SVEUČILIŠTE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET

MAJA KARLOVIĆ

Aktivnost iz područja Odgoja i obrazovanja za održivi razvoj

„Šumski ježevi“

-seminarski rad-

KOLEGIJ: MENTOR:

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj izv.prof.dr.sc.

Vesna Kostović-Vranješ

SPLIT, studeni 2023.

SADRŽAJ

1 UVOD.............................................................................................................................1

2 AKTIVNOST „ŠUMSKI JEŽEVI“................................................................................3

2.1 Utjecaj čovjeka na život divljih životinja................................................................3

2.2 Situacijski poticaji i neposredno iskustvo u aktivnostima održivog razvoja u

RPOO4

2.3 Provođenje aktivnosti „Šumski ježevi“...................................................................5

3 Zaključak........................................................................................................................8

4 Literatura.........................................................................................................................9
1 UVOD

Održivi razvoj potreba je čovjeka da živi u skladu s prirodom. Održivi razvoj od svih
naraštaja, i sadašnjih i budućih, očekuje da oprezno troši prirodne resurse i da vodi računa
o mogućnostima Zemlje da ih obnavlja (Bolešić i Vekić-Kljajić, 2022). Shodno tome,
možemo ga definirati kao zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja
mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Održivi razvoj temelji se na
razumijevanju povezanosti njegove tri temeljne sastavnice: društva, okoliša i gospodarstva.
Ravnoteža između sve tri sastavnice i njezino provođenje u praksi osigurava dugoročan
razvoj ljudskog društva u očuvanom okolišu.

Održivi razvoj kao koncept razvijao se godinama a razlog tomu bila je globalna kriza.
Ljudi su osvijestili da svojim ponašanjem i aktivnostima mogu uvelike doprinijeti
očuvanju Zemlje. Kvalitetnim obrazovanjem na svim razinama te postavljanjem važnih
ciljeva u odgoju i obrazovanju postavljamo temelje održivog razvoja. Dječji vrtić kao
odgojno-obrazovna ustanova također treba promišljati koja znanja i vještine treba poučiti
djecu kako bi što ranije počeli živjeti i djelovati u skladu s održivim razvojem.

Ciljevi koje bi se već u ranom i predškolskom odgoju trebali postaviti a ujedno i mogli
ostvariti su:

- Stjecanje znanja o raznolikosti prirode

1
 - Razumijevanje odnosa između ljudi i okoliša
- Razvijanje kritičkog mišljenja,
- Osobne i društvene odgovornosti,
- Promišljanja i stjecanja spoznaja o uzrocima i posljedicama ljudskog utjecaja na
prirodu
- Razvijanje kreativnog razmišljanja i rješavanja problema
- Razvijanje solidarnosti, empatije i odgovornosti prema svim živim bićima i okolišu
- Razvijanje motivacije za djelovanje za dobrobit svih ljudi i okoliša.

(Kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole MZO, 2019)

Kroz ovaj seminarski rad prikazati će se kako je iskorišten situacijski poticaj proizašao iz
pronalaska šumskih ježića, njihov dvodnevni boravak u DV Maginja u Kaštel Sućurcu te
sve aktivnosti koje su proizašle iz tog poticaja.

2
2 AKTIVNOST „ŠUMSKI JEŽEVI“

2.1 Utjecaj čovjeka na život divljih životinja

Ljudi imaju veliki utjecaj na život i migracije životinja i promjenu njihovih staništa. Na
žalost taj utjecaj je često negativan. Urbanizacija, širenje poljoprivrede, sječa šuma i
klimatske promjene često dovode do uništavanja prirodnih staništa životinja. To mnoge
vrste prisiljava da mijenjaju svoje migracijske obrasce ili da čak i potpuno napuste svoja
staništa.

Gradski razvoj, gradnja autocesta i rast industrijskih zona mogu predstavljati prepreku za
migraciju divljih životinja koje zbog toga često stradavaju u prometu i dovode u opasnost
vozače ali ostavlja i ozbiljne posljedice na ugroženost nekih životinjskih vrsta.

Na sreću postoje i pozitivni napori da se ovi utjecaji što više ublaže. Očuvanje prirodnih
staništa, koridori za migracije, kontrola urbanizacije mogu pomoći u očuvanju migracijskih
ruta i prirodnih staništa životinja.

3
2.2 Situacijski poticaji i neposredno iskustvo u aktivnostima održivog razvoja u
RPOO

U odgojno-obrazovnom procesu važno je poticati one aktivnosti i sadržaje koji su

zanimljivi djetetu a povezani sa cjelovitim razvojem, uzimajući u obzir dob, interes, opće i
posebne potrebe, sveukupne intelektualne i druge potencijale djeteta. Takvim pristupom
djelujemo na razvoj svih kompetencija djeteta te mu omogućavamo doživljavanje svijeta
kao cjeline. Situacijski poticaji i neposredno iskustvo postavljaju djecu u središte procesa
učenja, potiču djecu da umjesto pasivnog primanja informacija istražuju, postavljaju
pitanja i traže rješenja. Kroz neposredno iskustvo djeca imaju priliku primijeniti svoja
znanja na stvarne situacije, povezujući nova znanja i spoznaje sa praktičnim primjenama.
Situacijski poticaji imaju značajnu ulogu u promicanju održivog razvoja, oni omogućuju
djeci da kompleksnost održivog razvoja mogu što bolje razumjeti kroz konkretna iskustva i
probleme s kojima se suočavamo u stvarnom životu. Integracijom neposrednog iskustva i
iskorištenih situacijskih poticaja u provođenju aktivnosti održivog razvoja u RPOO
potičemo kod djece razvoj kritičkog razmišljanja i praktično razumijevanje problema ali i
potičemo sve vidove dječjeg stvaralaštva i komunikacije. Iskustveni doživljaji prirode i
njenih elemenata potiču djecu da o njoj pričaju, pjevaju, izražavaju se likovno, pokretom,
glazbom.

4
2.3 Provođenje aktivnosti „Šumski ježevi“

Uređenjem i kultiviranjem okoliša jedna obitelj ježeva, mama i dvije bebe, ostala je bez
svog staništa i našla se u opasnosti od kamiona i bagera. Našli smo se u prilici udomiti ih u
našem vrtiću do povratka u divljinu. Ježevi su divlje životinjice koje su čest lik u dječjim
pjesmicama i pričama i djeci su jako zanimljive i simpatične. Žive najčešće u suhim
područjima, u živicama, uz rubove šuma, ali često i uz ljudska naselja. Veoma su oprezni i
kada se nađu u opasnosti, smotaju se u kuglu.

Na balkonu naše sobe dnevnog boravka izradili smo im privremeno stanište. Donijeli smo
slamnatu kućicu, ogradicu, suhu travu i lišće da se ugodno osjećaju.

5
 Na internet stranicama i u knjigama pronašli smo informacije i zanimljive podatke o
ježevima. Saznali smo da su svejedi, u prirodi se hrane malim kukcima, korijenjem i
voćem a u našim vrtovima možemo im ponuditi hranu za mace.

Naši ježići spadaju u europske ježeve i zanimljivost je da ih nema na području Sjeverne i

Južne Amerike. Iako se kreću i po danu, najaktivniji su noću. Tada kreću u potragu za
hranom i u toku jedne noći mogu prohodati i više kilometara. Često se zadržavaju na
jednom području ali ne vole biti ograničeni na jedan prostor.

Upravo zato u Velikoj Britaniji ljubitelji ove male životinjice napravili su autoput ježeva –
Hedgehog highway. U ogradama svojih vrtova izrađuju prolaze koji omogućavaju
ježevima slobodno kretanje iz vrta u vrt. Također u Velikoj Britaniji djeluje The British
Hedgehog Preservation Society koje je veoma aktivno u održanju ove zanimljive vrste.

6
Iz ovog situacijskog poticaja proizašle su razne aktivnosti:

- Čitali smo priče o ježevima: Ježevu kućicu, Kako zagrliti ježa, Jabuka
- Pjevali pjesmice, brojalice i gestovne igre o ježevima
- Provodili smo razne likovne aktivnosti: crtali smo i modelirali ježeve
- Provodili smo matematičke aktivnosti

Cilj ove aktivnosti je bio:

- razvijanje svijesti o važnosti očuvanja okoliša i prirodnih staništa životinja

- razvijanje ljubavi prema prirodi
- razvijanje osjećaja odgovornosti, pažnje i empatije prema životinjama
- promicanje znatiželje i interesa za prirodni okoliš

Ishodi provođenja ove aktivnosti su:

7
 - Djeca su razvila pozitivan odnos prema prirodi i životinjama
- Djeca razumiju kako njihove aktivnosti mogu utjecati na okoliš
- Potaknuli smo u djeci radoznalost prema novim spoznajama i iskustvima o prirodi i
životinjama
- Razvili smo suradnički odnos i timski rad kroz brigu za životinje

Nakon dva vesela, poučna i zanimljiva dana došlo je vrijeme da se naša mama ježica sa
svojom djecom vrati u divljinu. Iako teška srca djeca su se pozdravila s ježićima i
zaželjela im dug i sretan život.

3 Zaključak

„Suvremeni učitelj mora biti osposobljen za usklađivanje svog profesionalnog djelovanja s

promjenama i zahtjevima suvremenog društva kojemu je glavni imperativ održivi razvoj, a
kako bi osposobio učenike za njihov osobni i profesionalni rad u 21. stoljeću na održiv
način.“ (Kostović-Vranješ, 2016, str. 125).

8
Jako je važno da odgojitelji žive i rade poštujući koncept održivog razvoja, da imaju znanja
i spoznaje koje će onda sukladno tome moći prenijeti na djecu. Odgojitelji stvarajući
pozitivno ozračje prihvaćenosti i uvažavanja u kojem djeca svakodnevno žive i rade
postaju uzor i model te djeca sva znanja i spoznaje nastavljaju njegovati u svojim
obiteljima i dalje u svom životu.

9
4 Literatura

[1] Bolešić, P. i Vekić-Kljaić, V. (2022). Znanje i praksa odgojitelja o održivom razvoju u

dječjem vrtiću. Marsonia: časopis za društvena i humanistička istraživanja, 1 (1),
141-153. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/281847

[2] Kostović-Vranješ, V. (2016). Inicijalno obrazovanje i profesionalno usavršavanje

učitelja usmjereno prema osposobljavanju za promicanje obrazovanja za održivi
razvoj. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, (6-7), 166-188. Preuzeto s
https://hrcak.srce.hr/154589

[3] MZO (2019). Kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje
škole Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

10