Klara Manenica, 1.

e POVIJEST 1

ANTIČKA GRČKA

- grčki svijet
'ANTIKA'
- povijest civilizacije Grčke i Rima
Antička civilizacija
- razvile se na području mediteranske klime
- gospodarska osnova, sredozemna polikultura (uzgoj žitarica, maslina, vinove loze,
stoke sitnog zuba (ovce i koze), ribarstvo)
- 'civilizacija gradova'
- osvajanjima Aleksandra Makedonskog se širi na istok
- rimskim osvajanjima i romanizacijom se širi Sredozemljem i Europom
- tehnološki, kulturni, pravni, umjetnički napredak
- tri velika razdoblja: grčko, helenističko, rimsko
GRČKA
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- istočni Mediteran
- JI Europe, Mala Azija
- 1/5 kopna nizinska
- mediteranska klima
- civilizacija usmjerena svjetovnom razvoju (religija nema toliki utjecaj)
Geografski smještaj
- Jonsko more (Z), Egejsko more (I), Sredozemno more (J)
- planina Olimp
- sjeverna: pokrajine Epir i Tesalija
- središnja: pokrajine Atika (Atena), Beocija (Teba), Pokida (Delfi)
- južna: pokrajine Lakonija (JI), Mesenija (JZ), Arkadija (središnja), Argolida, Elida,
Aheja (S)
- otočja Cikladi, Fokeja, Rod, Itaka, Ikina

EGEJSKA CIVILIZACIJA
- brončane kulture Ciklada, Krete, Mikene i Troje

MINOJSKA KULTURA (2700. – 1450. pr. Kr.)

- istraživanja Arthura Evansa
- otok Kreta
- najstarija povijesna civilizacija u Europi
- nositelji nisu bili indoeuropskog podrijetla (nisu bili Grci) → Pelazgi (Pelazga narod
drevni, Homer)
- nositelji naselili područje južnog Egeja
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- prethodili grčkoj kulturi

- naziva se po Minosu, jedinom poznatom vladaru s Krete iz tog vremena
- palače kao središta života (Knosos, Festos, Hagia Triada) → političko, gospodarsko,
vjersko središte zajednice
- posrednička trgovina s Grčkom, Malom Azijom i Egiptom (Kreta na sjecištu tri
kontinenta)
- zasebni gradovi bez zidina (snažna ratna mornarica)
- talasokracija (moć koji se osniva na vladavini nad morem)
- bolja tehnologija prerade bronce
- gospodarstvo: uzgoj žitarica, uzgoj stoke, ribolov
- uvođenje poljoprivrednih kultura (maslina, vinova loza)
- ekonomski viškovi → stanovništvo se bavi sekundarnim djelatnostima (metalurgija,
obrt, pomorstvo → ubrzani razvoj, mogućnost plovidbe na veće udaljenosti
- linear A pismo (neotkriveno do danas, na njemu vjerojatno vođeni gospodarski
zapisi)
- sveta životinja: bik
Palača vladara Minosa u Knososu
- na sjevernoj obali Krete
- najreprezentativnija palača minojske kulture
- prostorije palače raspoređene uokolo središnjeg dvorišta bez posebnog plana i
poretka što je rezultiralo zamršenim spletom hodnika i prostorija
- na zidovima prostorija često prikazivane dvostruke sjekire (labris) od čega je nastao
naziv labirint za prostore iz kojih je teško naći izlaz
Propast
- snažna erupcija vulkana Santorini na otoku Teri koji je udaljen oko 100 km od Krete
- erupcija izazvala potres
- veliki plimni val pogodio Kretu
- polja prekrivena vulkanskim pepelom
- slabljenje iskoristili Ahejci (nositelji mikenske kulture) i pokorili Kretu
- nestaju pločice s linearnim A pismom
- u ostacima palača vode se gospodarski zapisi na linearnom B pismu (pismu osvajača)

MIKENSKA KULTURA (1700. – 1200. pr. Kr.)

- istraživanja Heinricha Schliemanna
- na grčkom kopnu i većini egejskih otoka
- indoeuropska osvajanja (pleme Ahejaca); Mikena, Tirint, Pil, Atena, Teba
- Ahejci – narod grčkog jezika, vodeće središte: Mikena (SI Peleponeza)
- gradovi mikenske kulture nisu ujedinjeni u cjelinu (svakim gradom upravlja kralj)
- razvoj pod snažnim utjecajem minojske kulture → preuzimanje tehnike gradnje,
slikarske tehnike
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- linear B pismo – prilagođavanje linear A pisma grčkom jeziku

Propast
- 'narodi s mora' razorili i zapalili gradove
- seoba Dorana (grčki narod sa sjevera) – pokoravanje Ahejaca
- propašću mikenskih palača propada gospodarstvo
- linear B pismo se gubi iz uporabe (koristilo se za gospodarske bilješke)
- područje Grčke na 400 godina ulazi u nezapisano 'mračno doba' (do pojave alfabeta
početkom arhajskog razdoblja)
Dorani
- grčki narod sa sjevera
- poznaju tehnologiju prerade željeza
- jeftinija izrada oružja – oružjem opremljeni širi slojevi stanovništva
- društveni sustav: vojna demokracija (punopravni članovi društva oni koji se mogu
opremiti oružjem)
- okupljaju se i vijećaju u skupštini – 'skupština naoružanog naroda'
Mit o Trojanskome ratu (Ilijada)
- sukob s Mikenom
- Troja nadzirala Dardanele

HELENI
- društvena i politička organizacija
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

HEROJSKO DOBA (18. – 12. st. pr. Kr.)

- doseljavanje grčkih plemena (Ahejci, Jonjani, Eoljani, Dorani)
- Dorani došli sa sjevera i potisnuli ostale narode
HOMERSKO DOBA (12. – 8. st. pr. Kr.)
- 'mračno doba' – nedostatak izvora za to razdoblje
- Homerova predaja – Ilijada i Odiseja (ključni izvor)
- pokoravanje Dorana – primitivan narod bez pisma
- 'homersko pitanje' – Aeda; ulični pjevači
ORGANIZIRANJE HELENA
rod (genos) → bratstvo (fratrija) → pleme (fila)
BAZILEJ (vojskovođa, sudac, voditelj plemena, nije apsolutni vladar)
➔ AGORA (gradski trg) – narodna skupština (skupina muškaraca koja donosi važne
odluke)
➔ BULE – vijeće starješina
- moćna aristokracija (mogli su svrgnuti kralja)
- nema monarhija
DRUŠTVENO RASLOJAVANJE
1) aristokracija/ eupatridi
2) demos (seoske općine, deme)
3) Izrabljivane skupine (bezemljaši, robovi)

POLITIČKI SUSTAVI
- oblik vlasti i uređenja
OBLICI VLASTI
1) REPUBLIKA
- lat. res publica = javna stvar
- narod odlučuje
2) MONARHIJA
- grč. Mono arche = vladavina jednoga
- neograničena i ograničena
- izborna i nasljedna (Vatikan se smatra monarhijom, a papa izabranim monarhom)
UREĐENJE VLASTI
1) AUTOKRACIJA
- vladavina jednoga
- monarh (svi ga priznaju)
- tiranin (nasilni vladar → okupiranje)
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

2) OLIGARHIJA
- vladavina nekolicine
- aristokracija/ eupatridi (vladavina najboljih/ sinova plemenitih otaca)
- plutokracija (vladavina bogatih)
3) DEMOKRACIJA
- vladavina naroda
- svatko ima pravo birati i biti biran

VELIKA GRČKA KOLONIZACIJA

ARHAJSKO DOBA (800. – 480. pr. Kr.)

- grč. archaikos = staro, početno, najranije, primitivno
- razdoblje velikih promjena – demografski, politički, gospodarski, kulturni rast
Gospodarstvo Grčke
- napredak obrta (tkanje, keramika)
- oruđe i oružje
- izvoz maslinovog ulja, keramike
- uvoz žitarica (nisu mogli konkurirati Egiptu)
- razvoj trgovine
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

Nerazvijeni dijelovi Grčke

- planinska sjeverna Grčka i dio Peleponeza
- autarkijsko gospodarstvo (proizvodnja za vlastite potrebe)
- strah od dužničkog ropstva
- majorat – zemlju nasljeđuje najstariji sin
- preseljenje u gradove
KOLONIZACIJA (8. – 6. st. pr. Kr.)
- lat. colonia, grč. apoikia = naseobina
- plansko naseljavanje Grčke na slobodna nenastanjena područja Sredozemlja
Uzorci iseljavanja
- prenapučeni gradovi – prijetnja pojave gladi zbog ograničene količine obradive
zemlje
- politički sukobi unutar pojedinih gradova – Atenjani koji ne žele živjeti pod
Pizistratovom tiranijom naseljavaju Trački Hersonez (Galipolje), Spartanci šalju svoje
izvanbračne sinove u kolonizaciju Tarasa (Taranto) u Italiji kako bi izbjegli imovinske
sukobe
- kriminal
- dužničko ropstvo
Kolonije
- kulturna razmjena i širenje grčkih utjecaja
'Grčke kolonije stvorile su ukrasni porub na haljini barbarskog svijeta', Ciceron
- Grci su stvarali trajna naselja u kojima će živjeti generacije Grka
- nisu iskorištavali resurse domorodaca, naglo se obogatili i vratili kući
- kolonizacije vršene uz dogovor sa starosjediocima
- Grci davali prednost trgovini nad ratom, nisu se odmicali od obale i osvajali
unutrašnjost
- nisu nametali svoju hegemoniju
- kupovali su lokalne proizvode, donosili kvalitetnu robu, kulturu i napredniju
civilizaciju
Jonija
- obala Male Azije
- Milet, Efez, Smirna
Pontus Euxinus
- obala Crnog mora
- Bizantij, Odes, Halkedon, Istar, Teodozija
Magna Graecia
- južna Italija, Sicilija
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- Palermo, Regij, Sirakuza, Neapolis (Napoli)

Zapadno Sredozemlje
- Masalija, Hemeroskopeion

GRČKI POLISI: ATENA I SPARTA

- simboli: sova (Atena; kultura i obrazovanje), vojnik (Sparta; hrabrost i ratovanje)

POLIS
- akropola (gornji grad) – svetište, smještaj aristokracije
- grad – u središtu agora (trg); trgovina, kultura
- zidine
- ager – obradiva površina izvan grada
- polis – oblik političke vlasti u antičko doba
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

SPARTA (Lakedemonija)
- JI Peleponeza, na rijeci Euroti, regija Lakonija, između brda Tajgeta i Parnona
- Pelazgi → Ahejci → Dorani (= Spartanci)
- nema političke oporbe i kriminala, imovinski sporovi rijetki, nema političkih kriza
Slojevi društva
1) SPARTANCI/ SPARTIJATI (= Dorani)
- nazivali se Jednakima
- najviši društveni sloj, zemljoposjednici
- smiju se baviti samo vojnom službom (zakonom im zabranjeno ostalo)
- država dijelila zemlju s helotima (kako bi mogli vježbati za rat)
- samo oni koji su završili agoge su bili punopravni
2) PERIJECI
- 'oni koji žive uokolo'
- slobodno stanovništvo bez političkih prava
- žive u okolici grada
- obrtnici i trgovci (sa stranim zemljama), u ratu služili kao hopliti
- pravo natjecanja na Olimpijskim igrama
3) HELOTI
- neslobodno stanovništvo
- vezani uz zemlju
- robovi – poraženi Ahejci
- najbrojnija populacija u Lakedemonu (15 na svakog spartijata)
- spartijati strahovali od helotskih pobuna – jednom godišnje spartijati pogubljivali i
bičevali helote
Politički ustroj
- Likurg (legendarni zakonodavac)
1) DVA KRALJA
- nasljedno u dvije obitelji
- vrhovni zapovjednici vojske
- predstavljaju državu u vjerskim ceremonijama
- od spartanaca se razlikuju jedino formalno
- apsolutna vlast tijekom rata
- jedan kralj ide u rat s polovinom vojske, a drugi čuva državu od helotskih pobuna
- dužnosti: brinu o održavanju cesta, odobravaju posvojenja i djevojkama bez očeva
odobravaju brak
2) GERUZIJA
- geronti – Spartanci stariji od 60 godina (birani doživotno)
- savjetodavni organ
- 2 kralja i 28 geronta
- donosili važne odluke
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- pravo veta na odluke koje donosi apela (narodna skupština)

3) APELA
- svi spartijati koji su završili agoge
- stariji od 30 godina
- sastojala se svakog punog mjeseca
- vrhovni sudsku žalbeni organ
- biraju pet efora
4) PET EFORA
- 'nadglednici'
- izvršna, sudačka i financijska vlast
- mandat od 1 godine
- 2 efora pratilo kralja i vodilo računa o trošenju novca iz državne blagajne
➔ strog politički ustroj zbog mogućnosti funkcioniranja države i očuvanja prevlasti nad
helotima
Život u Sparti
- spartanski odgoj – agoge
- lakonski govor (kratak i štur odgovor)
- majke govorile sinovima koji idu u rat: 'Ili sa štitom ili na njemu.'
- hopliti – teško naoružani pješaci
PELEPONESKI SAVEZ
- savez polisa na Peleponezu
- između 8. i 6. st. pr. Kr. Lakedemon se proširio na južni dio Peleponeza
- obuhvaćao sve države Peleponeza osim Argolide i Ahaje
- hegemonija Sparte – predvođenje, dominacija
- cilj: održati postojeći poredak u polisima

ATENA
- pleme Jonjana
- poluotok Atika
- konstantno miješanje stanovnika
- Sparta poštovala Atenu
- simbol: maslina (mir) i sol
- Pirejska luka povezana zidinama – njen izlaz u svijet
- aristokracija, demos, robovi
Politički ustroj
- monarhijsko → aristokratsko uređenje
1) ARHOATI/ ARHONTI
- 9 eupatrida
- vrhovna izvršna, vjerska i vojna vlast na 1 godinu
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- obavljali sudske dužnosti

2) AREOPAG
- zajednica aristokracije
- vijeće eupatrida
- zakonodavna vlast
- birali arhoate
3) BULE
- vijeće 400
- priprema zakonskih prijedloga
4) EKLEZIJA
- punoljetni Atenjani
- narodna skupština
- s 20 godina započinje politički život
Političke reforme i nastanak atenske demokracije (7. – 6. st. pr. Kr.)
Uzrok: raslojavanje demosa
- bogaćenje trgovaca i obrtnika → nezadovoljni jer nemaju politička prava
- dužničko ropstvo seljaka → nezadovoljni jer nemaju zemlju
ARHONT DRAKON (621. pr. Kr.)
- građansko pravo za sve koji mogu priskrbiti vojnu opremu
- ukidanje krvne osvete
- ubojstva sudi država
- ozakonjenje dužničkog ropstva (htio potaknuti investiranje u poljoprivredu)
- stroge kazne
- popisivanje zakona
ARHONT SOLON (6. st. pr. Kr.)
- ukidanje dužničkog ropstva
- otkupio ljude koji su završili u dužničkom ropstvu
- uspostavljanje helieje (sud od 6000 ljudi) koja se sastojala pod vedrim nebom
- timokratski sustav (vladavina bogatih – plutokracija)
- većinu ovlasti aeropaga prenio na bule
- oni koji su odbili vojnu službu oduzeto građanstvo
- građansko pravo svim strancima koji su se trajno naselili u Ateni
- zabranio izvoz žitarica
- očevi moraju sinove učiti zanatu (inače sinovi ne moraju brinuti o očevima u starosti)
Imovinska podjela atenskog društva
1) PENTAKOSIOMEDIMNI
- najbogatiji u Ateni
- vojne obaveze: konjica (elitna postrojba)
- politička prava: arhonti i blagajnici
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- prihod: 500 medimna

- najviše vojnih obaveza, najveći porez
2) HIPEJI
- vojne obaveze: konjica
- politička prava: bule
- prihod: 300 medimna
- manje vojnih obaveza, manji porez
3) ZEUGITI
- vojne obaveze: hopliti (teško pješaštvo)
- politička prava: bule
- prihod: 200 medimna
4) TETI
- vojne obaveze: lako pješaštvo
- politička prava: eklezija
- prihod: <200 medimna
PIZISTRAT
- atenski tiranin i začetnik atenske moći
- gospodarski i kulturni procvat Atene
- uspostava tiranije
- manji porezi za siromašne
- program gradnje i uljepšavanja Atene
- zemlju izgnanih političkih protivnika podijelio bezemljašima
- prvi atenski vodovod
- uvođenje Panatenejske igre – najvažnija svečanost u Ateni
- zapisivanje Ilijade i Odiseje
- poticanje proizvodnje maslina i izvozne trgovine
- podrška naroda (populizam – oslanjanje na većinu)
ARHONT KLISTEN
- 'otac atenske demokracije'
- ukidanje timokracije
- podjela na 10 fila (plemena) prema teritoriju
- jednaka prava atenskim građanima
- vijeće 500 (iz svake file 50 članova)
- ostracizam ('časno izgnanstvo') – građani su po odluci narodne skupštine upisivali
imena onih za koje su smatrali da su opasni po demokraciju, ako se skupilo više od
6000 glasova, ta osoba je bila izgnana iz Atene na sljedećih 10 godina
- nedostaci: žene, robovi i stranci nemaju politička prava, neplaćanje političkih službi
(korupcija, demosu se ne isplati obavljati političku službu)

GRČKO – PERZIJSKI RATOVI (Medski ratovi)

Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

UZROCI
- politički i ekonomski
- kolonije maloazijskih Grka su pod perzijskom vlašću
- tirani kao vladari grčkih gradova
- Perzijanci pomagali feničke trgovce – negativan odraz na grčku trgovinu
- zauzimanje Bospora i Dardanela – perzijske vlasti dale do znanja da žele ovladati i
europskim dijelom Grčke
- ustanak u Miletu protiv Perzijanaca – pomoć pružile Atena i Eritreja
- nakon gušenja ustanka, Darije I. započeo s ozbiljnim pripremama za osvajanje
europskog dijela Grčke
POVOD SUKOBA
- paljenje nečega u satrapiji
- objava rata
DARIJEVI POHODI NA GRČKU
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- poslao dvije vojske na Grčku (492. i 490. pr. Kr.)

492.
- Darije I. šalje vojskovođu Mardonija koji Trakiju i Makedoniju stavlja pod perzijsku
upravu
- daljnji pohod obustavljen (flota stradala u oluji)
- nisu došli do Grčke
490.
- Perzijanci se iskrcavaju u Maratonskom zaljevu
- Atenjani pod vodstvom Miltijada uspijevaju potisnuti Perzijance s plaže
- uspijevaju prestrojiti trupe da bi spriječili perzijsko iskrcavanje pored Pireja
- perzijska flota se povlači u Aziju
BITKA NA MARATONU
- sukob Atenjana i Platejaca s Perzijancima (Međanima)
- pobjeda Atenjana (prednost terena)
- Spartanci kasnili (zbog religije nisu smjeli napustiti polis do punog mjeseca)
- poznata po Filipidesu koji je trčao 42.195 km kako bi javio da je Atena pobijedila
- Darije I. pripremao napad → ustanak u Egiptu → smrt Darija I.
PRIPREME ZA PREDSTOJEĆI SUKOB
- Temistoklo – zalagao se za jačanje mornarice
Grčka terijera (troveslarka)
- pojavljuju se u Korintu
- temeljni brod grčkih mornarica
- duge oko 35 m, 3 reda vesla sa 170 veslača i na palubi 30 mornaričkih pješaka
- taktika: potapanje neprijateljskog broda (ne palubna bitka)
- brončani kljun na pramcu služio za potapanje tuđeg broda (cilj: pramcem se zabiti u
bok neprijateljskog broda)
- alternativna taktika: proći uz bok neprijateljeva broda i pramcem polomiti njegova
vesla na jednoj strani
- flote plovile u koloni s admiralskim brodom na čelu
- brodovi imali puno posade i premalo smještaja pa su noću pristajali uz obalu ili
nasukavali na plaže da posada može prenoćiti i objedovati na kopnu
- jedra montažna i nisu se koristila u bitkama

- demokratska i aristokratska stranka → aristokracija želi kopnenu vojsku, demos

mornaricu (nije potreban novac za priskrbiti vojnu opremu, veća politička prava jer
sudjeluju u ratovanju)
- Helenski savez – uspostavljanje mira između grčkih polisa
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

KSERKSOV POHOD (480. pr. Kr.)

- 5000 Grka na čelu sa Spartancima
- spartanski kralj Leonida – ostao čuvati položaj sa 300 Spartanaca i poginuo
- Perzijanci zapalili Atenu
- bitka kod Salaminskog tjesnaca – Grci nadmudrili Perzijance
- bitke kod Plateje (kopnena bitka) i Mikale (pomorska bitka) – Grci pobijedili, kraj rata

- Atena želi nastaviti ratovanje jer ima mornaricu (Sparta nema) i ugled Atene raste

POSLJEDICE SUKOBA
Atenski (Delski) pomorski savez
- savez priobalnih polisa
- sklopljen na otoku Delu
- članovi mogli pridonijeti ratnim naporom ili davanjem trupa ili uplaćivanjem novca u
zajedničku blagajnu (za što se većina odlučila)
- najveći dio prihoda odlazio na financiranje atenske vojske i mornarice
- sukob s Perzijancima na otvorenom moru
- Atena mornaricu koristi za stvaranje trgovačkih puteva
- gospodarsko i političko jačanje Atene → hegemonija
Koraljin mir (449. pr. Kr.) – završetak sukoba s Perzijancima

ZLATNO DOBA ATENE

ATENSKA PENTEKONTAETIJA
- vrhunac i procvat Atene
- prevlast na Egejskome moru
- ekonomsko jačanje
- razvijanje demokracije
- kulturni uspon
PERIKLO ('prvi građanin Atene')
- njegovo razdoblje naziva se 'zlatno doba Atene' ili 'Periklovo doba'
- obrazovan i dobar govornik
- predvodnik demokratske stranke (primat u atenskoj politici)
- pozicija stratega (443. – 429. pr. Kr.)
- učvršćivanje atenske demokracije
- eklezija i bule kao središnje institucije (areopag gubi važnost)
- plaćanje političkih službi – siromašnima omogućeno obnašanje upravne i sudske
funkcije
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- svi atenski građani imaju pristup političkim položajima (dužnosnici birani ždrijebom)
- projekt obnove Atene – gradi građevine na Akropoli, omogućio poslove za
najsiromašnije Atenjanine
KLASIČNO RAZDOBLJE (480. – 336. pr. Kr.)
- zlatno doba antičke Grčke
- Atena kao centar znanosti i umjetnosti
ANTIČKE ZNAMENITOSTI GRČKE
- akropola – kulturno i vjersko središte
- partenon
- propileji – ulaz u akropolu
- erehtej – hram, karijatide
- hram Atene Nike
- brončani kip Atene
- stadion Panathianiko – 1. moderne OI, mramor
- Panatenejske igre
- areopag
- Zeusov hram
- Pnyx – mjesto sastajanja eklezije
- Hefestov hram
- Dionizovo kazalište
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

PELOPONESKI RAT (431. – 404. pr. Kr.)

UZROCI SUKOBA
- sve veće nesuglasice između polisa u Peloponeskom savezu (Sparta) i onih u
Delskom savezu (Atena)
- jačanje atenske mornarice i pomorske trgovine zabrinjavalo Lakedemonjane
- Atenjani žele naplatiti zaštitu od stranih brodova (oni to ne žele)
- uspostava atenske kontrole nad Bosporom i Dardanelima – zabrana uplovljavanja
brodovima nekih gradova u sve luke Delskog saveza
POVOD SUKOBA
- otvoreni sukob Atene i Korinta
- Atenjani flotom pomogli korintskoj koloniji Korkiri da spriječi krointsku invaziju otoka
- Korinćani zauzvrat potaknuli pobunu u svojoj drugoj koloniji (Potideji) koja je bila
članica Delskog saveza
- na zahtjev Korinta, Sparta je sazvala predstavnike Peloponeskog saveza, od kojih je
većina izglasala objavu rata Ateni (432. pr. Kr.)
RAZLIKE SAVEZA
EKONOMSKE
Peloponeski savez: obrada zemlje
Delski savez: trgovina i obrt
DRUŠTVENE
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

Peloponeski savez: fiksirano društvo

Delski savez: nefiksirano društvo sklono promjenama (nalaze se na moru)
POLITIČKE
Peloponeski savez: aristokracija
Delski savez: demokracija
SUKOB (431. – 404. pr. Kr.)
Arhidamov rat (431. – 421. pr. Kr.)
- prema spartanskom kralju Arhidamu
- spartanska vojska upadala u Atiku i pustošila polja Atenjana
- Periklo odlučio ne suprotstavljati se Spartancima na bojnom polju – stanovništvo
Atike sklonio iz bedema Atene
- Atena gubila proizvodnju hrane (lako ju nadoknađivala prekomorskim uvozom)
- atenska flota vršila pomorske napade na Peloponez
- među gusto zbijenim stanovništvom i izbjeglicama u Ateni je izbila zaraza (pomrla
jedna/ dvije trećine stanovništva i Periklo)
- izbijanjem zaraze Spartanci su prestali napadati Atiku kako se ne bi zarazili

- atenska flota uspjela blokirati spartanske trupe na otočiću Sfakteriju i glađu ih prisiliti
na predaju → zarobljeno 300 Spartanaca → Atena ucjenjivala Spartu
- Spartanci zauzeli Amfipol u Trakiji (najvažniji atenski rudnici srebra)
- atenski vojskovođa i spartanski kralj umrli
- 421. pr. Kr. sklopljen mir
Sicilska ekspedicija (415. – 413. pr. Kr.)
- unatoč miru nijedan savez nije odustao od neprijateljstva
- obje strane poticale pobune među protivnikovim saveznicama i gušile one koje su
izbijale u njihovim redovima
- napadali neutralne gradove da bi ih prisilili na savezništvo ili spriječili da se pridruže
protivničkoj strani
- Atenjani poslali veliku silu u napad na Sirakuzu na Siciliji da onemoguće pomoć koja
se od tamo slala Peloponeskom savezu
- osvajanje Sicilije Ateni moglo donijeti velike količine žita i drugih resursa
- Alkibijad – atenski vojskovođa, atenska katastrofa na Siciliji
- Spartanci u pomoć Siciliji poslali vojskovođu Gilipa koji je uspio organizirati obranu,
potući atensku flotu pred lukom i potpuno uništiti njihove kopnene snage
- veliki poraz Atene
- DEMAGOGIJA – umijeće vođenja naroda; zadobivanje podrške naroda s ciljem
stjecanja i zadržavanjem povlastica
Dekelejski rat (413. – 404. pr. Kr.)
- potaknuti Sicilskom ekspedicijom, Spartanci su obnovili neprijateljstva
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- Spartanci su se utvrdili kod sela Dekeleje u sjevernoj Atici – Atenjanima onemogućili

izlaz iz grada, pristup poljima i dostavu pomoći gradu kopnenim putem
- Ateni za uvoz svega potrebnog nedostajalo novca pa je povećala porez delskim
saveznicama što je dovelo do novih pobuna
- Atenjani uništili spartansku flotu kod Cizika, ostvarili nekoliko pobjeda i vratili
najveći dio svog imperija
- peloponeska strategija neučinkovita jer je Atena imala slobodni morski pristup Pireju
- u sukob se uključuje Perzija (vidi opasnost u atenskoj pomorskoj moći)
- Darije II. financira izgradnju spartanske flote u zamjenu za priznanje njegove vlasti
nad Grcima u Maloj Aziji
- spartanski vojskovođa Lisandar 405. potukao atensku flotu kod Egospotama u
Dardanelima (potopio 168 brodova, zarobio preko 3000 mornara)
- uništenje atenske flote omogućilo pomorsku blokadu Pireja
- Ateni zaprijetila glad → kapitulacija Atene 404. pr. Kr.
- Sparta odlučila poštediti Atenu
Uvjeti za Atenu:
- rušenje velikih zidina koje su je spajali s Pirejem
- raspuštanje ratne mornarice
- predaja cijelog brodovlja (= raspust saveza) osim 12 lađa
- predaja svih prekomorskih posjeda
- primanje prognanika u grad
- prijateljski odnosi sa spartanskim saveznicama
- ukidanje demokratske vlasti u Ateni i nametanje oligarhije ('tridesetorica tirana')
SUMRAK POLISA
- spartanska i tebanska hegemonija (iscrpljivanje grčkih polisa)
- pobjedom u Peloponeskom ratu Sparta nakratko uspostavlja hegemoniju nad
cijelom Grčkom
- Perzija mijenjala strane (Atena – Sparta), oslabila grčki svijet i povratila izgubljena
područja
- unatoč sporazumu s Perzijom Sparta je pokrenula rat protiv nje i izgubila
- u grčkim gradovima Male Azije Spartanci postavljaju upravitelje s neograničenim
ovlastima
- upravitelji okrenuli gradove protiv sebe
- Perzijanci potukli spartansku flotu kod Knida čime je završila njihova prevlast na
Egejskom moru
- u Tebi izvršen demokratski udar i zbačena je spartanska oligarhija
- Tebanci okupljaju gradove pa Sparta šalje vojsku na njih
- u bitci kod Leuktre tebanski vojskovođa Epaminonda potukao Spartance
- tim porazom prestaje spartanska hegemonija nad Grčkom i započinje tebanska
hegemonija
- nastavljaju se ratovi između Tebe i Sparte
- Tebanci nekoliko puta provaljuju na Peloponez
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- Epaminonda uspijeva prodrijeti u Meseniju i osloboditi Mesenjane spartanske vlasti

čime Sparta gubi velik dio obradive zemlje
- Tebanci pomogli Tesalcima u borbi protiv Makedonije (na tebanski dvor kao taoc
dolazi kraljević Filip II.)
- tebansku hegemoniju u Grčkoj zaustavlja i preuzima Makedonija

HELENISTIČKO DOBA (336. – 30. pr. Kr.)

336. – Aleksandar Makedonski dolazi na vlast
30. – vlast Rima
USPON MAKEDONIJE
- na granicama grčkog svijeta
- u početku 'barbari' – ne žive u gradu (ratari i stočari)
- dolina Vardara i Strume (ratarstvo i stočarstvo)
- BARBAR – mucavac (staroindoeuropski; žele komunicirati ali ne poznaju jezik),
stranac/ doseljenik (Rimljani koji su osvojili Grčku), divljak
- monarhijsko uređenje (dinastija Argeada)
- simbol: sunce
FILIP II. MAKEDONSKI (359. – 336. pr. Kr.)
- prije njega Makedonija je bila primitivno kraljevstvo
- vojna vještina i diplomatsko umijeće
Reforma vojske
- uvođenje trube
- plaćena profesionalna vojska koja mu uvijek stoji na raspolaganju (ljeti i zimi)
- FALANGA – ustrojstvo hoplita s dugim kopljima, 32 vojnika u liniji sa 16 redova u
dubinu
- dovodio strane instruktore i inženjere sa Sicilije koji su osmišljavali i izrađivali ratne i
opsadne sprave
- makedonska koplja (sarissa) duga 4-6 m (nekoliko metara duža od grčkih)
- ratne i opsadne sprave – brži ishod, mogućnost razvaljivanja gradskih bedema (ne
čekati predaju)
- udarna sila makedonske vojske: teška konjica naoružana kratkim kopljem i mačem,
usko surađuje s pješadijom
Vojni pohodi
- htio Makedoniji otvoriti izlaz na Egejsko more
- pokoravanje Ilira i Tračana (osvajanje središnjeg dijela Grčke) → zauzimanje
Amfipola (grčkih nalazišta srebra)
- prihod od Amfipola iskoristio za reformu vojske i potkupljivanje grčkih političara
('Gradske bedeme najlakše može preskočiti magarac natovaren zlatom')
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- premještanje središta u grad Pelu da bude bliže Egejskom moru

- ugušio ustanak Fokiđana (Tebanci optužili Fokiđane da obrađuju zemlju koja
pripada Apolonu u Delfima i nametnuli im preveliku kaznu – Fokiđani zauzeli svetište
u Delfima, opljačkali blago i platili najamnike), završio tebansku hegemoniju
- zauzimanjem Tesalije dolazi u središte Atene i postaje hegemon
- formiranje promakednoske i protumakedonske stranke
Promakedonska stranka
- javlja se u svim grčkim polisima (potkupljivanja Filipa II.)
Protumakedonska stranka
- državnik Demosten u Ateni govorima protiv Filipa (filipike) ojačao atensko
neprijateljstvo prema Filipu II.
- Demosten okupio velik protumakedonski savez na čelu s Atenom, Tebom i Korintom
BITKA KOD HERONEJE (338. pr. Kr.)
- porazio Grke
- postao gospodar grčkog svijeta
Panhelenski (Korintski) savez
- kongres u Korintu (337. pr. Kr.) – odazvali se svi grčki polisi osim Sparte
- objavio da svi grčki gradovi države budu slobodni i samostalni i da međusobna
ratovanja moraju prestati
- udružio sve grčke polise s Makedonijom
- cilj: zajednički kazneni pohod na Perziju (osveta zbog napada na Grke)
Ubojstvo Filipa II. Makedonskog
- izvršen atentat na vjenčanju njegove kćeri
- ubio ga vojskovođa Pauzanije, voditelj straže
ALEKSANDAR VELIKI/ ALEKSANDAR III. (336. – 323. pr. Kr.)
- s 20 godina došao na prijestolje
- već iskusan vojnik, prije dolaska na prijestolje predvodio makedonsku vojsku
- bio uvjeren da je sin boga Aresa
- fasciniran grčkom kulturom, Ilijadom i Odisejom
- podučavao ga Aristotel – dao mu niz dobrih savjeta, od njega pokupio ljubav za
znanjem
- vođenje ekspedicija znanstvenoga tipa (crtanje karata, istraživanje faune prostora…)
- Bukefal – konj koji se bojao svoje sjene, borio se s Aleksandrom do smrti (nakon čega
se i Aleksandar prestaje boriti)
- ubio svu svoju polubraću i polusestre (= uklanjanje prijetnje) osim jednog
retardiranog polubrata
- borio se na vrlo nepristupačnim mjestima
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

Vojni pohodi

- odlazi na sjever ugušiti pobunu Ilira i Tračana – prodire do Dunava

- Atena i Teba dižu pobunu
- Aleksandar se vraća, ruši Tebu (osim kuće jednog pjesnika) i stanovništvo daje u
ropstvo
- prelazi Dardanele, odlazi u Troju pokloniti se Ahileju
Bitke protiv Perzije: Granik, Is, Gaugamela
- slabosti Perzije: nehomogena velika vojska
BITKA KOD GRANIKA (334. pr. Kr.)
- napada Perzijance na samoj rijeci Granik
- ušao u maloazijske gradove
- neki su ga prihvatili kao novog vladara
- Milet se pobunio pa je razrušio grad (pun perzijske vojske s grčkim plaćenicima)
BITKA KOD ISA (333. pr. Kr.)
- mozaik iz Pompeja (prikazuje bitku)
- Darije III. bježi s bojnog polja, ostavlja riznicu, majku, kćeri i ženu koje Aleksandar
zarobljava
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

Aleksandrija, Egipat (332. – 331. pr. Kr.)

- dobio titulu faraona
- predstavljen kao sin boga Amona
BITKA KOD GAUGAMELE (331. pr. Kr.)
- Darije III. ponovno bježi
- Aleksandar zauzima Suzu (i Ektabanu ?)

- Aleksandar shvaća da Perzijanci nisu barbari (kao što su Grci mislili) → sustav
poštanskih marki, umreženo cijelo kraljevstvo…

- htio spojiti istok i zapad

- Perzepolis (središte Perzije) se nije pokorio Aleksandru jer je Darije III. još uvijek bio
živ

Smrt Aleksandra Velikog

- Babilon, lipanj 323. pr. Kr.
- pokopan u Egiptu (Memfis)
- imao sina s jednom od tri žene

CARSTVO NAKON ALEKSANDRA VELIKOG

Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

- sukobi dijadoha (Aleksandrovih 'nasljednika') i epigona ('potomci') → raspad

- prvo zajedničkim vladarima imenovani Filip III. (mlađi sin Filipa II.) i Aleksandar IV.
(sin Aleksandra Velikog i Roksane)
- Aleksandar IV. bio beba, a Filip III. malouman → položaj regenta preuzima Perdika
(najstariji Aleksandrov vojskovođa)
- ostale vojskovođe Perdika imenovao satrapima pojedinih teritorija
- satrap Egipta (Ptolomej) presreo povorku koja je prevozila Aleksandrovo tijelo iz
Babilona u Makedoniju, oteo ga i otpremio u Aleksandriju
- daljnji sukobi uzrokovali raspad Carstva i stvaranje nekoliko velikih helenističkih
kraljevstava na čelu s makedonskim vladarima
Podjela Aleksandrova carstva:
- Antigonidi (Makedonija)
- Ptolemejevići (Egipat)
- Seleukidi (od Pergama do Perzijskog zaljeva, rijeke Eufrat i Tigris)

ALEKSANDROVO NASLJEĐE
'Vjenčanje Europe i Azije'
- Aleksandar se oženio ženom Darija III., a vojnike i generale s Irankama
- ideja o stvaranju jedinstvenog prostora od Grčke do Indije

- ispreplitanje grčke s istočnim kulturama → HELENIZAM

- HELEN – svaki građanin koji ima grčko obrazovanje i poznaje grčki jezik
- izgradnja brojnih Aleksandrija
- gospodarski, kulturni i znanstveni razvoj
- KOINE – oblik grčkog jezika (iz antičkog dijalekta), govorio se od Indije do Grčke
- uspio spojiti dva svijeta

KULTURA ANTIČKE GRČKE

RELIGIJA
- velika uloga u životu Grka
- uvriježena u znanosti, umjetnosti, glazbi…
- politeizam – bogovi stoluju na Olimpu (imaju ljudske osobine, određuju sudbinu
ljudi, besmrtni su)
- razvoj – 3000. pr. Kr. (minojska kultura)
- vrlo cijenjena proročanstva – najvažnije proročište: Apolonov hram u Delfima,
najstarije: Dodona (Zeusovo svetište)
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

Bogovi:
- Zeus – vrhovni bog, bog munje i padalina
- Posejdon – Zeusov brat, bog mora i potresa
- Had – Zeusov brat, bog mrtvih i kralj podzemlja (Tartar)
- Atena – Zeusova kći, božica mudrosti i rata
- Gaja, Ares, Hera, Apolon, Dioniz, Demetra
OLIMPIJSKE IGRE
- svake 4 godine – petodnevno slavlje u čast Zeusu
- kalokagatija – odgojni ideal starih Grka, razvoj tjelesno lijepa i duševno dobra
čovjeka
- 776. pr. Kr. – prve Olimpijske igre, početak Grčke ere
- 1896. – prve moderne OI
- olimpijada – razdoblje od 4 godine između uzastopnih OI
- olimpijski mir – primirje tijekom održavanja OI
- 394. rimski car Teodozije zabranjuje OI (nekršćanske, poganske)
- natječu se samo Grci, žene nisu smjele sudjelovati
- discipline: 3 borilačke vještine (pankration, hrvanje, boks), trčanje, petoboj,
konjaničke discipline, glazba: solo sviranje 4 instrumenta (2 žičana i 2 frule)
KAZALIŠTE
- kazalište u Epidauru – idealna akustika ('Najznamenitije kazalište drevnoga svijeta.'
– Pauzanija 2. st.)
- pisci: Eshil, Euripid, Sofoklo (Periklov prijatelj i miljenik publike)
- Aristofan – najglasovitiji komediograf
- Dionizijevo kazalište u Ateni – najstarije na svijetu
UMJETNOST
- izražena oblicima, u prostoru, slikarstvo/kiparstvo/arhitektura
- minojska umjetnost preteča grčkoj
Stilovi:
- geometrijski – mali, jednostavni ukrasi na keramičkom posuđu
- orijentalizirajući – oslikavanje grčkih vaza, središte: Korint, utjecaj s Istoka
- arhajski – jednostavan, kurosi i kore
- klasični – vrhunac grčke umjetnosti, Fidija (kipar i graditelj), Poliklet (kipar –
proporcije tijela), Miron (kipovi u pokretu)
- helenistički – spajanje grčkih i istočnjačkih umjetničkih stilova
Arhitektura:
- dorski – Zeusov hram u Olimpiji
- jonski – Artemidin hram u Efezu
- korintski – Lizikratov spomenik u Ateni
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

FILOZOFIJA
- kozmološko i antropološko razdoblje
- kozmologija – nastoji proučiti svijet, njegov postanak, svrhu i zakone koji njime
vladaju (pitaju se što je pratemelj svega)
- antropologija – nastoji proučiti bit ljudskog bića (čovjek je u središtu) i u čemu je
posebnost ljudi
- sofisti (znalci) – prvi profesionalci u proučavanju, prosvjetitelji Grka, razvijaju
tehnike uvjeravanje, umijeće argumentiranja i dokazivanja, retorika
- Sokrat, Platon, Aristotel, Tales
ZNANOST I TEHNOLOGIJA
- helenizam – kultura nastala ispreplitanjem grčke i istočnih kultura
- znanost – Herofil (medicina, opisao mozak), Aristarh (planeti se vrte oko Sunca),
Hiparh (promjer Mjeseca, udaljenost od Zemlje, karte, astrolab), Heron (parni
stroj), Euklid ('otac geometrije'), Eratosten ('otac geografije'), Arhimed (najevći
fizičar i matematičar)
- tehnologija – prvo analogno računalo, Arhimedov vijak (navodnjavanje), izumi za
vojnu, kazališnu i svakodnevnu upotrebu
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

KRONOLOGIJA GRČKE
godina/razdoblje (pr. n. e.) naziv razdoblja/događaja
2700. – 1450. minojska kultura
1700. – 1200. mikenska kultura
1194. – 1184. Trojanski rat
18. – 12. st. Herojsko doba
12. – 8. st. Homersko doba
800. – 480. Arhajsko doba
8. – 6. st. grčka kolonizacija
621. arhont Drakon
594. arhont Solon
546. arhont Pizistrat
509. arhont Klisten
Grčko – perzijski ratovi (492. – 449.)
500. – 494. ustanak Jonjana u Miletu
492. Darijev prvi pohod na Grčku
Darijev drugi pohod na Grčku – Bitka na
490.
Maratonskom polju
480. Termopilska bitka
480. Bitka kod Salamine
479. Bitka kod Plateje
449. Kalijin mir

480. – 336. Klasično razdoblje

336. – 30. Helenističko doba
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

Peloponeski rat (431. – 404.)

431. – 421. Arhidamov rat
421. Nikijin mir
415. – 413. Sicilska ekspedicija
413. – 404. Deklejski rat
405. Bitka kod Egospotana

394. Bitka kod Knida

371. Bitka kod Leuktre
338. Bitka kod Heroneje
337. osnovan Panhelenski/Korintski savez
334. Bitka kod Granika
333. Bitka kod Isa
331. Bitka kod Gaugamele
326. Bitka kod Hydaspesa

događaj g. pr. Kr.

Egejska kultura 2500.-1000.
Kretska kultura 2500.-1450.
razvoj polisa 2000.-1700.
Knosos glavni grad Krete 1700.-1475.
potres na Kreti 1700.
linear A 1700.-1450.
Herojsko doba 1700.-1450.
dominacija Mikene 1600.-1100.
erupcija na Teri 1470.
prodor Ahejaca na Kretu 1450.
linear B 1450.
Mikenska kultura 1450.-1100.
Lavlja vrata 1200.
Homersko doba 1200.-800.
Trojanski rat 1194.-1184.
prodor Dorana 1100.
osnivanje Atene 1000.
Arhajsko doba 800.-500.
grčki alfabet 800.
prve olimpijske igre 776.
Velika kolonizacija Grka 700.-300.
ratovi Dorana s Mesenijom 700.-600.
Likurg 700.
Hesoid 700.-600.
Atena postaje aristokratska republika 683.
Drakonovi zakoni 621.
Solon postaje kralj 594.
Pizistratova tiranija 560.-510.
Heraklit 535.-475.
Hipija i Hiparh 510.
Klistenove reforme 509.
Peloponeski savez 500.
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

Sofoklo 496.-406.
Periklo 495.-429.
Grčko-perzijski ratovi 492.-449.
Darijev prvi pohod 492.
Darijev drugi pohod – Maraton 490.
Kserkso 486.-464.
Euripid 485.-406.
Svegrčki savez u Istmu 481.
bitka kod Termopila 480.
paljenje Atene 480.
bitka kod Salamine 480.
bitka kod Plateje 479.
Delski savez 478.
potres u Sparti 464.
prijenos blagajne u Atenu 454.
Apolodar 450.-400.
bitka kod Cipra 449.
Aristofan 446.-389.
Periklovo doba 444.-429.
Peloponeski rat 431.-404.
Arhidamov rat 431.-421.
Platon 427.-347.
Nikijin mir 421.
Skopas 420.-330.
Sicilska ekspedicija 415.-413.
Dekelejski rat 411.-404.
tiranija tridesetorice 411.-403.
bitka kod Egospotama 404.
Trasibul ruši oligarhe 403.
najstarija sela na Rabu 400.
Diogen 400.-323.
bitka kod Knida 394.
mir Perzije i Sparte 387.
rat za Pharos 385.-384.
Aristotel 384.-322.
Demosten 384.-332.
demokrati preuzimaju Tebu 379.
bitka kod Leuktre 371.
Praksitel 365.-320.
bitka kod Mantineje 362.
Filip II. Makedonski 359.-336.
Epikur 342.-271.
bitka kod Heroneje 338.
Aleksandar Veliki 336.-323.
Zenon 336.-264.
bitka na Graniku 334.
bitka kod Gordije 333.
bitka kod Isa 333.
ulazak u Egipat 332.
bitka kod Gaugamela 331.
Klara Manenica, 1.e POVIJEST 1

smrt Darija III. 330.

Euklid 330.-270.
smrt Aleksandra Velikog 323.
kolonizacija Jadrana 300.
Korkyra Melaina 300.
„nova komedija“ 300.
Arhimed iz Sirakuze 287.-212.
Eratosten 276.-194.
Makedonski rat 201.-166.