociokulturnog i
tehnološkog konteksta organizacije. PESTEL analiza uključuje i okolišne i pravne
čimbenike.
c) Porterova analiza „pet sila“ služi kao temeljni okvir za ispitivanje i ocjenjivanje
konkurentske snage i položaja poslovne organizacije
d) Analiza lanca vrijednosti odnosi se na različite poslovne aktivnosti i procese uključene u
stvaranje proizvoda ili obavljanje usluge. Analiza lanca vrijednosti omogućuje tvrtki da
ocijeni svaku od aktivnosti u lancu vrijednosti tvrtke kako bi pronašla prilike za
poboljšanje.

Metode kojima se provodi financijska analiza su:

a) Horizontalna analiza
b) Vertikalna analiza
c) Analiza pomoću pokazatelja

3. Dijagnostička analiza vanjskog okruženja poduzeća čakovečki mlinovi d.d.

POVIJEST: Čakovečki mlinovi rade još od 1893. godine. Tada je s gradskim vijećem grada Čakovca
potpisan ugovor s Ljudevitom Molnarom o izgradnji mlina i električne centrale, te oba objekta
počinju s radom 1.listopada iste godine. Nakon drugog svjetskog rata poduzeće se razvija
modernizirajući proizvodnju, pripaja se te kupuje različite proizvodne pogone prehrambene industrije
na području Međimurja i Hrvatskog zagorja. 1992. poduzeće se transformira u dioničko društvo.
4. Analiza vanjske okoline obuhvaća analizu ključnih čimbenika i utjecaja koji su izvan granica
poduzeća. Kod ove analize korištena je PESTLE analiza koja obuhvaća:
a) Prirodno ekološku okolinu - Čakovečki mlinovi imaju dva mlinska postrojenja, četiri
pekarskih pogona, dvije uljare i pet ovisnih društva.
Na kraju 2021. poduzeće je brojalo 323 zaposlenika te 443 maloprodajne prodavaonice
na kontinentalnoj Hrvatskoj ali i na obali. Što se tiče ekološke okoline, Čakovečki mlinovi
imaju vrlo snažnu regulativu vezanu uz ljudsku prehranu, sigurnost proizvoda i radnih
uvjeta svojih zaposlenika pa isto tako i na sigurnost te zaštitu okoliša i slično.

b) TEHNOLOŠKA OKOLINA - Čakovečki mlinovi 80% svojih sirovima nabavljaju od NTL-a.

Rat u Ukrajini što je za posljedicu imalo povećanje cijena energenata i žitarica kao glavni
input. Grupa se uvelike oslanja na IT sustave koji joj omogućuju da efikasno njome
upravlja, komunicira s kupcima i dobavljačima te prikuplja prikuplja sve menadžmentu
potrebne informacije.

c) DRUŠTVENO KULTURNA OKOLINA - Jedan od rizika koji se pojavljuju u prehrambenoj

industriji jest činjenica da se prehrambene navike potrošača te njihova svijest o utjecaju
hrane na zdravlje snažno mijenjaju u proteklih 20-ak godina. Također pekari su izrazito
deficitarno zanimanje pa tako Čakovečki mlinovi taj deficit pokušavaju popraviti internim
edukacijama te već 18 godina surađuju na praktičnoj nastavi sa Srednjom školom Prelog.

d) DEMOGRAFKA OKOLINA - Demografsko okruženje u Republici Hrvatskoj nepovoljno je

već nekoliko godina. Pandemija COVID-19 također je negativno utjecala na demografske
trendove. Neki od najvažnijih demografskih problema Republike Hrvatske su starenje
stanovništva, veći broj umrlih nego rođenih, nedostatak radne snage, s posljednjih
godina i snažan trend iseljavanja. Svi ovi problemi utječu na poslovanje Čakovečkih
mlinova.

e) EKONOMSKA OKOLINA - na izvoz poduzeća utječe potražnja za njihovim proizvodima u

inozemnim državama, isto tako o njima ovisi i nabava poduzeća. Potražnja za proizvoda
ovisna je i o turistima. Njihovo poslovanje, tj. modernizacija poslovanje također je ovisna
i o Eu projektima na koje se redovno pirjavljuju.

f) POLITIČKO PRAVNA OKOLINA – ova okolina vrlo je važna jer određuje uvjete poslovanja
poduzeća te je jako važno da se poduzeća njima prilagode. Kako smo već prije spomenuli
Čakovečki mlinovi, kao i svako drugo poduzeće ima vrlo snažnu regulativu u svim
pogledima svog poslovanja.
5. PREHRAMBENA INDUSTRIJA U HRVATSKOJ
U industrijskoj strategiji Republike Hrvatske navodi se da proizvodnja prehrambenih
proizvoda dugi niz godina predstavlja važan dio domaćeg gospodarstva. Zajedno s
industrijom pića, u njoj se realizira oko 24,0 posto ukupne proizvodnje prerađivačkog sektora
i upošljava oko 20,0 posto zaposlenih. Prehrambena industrija peta je najveća izvozna grana
unutar prerađivačke industrije Republike Hrvatske. Prehrambeni sektor ima također veliku
ulogu u industrijskom razvoju Hrvatske. Osim što utječe na BDP, zaposlenost i izvoz, također
potiče i razvoj ostalih ekonomskih sektora poput poljoprivrede i turizma.

6. ANALIZA PORTEROVIH „PET SILA“

Prema Porteru, postoji pet sila koje predstavljaju ključne izvore konkurentskog pritiska
unutar neke industrije, a to su:

a) Konkurencija u industriji - Čakovečki mlinovi na hrvatskome tržištu imaju vrlo snažnu

konkurenciju, u radu napravljena je i usporedba s poduzećima unutar iste industrije,
Podravkom i Vindijom te zapravo na temelju toga vidimo koliko je Čakovečkim mlinovima
konkurencija velika, iako moramo napomenuti da zapravo nemaju potpuno isti asortiman već
su zajedno u prehrambenoj industriji

b) Prijetnja od ulaska novih konkurenata - Početna ulaganja novim bi konkurentima bila vrlo
visoka. Isto tako, proizvod možda ne bi bio prepoznat na tržištu, a i prepoznatljivost novog
brenda je upitna., pa prema tome možemo zaključiti da novi konkurenti zapravo ne
predstavljaju veliku prijetnju Čakovečkim mlinovima

c) Moć dobavljača – slaba je jer postoji veliki broj dobavljača iz Hrvatske ali i inozemstva.

e) Moć kupaca – ona zapravo ovisi o broju kupaca, a kako Čakovečki mlinovi imaju puno
različitih kupaca te ne ovise samo o jednom njihova je pregovaračka moć slaba.

e) Prijetnja od ulaska supstituta – kako danas u ponudi prehrambenih proizvoda postoji širok
spektar mogućih supstituta koji se razlikuju po cijeni i kvaliteti, možemo reći da prijetnja od
ulaska supstituta kod Čakovečkih mlinova postoji.
FINANCIJSKA ANALIZA

7. Horizontalna analiza omogućava usporedbu podataka kroz duže vremensko razdoblje, kako
bi se otkrile tendencije i dinamika promjena pojedinih bilančnih pozicija. Kako bi se
izračunale postotne promjene u pozicijama potrebno je odrediti jednu godinu kao baznu
godinu, a ostale godine se tada uspoređuju s njom.
Iz horizontalne analize Čakovečkih mlinova možemo zaključiti da postoji višegodišnji trend
rasta opsega poslovanja, prihoda i dobiti. Dobit poduzeća od 2017. godine kontinuirano
raste, osim u zadnjoj promatranoj godini 2020. gdje dolazi do malog smanjenja u dobiti što je
i moguća posljedica pandemije Covid-19 koja je te godine zahvatila Republiku Hrvatsku, ali i
cijeli svijet.

Vertikalna analiza podrazumijeva međusobno uspoređivanje financijskih podataka ( pozicija

financijskih izvještaja) u jednoj godini
Vertikalna analiza bilance poduzeća Čakovečki mlinovi provedena je tako da se aktiva
označila sa 100, a sve pozicije koje se nalaze unutar nje su se stavile u odnos s njom, isto tako
i kod pasive bilance gdje se ona označila sa 100.

Iz vertikalne analize Čakovečkih mlinova možemo vidjeti kako najveći udio u aktivi ima
dugotrajna imovina, a u pasivi kapital i rezerve, dok najveći udio u ukupnim prihodima imaju
poslovni prihodi.

8. ANALIZA PODUZEĆA POMOĆU FINANCIJSKIH POKAZATELJA

Od financijskih pokazatelja, u radu, bili su analizirani pokazatelji likvidnosti, zaduženosti,
aktivnosti, ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja.
Ovom analizom možemo primijetiti da su uglavnom svi finanicjski pokazatelji bili na
zadovoljavajućoj razini, osim koeficijenta trenutne likvidnosti te previsokog pokazatelja
tekuće likvidnosti što je moguća posljedica neiskorištene gotovine, previše zaliha u odnosu na
stvarne potrebe te loše upravljanje potraživanjima što tada rezultira prevelikim
potraživanjima. Navedena situacija može značiti i da se mogućnosti kreditiranja od strane
dobavljača ne koriste dovoljno.

Prema izračunu neto obrtnog kapitala poduzeća, možemo vidjeti da je on svake godine
pozitivan što znači da je poduzeće sposobno kontinuirano poslovati te ima dovoljno novčanih
sredstava za podmirivanje dospjelih obveza.

9. ZAKLJUČAK
Strategijskom analizom Čakovečkih mlinova dobili smo uvid u važnost prehrambene
industrije za Republiku Hrvatsku.
Kako Čakovečki mlinovi koriste najsuvremeniju tehnologiju kod proizvodnje svojih proizvoda,
te je kvaliteta njihovih proizvoda prepoznata od strane kupaca, oni su stekli visoki položaj na
tržištu konkurenata čemu svjedoči i kontinuirani rast samog poduzeća. Čakovečki mlinovi
neprekidno ulažu u svoje poslovanje, prate tržišne trendove te zadovoljavaju ekološke
standarde. Prema tome, strategijskom analizom Čakovečkih mlinova možemo zaključiti da
ono ima velike potencijale i preduvjete za daljnji rast i razvoj.
Pokazatelji nam ukazuju na kvalitetu poslovanja poduzeća, uspješnost i sigurnost. Pokazatelji
likvidnosti, zaduženosti i aktivnosti mjere sigurnost poslovanja, dok pokazatelji aktivnosti,
ekonomičnosti i profitabilnosti pokazuju uspješnost poslovanja. Kako je većina pokazatelja u
svim promatranim godinama zadovoljavajuća, analizom pomoću pokazatelja možemo
zaključiti da poduzeće Čakovečki mlinovi d.d. posluje sigurno i uspješno.