POVIJESNI RAZVOJ PODUZEĆA ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

Prema skraćenom prospektu Čakovečkih mlinova (2003.), prvi mlin na lokaciji današnjeg dioničkog
društva Čakovečki mlinovi 1893. sagradio je Ljudevit Molnar , vlasnik paromlina iz Mađarske.
Molnar je 24.4.1893. godine potpisao ugovor s gradskim vijećem te mu je tim ugovorom grad ustupio
3600 čhv zemljišta. Prema potpisanom ugovoru Molnar je bio obvezan izgraditi električnu centralu,
paromlin te 4 velike kružne svjetiljke i 8 žarulja kako bi se osigurala bolja rasvjeta u gradu Čakovcu.
Molnar je u listopadu 1893. godine sagradio sve što je ugovorom bilo potpisano, no kako su
investicije za njega ipak bile prevelike, paromlin preuzima Čakovečka štedionica koja 1879. osniva
dioničko društvo. Nakon preuzimanja, proširuju i obnavljaju zgrade te nabavljaju jače strojeve i parni
kotao. 1899. godinu mlin završava s gubitkom zbog poremećaja na svjetskom tržištu brašna i žitarica.
Mlin tako završava u likvidaciji, a njegove dionice otkupljuju industrijalci Grunwald i Schwarz te
proširuju poslovanje izvozom u Austriju i prekomorske zemlje. Do drugog svjetskog rata poduzeće je
dobro poslovalo, zapošljavalo više od 120 radnika i kontinuirano ulagalo u strojeve i pogon.

Nakon okupacije Međimurja od strane Mađara, Mađari preuzimaju mlin te ga od 1943. koriste za
potrebe ratne industrije. U skladištima uz Gajevu ulicu Njemci montiraju pokretne pekarske peći koje
za potrebe vojske rade 24 sata dnevno. Pod kraj rata Njemci pokušavaju uništiti mlin, no radnici i
susjedni stanari ih u tome sprječavaju te je 1945. mlin ponovo osposobljen za rad. Poduzeće je tad
imalo funkciju otkupa, prerade i opskrbljivanje stanovništva brašnom i kruhom.
1954. ulaže se u obnovu mlina i uvodi se automatizirani proizvodni proces. Od 1962. do 1965. godine
Čakovečkim mlinovima pripajaju se Elektromlin iz Donjeg Kraljevca, mlinski pogon Žitovića iz Murskog
Središća te Prehrana i Uljara. Nakon toga djelatnost se proširuje i na proizvodnju stočne hrane. Do
1980-ih godina poduzeće ulaže u pekarsku djelatnost , izgrađuje i pušta u rad suvremenu industrijsku
pekaru. Čakovečki mlinovi tada su bili asocijacija 6 osnovnih organizacija udruženog rada:

 Mlin Čakovec
 Prehrana Čakovec
 Pekarstvo Čakovce
 Tvornica stočne hrane Čakovec
 Uljara Čakovec
 Mlinar Donji Kraljevec

Radna organizacija Čakovečki mlinovi bila je članica dviju složnih organizacija: SOUR Agromeđimurje
Čakovec i SOUR TIM Maribor.

Članice SOUR-a Agromeđimurje koje nastaje 1980. godine su:

 RO PK Čakovečki mlinovi Čakovec

 RO Poljoprivredno dobro Čakovec
 RO MI Vajda Čakovec
 RO Veterinarska stanica Prelog
 Poljoprivredna zadruga Čakovec

Čakovečki mlinovi, Mlinar D Kraljevec, Uljara i Prehrana udruživanjem u SOUR Agromeđimurje

pripojeni su Mlinu Čakovec. Nakon transformacije SOUR-a Agromeđimurje, 1985. godine nastaje RO
Agromeđimurje čiji su članovi bili: udruženi OOUR-i Mlin Čakovec, Tvornica stočne hrane Čakovec,
Pekarstvo Čakovec, Poljoprivredno dobro Čakovec, Veterinarska stanica Prelog i OOK Zadrugar.

Ova organizacija postojala je do 1989. godine kada je došlo do razduživanja, a od OOUR-a sastavu RO
Agromeđimurje nastala su društvena poduzeća.
Tako društveno poduzeće Čakovečki mlinovi postoji od 1.1. 1990. godine te se 1992. pretvara u
dioničko društvo. Vlasnici dionica postaju zaposlenici, nekadašnji zaposlenici i društveni djelatnici
(sveukupno 332 dioničara). U narednim godinama u dioničko društvo se uvelike investira u
proizvodne kapacitete i tržište. 1994. ulaže se u dionice d.d. Radnik Opatija dok se sljedeće godine
naknadno dodatno ulaže te Čakovečki mlinovi postaju većinski vlasnici d.d. Radnik.

04.12.1995. u Sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu upisano je usklađenje općih akata
dioničkog društva sa Zakonom o trgovačkim društvima (Rješenje br: Tt-95/482-2). Čakovečki mlinovi,
dioničko društvo za proizvodnju i promet prehrambenih proizvoda Čakovec, sa sjedištem u Čakovcu,
Mlinska ulica 1, upisano je u registarski uložak Trgovačkog suda u Varaždinu s matičnim brojem
subjekta upisa (MBS) 070004250. Temeljni kapital Izdavatelja iznosi 10.500.000,00 DEM i podijeljen
je na 105.000 redovnih dionica, svaka u nominalnom iznosu od 100,00 DEM.

1996. društvo ulaže u kupnju udjela u Primorcu d.o.o. Rijeka. Iste godine napravljena je obnova
mlinske čistione u mlina u Čakovcu te je time mlin postao najveći i najmoderniji pogon za preradu
pšenice u državi.

Do 2001. dioničko društvo kupuje dionice Trgovine Krk d.d. Malinska i poljoprivredno gospodarstvo
Lukač čime povećava svoj skladišni kapacitet za proizvodnju i otkup žitarica u Virovitičko- podravskoj
županiji. Također uvode i novu djelatnost u pekarstvu – smrznuti pekarski proizvodi koji se prevoze
do prodajnih mjesta i tamo se pred kupcima peku.

Čakovečki mlinovi su nakon svih ovih ulaganja vodeći mlin u Republici Hrvatskoj po svojoj suvremenoj
tehnologiji i kapacitetima. S preradom od 50.000 tona pšenice godišnje dioničko društvo uvjerljivo
zauzima prvo mjesto u mlinskoj proizvodnji u Hrvatskoj, a sa proizvodnjom preko 10.000 tona kruha,
peciva i kolača u vlastitim pekarama u Čakovcu, Konjšćini i Oroslavju, te u pekarama Radnik d.d. u
Opatiji i Lovranu, zauzima treće mjesto u Hrvatskoj. Prerađuje se 11.000 tona kukuruza godišnje u
pivovarsku krupicu u mlinu u D. Kraljevcu po najsuvremenijoj tehnologiji. U RJ Uljara u Čakovcu
prerađuje se godišnje 200 tona bundevskih koštica i 500 tona ječma. Skladišni kapaciteti za Žitarice
iznose 30.000 tona tako da tijekom žetve svake godine otkupljuju se sve ponuđene količine pšenice
sa područja Međimurske Županije, te dijelom sa područja Varaždinske, Koprivničko-Križevačke i
Virovitičko-Podravske Županije.

2003.g. dioničko društvo kupilo je od Trgocentra d.d. Čakovec, Žrtava fašizma 4.

te je iste godine registrirano kod Trgovačkog suda u Varaždinu rješenjem T-03/429-2, MBS
070063102 trgovačko društvo METSS, društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu na veliko i
malo sa sjedištem u Čakovcu, Dr. Ivana Novaka 3 sa osnivačkim kapitalom od 6.000.000,00 kn u
stopostotnom vlasništvu Čakovečkih mlinova d.d. Čakovec.
Čakovečki mlinovi d.d. su u svrhu obavijanja djelatnosti trgovine iznajmili 55 trgovina kupljenih od
Trgocentra d.d. i 3 dosadašnje prodavaonice Čakovečkih mlinova d.d, centralno skladište te
dosadašnje skladište veleprodaje Čakovečkih mlinova d.d.. Od Trgocentra d.d. Čakovec preuzeta su u
radni odnos 224 radnika. Metss d.o.o. zapošljava ukupno 253 radnika.

Na skupštini Čakovečkih mlinova d.d. održanoj dana 25.04.2003. donijeta je odluka o usklađenju
nominalne vrijednosti dionica i temeljnog kapitala sa Zakonom o trgovačkim društvima. Provedena je
prenominacija temeljnog kapitala u kune.
Nova vrijednost temeljnog kapitala Društva iznosi 42.000.000,00 kn i podijeljena je na 105.000
redovnih dionica na ime serije “A” pojedinačnog nominalnog iznosa od 400,00 kn.
( Čakovečki mlinovi, 2003.)
Čakovečki mlinovi, file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/info_document_HRCKMLRA0008_hr
%20(2).pdf (21.4.2022.)

Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec (2003.), Skraćeni prospekt. Preuzeto 21.4.2022. s

file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/info_document_HRCKMLRA0008_hr%20(2).pdf
ANALIZA MAKROEKONOMSKOG OKRUŽENJA PODUZEĆA ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

Makroekonomsko okruženje ili opća okolina poduzeća obuhvaća trendove koji indirektno (posredno)
utječu na poslovanje poduzeća. (Efos.unios.hr, bez dat.)

Opća okolina označuje onaj dio eksterne okoline koji je daleko od poduzeća pa zato poduzeće na nju
teško može utjecati. Ovu okolinu možemo opisati putem pet osnovnih tipova okoline: (Dulčić, 2005.)

 Prirodno - ekološka okolina

 Znanstveno - tehnološka okolina
 Ekonomska okolina
 Političko – pravna okolina
 Sociokulturalna okolina

Slika xx: Dimenzije eksterne okoline poduzeća (Dulčić, 2005., str.18)

Za analizu okoline poduzeća koristit će se metoda skeniranje ili oštro motrenje opće ili socijalne
okoline.
Dulčić (2005., str. 26.) skeniranje ili oštro motrenje opće okoline opisuje kao analitički pristup u
kojemu se podvrgavaju analizi ključne dimenzije opće okoline ( prirodno-ekološke, znanstveno-
tehnološke, ekonomske, političko-pravne i sociokulturalne). Te se dimenzije mogu, radi lakše analize,
pojednostavljeno promatrati i kao pojedini tipovi okoline:

 Analiza prirodne ili fizičke okoline

 Analiza
1. PRIRODNO – EKOLOŠKA OKOLINA
Efos.unios.hr (bez dat.), Menadžment i okolina, Preuzeto: 22.4.2022. s
http://www.efos.unios.hr/menadzment/wp-content/uploads/sites/205/2013/04/
Menadzment_i_okolina3.pdf

Dulčić, Ž. (2005). Struktura okoline. U M. Buble (ur.), Strateški menadžment (str.26.-28.). Zagreb:
Sinergija

Čakovečki mlinovi (2019.) Godišnje konsolidirano izvješće za 2019. godinu, Preuzeto: 22.4. 2022. s
https://www.hanfa.hr/SRPI/HR/2020/2020_05_28-657484_pdf.pdf
ANALIZA PREHRAMBENE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prehrambena industrija jedna je od vodećih industrijskih grana u Hrvatskoj. Zajedno s industrijom

pića, u njoj se realizira oko 24,0 posto ukupne proizvodnje prerađivačkog sektora i upošljava oko 20,0
posto zaposlenih. Osim učinaka na proizvodnju i zaposlenost ima velik značaj za razvoj poljoprivredne
proizvodnje. Prehrambena industrija peta je najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije
Republike Hrvatske. ( Dr.sc. Goran Buturac i dr.sc. Maruška Vizek, 2014. str. 4)

U 2019. godini prehrambena industrija u Republici Hrvatskoj bilježila je prihod od izvoza u iznosu od
6,44 milijarde kuna što je je za 150 milijuna kuna više od vrijednosti uvoza. Djelatnost „proizvodnja
prehrambenih proizvoda“ 2019. godine bilježi 2,1 tisuću registriranih što je 1,5% od ukupnog broja
poduzeća koji su te godine javno objavili financijska izvješća. Iste godine ova djelatnoj je bilježila 46
tisuća radnika što je 4% od ukupno 973 tisuće radnika te godine i poslovne prihode u visini od 38,1
milijardnu kuna što je 4,6% od ukupnih ostvarenih poslovnih prihoda u RH u visini od 486 milijardni
kuna. ( Nikšić, 2019.)

Tablica xx: Pregled ključnih financijskih podataka i pokazatelja u razdoblju 2015. – 2019. za
prehrambenu industriju (u milijunima kuna) ( Nikšić, 2019.)
U Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2018. možemo primijetiti porast broja gospodarskih
subjekata u prehrambenoj industriji, dok se u 2019. godini taj broj smanjuje za 22 subjekata.
Primjećujemo da poduzeća u svim godinama sveukupno posluju s dobiti te imaju pozitivan neto radni
kapital, neto i bruto maržu osim u 2017. godini što je rezultat slučaja Agrokor koji je imao probleme s
likvidnošću te nije mogao na vrijeme podmiriti svoje obveze.

Pozitivan trend bilježe pokazatelji likvidnosti i zaduženosti. Po pravilu koeficijent tekuće likvidnosti
morao bi biti barem veći od 1. U promatranim godinama koeficijent tekuće likvidnosti je veći od 1 što
znači da su poduzeća sposobna podmiriti sve svoje kratkoročne obveze iz kratkoročne imovine. Od
pokazatelja zaduženosti imamo stupanj pokrića 2 za kojeg se smatra da njegova vrijednost mora biti
veća od 1. U promatranim godinama stupanj pokrića 2 uvijek je veći od 1 što znači da je dio
dugoročnih izvora iskorišten za financiranje kratkotrajne imovine.

Grafikon xx: Grupe djelatnosti u strukturi prehrambene industrije (Nikšić, 2019.)

Prema iznad prikazanom grafikonu možemo vidjeti da najveći udio u strukturi prehrambene
industrije ima djelatnost 101- Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnih mesnih proizvoda s udjelom
od 23% u sveukupnim ostvarenim prihodima RH u 2019. godini. Na drugom mjestu imamo djelatnost
105- Proizvodnja mliječnih proizvoda s udjelom od 20%.
Na trećem mjestu je djelatnost 108- Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda što između ostaloga
obuhvaća proizvodnju šećera, čokolade, čaja, kave i začina. ( Nikšić, 2019.)

Na četvrtom mjestu s 15% od sveukupnih ostvarenih prihoda RH ima djelatnost 107- Proizvodnja
pekarskih i brašneno-konditorskih proizvoda, dok ostale djelatnosti poput prerade i konzerviranje
voća i povrća, proizvodnje mlinskih proizvoda, proizvodnja pripremljene hrane za životinje i slično
zauzimaju nešto manji postotak u ukupnim prihodima Republike Hrvatske u 2019. godini.
Tablica br. Xx: Pregled ključnih podataka o poslovanju (prihodi, dobit, neto marža, broj radnika, broj
poduzeća) za 24 NKD djelatnosti u prehrambenoj industriji za 2019., rangiranih po prihodima (Nikšić,
2019.)

Broj poduzeća i radnika vidljivo je veći u djelatnosti 1071 – Proizvodanja kruha, peciva i slastičarskih
proizvoda s ukupno 921 registriranih poduzeća 2019. godine te 15.905 radnika, dok su prihodi najveći
u djelatnosti mljekara i proizvođača sira. Najmanje prihoda ostvaruje djelatnost 1092 – Proizvodnja
pripremljene hrane za kućne ljubimce te ta djelatnost također ima najmanji broj radnika, dok je
najmanji broj poduzeća registriran pod djelatnost 1031- Prerada i konzerviranje krumpira.

Tablica Xx: Prihodi tvrtki prehrambene industrije u 2012. ( Hadelan, 2014., str. 3)

Prema podacima iz financijskih izvješća poduzeća u 2012. godini poduzeće koje je ostvarilo najviše
prihoda u prehrambenoj industriji je Vindija d.d. dok je na drugom mjestu Podravka d.d.. Nakon njih
slijede PIK Vrbovec, Belje, Dukat, Jamnica, Ledo, Pivac i Zvijezda.
Dr.sc. Goran Buturac, dr.sc. Maruška Vizek (Zagreb, 2014.): Makroekonomska analiza izvozne
konkurentnosti prehrambene industrije RH

Nikšić, N. ( 2019.), Prihodi prehrambene industrije od izvoza napokon premašili vrijednost uvoza,
Preuzeto: 22.4.2022. s https://www.poslovnifm.com/bizblog/pod-povecalom-nikola-niksic/prihodi-
prehrambene-industrije-od-izvoza-napokon-premasili-vrijednost-uvoza/

Hadelan, L., Zrakić,M., Matić, A. (2014.), Višekriterijska ocjena najvećih tvrtki prehrambene industrije
u Hrvatskoj, Preuzeto: 22.4.2022. s https://hrcak.srce.hr/file/185428