Usporedni esej (Hamlet – Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja)

Ove smo godine za lektiru čitali Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja, intertekstualno
djelo u odnosu na dramu Hamlet kojeg smo obradili prošle godine. Koliko su zapravo slična, a
koliko različita ova djela?
Radnja Hamleta bazira se oko Hamletovog saznanja da mu je otac ubijen od strane strica,
majčinog novog muža, i njegovom upornošću u otkrivanju istine svima. Radnja Predstave
Hamleta u selu Mrduša Donja nešto je drugačija. Istina, u njoj se pojavljuju isti motivi kao i u
starijoj drami, ali sadržajno se djelo ipak više bazira na problem socijalističke vlasti i
nepoštenoj većoj moći nadvišenih. Sve to kroz humoristično pripremanje predstave sa
lokalnim stanovništvom. Iako tekstovi imaju očitu poveznicu, imaju i mnogo razlika. Prva bi
razlika bila književnopovijesni kontekst. Svjetski poznatu dramu Hamlet napisao je William
Shakespeare još u 16. stoljeću i radnju smjestio u državu Dansku, dok je manje opće poznato
djelo, Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja, naš pisac Ivo Brešan, napisao 1965. godine, a
radnju smjestio u Dalmatinsku zagoru 50-ih godina 20. stoljeća (nakon Drugog svjetskog
rata). Mislili biste da bi takva velika razlika u godinama pisanja tih dvaju djela rezultirala
velikim razlikama u poetikama, ali to nije istina. Osim činjenica da obje drame koriste pojavu
predstave u predstavi i kritiziranje tadašnjih ideologija društva, pojavljuje se mnogo više
korelacija. Oba djela sadrže motive osvete (Hamletovo osvećivanje očeve smrti – Jocino
osvećivanje oca radi lažne optužbe), motive ljubavi (Hamlet i Ofelija – Joco i Anđa), pa tako i
motive zamršenih obiteljskih odnosa. Opet, među svim tim sličnostima, pojavilo se i par
manjih razlika. Naravno, radi razlike u godinama, bit će i razlike u stilovima pisanja i
podrijetlu tema. Hamlet je pisan uzvišenim stilom, sa otmjenim, arhaičnim jezikom i
izrekama, teme su uzete iz mitologije, junaci su visokih moralnih načela i pojavljuje se
jedinstvo mjesta, vremena i radnje. Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja koristi
svakodnevan jezik tipičan za vrijeme radnje, žargonizme i vulgarizme, teme su uzete iz
stvarnosti, junaci su obični ljudi – seljaci i ne pojavljuje se Aristotelovo pravilo trojnog
jedinstva.
Unatoč svim upravo navedenim razlikama između Shakespearove drame i Brešanove
groteskne tragedije, rekla bih da ova djela nisu nimalo različita kada se osvrnemo da dublje
značenje postupaka likova i njihove poruke. Oba djela upućuju na probleme i sukobe sa vlasti
i nadvišenima, sa svojim bližnjima (obitelj, ljubavne veze, prijatelji), pa čak i sukobi sa samim
sobom (samokritiziranje, problem samoubojstva). Sve te sličnosti upućuju na to da su ljudi
oduvijek bića koja traže istinu, bore se za veća prava, imaju nesuglasice. Mnogi likovi iz
drugih književnih djela poput Antigone, kralja Edipa ili Holdena Caulfielda također to
potvrđuju. Iz toga zaključujemo da se kroz vrijeme pojavljuje velika razlika u pisanju, ali u
ljudima ne.