● 1. Što podrazumijeva digitalizacija kao inovacijski
proces? Digitalizacija kao inovacijski proces podrazumijeva kontinuirano skeni- ranje pomorskih tržišta i konkurenata, ali ponajviše potragu za relevantnim poslovnim modelima i praksama koji obuhvaćaju brodsku industriju. Faza zamišljanja i usavršavanje projekta/sustava u smislu iterativnog filtriranja, diza- jniranja, ispitivanja i validacije do komercijalizacije i pokretanja podrazumije- vaju odgovarajuće tehnike i metodologije upravljanja projektima, razmišljanja o dizajnu i upravljanja ljudskim resursima. Digitalizacija se razlikuje od pret- hodnih putanja tehnoloških inovacija, s unutarnjom i vanjskom suradnjom i inovacijskim platformama koje čine mehanizme upravljanja najboljom prak- som. Odsada je proces digitalne transformacije kao organizacijska rutina po- držan kombinacijom srodnih metodologija.
● 3. Opišite razvoj komunikacijskih tehnika kroz povijest.
Prošla su vremena kada bi jedan programski paket ‒ koji se sastoji od
klijenta e-pošte, aplikacije za razgovor na radnome mjestu, kalendara i upravljanja sastancima, kao i aplikacija za prezentacije, proračunske tablice i obradu teksta ‒ mogao tvrditi da pojednostavljuje procese na radnome mjestu i povećava uku- pnu produktivnost.
Računala na mreži mogu biti povezana kabelima, telefonskim
linijama, radiovalovima, satelitima ili infracrvenim svjetlosnim snopovima. Pojavom digitalnih tehnologija, većina današnjih stvarnosti prolazi kroz radikalne promjene. Svijet je trenutno usred nove industrijske revolucije. Svijet koji se poznaje od davnina pretvara se u novi, digitalni svijet. Ova digitalna transformacija imat će ogroman utjecaj na sve aspekte društva i predstavit će pojedincima i tvrtkama brojne mogućnosti. Nije poznato hoće li u budućnosti biti više ili manje poslova.
● 5. Kako se mogu podijeliti telekomunikacijske
tehnologije? Putevi prijenosa često se dijele na komunikacijske kanale, što je prednost multipleksiranja. Ovaj se termin često koristi u množini ‒ tele- komunikacije ‒ jer uključuje mnogo različitih tehnologija.Telekomunikacijske tehnologije 20. i 21. stoljeća u pravilu su koristile elek- trične i elektromagnetske tehnologije, poput telegrafa, telefona i teleprintera, mrežne komunikacije, radija, mikrovalnog prijenosa, optičkih vodova i komunikacijskih satelita.
● 7. Definirajte pojam signala.
Odašiljač koji predaje informaciju pretvara je u signal, medij za
prijenos, također nazvan fizič- ki kanal, koji nosi signal. Primjer za to je „slobodni svemirski kanal“. Prijemnik koji prima signal s kanala, pretvara ga natrag u informacije korisne primatelju. U elektronici ‒ tehnici prijenosnih mreža postoje dvije vrste signala: jedan je analogni ili kontinuirani, a drugi digitalni ili diskretni signal.
ANALOGNI SIGNAL-Signal je elektromagnetska ili električna energija
koja prenosi podatke iz jednog sustava ili mreže u drugi. U elektronici je signal često vremenski promjenjiv napon koji je ujedno i elektromagnetski val koji prenosi informacije, premda može poprimiti i druge oblike, poput struje. Analogni signal varira u vremenu i općenito je vezan na raspon (npr. +12 V do ‒12 V), ali unutar toga kontinuiranog raspona postoji beskonačan broj vrijednosti. Analogni signal ko- risti dano svojstvo medija za prijenos informacija o signalu, poput električne energije koja se kreće žičanom vezom. U električnom signalu, napon, struja ili frekvencija signala mogu varirati kako bi predstavljali informaciju. Analogni si- gnali često se izračunavaju kao odgovor na promjene svjetlosti, zvuka, temperature, položaja, tlaka ili drugih fizičkih pojava.
DIGITALNI SIGNAL- je signal koji predstavlja podatke kao niz
diskretnih vrijed- nosti. Digitalni signal može u određeno vrijeme poprimiti samo jednu vrijednost iz konačnog skupa mogućih vrijednosti. Proces pretvaranja podataka iz analognih u digitalne naziva se digitalizacija. Kod digitalnih signala fizička veličina koja predstavlja informaciju može biti puno stvari: promjenjiva električna struja ili napon, faza ili polarizacija elektromagnetskog polja, zvučni pritisak, magnetiziranje magnetskog medija za pohranu. Digitalni signali koriste se u svoj digitalnoj elektronici, uključujući računalnu opremu i uređaje za prijenos podataka. ● 9. Definirajte pojam „dekoder osnovnog opsega“.
Međutim, kako se digitalne poruke ne mogu poslati izravno u obliku
0 i 1, one moraju biti kodirane u obliku signala s dva stanja, primjerice:
• dva nivoa napona
• razlika u naponu između dva provodnika
• prisutnost/odsutnost struje u provodniku
• prisutnost/odsutnost svjetlosti
• ...
Ovu transformaciju binarnih informacija u signal s dva stanja vrši
DCE,11 poznat i kao dekoder osnovnog opsega, što je podrijetlo naziva osnovni opseg prijenosa za označavanje digitalnog prijenosa.
● 11. Tko je prvi definirao pojam elektroničkog
poslovanja? Pojam elektroničkog poslovanja prvi je definirao IBM opisujući ga kao djelatnost koja omogućava izgradnju i primjenu poslovnog modela u kojem su promjene katalizator rasta, a organizacijska struktura se mijenja zavisno o poslovima.
● 13. Što čini osovu za nastanak interneta?
Pametni uređaji i cyber-fizički sustavi, koji su međusobno povezani s
informatičkim sustavima za usluge, činili su osnovu za nastanak interneta, otvarajući novu ekonomiju mogućnosti za svoje sudioni- ke i korisnike izvan svojih tehnoloških aspekata i izazova. Logički su sklopovi temeljna osnova, kao što je poznato, suvremenih digitalnih računalnih sustava. Kako bi uvidjeli kako funkcioniraju računalni sustavi, mora se razumjeti digitalna logika i logička algebra.
● 15. Što predstavlja e-poslovanje?
Elektroničko poslovanje predstavlja razmjenu standardiziranih
elektronič- kih poruka u obavljanju raznih poslova u kompanijama, bankama, upravi, aktivnostima građana i u drugim poslovnim transakcijama. U današnje vrijeme izuzetno konkurentnog tržišta svaka tvrtka traži ono nešto čime će se izdići iznad konkurencije, ubrzati interne procese i na koncu smanjiti operativne troškove uz istodobno zadržavanje kvalitete krajnjeg proizvoda ili usluge.
● 17. Što znači da je digitalizacija transformativna?
Pojavom digitalnih tehnologija, većina današnjih stvarnosti prolazi
kroz radikalne promjene. Svijet je trenutno usred nove industrijske revolucije. Svijet koji se poznaje od davnina pretvara se u novi, digitalni svijet. Ova digitalna transformacija imat će ogroman utjecaj na sve aspekte društva i predstavit će pojedincima i tvrtkama brojne mogućnosti. Nije poznato hoće li u budućnosti biti više ili manje poslova. Polako se pojavljuju novi koncepti poput uparivanja procesorske snage s ljudskom maštom. Digitalizacija je transformativna. To mijenja način na koji tvrtke komuniciraju sa svojim klijentima. Digitalizacija je također neizbježna. Budući da će se ionako morati prihvatiti, potrebno je to učiniti iz pravih razloga.Digitalizacija je prilika za izmjenu postojećih ideja i stvaranje novih putova u budućnost koristeći tehnologiju koja je izgrađena za otkrivanje novih znanja i prilika u radnoj organizaciji. Cilj strategije digitalne transformacije je stvoriti realnost potpunog iskorištavanja mogućnosti i doprinosa novih tehnologija i njihovoga bržega, boljega i inovativnijeg utjecaja u budućnosti.
● 19. Što je digitalna transformacija?
Digitalna transformacija obuhvaća ogroman broj procesa, interakcija,
transakcija, tehnološkog razvoja, promjena, unutarnjih i vanjskih čimbenika, industrija, dionika i slično. Digitalna transformacija je duboka transformacija poslovnih i organizacijskih aktivnosti, procesa, kompetencija i modela kako bi se u potpunosti iskoristile promjene i mogućnosti kombinacije digitalnih tehnologija i njihov ubrzavajući utjecaj na društvo na strateški i prioritetni način imajući na umu sadašnje i buduće promjene.
● 21. Razvoj digitalnog poslovnog modela.
Pri razvoju digitalnoga poslovnog modela nije presudno razviti „sa-
vršeni“ digitalni poslovni model od prve sekunde. Naime, postupak inovacije je ponavljajući i karakterizira ga mnogo petlji. Softver Innolytics Innovation podržava generiranje ideja i razvoj digitalne mape za digitalne poslovne modele.Digitalna ekonomija privlači veliku pažnju, sa sve snažnijim naglaskom koji nudi zabrinjavajuće i uzbudljive scenarije koji skreću pozornost mnogih zemalja. Neki upozoravaju na gubitak posla zbog automatizacije, neki se pitaju što sve to digitalna tehnologija može učiniti, a onda postoji stvarna sumnja u to hoće li se to pretvoriti u isporuku ljudima kojima je to najpotrebnije. Međutim, uz svu ovu raspravu rijetko se može objasniti što je zapravo digitalna ekonomija.
● 23. U čemu se očituje razlika digitalnog
poslovanja i e-poslovanja? Digitalno poslovanje razlikuje se od e-poslovanja po tome što e- poslovanje obično ostavlja netaknute postojeće poslovne modele, samo koristeći tehnologiju za postizanje učinkovitosti ili uklanjanje viškova. Ako korisnici putem in- terneta ispune obrazac za prijavu kreditne kartice, smanjuje se neučinkovitost postupka prijave na papir, ali ne pruža se novo ili drugačije iskustvo. Digitalno poslovanje više se fokusira na to kako tehnologija omogućava tvrtkama da stvo- re novu vrijednost i iskustva koja razlikuju tvrtke i daju im konkurentsku prednost u odnosu na njihove „vršnjake“.
● 25. Nabrojite i objasnite pet uobičajenih čimbenika
uspjeha. 1. Digitalna veličina korisnika: Razmjer tržišta je bitan; zemlje s velikom instaliranom digitalnom bazom i jedinstvenom kulturom, jezikom i propisima imaju konkurentsku prednost.
2. Digitalni talent i poduzetništvo: Znanost, tehnologija, inženjerstvo
i matematika (STEM), poduzetničke i kreativne vještine ključne su za omogućavanje digitalnih inovacija. Od vitalnog je značaja za države da se usredotoče na njegovanje tih vještina u svojim obrazovnim prioritetima, a za tvrtke da se loci- raju na temelju raspoloživosti baze talenata uposlenika.
3. Spremnost za tehnologiju: Status tehnologije i digitalne imovine,
uklju- čujući razinu povezanosti i ulaganja u sljedeće generatorske tehnologije ‒ poput industrijskog interneta i umjetne inteligencije ‒ utječe na stvaranje, rast i opseg platforme.
4. Otvorena inovacijska kultura: Inovacije ‒ ugrađene u poslovnu
kulturu i način rada platforme ‒ sve se više oslanjaju na organizacije u partnerstvu s programerima ili uslugama komplementi. Velike tvrtke trebaju dizajnirati nove otvorene organizacijske strukture, procese za upravljanje otvorenim platforma- ma ekosustavima, istovremeno ugrađujući kulturu suradnje. Vlade trebaju poticati centre za inovacije, okupljajući sveučilišta, laboratorije, novoosnovana poduzeća i velika poduzeća.
5. Prilagodljiva politika i propisi: Brza promjena zahtijeva preventivno
i participativno kreiranje politike radeći zajedno sa zaposlenicima platformi na složenim područjima, poput privatnosti podataka, blockchaina ili cyber sigurnosti.
● 27. Na što se odnosi transformacija poduzeća?
Transformacija poduzeća odnosi se na strukturne, kulturne i
ponašajne promjene izazvane ubrizgavanjem digitalnih tehnologija u sve dijelove poduzeća. Promjena organizacijske strukture i kulture unutar poduzeća utječe na cijelu organizaciju na svim razinama. Promjene uključuju način donošenja odluka i koje su vještine i talent potrebni u ovom okruženju, s naglaskom na suradničko vođenje, okretnost i brže donošenje odluka. Nigdje to nije istinitije nego u poslovnim IT sustavima. Tvrtka bi trebala poticati inovacije oko nove tehnologije na način da poboljšava poslovanje, a da istovremeno gradi povjerenje svojom osnovnom djelatnošću.
● 29. Koji su primjeri uspješnih digitalnih platformi?
Primjeri uspješnih digitalnih platformi su:
• platforme društvenih medija kao što su Facebook, Twitter,
Instagram i LinkedIn
• platforme znanja, primjerice, StackOverflow, Quora i Yahoo!
• platforme za razmjenu medija kao što su YouTube, Spotify i Vimeo
• uslužno orijentirane platforme poput Ubera, Airbnba i GrubHuba
● 31. Na temelju čega digitalna poduzeća stvaraju
konkurentske prednosti? Digitalna poduzeća stvaraju konkurentske prednosti na temelju jedinstvenih kombinacija digitalnih i fizičkih resursa. Rade stvari koje drugi ne mogu i na načine koji grade komparativnu prednost.
● 33. Gdje se filtrirao poticaj iz digitalnog sektora?
Poticaj iz digitalnog sektora nije samo ograničen na proizvodnju već
se infiltrirao i na produktivnost. ● 35. Navedite neke od trendova koji razlikuju digitalne od tradicionalnih procesa. Koriste se postojeće tehnologije za smanjenje troškova, prikupljanje podataka i pružanje boljega korisničkog iskustva. Digitalna poduzeća usredotočuju se na konkurentske prednosti koje im tehnologija stječe, bilo da se smanjuje režijski novac ili pruža nova vrijednost njihovim kupcima.Prihvaćaju se koncepti digitalne transformacije i kulturne promjene koje zahtijevaju implementacija i upravljanje digitalnim uslugama što može zahtijevati organizacijsko restrukturiranje, posebice jer se stvaraju nove uloge i daje IT-u veći doprinos u strateškim odlukama.
Potrebno je istražiti nove poslovne modele koji stavljaju iskustvo
kupaca u središte digitalne strategije. Ljudi su često spremni potrošiti više za iznimno korisničko iskustvo, što ga čini ključnom razlikom u digitalnoj ekonomiji. Poslovni modeli koji se poklapaju s ovim hiperfokusom na zadovoljstvo kupaca na kraju će se usredotočiti na digitalne usluge jer je digitalno iskustvo sve više iskustvo koje ljudi vole.
● 37. Na čemu se temelji industrija 4.0?
Industrija 4.0 temelji se na cyber-fizičkoj transformaciji procesa,
sustava i me- toda koji se primjenjuju u proizvodnom sektoru, te na njezinom autonomnom i decentraliziranom radu. Industrija 4.0 odražava da je industrijski svijet na početku takozvane četvrte industrijske revolucije koju karakterizira masovna međusobna povezanost imovine i integracija ljudskih operatera s proizvodnim okruženjem.
39. Što je tehnologija oblaka?
Tehnologija oblaka omogućava praktično neograničene hardware i software kapacitete, a uporaba umjetne inteligencije pruža donedavno neostvari- ve mogućnosti donošenja zaključaka i odluka u gotovo svakom području djelovanja, individualnom i kolektivnom, u najmanjim i najvećim kompanijama.
● 41. Što se postiže ugrađivanjem senzora u brodske
strojeve? Brodska tvrtka povezuje svoje strojeve kako bi nadzirala cjelokupni tehnološki proces u jezgri svog upravljanja. To se postiže ugrađivanjem senzora u brodske strojeve koji se zatim koriste za prikupljanje podataka o uvjetima strojeva i vremenu radnog ciklusa.