Professional Documents
Culture Documents
Teorije o Razvoju Stanovništva, Demografska Tranzicija
Teorije o Razvoju Stanovništva, Demografska Tranzicija
Sir William Petty (1681). „Opažanja na temelju računa smrtnosti za Dublin u 1681.
Međutim, njegovo znanje je još veće za razvoj teorije o stanovništvu.
„Rasprava o porezima i kontribucijama“ – malobrojnost ljudi znači stvarno siromaštvo
Prema Pettyju, upravljanje državom, koje predstavlja veliki financijski teret, zahtijeva
gotov jednake troškove kad je broj stanovnika malen kao i kad je velik.
Propagira povećanje broja stanovnika te vanjsku trgovinu i uvoz hrane.
(+) Sir Josiah Child: izraziti pobornik povećanja stanovništva, jer u stanovništvu vidi
osnovni izvor bogatstva zemlje.
(+) Sir William Temple: „snaga i bogatstvo svake zemlje sastoji se uglavnom u broju i
bogatstvu njezinih stanovnika“ i čak je predlagao nagrade za velike obitelji i specijalne
poreze za neženje.
(-) Sir Matthew Hale: nagovještava pesimističko gledanje na kretanje stanovništva,
tvrdeći da brojnost ljudi ide usporedno sa siromaštvom, bolešću i ratovima.
U drugoj polovini 17.st. važni su doprinosi Edmunda Halleya (izradio prvu tablicu
doživljenja – tj. očekivanog trajanja života) i Gregoryja Kinga (statističke procjene
stanovništva Engleske).
Johann Peter Susmilch (1742). „Božanski poredak u promjenama ljudske rase koji
pokazuje njezino rađanje, smrt i obnavljanje“.
Prva znanstvena studija.
Prema njemu, porast stanovništva je poželjna pojava, ali veličina stanovništva mora biti
proporcionalna obilju hrane.
Druga ograničenja: epidemije, ratovi, gladi, poplave, „religiozno“ neženstvo i
nemogućnost da se vojnici žene.
Sir James Steuart – „broj ljudi mora zavisiti od količine hrane koju zemlja proizvodi za
njihovu prehranu“; „čovječanstvo mora uvijek biti u proporciji s proizvedenom hranom“.
MALTHUS
Pesimistički trend u gledanjima na porast stanovništva nalazi svoj najviši izraz u
Malthusovu „Eseju o stanovništvu“.
Takvo pesimističko gledanje bilo je u raskoraku sa značajnim napretkom tehnologije i
povećanjem bogatstva koje je tad zabilježeno (napredak industrijske revolucije,
perspektive porasta proizvodnje).
Strah od porasta bio je izrazit samo u Engleskoj i Francuskoj, dok je u drugim zemljama
bio manji. Istovremeno, Engleska i Francuska bile su gospodarski razvijenije od drugih
zemalja.
Međutim, demografsko stanje u Francuskoj znatno se razlikovalo od onog u Engleskoj.
Engleska je bilježila značajan porast stanovništva, dok je stanovništvo Francuske
stagniralo ili čak povremeno opadalo.
Francuska: jako stimuliranje manufakture, zapostavljanje poljoprivrede, skupi ratovi i
gubitak kolonija rezultirali su političkom i gospodarskom depresijom.
Engleska: brzi gospodarski razvoj, zamjena radne snage strojevima, rast nezaposlenosti.
Malthusova razmatranja o odnosima stanovništva i količine hrane temelje se na dvije
osnovne postavke (zakona):
a) na prirodnom zakonu stanovništva i
b) na zakonu opadajućih prinosa u poljoprivredi
On polazi od pretpostavke da sve živo teži množenju iznad mogućnosti koje pruža
proizvodnja hrane.
To znači da bi stanovništvo, ako se ničime ne bi ograničavalo, raslo geometrijskom
progresijom (1, 3, 9, 27 ili 2, 4, 8, 16) i udvostručavalo se svakih dvadeset i pet godina
(eksponencijalni rast).
S druge strane, proizvodnja hrane može se povećati samo aritmetičkom progresijom (1,
2, 3, 4 ili 2, 4, 6, 8).
Prema tome, stanovništvo će se povećavati mnogo brže nego proizvodnja hrane.
Oskudica hrane i glad nužno će postati glavni „oblikovatelj“ veličine stanovništva.
Bit Malthusove teorije o stanovništvu, tj. bit maltuzijanstva, sastoji se u tome da bijedu i
siromaštvo nižih slojeva objašnjava njihovim navodno prevelikim množenjem.
Malthus razlikuje dvije grupe prepreka porastu stanovništva: preventivne i sigurne.
1. Preventivne (dobrovoljne) prepreke koje smanjuju natalitet: svjesno odgađanje ili
odustajanje od braka te seksualna apstinencija. Međutim, Malthus se protivi korištenju
bilo kakvih umjetnih sredstava protiv začeća i rođenja djeteta.
2. U sigurne prepreke uključuje svaki urok koji dovodi do povećanja mortaliteta i
skraćenja ljudskog vijeka: naporna zanimanja, siromaštvo, slaba prehrana djece, bolesti i
epidemije, ratovi, kuga, glad i dr.
Malthusova pretpostavka da broj stanovnika uvijek teži tome da prijeđe mogućnosti
prehrane ničime nije dokazana.
Isto tako, nije uvjerljivo da se stanovništvo nužno povećava prema stalnoj stopi porasta,
a da se proizvodnja hrane povećava prema opadajućoj stopi te da je to prirodni zakon.
Razvoj stanovništva podvrgnut je mnogim društvenim činiteljima.
KRITIKE MALTHUSA
Karl Marx se kritički odnosio prema Malthusovim stavovima, ali se nije posebno bavio
analizom nekih općih aspekata kretanja stanovništva.
On je demografske pojave i procese razmatrao kao usko povezane s ukupnim društvenim
prilikama.
1. Predtranzicijska etapa
Odnosi se na razdoblje ruralne ili agrarne civilizacije sve do prvih slučajeva ulaska u etapu
demografske tranzicije (početak 18.st.).
Stope rodnosti (broj živorođene djece na 1000 stanovnika) bile su između 40 i 50 promila
(blizu biološkog maksimuma) te praćene u prosjeku tek nešto nižim stopama smrtnosti.
Visoka rodnost bila je usko povezana s općim i gospodarskim značajkama tradicionalnih
ruralnih zajednica.
Što se više djece rađalo, u uvjetima vrlo visoke smrtnosti (posebice male djece), to su bili
veći izgledi da će ih više i preživjeti.
Stopa smrtnosti nije bila stabilna, već je varirala ovisno o djelovanju tadašnjih glavnih
čimbenika smrtnosti (epidemije, glad, ratovi).
Stopa smrtnosti bila je u korelaciji s poljoprivrednim prinosima.
U gladnim godinama i u vrijeme ratova i epidemija smrtnost je znala biti i viša od 300
promila.
Stopa prirodne promjene bila je praktično nulta – stacionarno stanovništvo.
2. Tranzicijska etapa
Hrvatska
U Hrvatskoj je demografska tranzicija započela potkraj 19.st., 1930-ih je ušla u središnju
podetapu, a završila početkom 1980-ih godina.
Proces je trajao razmjerno kratko, oko 80 godina.
Danas se stanovništvo Hrvatske nalazi u posttranzicijskoj etapi.
Godine 1991. prvi put je zabilježena negativna prirodna promjena i taj se trend nastavio
do danas.