I.

Filozofski klasici Aristotel K A T E G 0 R I J E

Urednlk nlzao dr. Joslp Talanga

Knjlga5. Preveo i priredio

FILIP GRGIC

HRVATSKA
SVEUCILISNA
NAKLADA

Zagreh 1992.
 r
rl]v llt -ye Kecj>..Ai)v Kat rl]v
XEtpa Kat fKaOTOV Töiv TO"nhwv a[ etow o\Jo(a. IX'UTO ~V 16
&rep &rrtv GlpLa!Jivi.!<; €<M"w eUi.Wa., ...pa.; 8 &E )J:yETm oi>K
cha-yKatov· T(vo5 -yap aö'Ml fJ Kecj>llAi) 1) T(vo~ fJ xeCp oi>K
Wn.v e!Uva. wp~.aJJ.i~ Cxrre oi>K 1lv etT) T<rliTa Töiv 'II"~ TL·
et 8e wiJ E<M"L T<iiv '1Tp6~ TL, c'tATJ6e~ äv etTJ At-yew ön
cro8e.,.Ca oi>aCa Töiv '1Tp6~ T( E<M"LV. 21
taw5 8E XnAE'II"OV 'II"Ept
wv Trn.mhwv acj>o8~ Cl'liocj>a(vw6a. fl.iJ 'lioAAUKL~ E'II"E- 22
OKEfJ.fl.EVOv, TO fl.EVTOL 8LT)'IiOPT)KevaL tcj>' €Kaaov auTöiv oVK
llXPT)OT6v E<M"W. 24
8 IIm6nJTa 8E 'Ae-yw Ka6' 'l)v 'ITOLoC nve~ 'Ae-yovTaL· loTL 25
8f. fJ 'II"OLO'MJ~ Töiv 'IT'Aeovaxöi~ 'Ae-yo.,.evwv. €v fl.Ev oov
el8o~ '1Trn.6'M)ro5 l~<>. Kat &cl6rot.~ 'A.e-yWBwaav. &acj>EpeL 8e
~L~ 8~.a6ecreros TQi fl.OVL~pov Kat 'liOAUXpGVLWrepOV iolvaL·
Toc.a&ra. &E at TE E'lii.O'Tijfl.IX'L Kat at CtpeTaC. i\ TE -y&p E'ITL-
crriJfl.TJ 8oKet Töiv 'liapafJ.OV(IUJlv elva. Kat OOOKWTJTWv, E&v Kat "'
fl.ET~ TL~ E'lii.CJ'M\ fJ.TJV 'Aclß'n, Eav'II"Ep fl.i) fl.E'/CtATJ fJ.ETa-
ßo'A.i) 'fEVT)TaL V'liO VOOOU 1j ll'A'Aou TLV~ TOL<nhou· WociDrW~
8e Kat fJ c'tptT'IJ· o[o~fJ 8tKaLoaOVTJ Kat fJ owcj>poaOVT) Kat
~KaO'TOV 'T6lV 'rot.o6TWV O'ÖK E'ÖKh'1')TQ~ 8oKet etvo:l. oüß' E'Ü -
fJ.ETaßo'A.ov. &a6W.e> &E )J:yOVTa. Ii &rrw EUK(VT)Ta Kat mx{J 35
fl.ETaßlliovTa, o[ov 6epf1.6'M)5 Kat KaTalJro~L5 Kat v6ao~
Kat "Ö-y(ELa Kat /laa /l'A'A.a TOLaiiTa· 8taKELTaL fl.EV -yap
""'~ KaTa T<xiha~ b llv6pw'll"o~. Tax{J 8e fJ.ETaßc'tA'Aet EK
OeplJ.O(i lJroxpl>o; 'fL'fV6fl.EV05 Kat EK TOÜ v-yl.aCvttv EL~ TO VO-
aetv. 9'1
WoaUTW5 8e Kat E'lit TöiV /l'A.'J..wv, El fl--IJ TL5 Kat aU-
T<iiv TWrwv ru-yxavrn. &a xp6vou ...'Aii605 i\8TJ 1TtlJrootwfJ.EVTJ 2
Kat clVLaTO~ 1) 'liclVU 8UOK(VT)TO~ OOOCl, 'l)v /lv TL> tow5 f~LV
i\81) 'lipoaa-yopevot. cj>avepov &E ÖTL TaiiTa ßo>l'A.ovTaL €~EL5
78
L
§70. Sto se tice glave, ruke i svake pojedine od stvati
koje su sucine, odredeno se znade sto one upravo
jesu, ali nije nuzno da se znade u odnosu na sto se
iskazuju. N ainte, ne zna se odredeno na sto se odnosi
ta glava ili ruka. Tako to ne bi bile stvari u odnosu.
A ako nisu stvari u odnosu, onda moze biti istinito
kazati kako nijedna sucina nije stvar u odnosu.
§71. Po svoj je prilici te8ko tocno se ocitovati o tim
pitanjinta a da ih eesto ne razmatramo. U svakom
slucaju, nije nekorisno sto su se ispitivali pojedini pro-
blemi.
8 §72. Pod kakvocama mislim na ono na osnovi eega se
za ljude kaze kako su 'kakvi'. Kakvoca je izraz koji
se iskazuje mnogostruko. Neka jednom vrstom ka-
kvoca budu nazvani stanje i raspolozenje. Stanje se
razlikuje od raspolorenja time sto je postojanije i du-
gotrajnije. A takva su znanja i vrline. Jer cini se kako
je znanje postojano i evrsto, cak i ako postoji samo
u skromnoj mjeri, osim ako ne bi nastala velika prom-
jena zbog bolesti ili necega drugog takvog. Isto je i
sto se tiee vrline. Naprintjer, pravednost, umjerenost
i svaka pojedina vrlina cini se kako nisu lako prom-
jenjljive ili preinacive. Raspolorenjinta nazivljemo ono
sto se lako mijenja i brzo se preinacuje, naprimjer
toplina i hladnoca, holest i zdravlje te druge takve
stvari. Covjek je nainte prema njinta u nekakvu raspo-
lozenju, no brzo .se preinacuje postajuci iz toploga
hladan i iz zdravoga bolestan. 9"
§73. Isto je i sto se tice drugih stvari, osint ako se ne
dogodi da neka od njih, zbog duzine vremena, postane
covjekovom naravlju te neizljecivom ili te8ko prom-
jenljivom, i -za koju bi netko mogao kazati kako je
stanje. Bjelodano je kako se stanjima zeli nazvati ono
79

i.tyEW /i eO'TL 'lfOAtl)(pOVlhYrepa Kat OOaKLVI')TOOepa· roU~ -yft.p
WV e'lfi.O'MJ~V p.-1) 1T00ro KaTE)(OVTa~ ft.AA' eVKLv/)TO\l~ /SvTa~
OÜ cf>aaLV l~LV l)(ELV, KaLTOL &LClKELVTaL -yt 'lf(U~ KaTft. Ti)v
e'lfLD'T"i]p.T]V 1\ )(Etpov 1\ ßtATLOV.
~E &La<j>tpEL l~L~ 8LaßtO'E6>~
TQJ TO p.tv eVKLVTJTOV Etvm TO &f. 1TOAtl)(povL4YrEp6v TE Kat 9
&vaKLVTJTciTEpov. Etat &f. at p.f.v.l~EL~ Kat &LaßtaeL~. at &f.
&LaßtaeL~ oUK e~ ftVU'YKTJ~ l~EL~· ot IJ.Ev -yap f~EL~ l)(OVTE~
Kat 8LUKELVTaL 1T6>~ KaTft. Tacha~, ot &f. &LaKELIJ.EVOL oU
1TUVT6>~ Kat l~LV l)(O\JO'LV. 13
fTEpOV &f. "itVO~ 1TOL6TT]TO~ Kaß' 8 'lf\lKTLKoU~ 1\ &pop.L- 14
KaU~ 1\ V'YLELVoU~ 1\ voaw&EL~ At-yop.ev, Kat Ct'II'A<ii~ lSaa
KaT& &Vvap.w <j>vaLK-I)v 1\ &&vvap.(av At-yETaL. oi> -yft.p TQJ
&LaKEtaßa( ·.'lf(U~ lKaO'TOV TWV TOL01JT6>V At-yETaL, CtAAft.
TQJ &Uvap.Lv l)(ELV .PvaLKi)v Toii 1TOLijaa( TL (lq.&(oo~
1\ p.TJ&f.V 'liUO')(EW· otov 'lf\lKTLKOt 1\ &pop.LKOt At-yovTaL
oU TQJ 8LaKEtaßa( 1T6>~ ft.Uft. TQJ &Vvap.LV l)(ELV <j>vaLKi)V 20
Toii 'liOLijaa( TL pq.&((U~. V'YLEwot &f. At-yovTaL TQJ &Vvap.Lv
"· .
l)(ELV <j>vaLK-I)v TOÜ '•p.T]&f.v 1TUaxELV WO TWV T\l)(OVT6>V (>q.-
8(6)~, VOITW8EL~ &f. TQJ a&\Jvi.p.Lav l)(ELV TOÜ IJ.T]&tv
'II'UO')(ELV. op.oL6>~ &f.TmhoL~ Kaho !TKATJpOV Kaho p.IJ.Aa-
Kov lXEL· TO p.tv -yft.p au1Jpbv At-yeTaL TQi &Vvap.w lXELv
Toii p.-1) (>q.&L6>~ &LaLpEtaßaL, TO &f. p.IJ.AaKov TQi &&vvap.(av
l)(ELV TOÜ aVTOÜ TMO\l. V
TPLTOV &f. -ytvo~ 'liOLciTTJTO~ 'liaßT]TLKat 'liOLciTT]TE~ Kat 28
'liaßT]· lD'TL &f. Ta ToL<l&e ol:ov -yAvKciTT]~ TE Kat;,~~ Kat
aTpv<j>vciTT]~ Kat ... <lwa Ta T01hoo8 0'\JTIEVi'J, lTt. &f. 6Epp.6TT] ~
Kat IJroxpc~TTJ~ Kat AetiKciTT]~ Kat p.eAIJ.v(a.lSTL p.f.v oliv aii-
TaL 'II'OLOTTJTt~ Etmv .Pavep6v· Ta -y&p &e&-yp.tva 1roLft.
80
sto je dugotrajnije i evrsce. Jer za one koji nisu posve
· zaddali znanja nego se Jako mijenjaju ne kaze se kako
imaju stanja iako su, sJabije ili boJje, u nekakvu ra-
spoJozenju prema znanju.
8
§74. Tako se stanje od raspoJozenja razlikuje time sto
se raspoJozenje Jako mijenja dok je stanje dugotrajnije
i evrsee. Stanja su ujedno raspoJozenja, no raspoJo-
zenja nisu nuzno stanja. Oni naime koji imaju stanja
prema njima su u nekakvu raspoJozenju, dok oni koji
su u nekakvu raspoJozenju nemaju u svakom sJucaju
stanje.
§75. Druga je vrsta kakvoce ona prema kojoj se Jjudi
nazivJju sakacima ili trkacima ili zdravima ili boJes-
nima, jednostavno tu spada sve ono za sto se kare
kako je prema naravnoj sposobnosti ili nesposobnosti.
Te se stvari naime ne nazivJju tako zato sto je netko
u nekakvu raspoJorenju, nego zato sto ima naravnu
sposobnost da nesto cini s Jakocom odnosno da neilto
Jako ne podnosi. Naprimjer, Jjudi se nazivJju sakacima
ili trkacima ne zaw sto su u nekakvu raspoJozenju,
nego zato sto imaju naravnu sposobnost da nesto eine
s Jakocom. Za neke se kaze kako su zdravi zato sto
imaju naravnu sposobnost da neilto s Jakocom ne pod-
nose od onoga sto im se dogodi, a boJesni zato sto
imaju nesposobnost da neilto Jako ne podnose. Slicno
ovim sJucajevima jest sto se tiee 'tvrdoga: i 'mekanoga'.
Naime, za neilto se kaze kako je tvrdo zato sto ima
sposobnost da se ne raspada Jako, a mekano zato sto
ima nesposobnost upravo za to.
§76. Tl(9ca vrsta kakvoee jesu II'I!ne kakvo~e i t~pnosti:
To su stvari kao sto su sJatkoca, gorkoca, kiseJost 1
.sve sto je tomu srodno, nadaJje toplina, hJadnoca,
bjeJoea i crnoea. BjeJodano je kako su te stvari kakvoce.
l 81
 AE'YETm KaT' aim't<;· otov TO IJ.EA' Tcl> 'YAVI<lln,Ta &M-
xßw. Atyeroo. 'YAVI<Il, Kal.To miijL!l AeutcOv Tcl> AEuKOn,m I>E-
Mx6a•· <llamhw> 81; Kat E'lit Twv IXAAwv lxe•. 'ITalhjT•Kat 35
8ß 'IT<J<.6n)TE'i AeoyOVTIXL aU 7cl> airram !>t&-y,.Eva Ta<; 'ITO'-
6-n]Ta<; '1Tt'll"ov6eva• T•· olhe 'Yap TO ,.EA• Tcl> '1Tt'lfov6evm T' 9'1
AE'YETa• 'YAVI<Il, oUTE Twv IXAAffiv Twv Tounhwv aö&Ev· ÖIJ.O!w<;
81; TOIJTO"i Kat f) 6tpjL6-nj<; Kat f) 1Jroxp6-nj> 'ITalhjT•Km
'll"o•6n1Te> AE'YovTm aö T<ii croTa Ta &8q,.eva .......av-
aevm T,, Tcl> 81; KaTa Ta<; atall-!)ert"i EKolOTT)V TWV tLJYil- 5
,.Evwv 'ITOIDI'!J1"0Jv 'IT&iloo; etvm '11"0.1]..-ud]v 'll"a61j~ '11"01.6-nj -
TE> AE'YOvTm· i'j TE 'Yap 'YAVKVT"I]> '1Tn6o> T' KaTa -ri)v 'YEilmv
EIJ.'II"met Kat f) 6tp1J.6T1]> KaTa T-IJv &<J>-!)v, ö,.oLw> 81; Kat
at IXAAa•.
AEVK6-nj<; 81; Kat jLEAav(a Kat at IXAAm xpo•at
aö Tov crUTOV Tp6'11"ov TOt<; tLJY111J.Evm> 'ITalhjT•Kat 'ITO~TE> 10
AE'YOVTU., aAAa Tcl> airra<; a'II"O ... &Oov<; 'YE'YEV"fialla•. 11-n jLEv
oov 'YL-yvowm 8.11 'll"&ao<; 'II"OAAm jLETaßoAal. XPW,.aro,v, 8fi-
Aov· atcrxvv6et> 'YolP T"i tpv6pO> E'YEVETO Kat <l>oß116et>
WxpO~ Kat lKaO"Tov -rWv TOL01hwv· 6SaTe Kat et 1'1.'i <tn}aeL
TWV TO,OVTWV n 1uJ.6wv .'liE'IiOV6tv, -ri)v OjLOLav xpo•av 15
etK6> ternv lxew croT6v· i'j'n> 'Yap:V.Vv tv Tcl> a'crxvv6fi -
va• 8•a6EU"i TWV 'litpho erG>jLa t'YEVETO, Kat KaTa <f>ver•-"
K-IJv crVcrTaOW f) criJrl) ""/EVO•T' /iv 8•a6EU"i, lfl<rTE #er.. Kat
-ri)v xpo•av OjLOLav 'YL'YVEalla•. 19
llaa IJ.Bv oov Twv To•<rV-
TWV."VjL'ITTOl,...,..,V a'll"6 TWWV 'lia6Wv ÖU~v/jTwv W 'liapa- 20
jLOVLjLWV T-IJv apx-IJv etA"I]<!>E 'IT0.6T1]TE'i AE'YOVTa•· ehe
'Yap tv ;"fi KaTa <f>ver•v <rv<rTaer"' ooxp6T1]> l\ IJ.EAav(ll
'YE'YEV"I]Tm, '1To.6T"I]> ~. 'ITOI.Ilt 'Yilp K!lTa Tmna> A.-
'Y6,.e6a, etTE 8•a v6crov jLaKpav l\ 8•a KaiijL!l TO crUTD
crvjLßtß"'lKEV WXP6T1l> l\ jLEAav(a, Kai. IJ.-IJ (lqliby;; a'ITOK!l6-
L<rTavTa• l\ Kat 8•a ß(ov 'll"apajLEVOVm, '11"0,6-njTE'i Kat criJ-
Tat AE'YovTa•. ö,.oLw> 'YaP 'll"o•ot KaTa Tmna> A.'Y6~J.Eea. v nazivljemo 'kakvima'.
82
Naime, na: osnovi njih se za stvari sto ih primaju kaze
kako su 'kak:ve'. Naprimjer za med se, zato sto prima
slatkocu, kaze kako je sladak, a za tijelo se kaze kako
je bijelo zato sto prima bjelocu. Isto je i sto se tice
drugih slucajeva. Kak:voce se ne nazivlju trpnima zato
sto su stvari koje su ih primile pretrpile neku kak:vocu.
Niti se naime za med zato sto je stogod pretrpio kaze ,•
kako je sladak, niti za bilo sto od tih stvari. Slicno se
tima i toplina i hladnoca ne nazivlju trpnim kak:vocama
zato sto su stvari koje su ih primile stogod pretrpile,
nego se nazivlju trpnim kak:vocama zato sto svaka
pojedina od spomenutih kak:voca jest trpnost sjetila.
9
N aime, slatkoca tvori neku trpnost ukusa, toplina opi-
pa, a slicno i druge stvari.
§77. Bjeloca i cmoca i druge boje ne nazivlju se trpnim
kak:vocama na isti nacin kao navedene stvari, nego
zato sto su one same nastale od trpnosti. J asno je
kako mnoge preinake boja nastaju iz trpnosti. Stidi Ii
se tkogod, postaje crven, uplasi Ii se, postaje blijed i
tako dalje. Tako te ako je tkogod "po naravi pretrpio
neku tak:vu trpnost, taj vjerojatno ima istu boju. N ai-
me, isto tjelesno raspolozenje koje je nastalo sada
time sto se netko stidi nastalo bi prema tjelesnom
ustrojstvu, tako da na:ravlju nastaje i ista boja.
§78. Pojave koje imaju uzrok u nekint evrstim i pos-
tojanim trpnostima nazivlju se kak:vocama. Nadalje,
kad bljedoca ili cmoca pocivaju na naravnom ustroj-
stvu, tad je rijec o kak:voCi, jer se upravo na osnovi
toga nazivljemo 'kakvima'. Nadalje, ako se bljedoca
ili cmoca dogode zbog duge bolesti ili vrucine i ako
ne nestanu Jako ili cak ostanu kroz .citav zivot, onda
se i te nazivlju kak:vocama, jer se i na osnovi njih
83

OOtt 8€ a'ITO (l<W~ 1\l.aAuoJJfvu>v Kat TaxV <i'ITOKa81.UTaiJ.lVUlv 28
'Y('YVETa' '1iU81J Al'YETU.· o\J 'Yap Al'YOVTU. 'ITO.O( nVE~
KaTa T<XIiTa· oUTE 'Yap 6 tpu8pt.öiv ll•a To atoxw&f)vm
Epu8p(a~ Al'YETU., oUTE 6 wxp..Wv ll•a TO <!>oßEtcr6a•
WXp(a~, aAAa IJ.llAAOV 'ITE'ITOV8lva• ... lfwTE '1iaß1J fl'Ev Ta
TO,<XÜTa Al'YETU., 'ITO,&rrjTE~ 1\t oU. 33
611-o(w~ 1\t ToUTO.~
Kffi KaTa T'l]v tiroxilv '1Ta81JT~t 'li~TE~ Kat '1iUß1J Al-
'YETa•. ll<ra TE 'Yap tv 'l'fi 'YEvla•:. e\JSV~ &...6 "vwv 'ITa-
ßGiv 'YE'YlV1JTa• 'ITO.&rrjTE~ Al'YOVTa,, o[ov i\ TE IJ.aV•Koq
lKaTa<n8 Kat ij OP'Yoq Kat Ta TO,aih'a·. 'ITO,Ot 'Yap KaTa TaV- 10"1
....
Ta~ Al'YOVT<X,, OP'Y(AO. TE Kat IJ.aV,KOt 611-o(w~ 8€ Kat OOU.
eKmaae•~ .,.-l)tlroa.Ka(,au· a.."6 """'v IXAhwv ""IJ.'ITTW~J.aTwv
'YE'YlV1JTa• 1\\Jaa'liaAAaKTO, ·1\ Kat ßAw~ aK(V1JTO., '1i0.6-
T'IJTE~ Kat Ta TO,aliTa· 'liO.Ot 'Yap KaTa Tatha~ ht'YOVTa,, 5
ll<ra 8€ a'liO TaxU Kaß•ma.,.ivwv 'Y('YVETU. 'ITU81J Al'YETa,,
o[ov EL A\J'IioUIJ.EVO~ ÖP'Y'AIMEp6~ tm•v· o\J 'Y&p Al'YETa'
öp-y~ 6 tv Tli> Tm~ 'liUQe. i>p-y•>.WTEpo~ 0\v, &>.>.& 11-iü.-
>.ov 'ITE'liov8lva• ... lfwTE '1Taß1J ~v Al'YETa' Ta To~a.
'ITO,&rrjTE~ 1\t oU. ' 10
TlTapTOV 1\t 'YlVO~ 'IT0.6T'IJTO~ OXf!IJ.U TE Kat iJ 'lrEpt
fKaaTOV V'ITUPXO\J<1a IJ.Op<l>'il, l .. 1\t 'lipO~ ToUTO·~ EtJII1m)~
Kat KaiJ.'IT\Jh&rrj~ Km Et" ToU.m~ 5~J.Qwv ta..v· K<X8' lKa-
<1TOV 'Yap ToUTWV '1im6v " Al'YETa•· Tli> 'Yap Tp('YWVOV 1\ TE-
TPU'YWVOV Elvm '1To•6v" M'YETm, Kat Tli> e\JSV 1\ Ka.,....U>.ov.
Kal. KaTa T'l]v IJ.Opcfrllv 1\t fKaaTOV 'IT0,6v .. ht-yeTa,,
TO &€
IJ.avov Kat TO 'IT\JKvov Kat TO TP<XxV Kal. TO >.etov M~e.E 17
84
1
I
§79. No pojave sto nastanu iz neeega sto se Jako unisti
i brzo nestane nazivlju se trpnostima, jer prema njima
se za ljude ne kaze kako su 'kakvi'. Naime, niti se za
onoga koji je crven kaze kako je crven zbog toga
sto se stidi, niti se kaze kako je blijed zbog toga sto
se boji, nego prije zbog .· toga sto je nesto pretrpio.
Stoga se takve pojave nazivlju trpnostima, a ne ka-
kvocama.
§80. Slicno tima, i s obzirom na du5u govori se o
34
trpnim kakvocama i trpnostima. Sve naime sto je u
nastanku odmah nastalo iz nekih trpnosti nazivlje se
kakvocama, naprimjer bezumni zanos, srdzba i slicno. to•
Naime, s obzirom na njih za ljude se kaze kako su
'kakvi', srditi i bezumni. Slicno je i u onim zanosima
koji nisu naravni, nego su nastali iz nekih drugih po-
java te ih se tesko osloboditi ili su uopce neprom-
jenljivi; i takve se stvari nazivlju kakvocama, jer na
osnovi njih se za ljude kaze kako su 'kakvi'. One pak
stvari koje nastaju iz necega sto brzo mine nazivlju
se trpnostima, naprimjer ako se tkogod uznemiren
rasrdi. Naime, rasrdenim se ne nazivlje onaj koji je u
toj trpnosti rasrden, nego je prije stogod pretrpio.
Tako se te stvari nazivlju trpnostima, a ne kakvocama.
11 §81. Cetvrta vrsta kakvoca jest lik i oblik koji pripada
svakoj stvari, osim toga ravnoca i zakrivljenost te sto-
god tomu slicno, jer za svako pojedino od toga kaze
se kako je stogod 'kakvo'. Naime, za ne5to se kaze
kako je 'kakvo' zato sto je trokut ili cetverokut, te
16 zato sto je ravno i1i zakrivljeno. Isto tako, prema obIi-
ku se za svaku pojedinu stvar kaze kako je stogod
'kakvo'.
§82. Moglo bi se ciniti kako 'rijetko', 'gusto', 'hrapavo'
i 'glatko' oznacuju 'kakvo', no izgleda da ti izrazi ne
85
.,lv äv 'ITOLOV <M'I!J.rt(vew, ~O,KE &e ftU6rp~rt Ta TO,ctiiTct
etvm Tfl~ 'ITept To 'ITo.Ov &•a•peoew~· 9emv -yflp T•va IJ.iiAAov
<!>ctCvETm T<iiv IJ.op(wv EKllTEpov &r)Aoiiv· 'lrt!KVOV .,lv -yllp Tljl 20
Ta JL6p•a oVVE"Y"YV~ ELVrt' ftU-f}Ao,~, !J.ClVOV 8E T(ii &.e<rrava•
""'' CtU-f}lu.>v· Kat A.tov .,lv T<;i """' ei>9eCa~ "'"'~ Ta 116P'"'
Keto9a•, TPClxU &e T<ii Ti> IJ.Ev i11repexew Ti> &e eAA.C."e.v. -
tm.>; JLfv oUv Km~ /h. T'~ <l>ctve("IJ Tp6'1T~ 'IT~~. nAA'
ot -ye IJ.aA•<rra AE"Y61Levo• O")(E&i>v TO<rOÜToC et<nv.
'ITOL~Te~ 11 ev
oilv etrrtv at el.p-rj JLEvm, "o,/r &e Ta KctTa
Ta6rrt~ 'ITctpWvVIJ.W~ Ae-y6JLEvct 1i l>'ITW!TOÜv ~ a1r' ctil-
Tölv. t'ITt IJ.Ev oilv Tölv "'A.C<rrwv Kal. O")(e&i>v E'ITt 1r&vTwv "'"'P-
wV11~ M.YETu•, ol:ov a1ro Tfl~ Aet>K6r"IJT~ b AEUKO~ Kat a1ro
'"'~ "YP"''LIL"'""Kfi~ o"YP"'ILIL"'T~~ Kat ""'o Tii~ ~~~ o
&CKa•o~. W<rmhw~ &e Kat e1rt Tölv &A.lu.>v.
""' f.vCwv &e &•Ir
TO ILiJ KEto9ct• mt~ 1r~mv ov6JLClm oi>K f.vMxETm "'"'P- 33
WvV!J.W~ a1r' ctVTölv AE-yerr9m· otov b &po!J.•Ko~ 1i b 'lrt!KT,KO~
b KctTa &Vva!J.w oj>tm~JV Ae-y6JLEv~ a"· oiloo!J.•li~ 'II"O,~To~
1rrtpwl'11 IL"'~ M-yeTa•· 'du. -ylrp KetTa• öv61J.rtTa Trtt~ lluvaJLErr• 10'1
Krt9' ~ OOrOI. 'ITowl. AE-yowm, ÖJ<nrep Kal. Tat~ E'IT~JL"'I.'; Krt0'
a~ "IT1JKT1.Kllt 1i ."ctAoompuai oL KctTa &aot:m.v A€-yOVTm., =-
KT•Ki} -ylrp E1T~ IL'1 AE"YETrt• Kal. 'ITctAm<M"p.K-1}, 1TOI.ol. &E U1TO
ToUTWV 1TctpwvV!J.W~ ot &•rtKE(IJ.evo• H-yovTm.
f.v(OTE &e KrtL
öv61J.rtTO~ Ke.IJ.EVOU oiJ H-yeTm 1TctpwvV!J.W~ TO KrtT' ctiiT-i]v
1rrn.ov Ae-y6JLEvov, ot:ov it1ro Tfl~ /rpeTfl~ b <r1rou~· T(ji -yap
apeT-i)v ~XEW !T1TOU&ato~ H-yeTm, <'tU' oiJ 1TctpwvV """~ U'ITO
Tfl~ ltpeTfl~· OOK t'ITt 'ITOUölv &E TO .To~6v E<rrw. 'ITrn.il oilv
86
spadaju u podjelu 'kakvoga'. Prije se cini da se njima
objasnjava polozaj dijelova. Naime, ndto je gusto zato
sto su mu dijelovi medusobice bliski, a tanko zato sto
su medusobice udaljeni; glatko zato sto su mu dijelovi
na neki nacin postavljeni u ravnini, tvrdo zato sto se
jedni dijelovi isticu a drugi nedostaju. MoZda se mogu
pojaviti jos i neke druge vrste kakvoce, no ove na~
26
vedene su one koje su najcesce.
v §83. Kakvoee su dakle ove stvari koje su navedene,
a stvari su 'kakve' zato sto se prema njima iskazuju
izvedeno iii su na neki nacin o njima ovisne. Dakle,
u vecini se slucajeva, iii gotovo u svima, za njih kaze
kako su izvedene, naprimjer iz bjeloce 'bijelo', iz pis-
32
menosti 'pismen', iz pravednosti 'pravedan', a isto je
i sto se tiee drugih slucajeva.
§84. No u nekim se slucajevima, zato sto ne postoje
imena kakvoca, ne moze iz njih nista izvedeno iskazati.
Naprimjer trkac ili sakac, koji se takvima nazivlju na
osnovi naravne sposobnosti, ne iskazuju se izvedeno
ni iz koje kakvoce. Naime, ne postoje imena onih 10b
sposobnosti na osnovi kojih se za ljude kaze.kako su
'kakvi', kao u podrucjima znanja, na osnovi kojih se
5 prema njihovu raspolozenju neki nazivlju sakaCima iii
hrvacima. Naime, za sakanje i hrvanje kaze se kako
su podrucje znanja, a iz njih se izvedeno za one koji
su prema njima u nekakvu raspolozenju kaze kako
su 'kakvi'.
§85. Ponekada se pak, i ako postoji ime kakvoce, ono
6 za sto se na osnovi nje kaze kako je 'kakvo' ne iskazuje
izvedeno, kao naprimjer s obzirom na vrlinu 'umjeren'.
Naime, za covjeka se kaze kako je umjeren zato sto
posjeduje vrlinu, ali ne izvedeno iz vrline. No nije u
puno slucajeva tako. 'Kakvima' se dakle nazivlju one
87
 /IJ:yf:rmm "lrOipWWJ.I.Ul'> .X...o 'Tiöiv El.pT).,ivwv "IJWT"!riwv AE""f6JJ.EVa
1] Ö"lrwooiiv ~XXN.J., .x."· aiJTrov.
i>1rapxEL llt Kat tvavTL6.."'i KaTit TO 'll"m6v, otov ÖL-
KOILooUVTJ ai\LK[(}I EvOIVTtoV Km MruK6.."'i J.I.EAav[(}l KaL Ti'U..Aa
6>rrmlTW'i, Kat Tlt Kai aVTit'i llt 1rmlt l.q6JJ.Eva, otov TO
liiiLKov •lii IILKal<p Kat TO AEl>Kov •lii Jd>.av•. oi>K t ...t ...av -
TWV ÖE TO TOLoiiTOV· T(ii -y/tp TMJp{X;J 1j WXfJ(il 1j Tat'i TOLav-
TOIL'i xpmat., oi>Mv E<TTLV tvavTtov "lrOLOL'i oorrw.
lTL tltv
'Tiöiv EvavnwV ll&repov TI 'll"oWv, KaL ro AOIIIrOV WmL 'IToWv. 'lllii - 18
-ro lif; &f)Xov '1TIJOXßi.PI.topivq>~~ Klml"Y~. otov Et lo1w
i} ÖLKaLooUVTJ 7fl aÖLK[(}I tvavT[ov, 'ITOLOV 1\t 1j ÖLKmooUv..,,
'II"OLOV apa Kat Tj &1\LKla· oi>I\E..._[a -yltp TWV IXXN.Jv KaTTJ"YO-
PLWV E<f>apJJ.6'EL Tlj cXÖLK[()I, oilTE 1r000V oilTE "lrp6'i TL
oo•• ....ro. oi>ll' 111uu., TL •wv •o•oonuv oi>llev &>.>.' 1] "'"'6v·
6>m:<>hw'i IIE Kat t1rt Tciiv IXAluuv KaTit TO 'II"OWv tvav -
Tlwv.
t ... •Mx••a• se Kao, •o JJ.ä>->.ov Kat •o -li••ov •lt "'"'"· 26
AruKov -yltp JJ.fiAI.ov Kat .finov lTEpov ETlpoo M-y••a•, Kat
lltKawv i!rEpov ETlpou JJ.fiAAov. KOIL ami'liiE E1rtlloot.v AaJJ.ßa-
VEL, AruKOV -yltp ßv lTL EvlliXETOIL AmKMEpov ""fEVEo6m· - oo
... avTOI 118, &x>.lt •lt ...>..tma· IILKaLD<T1lv." -yltp II•KaL001lv.".,
Et Al-yETaL JJ.äAXov cX"IrOJrii<TELEV av TL'>, OJJ.Olw'i IIE Kat
t ...t Trov IXXI\wv ll•a6l<TEwv. 32
lvwL -y/tp ÖLaJJ.cf>L<rß1]Toii<TL 'II"Ept
Tciiv TOLOOTWV· IILKawrr1lvTJ J.I.Ev -yltp IILKmorr1lvTJ'> oi> 1ravu 33
<f>arrt J.I.ÜAAOV Kat .finov AE-yEo6m, oollt i>-y[ELav i>-yLE[a.,,
.fi=v v.Mot.lxav mpov ETlpou 1)-y[Mv <f>am, Kat IILKmoa1l-
VTJV -ljT"TOV b.pov bfpou, ~ lif; Ka). "YPOIJ.I.J.I.OITLK-IIv Kffi T/t'i 11'1
~ ~ &AX'oövm-yE KaTaTIXllTa., AE""f6JJ.Em .xva ... -
88
stvari koje se iskazuju izvedeno iz navedenih kakvoca
n ili na neki drugi nacin o njima ovise.
12 §86. U 'kakvome' je i protivnost, naprimjer nepra-
vednosti je protivna pravednost, crnoCi bjeloca i tako
slicno, za te se stvari na osnovi njih kaze kako su
'kakve'. Naprimjer, nepravedno je protivno praved-
nomu te bijelo crnomu. No nije u svima slucajevima
17 tako. Naprimjer, crvenomu ili blijedomu ili slicnim
boj ama nista nije protivno, iako su to kakvoee.
§87. Nadalje, ako je u paru protimbi jedan dio stogod
'kakvo', i drugi ce biti 'kakvo'. To je jasno uzmu Ii se
druge kategorije. Naprimjer, ako je nepravednosti protiv-
. na pravednost, a pravednost je 'kakvo', onda je i ne-
pravednost 'kakvo'. Naime, nijedna od drugih kategorija
ne pristaje nepravednosti, niti 'koliko', niti stvar u
odnosu, niti 'gdje', ni uopee stogod od toga, nego
samo 'kakvo'. Isto je i sto se tiee drugih protimbi s
2S obzirom na 'kakvo'.
§88. Kakvoee dopustaju i 'vise' i 'manje'. Za jednu se
stvar kaze kako je vise ili manje bijela od druge, a za
nekoga tko je pravedan kako je vise pravedan od
drugoga. Dopusta sei sam prirast, jer ono sto je bijelo
more postati jos bjeljim. No to nije u svim slucajevima,
nego vecinom, jer netko bi mogao sumnjati more Ii
se jedna pravednost nazvati veeom od druge, a slicno
je i sto se ti~e drugih raspolorenja.
§89. Naime, neki se o tome spore. Oni vele da se za
jednu pravednost uopee ne kaze kako je veea ili manja
od druge, niti kako je jedno zdravlje vece ili manje
od drugoga, iako kazu kako netko posjeduje manje
zdravlja od drugoga ili kako netko posjeduje manje
pravednosti od drugoga, a isto je i sto se tice pis- u•
menosti i drugih raspolozenja. No stvari sto su tako
89
cf>i.OßTJ-n'IT<u<; e'll"LM)(ETotL TO .,.a>.Xov Kott i]nov· 'YPO<fLfLotTL-
KWTepo~ -yap lTepo~ hrpou l\E-yeTm Kott 8tKott6npo~ Kott
v-ytewciTepo~. Kott t".t Töiv I!A>.wv wamlTw~. 5 od nekoga drugoga, a isto je i sto se tice drugih stvari.
TP''YOIVOV 8B Kott
TETpaywvov oi> ooKEt TO fL(<AXov E'll"LliE)(eaßm, oi>llß Töiv ltA- 6
>.wvOXTJIJ.krwvoi>Mvm fLI;v -yltpE'Il"L&xclfLEV"' rov Tlrii Tp•-
-ywvou :1.6-yov Kott TOV ToV oruKAOU "&vO' OfLO""~ TP,'YOlVot 1)
KVKAOL eto,v, Töiv 8~ fL-IJ E'ITL8E)(o~vwv oi>8~v lTepov htpou
.,.a>.Xov i>TJ&fJoeTotL· oi>8Bv -yltp fLäAAov TDTE'rpaywvovTirii he- 10
pofLTJ~~~v-oi>8erepov-yitpe'll"~TDvroUoruKAOU
:1.6-yov. &"'Aöi~M, tav fL-IJ e'ITLliE)(TJTotL &fLcj>ciTEpot Tov Toli
'ITpoKELIJivou :1.6-yov, oi> f>TJ&.lOETotJ. ro bepovT<rii l;,ipou fLiillov.
oi> 'ITavTot <niv Ta 'll"OLa h•MxeTotL To fLi'tA:I.ov KotL To i]nov. 14
TÖlV fLEv oVV EtPTJ fLEVOlV oi>8Ev t8wv 'll"OLciTT}TO~, ÖfLOLot 8~ 15
Km avcl fLO'"' KotTa fLclvot~ Ta~ "o,ciTT}Tot~ M-yeTotL· ISfLotov
a
-yap lTepov ETEP<fl OOK lOTL KotT' I!A:I.o oi>8h 1) KotO' 'ITOL6v
EOTLV. c:\aore t&wv &v etT} 'll"OLciTT}To~ TO ÖfLOLOV 1) avclfLOLOV
AE'YEaßotL KotT' otVTTJV. 19
",
00 8Et ßf; TotpolTTEaßotL fLTJ TL> f) fLä~ cj>-1)0'!1 V'll"~p 'll"OL- 20
ciTT}TO~ TTJV 'ITp66eaLV 'll"OLT)OotfLEVOU~ 'ITOAAa TÖlV 'ITpc\~ TL
OV'YKotTotpL6fLEtaßotL· Ta~ -yap i!SEL~ Km Ta~ &ot0Eaet<; TÖlV 'll"pc\~
TL ELVotL. axe&Ov -yap e'ITL 'll"aVTOIV TWV TOLOOTOIV Ta 'YEVT}
"'~ 'I'L l\E-ymro., Töiv 8hot8' lKotaTot oi>Uv. f) fLI;v -yltp E'ITL-
o-n'lfLTJ, -ytv~ oOOot, otVTil II'IT•p tOTtv hepou l\E-yETm, Ttvoo; zs
-yltp ""'LIJ'I'1J\J.TJ l\E-yETm. Töiv 8B KotO' fKotaTot oi>llßv otiJTo IS'ITep
eOTLV ETEpou AE'YETO<L, o[ov f) 'YPO<fLfLO<TLKTJ oi> AE'YETotL TLVO~
-ypotfLfLO<TLKTJ oi>&' f) fLOUOLKTJ TLvo~ fLOUOLKTJ, tiA:I.' et /ipot
90
nazvane nedvojbeno dopustaju 'vise' i 'manje'. Naime,
za nekoga se kare kako je pismeniji, pravedniji i zdraviji
§90. Cini se da trokut i eetverokut ne dopustaju 'viSe',
a niti koji drugi lik. Naime, sve su one stvari koje
dopüStaju odredbu trokuta i kruga na isti nacin trokuti
i krugovi, a za one stvari koje odredbu ne dopusuiju
nece se kazati kako su jedne vise to sto jesu negoli
su druge to sto jesu. C:etverokut naime nije nista viSe
krug nego pravokutnik, jer nijedan od njih ne dopusta
odredbu kruga. Uopee, ako ni jedno ni drugo ne do-
pusta odredbu doticne stvari, nece se ni za jedno ni
za drugo reCi da je vise ta stvar. Dakle, ne dopustaju
sve kakvoee 'vise' i 'manje'.
§91. No niSta od ovoga sto je spomenuto nije svoj-
stvenost kakvoce, jedino 'slicno' i 'neslicno' vrijede
samo za kakvoce. Ncito je naime necemu slicno s
obzirom ni na sto drugo doli s obzirom na 'kakvo'.
Tako te bi svojstvenost kakvoce bilo to da se za nju
kaze kako je slicna i neslicna.
§92. Ne trebamo se zbuniti ako nam tkogod kaze
kako smo, iako smo govorili o kakvocama, puno njih
ubrojili u stvariu odnosu. Naime, stanja i raspolozenja
su stvari u odnosu. Jer gotovo se za svaku od tih stvari
kaze kako su rodovi stvari u odnosu, a pojedinacnosti
ne. Naime znanje, buduCi rodom, jest to sto jest time
sto se iskazuje u odnosu na drugo - kaze se naime
kako je znanje necega. No sto se tice pojedinacnosti
nijedna nije to sto jest time sto se iskazuje u odnosu
na drugo; naprimjer, za pismenost se ne kaze kako
je pismenost necega niti za obrazovanost kako je obra-
zovanost necega, nego se te stvari nazivlju stvarima
u odnosu, ako se uopee tako nazivlju, s obzirom na
91

KaTCXTO -yivo<> Kat aiYraL 1rp6, TL Ai-yETaL· otov fJ -ypaiJ.-
IJ.aTLKTJ AE'YETaL TLvo<; E1TL<rriJIJ.'l· oiJ TLVO<; -ypaiJ.IJ.aTLK-1], 30
Kat fJ IJ.OVULKTJ TLVO<; E1TI.O'T-Ij1J.'l· ov TLVO<; IJ.Ot!ULK-Ij· ewr.
aL Ka6' lKaiJ'I"a oUK Etat TÖ>V 1Tp6<; TL. >.E-y61J.E6a &e 'lTOLOt
Tat<; Ka6'lKaiJ'I"a· Trn'rra<; -yap Kat lxo~J.Ev, E1TL<rr/j1J.OVE<; -yap
AE'Y61J.E6a T<i> l)(ELV TWV Ka6'lKaiJ'I"a hLIJ'I"'liJ.Ö>V TLVCt· CltnE
aiYra. llv Kat 1rm6T"TE> et"crav aL Ka6' lKaiJ'I"a, Ka6' Ii> 35
'liOTE Kat 'liOLOt AE'Y61J.E6a· a-liTaL &f; oUK EL!Jt TWV 1Tp6<; TL.
~
ln et TV'Y)(CtVEL To ni>To 'limov Kat 1rp6<; TL ov, oiJ&ev lho'ITov
tv UIJ.cl>OTtpOL<; TOt<; 'YEVEIJLV amo KaTapL61J.ECI16aL.
9 'E'IiLSE)(eTaL &e Kat To 1rmetv Kat 'liCtiJ)(ELv •tvavTL6- n'1
T1]Ta Kat TO IJ.aA~ov Kat TO -ljTTov· TO -yap 6ep1J.a(vew
T<i> lf/U)(ELV tvavT(ov Kat TO _6Ep1J.a(vecr6aL T<i> lfnlxecr6m Kat
TO i\llea6m T(ji ~tJ'ITetcr6m· Cwre E'liLSE)(eTm EvWTL6T"Ta. Kat
TD ~ fi Kal. TD .fymw- 6ep.,.a(vav -y/tp ~ Kat -ljT- 5
TOV l~J'l"L, Kat 6ep.,.n~EIJ6m ~OV Kat -ljTTov, Kal. ~\J'ITEt!J6m
IJ.aA~ov Kat fJTTov· t1hM)(ETaL .niv TO IJ.aA~ov Kat TO -ljTTOV
TO 'ITOLEtv Kat TO 1TCti1)(ELv.
< ........................................ >
rYdp Jl.b o~v ToVrwv 'l'oaa.ina M-ye:Too..l!tp-ryra.t. 58 Kat ,inrip 'I'OÜ Ket;a6al.
2v1lM~'no6n.'ti'CifJ(II~ &1J'OT6lv8EuewvA.tyeroo.. '\'mtpfle 'l'fi,v Aot.v6w,
'I'O'Ü Te 1rmi KctL roü 'll'oU Kat 70Ü. !xa.v, &lr. '1'0 'll'po4K:lvf) etva.t. oMEv lnrßp
<Xirrliiv IIUo >.i-te7w. ~ oo" ev apx;j I.(>(>+IJ-r.IYn. 70 !x"• ...<v O"TjL<I(va 70
,.o
inro&Ma6at., Tb c:nz.Maem. 5€ '11'0\J otov ev Al.ll<~ Kat 'Til &A.A.a. 6E OOa
"."... <X\ml;v ~ "."... ...<• .W 7/iiv '1!J)O'T.atv.wv -yEvliiv !Ka...X 7& ~
t~-Eva. ".irept 5!: 'l'«<h' liv'l't.I<EI.J.I.Evoov, 'll'oaa.xoo~ et'ooBe Ctv'l"t.Keta8at., PTJ-r!ov.] 16
lO At-yEmL &f; lTepov ETEPQJ UVTLKetcr6a. TETpa)(6i<;, 1)
,;,, Ta 1Tp6> TL, 1) ,;,, Ta tvavT(a, 1) ,;,, IJ'I"EP'll1'> Kat ls'>.
1) W> KaTncl>acrL> Kat a1r6c!>acrL<;. avT(KELTm &e lKaiJ'I"ov T6iv
92
r I
rod. Naprimjer, za pismenost se kaze kako je znanje
necega, a ne pismenost necega; obrazovanost je zna-
nje neeega, a ne obrazovanost necega. Tako poje-
dinacna znanja nisu stvari u odnosu. Kazemo kako
smo mi 'kakvi' na osnovi pojedinacnih kakvoca, jer
mi ih posjedujemo, naime kazemo kako smo znajuCi
time sto posjedujemo neko pojedinacno znanje. Tako
bi to bile pojedinacne kakvoce, na osnovi kojih se za
nas ponekada kaze kako smo 'kakvi'. One nisu stvari
u odnosu.
§93. N adalje, ako se dogodi da je stogod isto kakvoca
i stvar u odnosu, nije nemoguee ubrojiti ga i u jedan
i u drugi rod.
9 §94. 'Ciniti' i 'trpiti' dopustaju protivnosti i 'vise' i nb
'manje'. Naime, 'ugrijavati se' jest protivno onome
'hladiti se', 'biti ugrijan' onome 'biti ohladen' i 'biti
radostan' onome 'biti zalostan'. Stoga 'ciniti' i 'trpiti'
dopustaju protivnosti. A i 'vise' i 'manje'. Naime, i ·
ugrijavati i biti ugrijan i biti zalostan se moze viSe i
manje. Dak:le, 'ciniti' i 'trpiti' dopustaju 'viSe' i 'manje'. ·
< .................................... >
§95. [Thliko je dak:le o tomu kazano. 0 'biti poloren' je u
10 odlomku o stvarima u odnosu spomenuto _da se iskazuje
izvedeno iz polofaja. A o ostalome, onome 'kada', 'gdje' -
i 'imati', buduC:i da su oC:iti, ne kazuje se nßta vi~e doli
ono ~to je rereno na potetku, da 'imati' oznacuje 'biti
obuven', 'biti naoruZlln'; 'gdje' naprimjer 'u Liceju', te os-
tale stvari koje su o tome retene. Dakle, o rodovima ~to
smo ih postavili kao zadacu dostatno je kazano. No valja
govoriti o suprotnostima, na koliko se nacina obicno nclto
netemu suprotstavlja.] ·
17 10 §96. Na cetiri se nacina kaze kako se ne8to necemu
suprotstavlja- ili kao stvari u odnosu, ili kao protimbe,
ili kao lisidba i stanje, ili kao potvidivanje i nijekanje.
93
I
_j_ __