Professional Documents
Culture Documents
Hpravo I Finansije 10 - 2023
Hpravo I Finansije 10 - 2023
2, 71000 Sarajevo
ISSN 2744-2683
Novi priručnik iz oblasti
javnih nabavki
WWW.REC.BA
SADRŽAJ BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2023 •
PRAVO RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
ONLINE IZDANJE
www.rec.ba 2022
2023
Časopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu PRAVO I FINANSIJE
UPUTE AUTORIMA
Pozivamo autore da dostavljaju svoje radove i priloge koji sadržajem odgovaraju
osnovnim tematskim opredjeljenjima časopisa “Pravo i finansije”. U časopisu
objavljujemo radove koji podliježu recenziji.
Objavljujemo:
Modeli akata!
Poseban dio RECka čine primjeri modeli akata iz javnih nabavki, kao i radnih odnosa
kojima je moguće pristupiti u zavisnosti od toga na koji dio portala ste pretplaćeni.
WWW.REC.BA
RECko „Javne nabavke“ je koncipiran po institutima Zakona o javnim nabavkama. Sastoji
se od pitanja i odgovora iz oblasti javnih nabavki, primjera modela akata koji se susreću
u javnim nabavkama kao i aktuelnih zakonskih propisa kojima je regulisana oblast javnih
nabavki u BiH.
RECko „Javne nabavke“ će najviše koristiti zaposlenicima kod ugovornih organa kao i
ponuđača.
Portal trenutno sadrži preko 4.000 odgovora na pitanja, kojima je moguće pristupiti sa
bilo kojeg uređaja (računar, mobitel, tablet), a u sklopu portala redovno će biti objavljivan
sadržaj koji je vezan za izmjene i dopune ovog Zakona.
Tokom januara pretplatnicima ćemo omogućiti pristup novom Portalu iz javnih nabavki
sa pitanjima i odgovorima koje tematiziraju sadržaj iz Zakona o izmejanma i dopunama
Zakona o javnim nabavkama. Tokom cijele godine pretplatnici će moći kopristiti oba
Portala iz javnih nabavki zavisno od interesovanja za sadržaj pitanja i odgovora.
savjetodavni
4.000+ odgovora 55 modela akata
servis
RECko „Radni odnosi FBiH” koncipiran je po institutima / oblastima radno-pravnog
zakonodavstva. Sastoji se od pitanja i odgovora iz oblasti radnih odnosa u Federaciji BiH, te
primjera modela akata po različitim radno-pravnim institutima (zasnivanje radnog odnosa,
prestanak radnog odnosa, odmori i odsustva i dr.)
RECko „Radni odnosi FBiH“, će najviše koristiti pravnicima i drugim stručnim licima koja se
bave radnopravnim zakonodavstvom, ali i vlasnicima, menadžerima i direktorima firmi koji
žele da budu upućeni u regulisanje radnih odnosa na teritoriji FBiH.
Portal trenutno sadrži preko 4.600 odgovora na pitanja, kojima je moguće pristupiti sa
bilo kojeg uređaja (računar, mobitel, tablet), a u sklopu portala redovno će biti objavljivan
sadržaj koji je vezan za radne odnose u Federaciji BiH.
savjetodavni
4.600+ odgovora 27 modela akata
servis
RECko „Radni odnosi RS” koncipiran je po institutima / oblastima radno-pravnog
zakonodavstva. Sastoji se od pitanja i odgovora iz oblasti radnih odnosa u Republici Srpskoj,
te primjera modela akata po različitim radno-pravnim institutima (zasnivanje radnog
odnosa, prestanak radnog odnosa, odmori i odsustva i dr.)
RECko „Radni odnosi RS“, će najviše koristiti pravnicima i drugim stručnim licima koja se
bave radnopravnim zakonodavstvom, ali i vlasnicima, menadžerima i direktorima firmi koji
žele da budu upućeni u regulisanje radnih odnosa na teritoriji Republike Srpske.
Portal trenutno sadrži preko 1.500 odgovora na pitanja, kojima je moguće pristupiti sa
bilo kojeg uređaja (računar, mobitel, tablet), a u sklopu portala redovno će biti objavljivan
sadržaj koji je vezan za radne odnose u Republici Srpskoj.
savjetodavni
1.500+ odgovora 62 modela akata
servis
RECko „Zaštita na radu FBiH“ je koncipiran po institutima/oblastima Zakona o zaštiti na
radu u FBiH.
Sastoji se od pitanja i odgovora iz oblasti zaštite na radu u Federaciji BiH. Također, na ovom
portalu ćete moći preuzeti i modele akata za koje bude postojao osnov za njihovu izradu.
RECko „Zaštita na radu u FBiH“ će najviše koristiti pravnicima i drugim stručnim licima
(radniku i povjereniku za zaštitu na radu) koji se bave zaštitom na radu, ali i vlasnicima,
menadžerima i direktorima firmi koji žele da budu upućeni u regulisanje zaštite na radu na
teritoriji FBiH.
Portalu je moguće pristupiti sa bilo kojeg uređaja (računar, mobitel, tablet), a u sklopu
portala redovno će biti objavljivan sadržaj koji je vezan za Zakon o zaštiti na radu u FBiH.
WWW.REC.BA
Časopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu PRAVO I FINANSIJE
Naša je želja da se kancelarijsko poslovanje shvati kao bitan segment rada organa izvršne i zakonodavne vlasti,
RECko
te drugih „Zaštita
subjekata na raduprava
javnoga u FBiH“ će najviše
i predstavi kao važan koristiti pravnicima
i neodvojiv i drugim
segment cjeline stručnim
ukupnog licima
funkcioniranja
(radniku
javne vlasti.i Ono
povjereniku za zaštitu
se ne vidi izvana, na nekoga
kroz oko radu) koji se baverad
ko posmatra zaštitom
subjekatana radu,prava,
javnoga ali i vlasnicima,
bilo da je
menadžerima
to i direktorima
stranka u upravnom firmi
postupku ili kojizainteresirani
obični žele da budu upućeni
građanin u regulisanje
koji traže zaštite ilinapodnose
određene odgovore radu na
teritoriji FBiH.
zahtijeve za rješavanje određenih problema.
Kancelarijsko poslovanje u ukupnosti svog postojanja nema dodira sa vanjskom stvarnošću, ali bitno utiče na
Portalu aktivnosti
dinamiku je moguće pristupiti
koje obavljaju sa bilo
subjekti kojeg
javnog prava uređaja (računar,
od kojih zavisi mobitel,
ostvarivanje tablet),
određenih pravaastranaka
u sklopu
u
portala redovno će biti objavljivan sadržaj koji je vezan za Zakon o zaštiti na radu u FBiH.
upravnom postupku ili krajnjih korisnika javnih usluga.
Želja autora priručnika je da se kancelarijsko poslovanje, a kako je to i propisano novim režimom pravnih odnosa,
Pretplatom
na na Portal
jedinstven, pravilan RECko način
i dinamičan ostvarujete pravo
primjenjuje na besplatne
na teritoriju stručne
FBiH, uključujući sve savjete iz oblasti
nivoe vlasti. Na takavna
koju ste se pretplatili!
način, svaki građanin, stranka u postupku ili posmatrač rada subjekata javnog prava moći će biti zadovoljan
njihovim radom, a svoja prava ostvarivat će u zakonom predviđenim rokovima, uz poštivanje svih predviđenih
pravila. Iz navedenih razloga preporučujemo Vam ovaj priručnik koji će Vam pomoći i olakšati svakodnevni rad
Godišnjau pretplata
u procesu upravljanja dokumentima za 2023. godinu (sa PDV-om):
javnoj službi.
Zaštita na radu FBiH – 250 KM
Cijena sa PDV-om i poštarinom – 25 KM
WWW.REC.BA
WWW.REC.BA
RECko „Zaštita na radu FBiH“ je koncipiran po institutima/oblastima Zakona o zaštiti na
radu u FBiH.
Sastoji se od pitanja i odgovora iz oblasti zaštite na radu u Federaciji BiH. Također, na ovom
portalu ćete moći preuzeti i modele akata za koje bude postojao osnov za njihovu izradu.
Priručnik o primjeni PDV-a i akcize
RECko „Zaštita sabrana
U ovom priručniku na radu u FBiH“ ćepitanja
su mnogobrojna najviše koristiti
obveznika pravnicima
i zvanični odgovorii UINO
drugim stručnim
na ista. Priručnik licima
sadrži
(radniku i povjereniku
preko 240 pitanja i odgovora izza zaštitu
prakse, na radu) koji
sistematizovanih se zakonskim
prema bave zaštitom na radu, ali i vlasnicima,
institutima.
menadžerima i direktorima firmi koji žele da budu upućeni u regulisanje zaštite na radu na
Naš stručni saradnik za oblast PDV-a iz UINO, je kroz praktične primjere iz prakse u ovom priručniku dao odgovore
teritoriji FBiH. pitanja iz prakse, a što su porezni tretman otpisa zaliha, prefakturisanje, PDV na ino usluge,
na mnogobrojna
PDV tretman doznačenih sredstava i dr.
Portalu je moguće pristupiti sa bilo kojeg uređaja (računar, mobitel, tablet), a u sklopu
Priručnik je namijenjen poreskim obveznicima, računovodstvenim servisima, poreskim savjetnicima,
portala redovno
konsulatanskim će biti
kućama, objavljivan
advokatima i svim sadržaj koji je vezanlicima,
drugim zainteresovanim za Zakon o zaštiti
a njegov doprinosna radu
treba u FBiH.
da se ogleda
u lakšem razumijevanju propisa o PDV-u i propisa o akcizama što će u konačnici imati za cilj ispravno postupanje
Pretplatom
navedenih lica na Portalindirektnih
u sistemu RECko poreza.
ostvarujete pravo
Naime, kroz napraksu
svoju besplatne stručne
u UIO i izvan savjete
UIO, autor je bioizčesto
oblasti na
svjedok
koju ste se pretplatili!
negativnih implikacija po poreske obveznike zbog nedovoljnog poznavanja propisa iz oblasti PDV-a i akciza,
zbog čega se nada da će planirani doprinos priručnika biti i ostvaren, te da će priručnik uspjeti dati odgovore
na mnoga otvorena pitanja, a čitaoce zaintrigirati da više pažnje poklone pravilnoj primjeni propisa iz oblasti
indirektnih poreza. Jer naGodišnja pretplata
koncu, samo za 2023.
ukoliko imamo godinu
ispravno (sa PDV-om):
postupanje u sistemu indirektnih poreza, onda
gotovo sa sigurnošću možemo tvrditiZaštita
da nećemona radu FBiH – 250 KM poslovanje poreskog obveznika.
ugroziti uspješno i zakonito
WWW.REC.BA
WWW.REC.BA
Časopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu PRAVO I FINANSIJE
1. Uvod
kao tužilac.
dopuštenost revizije se cijeni prema osnovici po kojoj je tužilac platio 38 Zaključak sa Savjetovanja građanskih i
građansko-privrednih odjeljenja Saveznog
taksu za tužbu za dio koji se odnosi na pobijani dio drugostepene suda, Vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog
suda od 10. i 11. 6. 1981. godine, u: Odluka
presude,38 u slučaju kada se prilikom dopuštenosti revizije cijeni Apelacionog suda BDBiH, broj 097-0-Rev-07-
000008 od 16. 3. 2007. godine.
vrijednost predmeta spora. Ukoliko tužilac ne odredi vrijednost 39 Odluka Vrhovnog suda RS, broj Rev-260/05
od 9. 2. 2007. godine.
predmeta spora, onda to može da učini sud.39 Međutim, sud nema 40 Odluka Vrhovnog suda RH, broj Rev-26/01-2
od 29. 5. 2002. godine.
obavezu da utvrđuje vrijednost predmeta spora, već samo u slučaju 41 Član 256. stav 2. ZPPBiH; član 316. stav 2.
ZPPFBiH; član 316. stav 2. ZPPRS; član 65.
sumnje u naznačenu vrijednost predmeta spora, a ne u svakom stav 2. ZPPBDBiH.
42 Član 256. stav 3. ZPPBiH; član 316. stav 3.
slučaju.40 ZPPFBiH; član 316. stav 3. ZPPRS; član 65.
stav 3. ZPPBDBiH.
Tužilac prilikom označavanja vrijednosti predmeta spora uzi- 43 Odluka Vrhovnog suda FBiH, broj 45 0 P
004005 08 Rev od 4. 8. 2009. godine.
ma u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva,41 dok se kamate, ugovor- 44 Janković, M. et al. (1977) Komentar Zakona
o parničnom postupku. Beograd: Privredna
na kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju u obzir pri određivanju štampa, str. 60.
45 Ibid, str. 60.
vrijednosti spora ako ne čine glavni zahtjev.42 Pod glavnim zahtjevom, 46 Odluka Vrhovnog suda RH, broj Rev
1995/1990-2 od 27.12.1990. godine.
u smislu navedene odredbe, podrazumijeva se zahtjev stranke zbog 47 Vidi: Član 261. stav 2. ZPPBiH; član 321. stav
2. ZPPFBiH; član 321. stav 2. ZPPRS; član 70.
koga se parnica vodi, dok se sporednim traženjima smatraju zaht- stav 2. ZPPBDBiH.
jevi stranke koji se ističu povodom ili u vezi sa glavnim zahtjevom, 48 Odluka Okružnog suda u Banjoj Luci, broj 78
0 P 022124 16 Mož 3 od 26. 10. 2016. godine,
odnosno potraživanja akcesorne prirode u odnosu na glavni zahtjev. u: Domaća i strana sudska praksa. Sarajevo:
Privredna štampa, broj 70/2016, str. 96).
Samo u slučaju kada se sporedno potraživanje traži kao glavno po- 49 Prvostepeni sud je u obrazloženju naveo da
o prigovoru tužene u odnosu na vrijednost
traživanje tada se prema tom potraživanju određuje vrijednost spora. spora nije ni odlučivao, jer da se radi o
zahtjevu deklaratornog karaktera, međutim
Ovo zbog toga što tada prestaje da bude sporedno i predstavlja glavni ovaj pravni stav prvostepenog suda pogrešan
je, jer je upravo odredbom iz člana 321.
zahtjev u posebnoj parnici.43 Naprimjer, ugovorna kazna se može os- stavovi 2. i 3. ZPPFBiH predviđeno da u
slučaju kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na
tvarivati kao glavni zahtjev u posebnoj parnici, a može se ostvarivati novčani iznos, a kad je tužilac suviše visoko
ili nisko naznačio vrijednost spora, da će sud
i kao sporedno potraživanje u parnici koja je pokrenuta radi zahtjeva najkasnije na pripremnom ročištu, odnosno
na glavnoj raspravi na brz i pogodan
za izvršenje ugovora, a istovremeno se traži i ugovorna kazna koja je način provjeriti tačnost vrijednosti spora,
te rješenjem odrediti vrijednost predmeta
predviđena za slučaj neurednog izvršenja.44 Parnični troškovi ne mogu spora.
biti predmet posebne parnice, s obzirom da se zahtjev za nadokna- Dakle, sud mora odlučiti o prigovoru i o
tome dati razloge u smislu odredbi iz člana
du troškova parničnog postupka može postaviti do zaključenja glavne 321. stav 3. ZPPFBiH, pa kako to prvostepeni
sud nije učinio, žalba osnovano ukazuje na
rasprave, te ukoliko stranka ne postavi zahtjev u navedenom roku to da su povrijeđena prava žalioca i da je u
tom pogledu nepotpuno utvrđeno činjenično
gubi pravo da traži nadoknadu troškova, i dolazi do prekluzije pra- stanje, pa je u ovom dijelu valjalo uvažiti žalbe
tuženih, jer od odluke o visini vrijednosti
va.45 Treba istaći da http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst. spora zavisi i visina obaveze tuženih na
naknadu troškova tužilje kao i, eventualno,
asp?docID=3E29357D8BEA&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C- odluka u dijelu kojim su odbijeni zahtjevi
tuženih - žalitelja na naknadu troškova,
88BA541462EF5783CE689243EF9308 - 11vrijednost predmeta spora ne pa je odluka o troškovima, s obzirom na
to da po svojoj pravnoj prirodi predstavlja
mora nužno odgovarati protuvrijednosti imovine koja je predmet spo- rješenje, a temeljem odredbe iz člana 235.
tačka 3. ZPPFBiH, ukinuta i predmet vraćen
ra.46 prvostepenom sudu na ponovan postupak.
U ponovnom postupku prvostepeni sud
Kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna će odlučiti o prigovoru u pogledu visine
označene vrijednosti spora i zavisno o tome
je vrijednost predmeta spora koju je tužilac naznačio u tužbi.47 o pravu na naknadu troškova postupka
(Odluka Kantonalnog suda u Bihaću, broj
Naprimjer, raskid ugovora i predaja u posjed pokretnih stvari.48 Kada 17 0 P 006324 12 Gž, od 4. 12. 2013. godine,
u: Domaća i strana sudska praksa. Sarajevo:
se radi o zahtjevu deklaratornog karaktera, vrijednost predmeta spora Privredna štampa, broj 61/2014, str. 73, 74).
50 Vidi: Odluka Vrhovnog suda RH, broj Rev
se utvrđuje prema odredbama za tužbeni zahtjev koji se ne odnosi na 2069/1995-2 od 7. 12. 1995. godine.
ročište nije održano, onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o da je ustvari mišljenje u skladu sa pravilima
parničnog postupka. Navedeno mišljenje se
glavnoj stvari, brzo i na prikladan način provjeriti tačnost naznačene odnosi na odlučivanja kod troškova postupka
i ukazuje da nužnost ocjene vrijednosti
vrijednosti, te rješenjem odrediti vrijednost predmeta spora.53 Iako nije predmeta spora prvobitno postavljanog i
usvojenog tužbenog zahtjeva.
izričito normirano u slučajevima kada se tužbeni zahtjev odnosi na 54 Vidi: Odluka Vrhovnog suda RH, broj Rev
74/08-2 od 4. 9. 2008. godine.
novčani iznos, smatramo da je i u tom slučaju dužnost suda da provjeri 55 Vidi: Poznić, B. (1986) Građansko procesno
pravo, 9. izd., Beograd: Savremena
da li je označena vrijednost predmeta spora u skladu sa tužbenim 56
administracija, str. 203.
Vidi: Odluka Vrhovnog suda RH, broj Revt
zahtjevom. Može se reći da je sud dužan po službenoj dužnosti da 57
70/05-2 od 3. 11. 2005. godine.
Odluka Vrhovnog suda RH, broj Rev 644/06-
provjeri pravilnost označene vrijednosti predmeta spora.54 Za provjeru 2 od 3. 8. 2006. godine.
58 Odluka Vrhovnog suda RH, broj Revt 70/05-
sud će cijeniti prije svega postavljeni tužbeni zahtjev, ali i činjenice 2 od 3. 11. 2005. godine.
59 Vidi: Odluka Vrhovnog suda Republike
na kojima tužilac temelji tužbeni zahtjev jer se na osnovu navedenih Srbije, Rev 172/01 od 11. 4. 2001. godine
i Zaključak sa savjetovanja građanskih i
činjenica u tužbi može utvrditi da je vrijednost predmeta spora suviše građansko-privrednih odjeljenja Saveznog
visoko ili suviše nisko označena. Činjenice su bitne jer predstavljaju suda, Vrhovnih sudova i Vrhovnog Vojnog
suda od 15. i 16. 5. 1985. godine.
osnov tužbenog zahtjeva i iz njih proističe pravna posljedica istaknuta 60 Vidi: Odluka Vrhovnog suda FBiH, broj 070-
0- Rev- 09-001252 od 7. 9. 2010. godine.
tužbom.55 Naime, tužilac može u cilju plaćanja manjeg iznosa sudskih 61 U žalbi tuženi navodi da je prvostepeni sud
samovoljno odredio vrijednost spora čime,
taksi označiti manju vrijednost predmeta spora nego što potražuje prema stavu ovog suda, napada odluku o
troškovima postupka.
novčanim zahtjevom, te je sud u ovom slučaju dužan da od tužioca Tužilac je u tužbi označio vrijednost
predmeta spora u iznosu od 1.000,00 KM.
traži da odredi vrijednost predmeta spora u skladu sa postavljenim Prvostepeni sud je na ročištu za glavnu
raspravu pozvao tužioca da odredi novu
tužbenim zahtjevom. Ukoliko tužilac ne postupi na navedeni način sud vrijednost spora (veću) s obzirom da je
vrijednost spornog stana procijenjena na
će rješenjem odrediti vrijednost predmeta spora u skladu sa tužbenim nešto više od 40.000,00 KM, pa je tužilac
na ročištu za glavnu raspravu od 16. 1.
zahtjevom. Također, na pripremnom ročištu, bez obzira na što se odnosi 2006. godine odredio da je vrijednost spora
40.000,00 KM.
tužbeni zahtjev, tuženi može istaći prigovor da tužilac nije pravilno U članu 321. stav 3. ZPP određeno je da ako je
označio vrijednost predmeta spora. U ovom slučaju sud mora odmah u slučaju iz stava 2. ovog člana (kad tužbeni
zahtjev nije upravljen na isplatu) tužilac
odlučiti o prigovoru tuženog i ne može nakon završetka pripremnog suviše visoko ili suviše nisko naznačio
vrijednost predmeta spora, sud će najkasnije
ročišta donijeti rješenje kojim ga određuje.56 Sud može i mora vrijednost na pripremnom ročištu, a ako pripremno
ročište nije održano, onda na glavnoj
predmeta spora odrediti rješenjem.57 Dužnost suda je i da odredi raspravi, prije početka rasprave o glavnoj
stvari, brzo i na pogodan način provjeriti
vrijednost predmeta spora u slučaju kada je tužilac, nakon podnošenja tačnost naznačene vrijednosti te rješenjem
odrediti vrijednost predmeta spora.
tužbe, dostavio podnesak kojim mijenja vrijednost predmeta spora. To Iz spisa predmeta proizlazi da je označena
vrijednost spora u tužbi 1.000,00 KM, da
dalje znači da rješenje kojim se vrijednost predmeta spora određuje je prije ročišta za glavnu raspravu, u ovoj
pravnoj stvari, održano pripremno ročište
nakon pripremnog ročišta ili prvog ročišta za glavnu raspravu prije na kojem prvostepeni sud nije provjeravao
pravilnost označene vrijednosti spora.
nego što se tuženi upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, nema pravni Kad je prvostepeni sud propustio da
na pripremnom ročištu, koje je održano
učinak i da kao mjerodavna vrijednost predmeta spora ostaje ona koju prije ročišta za glavnu raspravu, raspravi
je tužilac u tužbi naznačio.58 Kada nastupi prekluzija za utvrđivanje pravilnost označene vrijednosti spora u
skladu s odredbom iz člana 321. stav 3. ZPP,
vrijednosti predmeta spora, kao vrijednost predmeta spora ima se uzeti on više ne može o tome odlučivati na ročištu
za glavnu raspravu, a pogotovo to ne može
onaj iznos koji je označen u tužbi, odnosno vrijednost predmeta spora učiniti pozivanjem tužioca da kao vrijednost
spora označi veći iznos niti tužilac sam
označena u uvodu prvostepene presude.59 Sud samo do određene može, u toj fazi postupka, mijenjati u tužbi
označenu vrijednost spora.
faze postupka ima mogućnost i ovlaštenje da pristupi utvrđivanju Na ovaj način prvostepeni sud je učinio bitnu
povredu odredaba parničnog postupka iz
vrijednosti predmeta spora, pri čemu sudu kao ni tužiocu, ni jednom člana 321. stav 3, a koja je u vezi s odredbom
iz člana 209. ZPP uticala na zakonitost odluke
odredbom procesnog zakona nije dozvoljeno da vrijednost predmeta o troškovima postupka, jer je prvostepeni
sud kao osnovicu za naknadu troškova uzeo
spora utvrđuje u bilo kojoj fazi postupka.60 Suprotno postupanje iznos od 40.000,00 KM umjesto iznosa od
1.000,00 KM.
može dovesti do bitne povrede odredaba parničnog postupka. Na vrijednost spora od 1.000,00 KM, prema
odredbi iz člana 12. Tarife, advokatu pripada
Naprimjer, kada je prvostepeni sud propustio da na pripremnom nagrada od 80 bodova, a kako je vrijednost
ročištu održanom prije ročišta za glavnu raspravu raspravi pravilnost boda 3,00 KM to mu pripada nagrada od po
240,00 KM, za sastav tužbe, za zastupanje na
označene vrijednosti spora, više ne može o tome odlučivati na ročištu pripremnom i na ročištu za glavnu raspravu
(član 13. stav 1. tačka 1a, član 13. stav 1,
za glavnu raspravu, a pogotovo to ne može učiniti pozivanjem tužioca tačka 1b i c Tarife), pa nagrada advokatu za
sastav tužbe, zastupanje na pripremnom i na
da kao vrijednost predmeta spora označi veći iznos niti tužilac može ročištu za glavnu raspravu sa PDV od 17%,
iznosi 842,40 KM, dok se, prema Tarifnom
sam, u toj fazi postupka, mijenjati u tužbi označenu vrijednost spora, a broju 1. stav 1. Zakona o sudskim taksama
i Tarifnom broju 2. stav 1. istog zakona, za
ako ovako postupi, čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka tužbu i prvostepenu odluku, od označene
vrijednosti spora, na ime takse naplaćuje 5%,
iz člana 321. stav 3. ZPPFBiH, a koja je u vezi s odredbom iz člana pa je u konkretnom slučaju taksa na tužbu
50,00 KM kao i na prvostepenu odluku,
209. ZPPFBiH utiče na zakonitost odluke o troškovima postupka, ako tako da tužilac, s obzirom da je uspio u
sporu, ima pravo na nadoknadu ukupnih
prvostepeni sud kao osnovicu za naknadu troškova uzme iznos od troškova u iznosu od 942,40 KM, pa je žalba
tuženog u ovom dijelu uvažena, odluka o
40.000,00 KM umjesto iznosa od 1.000,00 KM.61 troškovima preinačena, a tako što je tuženi
obavezan tužiocu nadoknaditi troškove u
Zbog velikog broja predmeta kod sudova, te analiziranja drugih iznosu od 942,40 KM, dok je zahtjev tužioca
za nadoknadu troškova od 3.407,60 KM
dijelova tužbe, nisu rijetke situacije da sud propusti uvidjeti da tužilac odbijen.
Kako je odluka o troškovima po svojoj
nije označio vrijednost predmeta spora. Može se reći da je navedeni prirodi rješenje, to je u pogledu troškova
prvostepena odluka preinačena temeljem
razlog uticao da se u pravu Republike Hrvatske ostavi mogućnost odredbe iz člana 235. tačka 3. ZPP (Odluka
Kantonalnog suda u Bihaću, broj 001-1-
GŽ-06-001177, od 29. 12. 2008. godine, u:
Blagojević, M., Tajić, H. (2013) Građansko i
privredno pravo u praksi sudova u Bosni i
BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2023 • Hercegovini (aktuelna sudska praksa 2009-
2012), op. cit., str. 780, 781).
24
Časopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu PRAVO I FINANSIJE
5. Zaključak
Obrazloženje:
Predložene odredbe ne ostavljaju dilemu u pogledu zasnivanja
radnog odnosa, koju poslodavci često imaju i ne znaju kako postupiti.
U stavu (3) riječi: „osim ako to ovim zakonom nije izričito zabranjeno“
brisati riječ “ovim“
Obrazloženje:
Korištenjem pojma „zakonom“, a ne „ovim zakonom“ upućuje
da se, ne samo Zakonom o radu već i nekim drugim zakonom, može
izričito zabraniti da se opštim aktom ili ugovorom o radu utvrde druga
ili propišu povoljnija prava i povoljniji uslovi rada od onih utvrđenih
ovim, tim zakonom.
Zakon o radu nema odredbe kojima izričito zabranjuje, već
samo odredbe kojima propisuje određene pravne institute, a ne
propisuje da oni mogu biti drukčije uređeni pravilnikom o radu.
Ovo pitanje treba razmotriti i utvrditi šta je bila namjera
zakonodavca, s obzirom da poslodavci često razrađuju odredbe
zakona i utvrđuju povoljnija prava od prava izričito propisanih ovim
zakonom.
Obrazloženje:
Sadašnji stav (1) člana 20a. suprotan je članu 4. stav (1) ZORa.
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Član 22a.
(1) U cilju zasnivanja radnog odnosa čije je trajanje unaprijed određeno
objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem tačno
određenog posla ili nastupanjem unaprijed određenog događaja,
poslodavac i radnik mogu zaključiti ugovor o radu na određeno
vrijeme.
(2) Poslodavac i radnik mogu zaključiti jedan ili više ugovora o radu iz
stava 1. ovog člana za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može
biti duži od ukupno tri godine.
(3) Prekid kraći od 60 dana ne smatra se prekidom perioda iz stava 2.
ovog člana.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, ugovor o radu na određeno vrijeme
može da se zaključi na period duži od tri godine:
1) ako je to potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog radnika, do
njegovog povratka,
2) za rad na projektu čije je trajanje unaprijed određeno, do završetka
projekta, a najduže 60 mjeseci i
3) sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za ostvarivanje
prava na starosnu penziju nedostaje do pet godina, najduže do
ispunjenja uslova, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju.
(5) Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme prestaje istekom roka
određenog ugovorom.
Obrazloženje:
Obrazloženje:
- Pored rada od kuće ili drugog mjesta rada (stan, vikendica, hotel, itd.),
a za koji nisu potrebna posebna sredstva rada, posebni prostor i sl.
(poslovi koji se obavljaju na daljinu putem računara, administrativni
i sl. poslovi) potrebno je regulisati i ovu vrstu rada, kao i omogućiti
kombinovanje poslova iz čl. 24. i 26. u ugovoru o radu.
- rad kućnog pomoćnog osoblja.
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
U stavu (4) brisati riječi: „ukoliko takvi poslovi postoje, odnosno ako
uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost rasporeda radnika na
druge poslove“.
Obrazloženje:
(4) Radnik koji radi duže od četiri sata, a kraće od šest sati dnevno ima
pravo na odmor u toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta.
(5) Radnik koji radi duže od punog radnog vremena, a najmanje četiri
sata dnevno, pored odmora iz stava 1. ovog člana ima pravo i na
dodatni odmor u toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta.
Obrazloženje:
Obrazloženje:
(6) Radnik koji nije iskoristio godišnji odmor od najmanje 12 radnih dana
u tekućoj kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada sa naknadom,
ima pravo da preostali dio godišnjeg odmora iskoristi najkasnije do
30. juna naredne godine.
Obrazloženje:
(1) Radnik kojem prestane radni odnos radi prelaska na rad kod drugog
poslodavca, za tu kalendarsku godinu koristi godišnji odmor kod
poslodavca kod kojeg je stekao pravo i to prije prestanka radnog odnosa.
(2) Radniku kojem prestaje radni odnos zbog ispunjavanja uslova za
odlazak u starosnu penziju i radniku kojem prestaje radni odnos
na određeno vrijeme, poslodavac je dužan da obezbijedi korišćenje
godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa, odnosno sticanja
uslova za starosnu penziju.
(3) Ako radnik iz st. 1. i 2. ovog člana krivicom poslodavca,
u cijelosti ili djelimično, ne iskoristi godišnji odmor, ima pravo na
naknadu štete u visini prosječne plate radnika ostvarene u prethodna
tri mjeseca, srazmjerno dužini neiskorišćenog godišnjeg odmora.
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Obrazloženje:
Kaznene odredbe:
Uvodno
Prekršajne sankcije
Zaključno
UVODNE NAPOMENE
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
UVJETI RADA
UMIROVLJENIKA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
PREMA OPĆIM I POSEBNIM
PROPISIMA
Sažetak: Navedenim stručnim člankom se daje prikaz bitnih pitanja
za rad umirovljenika/penzionera što je jedne strane zbog manjka radne
snage vrlo aktualno pitanje, dok s druge strane umirovljenici trebaju
voditi brigu da im se zbog rada uz mirovinu ne bude obustavljena
isplata iste. Naime, umirovljenici mogu raditi temeljem Zakona o
radu, kao i temeljem Zakona o obveznim odnosima, odnosno Zakona
o trgovačkim društvima.
Uvod
UVOD
u skladu sa članom 69. stav (3) Zakona. U pogledu istih cijena u slučaju
kriterija najniže cijene identično objašnjenje bilo je i u prethodnoj legislativi.“
Naravno da citirana izreka iz rimskog prava „prior tempore
potior iure“ (prvi u vremenu jači u pravu) ovdje ne može da važi jer
u postupcima javnih nabavki važe neka druga pravila, te se ovakvom
stavu Agencije za javne nabavke ne može ništa prigovoriti. Taj stav
je korektan i zasnovan je na činjenicama koje proizilaze iz zakonskih
odredbi osim činjenice da se u konkretnom slučaju zapravo neće
raditi o poništenju nego o otkazivanju postupka nabavke i to zbog
dokazanih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se
nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke,
kako to nalaže član 69. stav (3) Zakona.
(NE)PROMJENJIVOST CIJENA
ZAKLJUČAK
VREDNOVANJE
NEMATERIJALNE IMOVINE
Sažetak: Postoje brojni razlozi zašto se vlasnik ili vlasnici društva
ili uprava društva odlučuje za korištenje usluge procjene vrijednosti.
Nekad se radi o pripremi društva za dokapitalizaciju zbog potrebe
pribavljanja kapitala, zatim se može raditi o izdvajanju dijela
poslovanja koje se želi prodati ili društvo jednostavno želi izaći na
berzu, gdje je potrebno napraviti procjenu vrijednosti, te izračunati
vrijednost kapitala. Možda jedan od vlasnika ne želi više biti dijelom
vlasničke strukture, te želi isplatu ili se jednostavno radi o prodaji
100% vlasničkih udjela nekoj od zainteresiranih strana.
Nebitno o kojim razlozima se radi i koju potrebu društvo ima, procjena
pokušava dati odgovor na pitanje koliko nešto vrijedi. To nešto može biti
dio udjela u vlasništvu jednog od suvlasnika, a može biti i cjelokupna
vrijednost društva u koju spada i njegova nematerijalna imovina. U
ovom članku navesti ćemo zakonski okvir ovlaštenih procjenitelja koji
vrše evaluaciju nematerijalne imovine. Također navest ćemo da li se
priznaje ili ne interno dobijena nematerijalna imovina, kao pristupe i
metode prilikom procjene nematerijalne imovine.
UVOD
Tržišni pristup
Kod tržišnog pristupa, vrijednost nematerijalne imovine
određuje se pozivanjem na tržišnu aktivnost. Transakcije koje uključuju
nematerijalnu, često uključuju i drugu imovinu, kao što je poslovna
kombinacija koja uključuje nematerijalnu imovinu. Procjenitelji moraju
postupati u skladu s tačkama 20.2. i 20.3. MSPV - 105 kada određuju
da li primijeniti tržišni pristup na procjenu vrijednosti nematerijalne
imovine. Pored toga, procjenitelji trebaju koristiti tržišni pristup kod
procjene vrijednosti nematerijalne imovine samo ako su zadovoljena
oba sljedeća kriterija:5
• dostupne su informacije o transakcijama po načelu izvan
dohvata ruke, koje uključuju istu ili sličnu nematerijalnu
imovinu na datum procjene vrijednosti ili blizu tog datuma,
• dostupno je dovoljno informacija da omoguće procjenitelju da
uskladi sve značajne razlike između predmetne nematerijalne
imovine i imovine uključene u date transakcije.
U primjere nematerijalne imovine za koju se ponekad koristi
tržišni pristup spadaju:6
• odobrenja za emitiranje programa,
• nazivi internetskih domena,
• odobrenja za taksiranje.
Greenfieldova metoda
Greenfieldova metoda je konceptualno slična metodi viška
zarada, ali umjesto oduzimanja naknade za korištenje kontribucijske
imovine od novčanog toka da se odrazi doprinos kontribucijske
imovine, Greenfieldova metoda pretpostavlja da bi vlasnik predmetne
imovine morao izgraditi, kupiti ili unajmiti kontribucijsku imovinu.
Kada se gradi ili kupuje kontribucijska imovina, koristi se trošak
zamjenske imovine jednake upotrebe, radije nego trošak ponovnog
stvaranja. Greenfieldova metoda se često koristi za procjenu vrijednosti
„omogućujuće“ nematerijalne imovine, kao što su ugovori o franšizama
i odobrenja za emitiranje programa.
Metoda distributera
Metoda distributera, poznata i pod nazivom metoda
razdvajanja, je varijacija metode viška zarada za više razdoblja, koja
se ponekad koristi za procjenu vrijednosti nematerijalne imovine
Troškovni pristup
Zaključak
OBRAČUN PO VRSTAMA
TROŠKOVA
Sažetak: Troškovi nastaju usljed ciljne upotrebe i trošenja dobara u
proizvodnom procesu. Zbog toga se vrsta dobra i karakter potrošnje
smatraju osnovnim kriterijem raščlanjavanja vrsta troškova. Za
konkretno poduzeće treba izabrati one kriterije, koji predstavljaju
pogodnu osnovu za dostizanje željenih ciljeva u obračunu troškova.
Pri tom, od naročitog značaja za obračun troškova su kriteriji
porijekla dobra koje je predmet potrošnje i mjesto nastanka troška.
Nasuprot tome, raščlanjavanje koje se sprovodi na osnovu kriterija
mogućnosti pripisivanja, ponašanja pri promjeni stepena uposlenosti,
zatim područja i mjesta troškova, odnosno procesa i nosioca troškova,
u mnogome zavisi od strukture samih mjesta troškova, proizvodnih
procesa i obračuna po nosiocima troškova. Kalkulacijom se obuhvataju
svi troškovi koji su nastali u procesu proizvodnje i obračunavaju na
proizvode poduzeća. Sprovodiocima obračuna troškova i donosiocima
poslovnih odluka su potrebni podaci o troškovima.
+ Prilivi materijala
+ Prilivi materijala
4. Kalkulacija
Troškovi materijala
+ Troškovi izrade
= Proizvodni troškovi
+ Troškovi razvoja
+ Troškovi uprave
+ Troškovi prodaje
= Ukupni troškovi
Ukupni troškovi
Troškovi porudžbine
Jedinični troškovi = --------------------------
Veličina porudžbine
Uvod
Postupak kontrole
Nalog sadrži:
a) naziv organa ispred kojeg se izdaje nalog,
b) broj, datum i mjesto izdavanja naloga,
c) pravni temelj kontrole,
d) naziv i adresu kontrolisanog lica,
e) identifikacijski broj kontrolisanog lica,
f) iznos ukupnog gradivnog PDV i/ili iznos akcize za period koji
je predmet kontrole,
g) predmet kontrole,
h) tip kontrole,
i) vrstu kontrolisanog poreza,
j) period koji se kontroliše
k) ime ovlaštene/ovlaštenih lica koja obavljaju postupak kontrole,
l) datum početka kontrole,
m) potpis šefa grupe koji izdaje nalog,
n) saglasnost šefa odsjeka i
o) pečat organa.
Rješenje
Rješenje obavezno mora da sadrži:
a) naziv organa koji donosi rješenje,
b) broj i datum rješenja,
c) uvod,
d) dispozitiv,
e) obrazloženje,
f) pouku o pravnom lijeku,
g) potpis ovlaštene/ovlaštenih lica i
h) pečat organa.
Podnošenje žalbi
Protiv svakog prvostepenog rješenja koje donese UIO ili radnji
koje utiču na pravni status lica, izuzev razreza koji su sačinjeni umjesto
poreskih prijava indirektnih poreza koje nisu dostavljene u zakonom
ostavljenom roku, može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana
uručenja rješenja, osim ako ovim ili bilo kojim drugim zakonom koji se
odnosi na indirektne poreze nije drugačije propisano.
Član 137. stav 1. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja
navodi da: “Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.”
Izuzetno od ovoga, izvršenje rješenja može se odgoditi ako
poreski obveznik podnese odgovarajuće garancije kojim se osigurava
plaćanje obaveza po osnovu indirektnih poreza.
Poreski obveznik podnosi žalbu prvostepenom organu koji je
donio rješenje.
Prvostepenu odluku po žalbi donosi prvostepeni organ UIO
koji je donio rješenje, u roku od mjesec dana od dana podnošenja žalbe.
Protiv rješenja koje je donio prvostepeni organ po žalbi, poreski
obveznik ima pravo žalbe drugostepenom organu.
Direktor UIO odlučuje po žalbi u drugoj upravnoj instanci, koji
rješenje donosi i dostavlja u roku od tri mjeseca od dana prijema žalbe.
Rješenje drugostepenog organa po žalbi je konačni upravni akt.
Protiv rješenja drugostepenog organa može se pokrenuti
upravni spor tužbom kod Upravnog odjela Suda Bosne i Hercegovine.
Pravo na pokretanje upravnog spora kod Upravnog odjela
Suda Bosne i Hercegovine imaju ona lica, obveznici indirektnih poreza,
čija su prava ili interesi direktno ugroženi rješenjima drugostepenog
organa.
Upravni spor kod Upravnog odjela Suda Bosne i Hercegovine
se pokreće, ako nije drugačije propisano posebnim zakonom, u roku
ZAKLJUČAK
tj. ono koje postoji unutar organizacije i eksterno znanje tj. ono koje
postoji van organizacije. Identifikacija internog znanja sastoji se u
artikulaciji, sistematizaciji i formalizaciji toga znanja, čime se ono
prepoznaje kao validan kompanijski resurs. Identifikacija eksternog
znanja odnosi se na prikupljanje svih znanja koja mogu biti od
koristi kompaniji a koja se nalaze van nje same kao što su podaci sa
tržišta, podaci o tehnologiji itd. Druga faza organizacionog učenja
jeste generisanje novog znanja u organizaciji. Ova faza se sastoji u
stvaranju novih ideja i inovacija u procesima ili proizvodima kojima
se unaprijeđuje jezgro kompetentnosti kompanije. U tome procesu
osnova predstavlja prethodno identifikovano postojeće znanje. U
sljedećem koraku organizacionog učenja vrši se difuzija postojećeg
i novog znanja u organizaciji. Znanje će biti beskorisno ako ostane
na mjestu gdje je kreirano i ne kreće se kroz organizaciju ili ostane
nedostupno onima kojima je potrebno. Integracija i modifikacija znanja
je četvrta faza procesa organizacionog učenja u kojoj se organizaciono
znanje memoriše, čuva, strukturira i čini dostupnim za sve članove
organizacije kojima može biti od koristi. U tom procesu znanje može
biti modifikovano i unaprijeđeno. Najzad, poslednja faza u procesu
organizacionog učenja jeste korišćenje znanja za promjenu ponašanja
članova organizacije odnosno za njihovu akciju. U ovoj fazi se tek
vidi svrha organizacionog učenja jer bez akcije odnosno promjene
ponašanja, novo znanje nema smisla.
Zaključna razmatranja
SAVJETODAVNI SERVIS
Odgovori na pitanja iz javnih nabavki
(1) Izuzetno od odredbi člana 72. stav (5) ovog zakona, ugovor
o javnoj nabavci može se izmijeniti tokom njegovog trajanja
bez provođenja novog postupka javne nabavke ako su
kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:
a) do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnosti koje pažljiv i
savjestan ugovorni organ nije mogao predvidjeti;
b) izmjenom se ne mjenja cjelokupna priroda ugovora;
c) svako povećanje cijene nije veće od 30% vrijednosti prvobitnog
ugovora i ne može imati za cilj izbjegavanje primjene ovog
zakona.
Dalje, stavom (6) istog člana Zakona je definisano:
(6) Izmjena ugovora u smislu stava (5) ovog člana nije moguća
ako je riječ o povećanju cijena do 5% vrijednosti prvobitnog ugovora
robe i usluga, odnosno do 10% vrijednosti prvobitnog ugovora o javnoj
nabavci radova. Bitno je istaći da član 75. stava (5) Zakona predviđa da
se ugovor može izmijeniti u slučaju ispunjavanja naprijed navedenih
Zakonom propisanih uslova, ali izmjena ugovora nije obaveza za
ugovorno tijelo. Naime, da li će ugovorno tijelo izmijeniti ugovor ostaje
njemu na dispoziciji bez obzira što su ispunjeni zakonom predviđeni
uslovi koji omogućavaju izmjenu ugovora. Uslov iz člana 75. stav (5)
pod c) Zakona se odnosi na vrijednost ugovora/okvirnog sporazuma,
a ne na pojedinačnu cijenu artikla a stav (6) člana 75. Zakona propisuje
da izmjena ugovora u smislu stava (5) ovog člana nije moguća ako je
riječ o povećanju cijena do 5% vrijednosti prvobitnog ugovora robe
i usluga, odnosno do 10% vrijednosti prvobitnog ugovora o javnoj
nabavci radova. Dakle, i u ovom slučaju povećanje cijena zakonodavac
propisuje u odnosu na vrijednost ugovora. Također, napominjemo
da se odredba člana 75. stav (5) do (12) Zakona primjenjuje na sve
ugovore / okvirne sporazume koji su u toku a sve u skladu sa stavom
(13) člana 75. Zakona koji glasi: Odredbe st. od (5) do (12) ovog člana
primjenjuju se na sve ugovore o javnoj nabavci /okvirne sporazume,
čije trajanje i realizacija je u toku, kao i na sve buduće ugovore o javnoj
nabavci/okvirne sporazume, koji će biti zaključeni nakon provedenih
postupaka javnih nabavki.
Dakle, da bi zahtjev za izmjenu ugovor uopšte mogao biti
razmatran od strane ugovornog organa, potrebno je da uslovi iz stava
(5) ovog člana budu kumulativno ispunjeni. Naglašavamo da izmjena
ugovora nije obavezna ni po samom zakonu (već se, po zakonskoj
normi, ugovor može izmijeniti izuzetno). Tako, recimo, ukoliko
ugovorni organ ne može da obezbijedi dodatna sredstva za povećanje
ugovornih cijena, ugovorni organ nije primoran ni kroz odredbe člana
75. stav (5) do (13) Zakona da pristupi izmjeni ugovora/okvirnog
sporazuma.
Naglašavamo da ugovorni organ može a ne mora prihvatiti
takav uslov i izmjeniti ugovor. Eventualno povećanje cijene se računa
samo za razliku u cijeni koja prelazi 5%, odnosno 10%. Dakle, ukoliko je
zahtjev za povećanje cijene 21% za radove i isti je od strane ugovornog
organa okarakterisan kao opravdan, maksimalno povećanje cijene
može biti 11% jer je to razlika koje prelazi zakonskih 10%. Povećanje
cijene se može tražiti samo za dio ugovora koji nije realiziran tj. plaćen
tako da sve plaćene i okončane situacije ne mogu biti predmetom
I FAZA
- Priprema zahtjeva za učešće – pretkvalifikaciona dokumentacija
(rokovi za dostavu nisu zakonom definisani)
- Objavljuje na portalu javnih nabavki informacije o
pregovaračkom postupku koji namjerava provoditi bez objave
obavještenja o nabavci, tako što će tendersku dokumentaciju
učiniti dostupnom svim zainteresiranim kandidatima u slučaju
primjene na osnovu tački a), b) i c) člana 21. Zakona.
- Otvaranje zahtjeva za učešće – (nema javnog otvaranja)
- Provjera dostavljenog zahtjeva u smislu ispunjavanja
postavljenih uslova
- Sačinjavanje zapisnika o analizi zahtjeva za učešće
- Donošenje odluke o rezultatima pretkvalifikacije u skladu sa
članom 70. Zakona
- Dostavljanje Odluke o rezultatima pretkvalifikacije učesnicima
u postupku
II FAZA
- Priprema teksta početne ponude
- Dostavljanje početne ponude kvalifikovanom ponuđaču sa
jasnim rokom za dostavu iste kao i datumom za održavanje
pregovora (rokovi za dostavu nisu zakonom definisani)
- Otvaranje početne ponude – (nema javnog otvaranja)
- Provjera dostavljene početne ponude u smislu ispunjavanja
postavljenih uslova – početna ponuda je osnov za održavanje
pregovora
- Sačinjavanje zapisnika o analizi početne ponude
- Održavanje pregovora u previđenom terminu sa obaveznim
sačinjavanjem zapisnika sa održanih pregovora
- Ne donosi se odluka u II fazi
III FAZA
- Priprema teksta konačne ponude
- Dostavljanje konačne ponude ponuđaču sa jasnim rokom za
dostavu iste (rokovi za dostavu nisu zakonom definisani)
- Javno otvaranje konačne ponude - samo u slučaju dva ili više
ponuđača
- Provjera dostavljene konačne ponude u smislu ispunjavanja
postavljenih uslova
- Sačinjavanje zapisnika o ocjeni ponuda
- Donošenje Odluke o rezultatima postupka nabavke u skladu sa
članom 70. Zakona i u skladu s kriterijima za dodjelu ugovora
- Mogućnost objavljivanja dobrovoljnog ex ante obavještenje o
transparentnosti
- Dostavljanje Odluke o rezultatima postupka nabavke i zapisnik
o ocjeni ponuda u skladu sa članom 71. stav (2) Zakona
Nakon okončanog postupka, ugovorni organ dužan je:
a) zaključiti ugovor s najuspješnijim ponuđačem ili poništiti
postupak javne nabavke;
b) objaviti obavještenje o ishodu postupka;
c) dostaviti izvještaj Agenciji, u skladu s članom 75. ovog zakona,
a po zahtjevu Agencije i detaljno obrazloženje.
Na pitanja odgovorio
Zlatko Lazović – ovlašteni predavač za javne nabavke AJN.
SAVJETODAVNI SERVIS
Pitanja i odgovori iz radnih odnosa u Republici Srpskoj
Ugovorne strane
Radnik Za poslodavca
SAVJETODAVNI SERVIS
Odgovori na pitanja iz radnih odnosa u FBiH
Obustava plaće
PITANJE: Djelatnici imaju odobren limit potrošnje za
korištenje mobitela u službene svrhe.
Prekoračenje po limitu su obvezni uplatiti društvu.
Ukoliko bi se išlo na provedbu prekoračenje putem obustava
od plaće svaki mjesec, mora li djelatnik svaki mjesec potpisati izjavu/
suglasnost da mu se XY iznos provede ili se može napraviti generalna
suglasnost u kojoj neće biti naveden iznos i koja bi vrijedila za tu
vrstu obustave.
Ako je djelatnik prezadužen, može li se tom generalnom
ili pojedinačnom suglasnosti „skidati“ iznos iznad propisanog (po
Zakonu o izvršnom postupku)
ODGOVOR: Shodno članu 82. Zakona o radu, poslodavac
ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje
potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili
nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili
dijela naknade plaće. Dakle, ukoliko poslodavac ima pisani pristanak
radnika za obustavu određenog iznosa od plaće, ili, pak, izvršnu
sudsku odluku, isti ima mogućnost da obustavi dio plaće.
Saglasnost radnika iz stava 1. ovog člana ne može se dati prije
nastanka potraživanja.
Članom 83. Zakona o radu je propisano da se plaća ili naknada
plaće može prisilno obustaviti u skladu sa propisom kojim se reguliše
izvršni postupak. Članom 138. Zakona o izvršnom postupku je
propisano da se obustava plaće ili naknada plaće koja iznosi do 1000
KM može obustaviti do 1/2, a preko 1000 KM do 2/3.
Shodno navedenim zakonskim odredbama mišljenja smo da
trebate u momentu nastanka potraživanja tražiti od radnika izjavu o
obustavi plate a ne prije toga. Međutim, radniku se može obustaviti
plaća u bilo kojem iznosu bez ograničenja u visini, ali samo ako radnik
da saglasnost. Dakle, od volje radnika zavisi koja visina plaće mu se
može obustaviti od isplate. Pri tome, obaveze za porez na dohodak i
doprinose, u svakom slučaju, dužni ste platiti na ukupan iznos plaće
radnika.
Porodiljska naknada u KS
PITANJE: Kolika je porodiljska naknada u KS na mjesečnom
nivou i koja je obaveza poslodavca po Kolektivnom Ugovoru a
metalsku industriju za porodilje?
ODGOVOR: U skladu sa članom 62. Zakona o radu („Službene
novine Federacije BiH“, br. 26/16, 89/18 i 44/22), za vrijeme trudnoće,
porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u
trajanju od jedne godine neprekidno. Zakonom o radu je propisano,
(član 68) da za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, radnik ima
pravo na naknadu plaće, u skladu sa posebnim zakonom. To su
federalni i kantonalni zakoni kojima se reguliše zaštita porodice sa
djecom. Dalje, stavom (2) navedenog člana Zakona je navedeno da se
radniku može isplatiti i razlika do pune plaće na teret poslodavca.
Dakle, nema prepreke da poslodavac radnici koja se nalazi na
porodiljskom odsustvu isplaćuje razliku između njene plaće i naknade
koju za vrijeme porodiljskog odsustva prima po rješenju nadležnog
centra za socijalni rad, u skladu sa kantonalnim propisom.
Pravo na naknadu plaće koja pripada radniku na porodiljskom
odsustvu, u skladu s odredbama člana 68. Zakona o radu, utvrđeno je
Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice
sa djecom (“Sl. novine Kantona Sarajevo”, br. 38/2014 - prečišćen
tekst, 38/2016, 44/2017, 28/2018, 52/2021 i 40/22). Prema navedenom
Zakonu u članovima 149-151. propisano je da naknada plaće ženi-
majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo
ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i
prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se
u iznosu 60% prosječne plaće, s tim da taj iznos ne može biti manji od
najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Naknada plaće ženi-majci koja manje od 12 mjeseci prije
odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili
rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje
po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 30% prosječne plaće.
Na iznos naknade plaće ženi-majci uplaćuju se doprinosi za PIO,
zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju se poreske
obaveze u skladu sa zakonom. Ukoliko poslodavac za kompletan ili
SAVJETODAVNI SERVIS
Odgovori na pitanja iz oblasti finansija i računovodstva
Porez po odbitku
PITANJE: Da li smo u obavezi obračunati I platiti porez
po odbitku za fakture koje Vam dostavljam u prilogu ovog maila.
Naime, riječ je o naknadama za govornike koji će fizički biti prisutni
na Drive HR konferenciji za našu firmu, koja će se održati u Sarajevu.
ODGOVOR: U skladu sa članom 4. Zakona o autorskim
i srodnim pravima (Službeni glasnik BiH broj 63/2010) stav (1)
Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz
oblasti književnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i
oblik izražavanja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Autorskim djelom smatraju se naročito:
b) govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela
iste prirode),
Članom 38. stav (10) Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine
FBiH”, br. 15/2016 i 15/2020) definisano je sljedeće:
(1) Porez po odbitku obračunava se na prihod koji je ostvario
nerezident obavljanjem povremene djelatnosti na teritoriji Federacije,
osim prihoda koji se može pripisati poslovnoj jedinici nerezidenta u
Federaciji. Porez po odbitku obračunava se na osnovu isplate ili na
drugi način izmirene:
c) naknada za autorska prava i druga prava intelektualnog
vlasništva;
(10) Pojam naknade za autorska prava i druga prava
intelektualnog vlasništva znači naknada za korištenje ili pravo
korištenja autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo
uključujući kinematografske filmove, bilo koji patent, licence, zaštitni
znak, dizajn ili model, plan, tajnu formulu ili postupak ili za informacije
o industrijskom, komercijalnom ili naučnom iskustvu i druga slična
prava koja se plaćaju nerezidentima.
Član 57. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Sl.
novine FBiH”, br. 88/2016, 11/2017, 96/2017, 94/2019, 87/2020 i 33/2022)
definiše sljedeće:
(1) Autorske naknade predstavljaju naknade koje se plaćaju ili
na drugi način izmiruju na ime prava ili prava korištenja.
(2) Pod pravima u smislu stava (1) ovog člana smatraju se:
a) pravo na književno, umjetničko ili naučno djelo uključujući
kinematografske filmove, zapise radio ili televizijskih programa ili
kompjuterskih programa;
Izlazna faktura
PITANJE: Potrebna nam je jedna informacija u vezi
ispostavljanja izlazne fakture prema našoj matici koja ima sjedište
u Finskoj. Naime jedan nas kolega koji je redovno zaposlen u X je
dio internacionalnog tima na nivou grupacije te po osnovu toga je
dogovoreno da ćemo ispostavljati fakturu prema matici u iznosu od
50% bruto 2 plate tog uposlenika jer je estimacija da će 50% ukupnog
rada biti za taj internacionalni tim.
Član 15 zakona o PDV-u kaže da se usluge stavljanja osoblja
na raspolaganje oporezuju prema mjestu gdje je sjedište primaoca
usluge, sto znaci da po tom osnovu ova faktura bi se mogla i trebala
ispostaviti bez PDV-a, međutim, naša dilema je da li će se ovaj
poslovni događaj tretirati kao ustupanje radne snage ili kao neka
„klasična IT usluga prema povezanom pravnom licu koja se samo
računa kao 50% troška radne snage“. Uposleniku će i dalje poslovne
zadatke i organizaciju dnevnih aktivnosti određivati njegov
nadređeni u Kolektiv d.o.o. kako je i definisano njegovim ugovorom
o radu, ali i sistematizacijom poslova. Jedina razlika je sto će sada
raditi i dijelom za internacionalni tim.
Molim vas za potvrdu da li se ovako definisana poslovna
aktivnost može okarakterisati kao ustupanje radne snage, te da li
smo u obavezi ispostaviti fakturu sa PDV-om.
ODGOVOR: Članom 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost
(„Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05 100/08, 33/17 i 46/23) propisano
je da se PDV plaća na promet dobara i usluga koje poreski obveznik,
u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i
Hercegovine uz naknadu i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.
Članom 8. stav (1) Zakona propisano je da se prometom usluga
smatraju svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavljanja privredne
djelatnosti, a koji ne čini promet dobara iz čl. 4.-7. ovog zakona.
U skladu sa odredbama člana 15. stav (2) tačka 4. Zakona
mjestom gdje se vrši promet usluga smatra da se nalazi u BiH kada
se radi o mjestu gdje primalac usluge obavlja djelatnost, ima stalno
sjedište, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište, ako se radi o
uslugama:
a. prijenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na
raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na
patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne
svojine;
b. reklamiranja;
c. savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača,
na ispostavljenoj fakturi ino licu neće obračunati PDV, ali je, u smislu
člana 107. stav (2) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu
vrijednost („Službeni glasnik BiH”, br. 93/05, 21/06, 60/06, 06/07,
100/07, 35/08, 65/10, 85/17, 44/20, 47/22 i 87/22), u obavezi da prilikom
ispostavljanja fakture za izvršenu uslugu naznači član Zakona po
kome se obračun PDV-a ne vrši (član 15. stav (2) tačka 4.pod a), c) ili f)
Zakona).
S tim u vezi, u svrhu dokazivanja da se usluga vrši firmi iz
inostranstva, a u cilju sticanja uslova za oslobađanje od obaveze
obračunavanja PDV-a, potrebno je tražiti od primaoca usluge potvrdu
o registraciji kao poreskog obveznika u inostranstvu, shodno članu
21. stav (9) Pravilnika. Dakle, predmetni promet usluga trebao bi biti
oporezovan porezom u zemlji u kojoj je inostrana firma registrovana.
Nadalje, članom 16. Zakona propisana je mogućnost da UIO,
radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja, može u
preciziranim slučajevima odrediti mjesto pružanja usluga za usluge
iz člana 15. stav (2) tačka 4. Zakona, kao i za usluge iznajmljivanja
prevoznih sredstava.
Stoga je članom 21. stav (7) naprijed navedenog pravilnika
propisano da radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja
iz člana 16. Zakona, mjesto prometa za usluge iz člana 15. stav (2) tačka
4. Zakona i usluge iznajmljivanja prevoznih sredstava jeste mjesto gdje
se usluga faktički koristi ili uživa kada isporučilac i/ili primalac ima
sjedište preduzeća ili prebivalište izvan BiH.
Ukoliko se usluga na koju se odnosi stav (7) koristi ili uživa i
unutar i izvan BiH, mjesto prometa je mjesto gdje se usluga pretežno
koristi ili uživa, shodno članu 21. stav (8) istog Pravilnika.
Znači, odredbe člana 21. stav (7) i (8) navedenog Pravilnika
se primjenjuju jedino u slučaju postojanja duplog oporezivanja ili
neoporezivanja navedenih usluga, a u cilju njegovog izbjegavanja.
Navedeno znači da bi se za usluge ustupanja uposlenika koje bi obveznik
iz Bosne i Hercegovine obavio za primaoca iz inostranstva, član 21.
stav (7) i (8) Pravilnika mogao primijeniti samo u slučaju kada iste ne
bi podlijegale oporezivanju porezom na dodatu vrijednost u zemlji
primaoca u inostranstvu, a sve u cilju da se izbjegne neoporezivanje
istih.
pružanja usluga, u smislu člana 15. stav (2) tačka 5. Zakona, smatra se
mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište.
Pri vršenju usluga iz člana 15. stav (2) tačka 4 i 5. Zakona u slučajevima
kada primalac usluge nije poreski obveznik na teritoriji BiH, odnosno
nema svoje prebivalište u BiH, davalac usluge, u svrhu dokazivanja da
se usluga vrši stranom licu, a u cilju sticanja uslova za oslobađanje od
obaveze obračunavanja PDV-a, dužan je od primaoca usluge uzeti ime
i prezime, adresu i broj pasoša za fizičko lice, a za pravno lice potvrdu
o registraciji poreskog obveznika, shodno članu 21. stav (9) Pravilnika.
U skladu sa članom 70. stav 1. Zakona, standardna klasifikacija
djelatnosti se koristi za klasifikaciju poslovnih djelatnosti.
Shodno navedenom, ukoliko se usluge sponzorstva navedene u
Vašem upitu, prema važećoj standardnoj klasifikaciji djelatnosti u BiH,
mogu svrstati u usluge reklamiranja, to iste podliježu oporezivanju
prema mjestu gdje primalac usluge (lice koje se zapravo reklamira)
ima sjedište svoje firme ili prebivalište. Stoga, ukoliko će, prema
navodima iz predmetnog zahtjeva, poreski obveznik sa sjedištem u
Bosni i Hercegovini pružati usluge reklamiranja licu u inostranstvu,
iste će podlijegati oporezivanju u inostranstvu.
U tom slučaju, poreski obveznik iz Bosne i Hercegovine
neće na poreskim fakturama, koje će za izvršene predmetne usluge
ispostavljati licu sa sjedištem u inostranstvu, obračunati PDV, ali je
u obavezi da na istim, u smislu člana 107. stav 2. Pravilnika, naznači
član Zakona po kojem PDV nije obračunat (u konkretnom slučaju član
15. stav 2. tačka 4. podtačka b) Zakona). Takođe, poreski obveznik iz
Bosne i Hercegovine je dužan da pribavi dokaze iz člana 21. stav (9)
Pravilnika.
Međutim, članom 16. Zakona propisana je mogućnost da UIO,
radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja, može u
preciziranim slučajevima odrediti mjesto pružanja usluga za usluge
iz člana 15. stav 2. tačka 4. Zakona, kao i za usluge iznajmljivanja
prevoznih sredstava. Stoga je članom 21. stav (7) naprijed navedenog
pravilnika propisano da radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili
neoporezivanja iz člana 16. Zakona, mjesto prometa za usluge iz člana
15. stav 2. tačka 4. Zakona i usluge iznajmljivanja prevoznih sredstava
jeste mjesto gdje se usluga faktički koristi ili uživa kada isporučilac i/
ili primalac ima sjedište preduzeća ili prebivalište izvan BiH. Ukoliko
se usluga na koju se odnosi stav (7) koristi ili uživa i unutar i izvan
BiH, mjesto prometa je mjesto gdje se usluga pretežno koristi ili uživa,
shodno članu 21. stav (8) istog pravilnika.
Znači, odredbe člana 21. stav (7) i (8) navedenog pravilnika
se primjenjuju jedino u slučaju postojanja duplog oporezivanja ili
neoporezivanja navedenih usluga, a u cilju njegovog izbjegavanja.
Navedeno znači da bi se za usluge reklamiranja koje je obveznik iz
Bosne i Hercegovine obavio za primaoca iz inostranstva član 21. stav
(7) i (8) Pravilnika mogao primijeniti samo u slučaju kada iste ne bi
podlijegale oporezivanju porezom na dodatu vrijednost u zemlji
primaoca u inostranstvu, a sve u cilju da se izbjegne neoporezivanje
istih.
Zaokruživanje cijene
PITANJE: Prilikom naplate usluga putem bankovnih kartica
da li smo u obavezi izvršiti zaokruživanje na apoene od 0 ili 0,5 kao
kod gotovinske naplate ili je prihvatljivo da se naplata izvrši bez
zaokruživanje jer se radi o žiralnom plaćanju klijenta?
ODGOVOR: U skladu sa članom 11. Zakona o unutrašnjoj
trgovini (Službene novine FBIH br 40/2010 i 79/2017) stav 7 i 8 definišu
sljedeće:
7) Trgovac je dužan formirati i istaći cijenu robe koju stavlja
u promet u domaćoj valuti u apoenima koji su u opticaju u Bosni i
Hercegovini i izdati račun za prodatu robu.
8) Za robu koja se prodaje u rasutom stanju po jediničnoj mjeri,
zavisno od vrste robe (kilogram, litar, metar i sl.), trgovac je dužan
iznos računa zaokružiti u skladu sa propisom Centralne banke Bosne i
Hercegovine.
Dakle, navedene odredbe se odnose na trgovce robom i
trgovačkim uslugama.
Članom 26. su definisane trgovačke usluge i u stavu 2.
navedenog člana je definisano:
(2) Trgovačke usluge su: posredničke, zastupničke, komisione,
berzanske, franšizing, uskladištenje, otpremanje i dopremanje robe
(špedicija), kontrola kvaliteta i kvantiteta robe, marketing, tržnica na
veliko, tržnica na malo, trgovački centar, stočna pijaca, vašar, sajam
(usluge priređivanja sajmova i privrednih izložbi) i druge usluge
uobičajene u trgovini.
Pod pretpostavkom da Vaša firma ne obavlja trgovačke usluge,
mišljenja smo da se navedene odredbe zaokruživanje ne odnose na
Vas.
S druge strane platna bankovna kartica nije definisana
kao gotovina tako da i zbog toga zaključujemo da naplata koja nije
zaokružena na apoene 0 ili 0,5 ne predstavlja problem.
Ulazni PDV
PITANJE: Dobavljač (djelatnost niskogradnje) koji je uvezao
putničko vozilo u 06-om mjesecu ove godine i sada ga fakturiše
drugom pravnom licu sa PDV-om. Vozilo nije registrovano. tj. na
stranim tablama je. Da li UIo može osporiti ulazni PDV, jer prodavač
nije registrovan za trgovinu vozilima.
ODGOVOR: Članom 32. stav (1) Zakona o porezu na
dodatu vrijednost propisano je da je ulazni porez, u vezi s poreskim
obveznikom, iznos PDV-a koji mu je obračunat na promet dobara ili
usluga i PDV koji plati ili treba platiti prilikom uvoza dobara, gdje se
(u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba koristiti
u svrhu poslovanja koje vrši.
Prema odredbama člana 32. stav (2) Zakona, obveznik ima
pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom
kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza