GLAGOLJICA I HRV.

ĆIRILICA
Glagoljaštvo – opća povijest:

 hrvatska srednjovjekovna pismena kultura  najznatnija glagoljaška slavenska

književnost
 Duhovni ambijent do tada u znaku latinske pismenosti, a od tada obogaćen novom
slavenskom grafijsko – jezičnom književnom sastavnicom
 Glagolizam sa svojim neobičnim pismenima i svojim slavenskim jezikom u
bogoslužju puku je postao integralni dio onog što je osjećao kao svoje za razliku od onoga što
dolazi sa strane (J. Hamm)
Glagoljaštvo je stasalo i razvijalo se:
 na ćirilo – metodskoj tradiciji
 unutar Zapadne Crkve
 razapeto između istoka i zapada (prilagodba potrebama zapadne crkve)
 Bez naslijeđenih starocrkvenoslavenskih uzoraka svi Slaveni bi bili mnogo
zavisniji o grčko-romanskom ili romansko-germanskom kompleksu (D. Brozović)
 Hrvatsko je glagoljaštvo izraslo u pokret, ne samo kao čuvar tradicionalnog pisma,
glagoljice, slavenskoga liturgijskoga jezika i književnosti, nego i kao nositelj vjerskoga
života, glagoljaši kao voditelji administrativih poslova itd.

3 razdoblja glagol. pismenosti:

 PRVO RAZDOBLJE:
11.-13. st. - nastanak i razvoj prvih spomenika
 DRUGO RAZDOBLJE:
1248.-15./16. st. - zrelo (zlatno) doba
 TREĆE RAZDOBLJE:
1561. - polovica 19. st.

1. razdoblje:
 11.-13. st.
 nastanak i razvoj prvih spomenika
 ne mogu se posve pouzdano utvrditi počeci hrvatskoga glagoljaštva jer primarni ćirilo
– metodski izvori ne govore ništa o dodiru Hrvata s glagoljaštvom
 nema spomenika prije 11./12. stoljeća, kao ni povijesnih izvora s konca 9./10. st.
 Postoje pokazatelji koji potvrđuju da je konac 9. i početak 10. st. razdoblje rađanja i
rasta hrvatskoglagoljske književnosti: tekstološka istraživanja hrvatskoglagoljskih
tekstova doba nastanka

Doticaj Hrvata sa ćirilo – metodskom misijom:

1) kad su Sv. Braća išla u Moravsku prošla su kroz bizantsku Dalmaciju (863.)
2) kad su Sv. Braća putovala u Rim (867.)
3) najvjerojatnija pretpostavka: nakon progona učenika iz Moravske, tj. nakon Metodove
smrti, 885. godine (Franjo Rački) dio Metodovih učenika prodan u roblje u Veneciju,
oslobođeni od poslanika cara Bazilija I. Makedonca stigli na Kvarner gdje su očuvani
najstariji epigrafski spomenici i najjača središta glagolizma; sjeverni put (V. Štefanić)
4) mogućnost prodiranja ćirilo-metodskoga naslijeđa s juga (iz Ohrida preko Zahumlja i
Bosne južni put, potvrđuju ga obilježja u našim tekstovima)
Prvi dokazi o glagoljanju Hrvata (10. st.):

 dva pisma pape Ivana X.

o 1. dalmatinskim biskupima kori ih zbog njihove blagonaklonosti prema tzv.
"Methodii doctrina" i njezinu širenju u njihovim biskupijama
o 2. kralju Tomislavu i zahumskome knezu Mihajlu Viševiću - kritizira ih zbog
služenja mise na barbarskom slavenskom jeziku
 10. zaključak Splitskoga sabora iz 925. godine
o očuvan u djelu Tome Arhiđakona - Historia Salonitana
o zabranjuje ređenje svećenika glagoljaša ako ne znaju latinski - oni mogu biti
samo redovnici
o činjenica da se na saboru dalmatinskih biskupa raspravljalo o glagoljanju
potvrđuje da je ono bilo značajno u to doba
 O glagoljaštvu se ponovno raspravlja na Splitskom saboru (1060. g.)
o ponovno zabrana ređenja svećenika glagoljaša ako ne nauče latinski – ona se
prva zabrana nije provodila
o tekstovi iz 12. st. potvrđuju da je tada provedena redakcija prema Vulgati

2. razdoblje:

 1248.-15./16. st.  zrelo (zlatno) doba

 1248. godina značajna za razvoj:
- papa Inocent IV. dopušta glagoljanje senjskom biskupu Filipu i krčkom biskupu
Fructuosu (1252.)
- glagoljsko pismo i glagoljska liturgija postaju legitimna pojava u zapadnoj crkvi
 razdoblje uspona traje do polovice 16. st. (1561. kad je tiskan zadnji glagoljski
brevijar - Brozićev brevijar)
 13. st.  izvršena reforma zapadne liturgije koju su prihvatili franjevci i usavršili
glavne crkvene knjige: misale i brevijare
 usustavljuje se uglati tip hrvatske glagoljice (prije toga je bio prijelazni između oble i
uglate)
 pismo se razvija u kaligrafski ustav
 vrhunac u 2. polovici 14./15. st.
 Misal kneza Novaka 1368. g.

Prevođenja s lat. na hrvatski:

a) nabožna literatura
b) religiozno-didaktička literatura
c) propovjednička književnost
d) moralizatorsko-teološka litertura
e) svjetovna proza

3 organizirane tiskare:
 Kosinj
 Senj
 Rijeka
 sveukupno 18 izdanja; Prvotisak 1483. – 50 god. poslije Guttenberga
Emauski period
 car Karlo IV. 1346. poziva hrvatske glagoljaše u Prag (Emaus), donose slavensko
bogoslužje, osnivaju škole

Glagoljaši pisci, učitelji prevoditelji procvat književne djelatnosti

 najpoznatiji: Vid Omišljanin, Bartol Krbavac, Broz Kolunić, Žakan Juri, Šimun
Greblo

3. razdoblje:

 1561. g. - polovica 19. st.

 dekadencija počinje već na prijelazu 15./16. st. – duboke povijesne promjene:
 1480. g. Venecija se učvršćuje na Jadranu
 nakon krbavske bitke razdoblje "turskoga straha"
 raseljavanje stanovništa s glagoljaških područja, slabi vjekovni ustroj pučkog
življenja s kojim je sraslo glagoljaško duhovništvo
 siromašenje
 Vjerski sukobi u 16. i 17. st.: reformacija i protureformacija (glagoljaši su bili
uključeni)
 Tridentski sabor (1545.-1563.)
o zabranjuje tiskanje liturgijskih knjiga, one se mogu tiskati samo u Rimu
o Kongregacija za propagandu vjere
o utjecaji ukrajinskih unijata

Rusifikacija glagoljskih izdanja:

 rusifikacija hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika i glagoljskih knjiga
 17. st. nestašica glagoljskih knjiga u Dalmaciji i Primorju biskupi smatraju da ih
treba tiskati, pitanje glagoljicom ili ćirilicom
 rusificiranje glagoljskih izdanja u 17. st.
o 17. st.: Rafael Levaković, Ivan Paštrić
o 18. st.: Mateo Karaman
 glagoljaši ne prihvaćaju rusificirane knjige, već one tiskane latinicom i narodnim
jezikom, (šćavet) potiču protivnici slavenskoga bogoslužja
o glagoljica je izgubila jedno od osnovnih obilježja poseban tip
crkvenoslavenskoga jezika
o glagoljica se intenzivno povlači čemu pripomaže širenje “šćaveta”,
latinicom i na narodnom jeziku tiskane knjige za bogoslužje, potiču
protivnici slavenskoga bogoslužja
 polovicom 19. st. glagoljica izvan upotrebe

Postanak glagoljice

3 teorije
 egzogena
 egzogena – endogena
 endogena
 Sve teorije upućuju da je:
 glagoljica autorsko pismo
 Stvorio ga je pojedinac (kršćanin)
 Talentiran filolog, znalac jezika
 Konstantin Ćiril

Kurzivna glagoljica  Grafički pojednostavljen nekaligrafski tip slova koja su međusobno

povezana, a nastala je zbog potrebe za bržim pisanjem

Egzogena teorija

 Za svaki se glagoljični grafem uzor traži u nekom drugom grafijskom sustavu

 Issac Taylor, Vatroslav Jagić
 Sličnost sa grčkim, starohebrejskim i koptskim pismom

Egzogena – endogena teorija

 Autor se glagoljice ugledao u druge grafijske sustave, no postoje strukture u glagoljici

koje se ponavljaju (iz jednoga se glagoljskoga grafema razvija više drugih grafema)
 Thorvi Eckhardt, Josip Hamm

Endogena teorija

 Ne uzimaju se u obzir poticaji izvana, nego se traži grafički ključ glagoljice, odnosno
elementi koji su zajednički u svim grafemima ili većini grafema
 Georg Černohwostow

Pitanje prvenstva

 Glagoljica je starije pismo:

1) jezično arhaičniji spomenici

2) u ćirilskim tekstovima glagoljska slova
3) palimpsest
4) Hrabrov zapis

Faze oble glagoljice

1) solunska (860.- 863.)

2) moravsko - panonska (863.- 885.)  Kijevski listići
3) češka faza (885.- 1097.)  Praški listići
4) ohridska faza (886.- 12.st.)
Hrvatskoglagoljski rukopisni kodeksi i fragmenti:

1) Fragmenti

 Grškovićev fragment apostola, prva polovica 12. st.

Sadržaj: odlomak potpunog apostola, Djela apostolska
Pismo: prijelazni oblik između kasne makedonske škole i rane hrvatske uglate
glagoljice
Nastao na prostoru Huma, Duklje ili Bosne
 Mihanovićev fragment apostola, 12. st.
Sadržaj: odlomak kratkog apostola, tj. perikope iz apostolskih poslanica
Pismo: prijelazni stupanj između makedonske i hrvatske glagoljice, nastao negdje
na bosansko-humskom području
 Bečki listići, početak 12. st.
Sadržaj: dio misala, sakramentara, 3 mise u čast apostola
Pismo: prijelazni oblik od oble prema uglatoj glagoljici
 Splitski odlomak misala, 13. st.
Sadržaj: dio misala starije redakcije
Pismo: poluobla glagoljica
Pisan najvjerojatnije u Bosni
 Pazinski fragmenti početak 14. st.
Deset pergamentnih fragmenata koji su svi pripadali istom kodeksu

2) Brevijari
 Brevijar (lat. brevis  kratak) je uz misal osnovna liturgijska knjiga s
tekstovima koje u određene časove (odatle i naziv časoslov) svakoga dana
mole klerici i redovnici, zajednički ili samostalno
 Dulji ili kraći izbor iz čitanja Staroga i Novoga zavjeta
 Bogatsvo i raznolikost sadržaja
 tridesetak očuvanih rukopisnih hrvatskoglagoljskih brevijara

 Najpoznatiji:
o vrbnički brevijar, najstariji početak 14. st.
o Brevijar Vida Omišljanina (1396.)
o Akademijin brevijar (XIV. st.)
o Pašmanski brevijar (XIV./XV. st.)
o Novljanski drugi brevijar (1495.)

Brevijar Vida Omišljanina

 Kodeks s 468 listova pergamene (117 ovčijih koža za izradu pergamene)
 Austrijska nacionalna biblioteka, Beč
 Predlošci:
a) latinski rimski brevijar (latinični inicijali)
b) liturgijske knjige iz Bosne (minijature, ćirilčni natpisi iznad simbola
evanđelista)
 3) Misali
 20 rukopisnih hrvatskoglagoljskih misala
 XIV. st.- XVI. st.
 Najpoznatiji:
o Vatikanski 4. misal, pol. XIV. st.
o Novakov misal (1368.)
o Berlinski misal (1402.)
o Ročki misal (XV. st.)
o Hrvojev misal (1404.)

Misal kneza Novaka (1368. g.)

 Napisao sin kneza Petra Disislavića Novak  Lička Ostrovica, Krbava

 Austrijska nacionalna bibilioteka, Beč
 Kaligrafsko pismo, glagoljski ustav
 Brojni inicijali
 Knez Novak visokoobrazovan
 Prodan u Istru (Nugla, Roč)
 Mogući predložak Prvotiska hrvatskoglagoljskog misala (1483. g.)

Epigrafika
 prvorazredna vrela za kulturnu povijest
 najčešće ostaju tamo gdje su i nastala, ali ima i iznimaka (Bašćanska ploča, Natpis
Vignja Miloševića, Vitkov natpis itd.)
 neprocjenjiva vrijednost: društvo u pojedinom kraju i vremenu, imena i prezimena,
struktura vlasti, itd.
 Na natpisima je očuvano niz imena domaćih graditelja, kipara, slikara, itd.
 Rukopisi – problem lokalizacije, a natpisi ne
 Glagoljski se natpisi većinom odnose na gradnju crkava, a ima ih dosta i po
privatnim kućama

 Hrvatski ćirilični natpisi većinom su epitafi, a manjim dijelom na crkvama i sl.

 Kameni natpisi su kratki, pa nema toliko elementa za grafijska i jezična
istraživanja kao kodeksi, natpisi su prisniji, bolje odražavaju svakodnevni život
 Grafiti uparani po crkvama, bilješke o svakodnevim pojedinostima, npr. kad je
netko umro, koje su mise rečene
 Naši najstariji glagoljski i ćirilski natpisi su iz 2. polovice 11. st.
Glagoljski natpisi

Valunska ploča:

 2. polovica XI. st.

 obla glagoljica
 pronađena na groblju u Valunu na Cresu, danas u zidu sakristije u crkvi Sv. Marije
 istovjetan tekst na dva jezika i dva pisma: latinski i hrvatski, latinicom i
glagoljicom
o stari trokutasti jat Y
o staro V s polukružnim spojnicama
o dvodijelni oblik slova Ю
o poluglas u obliku ključa
o slovo S ravan plašt -nalazimo na najstarijim glag. natpisima Istre i
Kvarnera 11-12.

Krčki natpis

 11. st.
 obla glagoljica
 pronađen na nekom benediktinskom samostanu na Krku, a danas na stubištu
kanoničke kuće u Krku
 romansko-slavenska simbioza: ime opata Maja – latinsko, a ostalo hrvatska imena:
Radonja, Rugota, Dobroslav
 natpis o gradnji nepoznatoga benediktinskoga objekta
 stara morfologija slova:
o poluglas u obliku ključa, U
o staro granato M ~
o slova V i D polukružnih lukova
o trokutasto jat Y
o stari tip glasa I

Plominski natpis

 11. st.
 obla glagoljica
 crkva Sv. Jurja Staroga, pronađen na zidu vani, a danas je unutra radi zaštite, vani je
kopija
 glagoljski natpis u dva retka
 sekundarno uklesan na rustičnom kasnoantičkome kamenu reljefu s prikazom boga
Silvana (ilirsko-rimsko božanstvo)
o slovo E s dvije poprečne crte- jako staro, najstariji oblik toga slova isti kao u
Kijevskim listićima
o stara slova P, J, S – ravno tjeme plašta, karakteristično za najstarije istarske i
kvarnerske natpise 11-12. st.
o poluglas tipična stara hrvatska morfologija u obliku ključa
Natpis iz Kijevaca

 obla glagoljica
 Kijevci 12. st.
 pronađen na lokalitetu Manastirište, Kijevci pod Kozarom, kod B. Gradiške
 danas u Muzeju Bosanske krajine u Banja Luci
 D visoka lučna spojnica, obla oka
 Y trapezasto tipično za 12. st.

Jurandvorski ulomci

 12. st. (I-IV.)

 crkva Sv. Lucije, Baška
 nađeni kao spoliji svi pripadaju istom odlomku, vjerojatno desni plutej, a Bašćanska
ploča lijevi
 danas br. 1 u Povijesnome muzeju
 br. 2 izgubljen
 br. 3 i 4 Biskupski ordinarijat u Krku

Plastovski natpis

 11-12. st.
 prijelazni period s oble na uglatu glagoljiceu s ćirilskim i latiničnim slovima: T, I,
M, ćir (grč) U , ćir. G
 pronađen pred privatnom kućom u Plastovu kod Skradina
 danas u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
 glagoljska slova velike starine: A u obliku križa, E s poprečnom crtom

Natpis iz Knina

 11.-12. st.
 nalazište iskopine crkve Sv. Bartola kod Knina
 danas u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
 ćirilsko-glagoljski natpis
 glagoljsko dvodijelno Ю
 E s dvije vodoravne crte (11.-12. st.)

Grdoselski ulomak

 Istra, 12. st.

 danas u župnoj crkvi Sv. Marije od Zdravlja
 posveta oltara u doba popa Goluba iz Tinjana, kapelana Pangraca
 formativni period hrvatske uglate glagoljice
 široke proporcije slova i široki razmaci među slovima
 uglato oblikovana slova: O, L, T, P
 poluglas u obliku ključa i u obloj i u uglatoj stilizaciji
 trapezasto Y
 S trokutna jezgra, a plašt spljošten

Supetarski ulomak

 12. st.
 pronađen u zidu pavlinskoga samostana u Sv. Petru u Šumi (Istra)
 glagoljsko-ćirilski natpis
 spada među najstarije glagoljske spomenika Istre i Kvarnera

BAŠĆANSKA PLOČA

 1100. g.
 najznačajniji i najcjelovitiji hrvatskoglagoljski natpis
 prvi put se spominje hrvatsko ime na hrvatskom jeziku (Zvonimir kralj hrvatski)
 1. invokacija
 2. zapis opata Držihe da je kralj Zvonimir darovao Sv. Luciji zemlju (ledinu) i
nabrajanje svjedoka
 3. forumla minacije protiv onih koji bi zanijekali darovanje
 obaveza monaha Sv. Lucije da mole za darovatelje
 5. zapis opata Dobrovita da je s devetero braće (monaha) izgradio crkvu i da je to
bilo u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom
 6. zapis da je u to doba Mikula u Otočcu bila u zajedništvu sa Sv. Lucijom

 Funkcija  lijevi plutej – pregradna ploča koja je dijelila kor (svećenike) od puka
(lađe), bila je užljebljena u zid
 pronađena 1851. u crkvenom podu-župnik iz Baške Petar Dorčić na nju upozorio
Ivana Kukuljevića
 svojim oblikom odgovara plutejima predromaničkih i romaničkih crkava na našoj
obali
 Jurandvorski ulomci – desni plutej
 dugi tekst umjesto ukrasa na Bašćanskoj ploči rijetkost
 Senjska ploča iz 12. st. potvrđuje da su postojali i takvi pluteji

 pregrada je podignuta istovremeno kad i crkva u doba opata Dobrovita;

 crkva pripada razdoblju rane romanike
 masivni zvonik 11-12. st., isto kao npr. crkva Sv. Vida u Dobrinju (izravno
datirana Listinom slavnoga Dragoslava 1. 1. 1100. )
 crkva Sv. Lucije i Bašćanska ploča: prijelaz iz 11 u 12. st.
 Za takvo datiranje govore i povijesni podatci: B. pl. klesana poslije Zvonimirove
smrti 1089. g. jer opat Držiha svjedoči da je to bilo u prošlome vremenu, tj. da je
kralj Zvonimir v dni svoje darovao ledinu
 isto potvrđuje i spominjanje kneza Kosmata, koji je vladao prije Frankopana, prvi
od njih Dujam, vladao 1108-1130, a knez Kosmat je znači vladao prije njega

 pismo  prijelazni stupanj iz starije oble u uglatu glagoljicu

 dvolinijski sustav
  oka su uglata kod slova: Ž, Z, L, P, T, a obla kod V i D
 stari oblik granatoga M i mlađe latinično M
 starije N i P
 jat trokutast
 poluglas u obliku ključa
 znak za prednji nazal
 jezik  crkvenoslavenski hrvatske redakcije s narodnim hrvatskim
 100 riječi u 13 redaka

Glagoljica u BiH

 glagoljicom se pisalo na samom početku bosansko-humske pismenosti

 dokaz -kameni natpisi, rukopisi i fragmenti, glagoljski zapisi u ćirilskim tekstovima,
veze glagoljice i ćirilice u tekstovima, rukopisima i natpisima.

Kameni natpisi u BiH

 natpis u crkvi u Kijevcima (Prijedor 11. – 12. st.)

 glagoljska slova u tekstu ploče Kulina bana (Biskupići, 1193.)
 tragovi glagoljskoga pisma na Humačkoj ploči (12. – 13 st.)
 natpis u Kolunićima (14. – 15. st.)
 natpis u Slatini (Banja Luka, 1471.)
 natpis iz Dragelja (Bosanska Gradiška)- izgubljen, nedatiran

 grafiti iz Golubića (Bihać, 1442.)

 Bužimski natpis (1495.)
 grafit iz Bihaća (1527.)
 fragmenti iz Graca (Posušje)- nisu datirani
 natpis i nekoliko grafita s groblja Sv. Ive (Livno, 14. st.)

 Zapadniji krajevi- glagoljsko pismo vrlo dugo u kancelarijama

 npr. Sokolska isprava iz 1380. g.- rano kurzivno pismo

Glagolj. fragmenti vezani uz BiH

 Mihanovićev odlomak (12. st)

 Grškovićev odlomak (12. st)
 Splitski fragment misala (13. st.) – posljednji primjer glagoljice u Bosni prije
nego se ondje izgubila

 U Bosni se sve više gubi kurzivno pismo

 glagoljski zapisi u evanđeljima pisanim hrvatskom ćirilicom:
o Čajničko evanđelje (14 -15. st.)
o Radosavljev zbornik (15. st.)

 U oba kodeksa  ubilježen čitav azbučni red glagoljskih slova- glagoljica u već
neobično i nepoznato pismo, za tih nekoliko redaka dodano razjašnjenje pisma
  Glagoljsko pismo u Bosni osnovica književne djelatnosti pisane hrvatskom
ćirilicom – tekstovi pisani tim pismom i u grafijskom pogledu i s obzirom na tekst
ovisni o starijim glagoljskim predlošcima

Bosan. – humski rukopisi

 Dokaz- pogreške u prepisivanju

 Hvalov zbornik
 Nikoljsko evanđelje
 Radosavljev zbornik
 Mletački zbornik

Utjecaji s drugih strana

 Hrvatski
 makedonski
 prastari panonsko-moravski (jezgra glagoljične pismenosti)

Pismenost sa livanj. – duvanjskoga područja

 2. stoljeća pos. Krista - scriba publicus (s Liba iznad Duvanjskoga polja)

 sami počeci hrvatske ćirilske epigrafike - Natpis popa Tjehodraga (12. st.)

Natpis popa Tjehodraga

 najstariji natpis s livanjskoga područja

 Podvornice u Lištanima na jugozapadnom dijelu Livanjskoga
 polja
 crkvenoslavenski jezik hrvatske redakcije
 hrvatska ćirilica s utjecajem glagoljske grafije
 jedan od najstarijih natpisa pisanih hrvatskom ćirilicom – dokazuju povijesni,
arheološki, jezični grafijski čimbenici

† a se leži

 † a se leži radivoi ilićь iz rame kovače polaninь

 hrvatska ćirilica
 groblje Pod Lipom (Livno, 15. st.)
 Uklesan na stećku oblika visokoga sanduka

a se pisa

 a se pisa luka diak 1368.

 na livanjskom području prije ćirilske bila živa
 glagoljska pismenost
 glagoljski natpis s kapitela jednoga stupića s groblja Sv. Ive
 Svećenici glagoljaši

 Na ovom podru ju č djelovali brojni svećenici

 glagoljaši (isto na duvanjskom i zapadnohercegovačkom području)
 Poimenice najviše poznatih iz 17., 18. i 19. st.
 kontinuitet ćirilometodske tradicije nije prekinut ni nakon osmanlijske okupacije

Glagolj. na livanjsko –duvanj. i zapadnoherc. području

 rani srednji vijek

 uz ruševine crkve u Posuškom Gradcu (11. - 15. /16. st.) grafiti uglate glagoljice iz
istog vremena
 katolička groblja u Vojkovićima (Tomislavgrad) i Vučkovini (Luga blizu
Tomislavgrada)

Razvoj ćirilice (Bosančica, bosanica, zapadna ćirilica)

 Ćirilica se razvila na temelju grčkoga uncijalnog pisma, što je očito već na prvi pogled
 Uncijalno pismo (od lat. uncia - mjera 2,6 cm) – svečano pismo s velikim uspravnim
slovima koja stoje samostalno, tj. nisu povezana
 Poslije Metodove smrti učenici Kliment, Naum i Angelarij stigli u Plisku (Bugarska)
886. g. gdje je na vlasti bio knez Boris
 provodi se pokrštavanje i slaveniziranje
 893. g. veliki državno-crkveni sabor u Preslavu u Bugarskoj
 slavenski jezik proglašen službenim
 ćirilica službenim pismom – prepisuju se glagoljske knjige na ćirilicu
 Preslavska književna škola

Ohridska književna škola

 Kliment odlazi u Ohrid zajedno s Naumom

 osniva Ohridsku književnu školu – čuva ćirilometodsku tradiciju (glagoljicu očuvala
se sve do 12. st.)

 ćirilica nije plod pojedinačnoga nadahnuća

 povijesni proces u kojemu su sudjelovali mnogi
 poznato iz povijesti: jedan narod na nižoj kulturnoj razini preuzima kulturu (pismo) od
susjednoga superiornoga naroda i prilagođava ga svome jeziku

 Znakove koje je preuzela iz grčkog alfabeta ćirilica uopće nije mijenjala

 prvih 20 grafema označavalo je glasove iste kao u grčkom
 narednih pet upotrebljavalo se samo u posuđenicama i u brojnoj vrijednosti

 Drugu veliku skupinu u ćirilici čine ona slova kojih nije bilo u grčkom alfabetu
 dva mišljenja o postanku tih slova:
1. da su i ona nastala ugledanjem u grčki alfabet
2. ugledanjem u neki drugi alfabet
  Grafemi koji su nastali kombinacijom elemenata  prema nekim mišljenjima većina
tih slova (h, ž, š, č, ć, c => sva osim jata) nastala su ugledanjem u glagoljične grafeme
 Jedan od argumenata da je glagoljica starije pismo

Najstariji ćirilićni natpisi

 Najstariji natpis pisan ćirilicom je Krepčanski iz 921. g., donedavno se smatralo da je

to Samuilov natpis iz 992.
 Prvi ćirilski rukopisi na pergamentu potječu iz 11. stoljeća i zajedno ih s glagoljičnima
uvrštavamo u kanon staroslavenskih spisa
 Najstariji ruski ćirilični kodeks- Ostromirovo evanđelje 1056-1057.
 Najstarija južnoslavenska ćirilična knjiga – Miroslavljevo evanđelje iz 12. stoljeća.
 Najpoznatiji ćirilični kanonski rukopisi su Savina knjiga i Suprasaljski zbornik

 Ćirilično se pismo s prihvaćanjem staroslavenske liturgije proširilo u Srbiju i Rusiju

već u 11. st.
 Poslije i kod drugih slavenskih naroda koji su prihvatili istočno kršćanstvo: Bjelorusa,
Bugara, Makedonaca, Crnogoraca, Rusina, Ukrajinaca

 u tom širenju iz jugoistočne baze južnoslavenskoga prostora dospjela i do Hrvatske

 Najzapadnije zasvjedočena ćirilica na hrvatskome prostoru Supetarski ulomak u Istri
(12. st.)
 Ime ćirilica  Upir Lih iz 1047. g.
 Knjigu malih proroka prepisao je iz kurilovice, tj. iz ćirilice
 sam njegov prijepis pisan ćirilicom (prepisivao iz glagoljice, jer je ćirilica stari naziv
za glagoljicu)

 kao u glagoljici brojevna se vrijednost u tekstu označva točkicama sa strane i titlom

iznad broja

 na hrvatskom području upotrebljava u rasponu od 9 stoljeća: od 11. do 20. stoljeća.

 Imala je poseban razvojni put: karakterizira je utjecaj glagoljične grafije i pravopisa
zamjetan na hrvatskim i bosansko-hercegovačkim prostorima
 Najstariji natpisi iz 11. do 13. st.
 Ustavni i poluustavni rukopisi 13-15. st.
 Hrvatska i bosansko-humska diplomatika i prepisak 12.-14. st.
 15. st. pojavljuje se hrvatsko bosanska minuskulna grafija  predložak za rezanje
slova za prvu tiskanu knjigu hrv. ćirilicom: Dubrovački molitvenik i 15 molitava sv.
Brigite, 1512.  Venecija
 Prema područjima dijeli se u tri skupine:
o Dubrovačka Republika, Bosna i Hum
o Dalmacija
o Slavonija, Zagorje

Hrv. ćirilićni rukopisi

 13 četveroevanđelja
 4 apostola
  3 zbornika + povelje, listine, oporuke

 Grigorovič-Giljferdingov fragment evanđelja iz 13. stoljeća.

 Miroslavljevo evanđelje

 12. st. (vrijeme humskoga kneza Miroslava)

 najstarija liturgijska knjiga bosanskohumske redakcije
 pripada bosansko- humskoj književnosti
 poprilično se razlikuje od ostalih biblijskih tekstova

 Manojlovo (Mostarsko) evanđelje

 početak 14. st.
 čuva se u Beogradu

 Divoševo evanđelje
 početak 14. st.
 čuva se na Cetinju u Crnoj Gori

• Hvalov zbornik
 1404. godine
 pisan za Hrvoja Vukčića Hrvatinića
 čuva se u Bolonji

• Mletački zbornik
 kraj 14. ili početak 15. st.
 čuva se u Veneciji

 Radosavljev zbornik
 pisan oko 1443-1461.
 pisao krstjanin Radosav
 čuva se u Vatikanu

o Povaljska listina
 najstarija ćirilična isprava pisana na području današnje Hrvatske
 1250. g.
 osnovni teksto iz 1184. na Povaljskom pragu najstarijem
ćirilčnom natpisu s područja današnje Hrvatske

 Poljički statut
 Najpoznatiji rukopisi s područja današnje Hrvatske
 1440. g.
 zbornik običajnog prava u Poljičkoj komuni

• Libro od mnozijeh razloga  dubrovački zbornik

 Povelja Kulina bana

 1189.
 najstariji tekst pisan štokavštinom.
  pisan latinski i hrvatskim, latinicom i ćirilicom.

 Povelja kralja Stjepana Dabiše

 1395. g.
 svojoj kćeri Stani daruje selo Veljake kod Ljubuškoga

• Povelja bana Tvrtka

 Suhi na Prozračac (Brotnjo)
 1353. g.

 Oporuka "gosta" Radina Butkovića (1466. g.)

 Oporuka Jelene žene Sandaljeve (1442. g.)

 15 molitava Svete Brigite

 najstarija hrvatska tiskana ćirilična knjiga

 1512.g.
• Oficij BDM

 najstarija hrvatska tiskana ćirilična knjiga (1512.g.)

 Nauk krstjanski

 1611. g.
 bosansko područje
 Matija Divković

Stećci

 vrijeme nastanka: 2. pol.12.st.- 16. st.

 oko 200 natpisa (najviše u istočnoj Hercegovini)  Boljuni: 269 stećaka (19 natpisa)
 sažetost, lapidarni podaci o majstoru
 društveni položaj pokojnika, politička funkcija
 pokojnik leži na svojoj baštini - potvrda da je bio feudalac
 Pokojnici na Radimlji –kršćani
 potvrda za to: 3 kamena križa, 2 znaka križa ispred natpisa i 14 križeva u reljefnim
kompozicijama

 Natpis Vignja Miloševića (Kočerin)  invokacija – simbolično zazivanje Boga i

svetaca
 podatak o pokojniku i načinu njegove smrti
 Kraj: reminiscencija o prolaznosti i brigom za vječni mir
 Epitafi redovito smješteni u središte nekropole – feudalni gospodari