STUDIJA TRŽIŠTA RADA MLADIH

BOSNA I HERCEGOVINA
Projekat Market Makers

Proveo: Development Studio/Posao.ba, decembar 2012. godine

SADRŽAJ

A. UVOD – CILJEVI STUDIJE ...................................................................................................................... 4

1. CJELOKUPNO TRŽISTE RADA U BIH...................................................................................................... 5

2. MLADE ŽENE I MUŠKARCI NA TRŽIŠTU RADA...................................................................................... 7

2.1. KO SU ONI? ....................................................................................................................................... 7

2.2. NEZAPOSLENOST .............................................................................................................................. 8

2.3. VJEŠTINE I ZAPOŠLJAVANJE .............................................................................................................. 9

2.4. OČEKIVANJA OD MLADIH ŽENA I MUŠKARACA .............................................................................. 10

2.5. PITANJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI .............................................................................................. 11

3.1. TRENDOVI I POTREBE TRŽIŠTA ....................................................................................................... 12

3.2. POTENCIJAL SEKTORA..................................................................................................................... 14

3.3. ŠTA POSLODAVCI TRAŽE ................................................................................................................. 16

3.4. EKONOMSKI RAZVOJ ...................................................................................................................... 17

4.1. OBRAZOVANJE/OBUKA .................................................................................................................. 18

4.2. PERCEPCIJE ..................................................................................................................................... 18

4.3. PRISTUP INFORMACIJAMA – ZAŠTO MLADI DONOSE POGREŠNE ODLUKE? ................................. 19

4.4. USKLAĐIVANJE USLUGA ................................................................................................................. 19

4.5. PRAVILA/PROPISI ............................................................................................................................ 19

B.1 SPECIFIČNA OGRANIČENJA TRŽIŠNOG SISTEMA ............................................................................. 21

B.2 INTERVENCIJ KOJE BI TREBALI NAPRAVITI ...................................................................................... 22

2
LISTA SKRAĆENICA

BiH – Bosna i Hercegovina

FBiH – Federacija Bosne i Hercegovine

RS – Republika Srpska

IT – Informacijske tehnologije

ICT – Informacijske i telekomunikacijske tehnologije

BDP – Bruto domaći proizvod

ILO – Međunarodna organizacija rada

CV – Curriculum Vitae (Biografija)

UN – Ujedinjeni narodi

EU – Evropska unija

NVO – Nevladina organizacija

3
A. UVOD – CILJEVI STUDIJE

Studija tržišta rada mladih („Studija“) nudi analizu stanja zaposlenosti mladih žena i
muškaraca1 u Bosni i Hercegovini i njihovih perspektiva na tržištu rada. Glavni cilj ove studije
je objasniti trenutno stanje na tržištu rada, te definisati razloge njegove neučinkovitosti glede
stvaranja prilika za zapošljavanje mladih žena i muškaraca.

Studija ima za cilj uspostaviti profil mladih u BiH i njihov kontekst zapošljavanja. Taj profil
predstavlja polazište za MarketMakers projekt, koji će služiti kao osnovica za mjerenje
napretka u nadolazećim godinama. Ključni rezultati i zaključci ove studije će biti korišteni za
dizajniranje učinkovitog projekta.

Studija će, također, služiti kao početna strateška orijentacija za projekt: profiliranjem mladih
žena i muškaraca u BiH odredit će se potencijalne mogućnosti za ekonomski razvoj i
stvaranje novih radnih mjesta. Urađena je paralelno sa analizom i odabirom sektora, što će
utvrditi konkretne ekonomske sektore s potencijalom rasta, a koji su bitni za mlade.

Studija stavlja poseban fokus na rod, tj. analizira razlike između žena i muškaraca, u pogledu
njihovog pristupa mogućnostima zapošljavanja, kao i utjecaj nezaposlenosti na svaki od njih.
Ovo je ključno, obzirom da je temeljni cilj projekta promicanje jednakih mogućnosti
zapošljavanja, te da služi kao osnovica za rodna pitanja na tržištu rada.

U svrhu ove studije koristit će se M4P pristup2 koji naglašava sistemski koncept razvoja, u
svrhu postizanja nivoa i održivosti utjecaja. Trenutno na mlade u BiH utječe slabo tržište rada,
te trendovi u nekoliko ekonomskih sektora, a posebno industrijskom, uslužnom i
poljoprivrednom, kao i širi društveno-ekonomski koncept. Ovaj projekt će dovesti do
shvatanja kako ti tržišni sistemi, koji su u međusobnom odnosu, funkcionišu – ili ne
funkcionišu – prepoznajući i analizirajući funkcije, pravila i igrače koji određuju njihovu
učinkovitost, zadržavajući imajući pri tom na umu širi društveno-ekonomski odnos.
Dijagnostički postupak omogućuje da se projekt pomjeri sa razumijevanja široke svijesti na
više fokusirano razumijevanje specifičnih sistemskih ograničenja koje treba rješavati
intervencijom ili promjenama. Od vitalne je važnosti to da ovaj proces nastoji razlučiti
simptome neučinkovitosti od njihovih uzroka u širem sistemu.

Poglavlje 1. procjenjuje trenutno stanje na cjelokupnom tržištu rada u BiH i daje kratak
pregled prave prirode tržišta rada u BiH, naglašavajući razlike između privremene i
strukturne nezaposlenosti.

U poglavlju 2 bavimo se ponudom na tržištu rada u BiH, pitajući: „Ko su mladi na tržištu
rada?“, kako bi temeljito razumjeli ciljnu grupu. Također, posmatramo trenutnu strukturu
nezaposlenih mladih osoba prema dobi, obrazovanju, spolu, očekivanjima, percepcijama i
drugim karakteristikama.

1
U svrhu ove studije pojmovi „mlade žene i muškarci“ i „mladi“ se odnose na osobe između 15 i 29 godina starosti.
2
Za pojašnjenja o M4P pogledajte: sinteze radova, operativni vodič i perspektive radova koje su objavili SDC i DFID, 2008.
Dostupni na www.m4phub.org.

4
Poglavlje 3 razmatra tržište iz perspektive ponude/potražnje. Ovo poglavlje identifikuje „top
deset“ tipova pozicija koje poslodavci moraju popuniti u 2011. godini i potražnju po profesiji i
sektoru. Potencijal sektora i potrebe privatnog sektora se analiziraju kako bi se objasnila
trenutna situacija na tržištu rada i implikacije za ekonomski razvoj.

Poglavlje 4 pruža uvid u neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada iz šire sistemske
perspektive. Ograničenja poput obrazovanja/obuke, percepcije, pristupa informacijama,
usklađivanje usluga, koordinacija i pravila/propisi su istraženi i objašnjeni.

Naposljetku, u dijelu B donosimo zaključke sa preporukama za reforme s ciljem povećavanja

prilika za zapošljavanje mladih i razvoj poduzeća u BiH. Ovaj dio završava projekcijama, te
preporučenim intervencijama i aktivnostima kako bi se vještine uskladile s trenutnim
potrebama na tržištu i povećala pristupačnost informacijama.

1. CJELOKUPNO TRŽISTE RADA U BIH

Loša ekonomska učinkovitost u posljednjim godinama3 dovela je do nedovoljnog stvaranja
novih radnih mjesta i dobrih mogućnosti za rad, što je rezultiralo tim da mladi u BiH steknu
dojam da su im perspektive ograničene. Iako nezaposlenost utiče na sve segmente
stanovništva u BiH (27,6%)4, neke grupe su pogođene više i neproporcionalno u odnosu na
druge. Mladi, između 15 i 29 godina starosti čine jednu od tih grupa (46%)5.

Većim dijelom, trenutno tržište rada u BiH nije prilagođeno savremenim potrebama
poslovanja i/ili trendovima zbog: obrazovanja, pravnih okvira, obaveza zaposlenika i
naslijeđenih navika iz socijalističkog političkog sistema. Unatoč brojnim preprekama, važno je
imati na umu da se mali broj radne snage, kao i nekoliko poslodavaca, prilagodio trenutnim
globalnim standardima, trendovima i poslovnim praksama.

Prema tome, na tržištu rada u BiH postoji dualitet: s jedne strane, mala skupina poslodavaca
se žestoko natječe u privlačenju i zapošljavanju najboljih radnika. Ovaj dio tržišta rada
gotovo i ne bilježi nezaposlenost, jer postoji stalna potražnja za kvalifikovanim osobljem.
Prosječno vrijeme provedeno sa statusom nezaposlenog je 3 mjeseca, a nezaposlenost na
ovom tržištu je privremenog karaktera6. Ovaj sektor tržišta rada karakterizuje visoka razina
konkurencije sa stalno rastućim platama; uglavnom je to privatni sektor. Zastupaju ga visoko
obrazovani i dobro obučeni profesionalci koji su već zaposleni, a općenito, to su veoma
aktivni i fleksibilni mladi ljudi koji svoje profesionalne karijere postavljaju visoko na listi
prioriteta. Obzirom da su prisutni uglavnom u urbanim područjima i malim zajednicama s
poduzetničkim duhom, oni koji aktivno traže posao na ovom tržištu rada lako se prebacuju iz
jednog sektora u drugi i prilagođavaju potrebama tržišta i kompanija.

3
Prema rashodnom pristupu, bruto domaći proizvod pokazuje manju nominalnu razinu za 4.24% u 2008, 7.07% u 2009, i 6.92%
u 2010. Agencija za statistiku BiH.
4
Izvor podataka: Studija radne snage, 2011.
5
Izvor podataka: Obračun za 2012. godinu (izvršen u januaru 2013) na osnovu podataka Federalnog zavoda za zapošljavanje
(FZZZ), Zavoza za zapošljavanje Republike Srpske (ZZZRS) i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta (ZZZBrčko).
6
Privremena nezaposlenost nastupa kada je vrijeme traženja novog posla ograničeno na kratak vremenski period, odnosno
prelaska s jednog posla na drugi gdje je potražnja veća od ponude; Strukturna nezaposlenost je oblik nezaposlenosti koji
proizlazi iz neusklađenosti između potražnje na tržištu i vještina ili drugih faktora na strani osobe koja traži posao.

5
Graf 1: Nezaposlenost u BiH prema trajanju7

Prema preliminarnim podacima ankete o radnoj snazi iz 2012. godine, 17,6% osoba je
nezaposleno manje od 12 mjeseci, ali 82,4% ih je nezaposleno u trajanju od 5 godina ili duže.

S druge strane, i dalje postoji prevelika grupa dugotrajno nezaposlenihi. Mnogi od njih su
registrovani u zavodima za zapošljavanje, ali im nedostaju adekvatne vještine i kompetencije.
Mobilnost i fleksibilnost u sektoru je daleko niža te, iako registrovani na zavodima za
zapošljavanje, prijavljeni su često neaktivni i po nekoliko godina.

Graf 2: Sektor za zapošljavanje u BiH8

Poljoprivreda

Industrija

Usluge

Tokom prošlih nekoliko godina svjedoci smo povećanog zapošljavanja u uslužnom sektoru u
odnosu na poljoprivredi i industrijski sektor.

Zaposlenost u poljoprivrednom i industrijskom sektoru je opala između 2009. i 2011. godine,

te zabilježila pad od 1,6% u poljoprivredi i 2,6% u industriji, dok je zaposlenost u uslužnom
sektoru zabilježila značajan porast od 4,2% za isto razdoblje. Pad u industrijskom sektoru je

7
Izvor podataka: Studija radne snage, 2011.
8
Izvor: Međunarodna organizacija rada (ILO), Sektor za zapošljavanje 86, 2011, Analiza dijagnostike zapošljavanja BH 2006-
2009, FZZ 2012, 2011

6
vezan uz poslije-ratnu privatizaciju. Većina proizvodnih kompanija u državnom vlasništvu je
privatizovana, privatizacija nekih kompanija je u toku9, dok su druge djelomično privatizovane.
Dakle, ove kompanije pate od smanjenja proizvodne produktivnosti i nedostatka
ekonomskog razvoja. Većina u potpunosti privatizovanih kompanija je kupljena od strane
'slabih' investitora bez uvjerljivih i/ili mogućih strategija oporavka. U poljoprivredi, fizički
zahtjevan rad i rad na otvorenom često odvraća mlade ljude. Registrovana zaposlenost u
poljoprivredi broji manje od 4% radnika, ali to je zbog visokog stepena neformalnog
zapošljavanja u tom sektoru.

Veliki udio mladih u BiH pronalazi posao u neformalnom sektoru ili imaju nisko plaćene
poslove, te ne ostvaruju prihode dovoljne za pokrivanje osnovnih potreba. Neformalni sektor
uključuje sve trenutno neregistrovane ekonomske djelatnosti; koje se, naravno, ne oporezuju
niti nadziru na bilo koji način, te nisu uključene u BDP statistiku.

Budući da neformalni sektor čini više od 25% radne snage, a značajan broj mladih je ili
nezaposlen ili rade u vrlo nepovoljnim uslovima, od ključne je važnosti riješiti ove probleme
koristeći strukturirane, analitičke metode, kako bi se sprovela sveobuhvatna intervencija za
zapošljavanje mladih.

Udio žena u radnoj snazi je među najnižim u regiji, iako ne postoji značajna razlika u visini
plate između muškaraca i žena na istoj poziciji. Prema podacima zavoda za zapošljavanje u
FBiH i RS-u, postotak nezaposlenih mladih žena u dobi između 15 i 29 godina je 51%. Kada
je riječ o ruralnim područjima, žene su manje aktivne zbog tradicionalnih uloga ili kulturološke
percepcije. Međutim, žene imaju tendenciju da aktivnije traže posao i generalno su
fleksibilnije, samim tim su puno više prisutne u neformalnom sektoru, što je također vidljivo u
brojnim studijama neformalne ekonomije u velikim neformalnim sektorima.

2. MLADE ŽENE I MUŠKARCI NA TRŽIŠTU RADA

2.1. KO SU ONI?
Za ovu studiju, pojam "mlade žene i muškarci" predstavlja ciljanu grupu MarketMakers
projekta i obuhvaća ljude u dobi od 15 do 29 godina.

Studija obuhvata malo šire dobne grupe od većine vladinih i međunarodnih organizacija koje
ograničavaju 'mlade' na 24 godine starosti. Studija uključuje one do 29 godina iz sljedećih
razloga:

 Mnogi mladi u BiH su dugoročno nezaposleni (duže od jedne godine);

 Više vremena je potrebno za pronalaženje posla (prijelazni period od obrazovanja do

zaposlenja u BiH se procjenjuje na 2 – 3 godine), a mladi često završe školovanje u
26. godini;

 Nedostatak dostojanstvenog posla, tj. čak kada mladi i nađu poslove, prema definiciji
ILO-a, oni često nisu kvalitativno 'dobri', a loši državni zakoni o radu ostavljaju mlade
sa nepovoljnim i nesigurnim poslovima;

9
Najznačajnije kompanije koje još nisu privatizovane su: BH Gas, Elektroprivreda, UNIS Group, itd.

7
  Na tržištu rada u BiH, pojam „mladi“ se obično odnosi na starosnu dob iznad
europskog prosjeka, tj. od 28 – 32. Nažalost, oni često nemaju gotovo nimalo, ili vrlo
malo, radnog iskustva u svojim ranim 30im i

 Različiti parametri u statističkim izvještajima.

Ovu studiju su potakli iznimno visoka stopa nezaposlenosti, kao i poražavajuće visok broj
dugoročno nezaposlenih u našoj ciljnoj grupi, a studija obuhvata i studente koji će uskoro
diplomirati, te mlade nesigurnog radnog statusa.

Za potrebe ove Studije, „nezaposlena osoba“ je dobi od 15 do 29, sposobna i spremna

odmah početi s radom, nema utvrđeno zaposlenje, registrovana u sistemu nezaposlenosti, te
aktivno traži posao. Učenici, redovni studenti, penzioneri, kao i oni koji rade u poljoprivrednoj
djelatnosti zarađujući dovoljno prihoda od njihovog rada na zemlji, se ne smatraju
nezaposlenim osobama.

Važno je shvatiti da ciljna grupa MarketMakers projekta nije samo „nezaposlena mladež“-
već mlade žene i muškarci općenito – što je, zbog sive ekonomije, puno veća grupa. Mnogi
od tih mladih su zaista nezaposleni, dok su drugi neformalno zaposleni ili nedovoljno
zaposleni. Prema tome, vrlo je teško utvrditi tačan broj nezaposlenih mladih osoba jer su
mnogi neformalno zaposleni također registrovani kao nezaposleni. Statistika pokazuje da
svaki treći zaposlenik u BiH radi nezakonito, što znači da postoji više od 240,000 zaposlenika
kojima se ne uplaćuje obavezno osiguranje. Zbog iznimno visokog udjela sive radne snage u
ukupnom broju zaposlenih, procjenjuje se da država gubi oko 250 milijuna KM poreza i
naknada na godišnjoj razini, koji bi mogli biti dodijeljeni penzionim ili zdravstvenim fondovima.

Da ponovimo: Ciljna grupa MarketMakers projekta su mlade žene i muškarci u dobi od 15 do

29, koji su nezaposleni ili su zaposleni, ali još traže pristojan posao.

2.2. NEZAPOSLENOST
Stopa nezaposlenosti u 2012. godini je bila 28% (26.4 muškarci i 30.7 žene). Stopa
nezaposlenosti bila je najviša za mlade osobe u dobi od 15 do 24 godine: 63.1% (62.6%
mladi muškarci i 64% mlade žene)10.

Prema podacima biroa za zapošljavanje11, nezaposlenih je 177.201 mladih žena i muškaraca

dobi od 15 do 29 godina.

10
Anketa radne snage 2012, preliminarni podaci
11
Izvor podataka: Obračun za 2012. godinu na osnovu podataka Federalnog zavoda za zapošljavanje (FZZZ), Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske (ZZZRS) i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta (ZZZBrčko).

8
Graf 3: Nezaposlenost po dobi u BiH

Kao što je već spomenuto, u statističkim izvještajima se koriste nešto različiti parametri i graf
obuhvaća osobe u dobi od 15 do 34, ali pokazuje da je najviša stopa nezaposlenosti u grupi
od 25 do 29 godina. Iako je treća najveća stopa nezaposlenosti u grupi od 30 do 34, projekt
ne obuhvata tu grupu.

2.3. VJEŠTINE I ZAPOŠLJAVANJE

BiH je doživjela drastičnu, temeljitu društvenu i ekonomsku transformaciju tokom posljednjih
nekoliko desetljeća. Ova tranzicija znači da radna snaga mora biti vrlo fleksibilna i u
mogućnosti da se prilagodi stalnim promjenama potreba na tržištu rada. U odnosu na
socijalizam, moderna tržišna ekonomija zahtijeva različite stručne vještine i kompetencije u
svim sektorima.

Međutim, sadašnji obrazovni sistem ne zadovoljava nijedan od tih standarda. Zbog

neučinkovitosti u podudaranju ponude radne snage sa potražnjom, nedostatka mogućnosti
za cjeloživotno učenje, zaostalog upisa i stope obrazovnog dostignuća, veliki dio bosansko-
hercegovačkog ljudskog kapitala ostane neiskorišten. Pored toga, smatra se da je u procesu
tranzicije došlo do pogoršanja kvalitete obrazovanja, te je fokus pomjeren sa praktičnih
vještina za tržište rada na sticanje kvalifikacija sumnjivih karakteristika. Na osnovu
prikupljenih podataka, privatnici nemaju povjerenja u kvalitetu vještina i obrazovanje onih koji
ulaze na tržište rada, što doprinosi nezaposlenosti mladih.

Porast mladih upisanih na univerzitet, na godišnjem nivou, se može objasniti boljim izgledima
za zapošljavanje koje nudi visoko obrazovanje, kao i tim da neki mladi više preferiraju
nastavak školovanja od zaposlenja.

Osobito kad je riječ o strukovnom i tehničkom obrazovanju, roditelji, studenti i poslodavci

imaju negativnu percepciju ograničenosti stečenog znanja, te neadekvatnosti i
neprimjerenosti vještina razvijenih za tržište rada. Nedostatak praktične obuke i radnog
iskustva za vrijeme studija su veliki problem.

9
Graf 4: Registrovana nezaposlenost i zaposlenost prema kvalifikacijskoj strukturi u
BiH

Registrovana nezaposlenost po Registrovana zaposlenost po

kvalifikacijskoj strukturi u BiH kvalifikacijskoj strukturi u BiH

2.4. OČEKIVANJA OD MLADIH ŽENA I MUŠKARACA

S ciljem razumijevanja i definisanja stavova i percepcija mladih žena i muškaraca prema
tržištu rada i zapošljavanju, Posao.ba je sproveo anketu sa 616 ispitanika (pogledajte Aneks
1 Studije), organizovao diskusije fokus grupa sa 62 mladih žena i muškaraca (detaljni
rezultati su predstavljeni u Aneksu 2 Studije) i pitao o njihovim očekivanjima u vezi plate,
vrste radnog odnosa, privlačnog sektora/poslodavca, razlozima nezaposlenosti i metodi
traženja posla. Od 616 ispitanika, njih samo 444 je odgovorilo na sva pitanja u našoj online
anketi.

Osnovni zaključci ankete:

 Najniža plata za koju većina ispitanika (38%) tvrdi da bi prihvatila posao je 550 KM, a
4% ispitanika ne bi prihvatilo posao s platom manjom od 1000 KM. Najveći broj
ispitanika (62%) radi u privatnim kompanijama, dok 31% radi u državnim
kompanijama, a 7 % u nevladinim organizacijama. Međutim, 50% ispitanika želi raditi
u državnim kompanijama. Drugi najpoželjniji poslodavac su privatne kompanije
potpomognute stranim kapitalom. 76% ispitanika posjećuje Internet portale za
traženje posla na dnevnoj osnovi. 519 ispitanika vjeruje da samoinicijativno traženje
posla povećava mogućnost zapošljavanja. 514 ispitanika je posjetilo Zavod za
zapošljavanje više puta.

 Iako mladi žele raditi, oni neće prihvatiti bilo kakav posao jer roditelji ili rodbina
pokrivaju osnovne potrebe većine njih. Oni ne osjećaju pritisak da nađu posao.
Također, važno je spomenuti da su oni često imali negativna iskustva tokom
zaposlenja – bili loše tretirani ili radili pod lošim uslovima – pa su mnogo nepovjerljivi
nailazeći na sličnu situaciju. Neprestano traženje i česta promjena posla dovode do
pasivnosti i nedostatka motivacije za traženjem posla. Zanimljivo je da ispitanici misle
da država ili 'sistem' imaju odgovornost osigurati im radna mjesta, zatim se naljute

10
 kad se to ne dogodi. Uglavnom su zainteresovani za dugoročno zaposlenje s
ugovorom koji obavezuje poslodavca da plaća poreze i doprinose.

 Idealna kompanija je ona koja osigurava stabilnu platu, dobre uslove rada i, u većini
slučajeva, pripada javnom sektoru. Nekoliko privatnih kompanija npr. Lanaco (IT) ili
BH Telecom su također popularne. Nepoželjni i nepopularni poslovi zahtijevaju fizički
napor ili su dosadni/statični, nekreativni poslovi, npr. agent za naplatu duga, prodaja i
reklamiranje preko telefona, promocije i prodaja.

 Općenito, učesnici doživljavaju državu kao glavni razlog njihove nezaposlenosti.

Došlo je do velike polemike među učesnicima o lošim uslovima rada, te o tome je li
država uzrok tome ili oni postoje jer ljudi prihvataju takve poslove. Vrlo znakovito: niko
od sudionika nje vidio njihov nedostatak vještina kao razlog njihove nezaposlenosti.

 Metode pronalaženja posla se razlikuju u urbanim i ruralnim područjima, većim i

manjim gradovima. Stepen obrazovanja, također, snažno utječe na metode traženja
posla. Visoko obrazovani ljudi iz gradova traže posao putem Interneta i direktno šalju
biografije poslodavcima, dok se manje obrazovani ljudi, te oni iz ruralnih područja
oslanjaju na izravno raspitivanje o slobodnim radnim mjestima u kompaniji ili se
raspituju među prijateljima i rodbinom.

Naš generalni zaključak je da je nezaposlenost, u pravilu, društveno prihvatljiva. Nezaposleni

formiraju svoje podgrupe kroz traženje zaposlenja i dijeljenje informacija koje se odnose na
mogućnost zapošljavanja, što postaje njihova svakodnevna zajednička tema.

2.5. PITANJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI

Rodna ravnopravnost temelji se na priznanju da žene i muškarci imaju jednaka prava, te bi,
također, trebali imati jednake mogućnosti i jednake odgovornosti u ostvarivanju svojih
potencijala kao ljudska bića. Rodna ravnopravnost je međunarodni standard kojeg je BiH
priznala kada je postala potpisnica CEDAW (Konvencija Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije žena). Kao izraz svoje predanosti u tom pogledu uspostavljena je
Agencija za ravnopravnost spolova i donesen Zakon o ravnopravnosti spolova (2012).12 Ipak,
usprkos ovim i drugim srodnim mjerama, nekoliko trendova koji se odnose na rodnu
ravnopravnost u BiH nastavljaju biti od velike važnosti. Žene su nedovoljno zastupljene na
ključnim izvršnim pozicijama. Sličan obrazac je prevladavajući u sferi društvenih i
ekonomskih prava. U oblasti izbora obrazovanja, situacije na tržištu rada i sudjelovanja u
javnom životu, UN je izrazio zabrinutost zbog „stereotipa o ulozi i odgovornostima žene i
muškarca u porodici i društvu u cjelini.“13

U BiH postoji veliki broj aktivista za prava žena koji se bave pitanjima rodne ravnopravnosti:
pristup zaposlenju, sredstvima i prilikama, povećavanje učešća žena i priznavanje ženskih
'drugih uloga' (tj. u kućanstvu i društvu u cjelini). Ipak, 'ignorisanje roda' je prisutno u svim
segmentima društva obzirom da ne postoje objektivne veze između akademske zajednice i

12
Za više podataka pogledajte
http://sim.law.uu.nl/SIM/CaseLaw/uncom.nsf/fe005fcb50d8277cc12569d5003e4aaa/c625915e4f49808cc1257195002d000f?Op
enDocument
13
Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena, zaključni komentari: Bosna i Hercegovina (CEDAW/BIH/CO/03), 2. 6. 2006.
godine, paragraf 23. www.arsbih.gov.ba/?PID=3&RID=77.

11
civilnog društva, medija i nevladinog sektora. Kao rezultat ovog, sve manje žena postaje
dijelom radne snage, a više žena napušta zemlju u potrazi za poslom.

Nezaposlenost je, također, uzrokovala depresiju kod mnogih muškaraca, jer oni više nisu u
stanju ispuniti svoju ulogu u izdržavanju porodice. Dokazalo se da su žene, s druge strane,
inventivnije i spremne prihvatiti širok spektar radnih mjesta, čak i u neformalnom sektoru,
iako to može biti na štetu njihovog zdravlja. Moguće je da frustracija muškaraca dovodi do
rodno-uvjetovanog nasilja koje je sigurno prisutno, iako statistike nisu lako dostupne.
Činjenica je da žene imaju veće šanse od muškaraca da postanu siromašne, jer je za njih
teže naći dobar posao, a odsustvo pristupačne skrbi za djecu mnogim čak onemogućava i
traženje zaposlenja. Kao rezultat niže razine obrazovanja i tradicionalnijeg društvenog
osiguranja, žene iz ruralnih područja su više marginalizirane od onih iz urbanih područja.
Žene iz ruralnih sredina imaju ograničen pristup zemljištu, obuci, modernim tehnikama i
financijama, što rezultira veoma teškim poslom, a veoma malim prihodima.

U cijeloj zemlji žene zarađuju 20 – 50% manje od muškaraca, iako su bolje obrazovane (20%
od njih je pohađalo univerzitet ili drugi vid visokog obrazovanja, za razliku od muškaraca,
17%) 14 . Postoje brojni razlozi zbog kojih žene zarađuju manje, među najočitijim su: a)
privlače ih profesije koje su jednostavno, generalno plaćene manje od profesija koje privlače
muškarce; b) žene izdvajaju vrijeme za podizanje djece, čime gube radno iskustvo, a na
poslu se ili ne mogu vratiti na istu poziciju ili propuste priliku za promaknuće; i c) jednostavno
su diskriminirane – žena na istoj poziciji kao muškarac, sa istim iskustvom, zarađuje manje.

3. POTRAŽNJA

3.1. TRENDOVI I POTREBE TRŽIŠTA

Od Drugog svjetskog rata industrijalizacija je predstavljala najdinamičniji ekonomski i
društveni razvoj u BiH. Kad je bila dio Jugoslavije, BiH je izgradila veliki vojni sektor, što je
rezultiralo velikim učešćem vojnih kompanija u ekonomiji. Međutim, veoma mali broj tih
kompanije je imao stabilan pristup tržištu, mimo domene odbrane. BiH je doživjela
dramatične i haotične demografske, ekonomske i društvene promjene zbog rada od '92 do
'95, uspostavom Dejtonskog sporazuma i prijelaza sa socijalističkog na tržišno orijentirani
sistem. Loše provedena privatizacija, spore reforme u bankarskom sektoru, odgađanje
obnove kritično oštećene infrastrukture – u kombinaciji sa nedavnom svjetskom
ekonomskom krizom – rezultirali su od kraja rata malim brojem dobro pozicioniranih i
stabilnih kompanija, posebno u privatnom sektoru. Industrija i dalje ostaje najveći sektor
zapošljavanja, naslijeđe socijalističke ekonomske strukture bivše Jugoslavije. Međutim, zbog
veoma oštećene infrastrukture i preostalog socijalističkog stila kontrole i upravljanja, većina
kompanija je morala smanjiti plate ili otpustiti zaposlenike, što je dovelo do povećanja
strukturne nezaposlenosti u sektoru.

S druge strane, proces tranzicije i pristupanja Europskoj Uniji prisilio je mnoge sudionike na
tržištu rada u BiH da počnu usvajati EU standarde i moderne trendove koji su više usmjereni
ka sektoru usluga.

14
http://www.ifad.org/english/gender/cen/profiles/bih.htm

12
Prema analizi poslova objavljenih online i offline, koju je proveo Posao.ba, 10 najtraženijih
pozicija u 2011. godini su bile:

1. Prodajni menadžeri, prodavači, trgovci;

2. IT programeri i developeri;

3. Administrativni radnici;

4. Računovođe, revizori i financijski djelatnici;

5. Ugostiteljski radnici;

6. Mašinski inženjeri i tehničari;

7. Menadžeri i supervizori;

8. Zdravstveni radnici;

9. Menadžeri za marketing i odnose s javnošću;

10. Kreditni službenici.

Osobe ovih struka (koje su vezane za pružanje usluga) se obično ne suočavaju sa

problemima traženja zaposlenja. Oni pripadaju onoj strani tržišta rada u BiH gdje je potražnja
veća od ponude i gdje postoji samo privremeni oblik nezaposlenosti. Za većinu ovih pozicija,
poželjno je imati diplomu ekonomskog fakulteta, a u nekim slučajevima je dovoljna i diploma
srednje škole. Inženjeri i IT programeri su suočeni sa izazovom studija koji traje duže od 6
godina, jer su planovi i programi veoma kompleksni, te nisu modernizirani u skladu sa
potrebama tržišta rada. Tržišne potrebe, u smislu potražnje po sektoru, se nisu značajno
promijenile u posljednjih deset godina.

Graf 5: Rezultat po ekonomskom sektoru, Svjetska banka

Poljoprivreda Industrija Usluge

Međutim, kad je riječ o potražnji po profesiji, uočili smo određene promjene u 2011. godini, u
usporedbi sa 2010. Potražnja za pravom i srodnim strukama bilježi strmoglav pad: 66.47% u
2011. godini. Obrazovanje, menadžment i građevina također bilježe pad u potražnji. Što se
tiče porasta, sektor sa najvećom potražnjom u 2011. godini je bio sektor trgovine i prodaje

13
(porast za 17.52%), nakon čega slijedi sektor informacijskih tehnologija i softvera (porast za
7.31%), a zatim administrativne usluge, financije i ugostiteljstvo. Sektor koji bilježi najveći
rast na temelju porasta potražnje je bankarstvo/osiguranje/mikrokrediti (porast za 74.11%), a
slijede ga informacijske tehnologije (softver), te proizvodnja i inženjering (električni i
mašinski). Sektori u kojima je u 2011. godini postojao dovoljan broj radnih mjesta kako bi se
zadovoljila potražnja su administrativne i slične usluge, transport, skladištenje i logistika,
policija i sigurnosne službe, turizam i osiguranje.

Unatoč gore opisanom scenariju, veliki broj studenata i dalje upisuje programe prava,
obrazovanja, poslovnog menadžmenta i građevinskog inženjeringa na univerzitetima.
Statistika Univerziteta u Sarajevu za prvu godinu upisa: pravo – 650, obrazovanje i srodna
zanimanja – više od 1500, građevinski inženjering – 185, poslovni menadžment – 34515.
Dodatak ovom izvještaju uključuje tabelu s brojem nezaposlenih po profesiji, npr. bilo je 736
nezaposlenih pravnika registrovanih na Zavodu za zapošljavanje Kantona Sarajevo.

Jasno je da ni obrazovne institucije ni studenti ozbiljno ne uzimaju u obzir tržište rada kada
razmišljaju o tome šta ponuditi, odnosno studirati, kako bi se proizvela upotrebljiva radna
snaga, tj. pripremilo za brzo zapošljavanje na pristojnom poslu. Očito je da mladi imaju
pogrešna očekivanja, te slabo poznavanje tržišta rada i njegovih potreba. Kao posljedicu
imamo dosta strukturne nezaposlenosti u tim profesijama.

3.2. POTENCIJAL SEKTORA

Kako bi dobili bolji uvid u to koji sektori imaju najviše potencijala, analizirali smo 9 različitih
sektora. Tabela ispod prikazuje koji sektori imaju najveći stepen privremene nezaposlenosti,
a tu nalazimo i deset najpoželjnijih zanimanja koje smo spomenuli ranije (prodavači,
ugostiteljski radnici, IT programeri, inženjeri mašinstva itd). To su sektori na koje ćemo se
bazirati u narednih osam godina i identifikovati najveći potencijal za rast i stvaranje novih
radnih mjesta, privlačnih za mlade žene i muškarce. Poredak u tabeli se temelji na podacima
o zapošljavanju i ekonomskom razvoju.

Broj Sektor Broj zaposlenih Rast prihoda u Broj kompanija

KM

1. Zdravstvo i socijalni rad 40.050 656.267, 583 508

2. Rudarstvo i eksploatacija 19.142 665.531, 703 267
3. Transport i komunikacije 14.276 1.532.891, 581 131
4. Proizvodnja običnih 7.573 1.884.858, 591 60
metala
5. Prerada drva 11.030 123.052, 471 956
6. Tekstilna industrija 6.905 108.852, 851 167
7. Ugostiteljstvo 2.372 61.019, 512 954
8. ICT 3.005 75.569, 437 476
9. Turizam 576 23.604, 865 166
*Izvor: Sistem poslovne inteligencije, PROFILE INDUSTRIES, 2012

15
Službeni poziv za upis studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu, za akademsku godinu
2012/2013.

14
Iako sektori zdravstva i rudarstva i eksploatacije i dalje zapošljavaju najveći broj pojedinaca,
analiza prihoda jasno ukazuje da su sektori proizvodnja metala i transport i komunikacije
dominantni. Važno je napomenuti da su svi podaci koji se odnose na potencijal sektora
temeljeni na poslovnim djelatnostima registrovanih pravnih lica u BiH. Nemoguće je tačno
procijeniti potencijal sektora bez provjere poslovnih djelatnosti aktivnih ili registrovanih
kompanija u tom sektoru. Bh. zakon obavezuje svaku kompaniju da registruje svoju poslovnu
djelatnost. Na osnovu glavne djelatnosti (pretežne djelatnosti) kompanije se klasificiraju
prema sektoru. Kompanije, naravno, mogu biti aktivne u više sektora.

Na primjer, kompanije klasificirane u transportni ili komunikacijski sektor također posluju u

sektoru informacijske i telekomunikacijske tehnologije. Iako smo odvojeno analizirali sektor
informacijske i telekomunikacijske tehnologije i sektor transporta i komunikacije,
telekomunikacije, kao podsektor komunikacija, su usko povezane sa sektorom informacijske
i telekomunikacijske tehnologije. Međutim, u tabeli prikazani podaci o IT sektoru ne uključuju
broj zaposlenih/kompanija u telekomunikacijskom podsektoru. Osim toga, metalni sektor
uključuje i proizvodnju aluminijske stolarije, proizvodnju drugih baznih metala, proizvodnju
metalnih građevinskih elemenata, te drugih proizvoda od metala, kao i proizvodnju mašina i
automobilskih dijelova.

U BiH postoje značajni problemi prisutni u svim sektorima koji sprečavaju razvoj
poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta: slab regulatorni/zakonski okvir, jaz između
obrazovnog sistema i potražnje tržišta, nedostatak informacija o potrebama poslodavaca,
velike pretpostavke i društvene norme o mladima i neiskusnim radnicima, te slaba
koordinacija između učesnika na tržištu.

Poljoprivreda, industrija i uslužni sektor sačinjavaju 10%, 25% i 65% ekonomije.. Od

nabrojanih, industrijski sektor najbrže raste, praćen sektorom usluga i poljoprivrede. Dok se
sektor usluga doprinijeo razvoju u skladu sa svojom veličinom, industrija je doprinijela više, a
poljoprivreda manje u odnosu na njihov udio 2008. godine. Obzirom na sastav zaposlenih u
sektoru, lako uočavamo nesklad između veličine sektora i broja zaposlenih. Ekonomski rast
je, uglavnom, rezultat rada industrijskog i uslužnog sektora. Od tih dvaju sektora, međutim,
uslužni sektor – kao veći sektor – nije proporcionalno doprinijeo rastu zaposlenosti.

Graf 6: Trenutna stopa zaposlenosti po sektoru

15
Tokom 2007/08 poljoprivredna proizvodnja je doprinijela samo sa oko 7% ukupnom rastu
proizvodnje unutar istog perioda, što znači da su zaposleni u tom sektoru postali veoma
neučinkoviti, kao i siromašniji od radnika u drugim sektorima.

Javni sektor je trenutno veoma važan u smislu zapošljavanja, budući da zapošljava značajan
broj bh. radne snage (3,333 16 samo u državnim institucijama, ne uključujući entitete).
Međutim, javni sektor je u direktnoj vezi sa strukturnom nezaposlenošću, jer su mladi
spremni čekati godinama na „državni“ posao. To se dešava jer mladi uglavnom imaju veoma
pogrešne pretpostavke i očekivanja vezane za zanimanja i karijere. Mladi ljudi zapravo ne
brinu za svoju karijeru, već su više zainteresovani za 'siguran' posao (pogledajte poglavlje
2.4 ove Studije). Također, važno je imati na umu da javni sektor ima obavezu da poštuje
stroge procedure prilikom zapošljavanja (veoma birokratske), što može trajati nekoliko
mjeseci; npr. svi oglasi za posao moraju biti objavljeni putem državne/entitetske agencije za
državnu službu17. Da stvar bude gora, javni sektor ima veoma mali potencijal za rast, a zbog
snažnog socijalističkog nasljedstva kombiniranog sa strogim procedurama, mladi se rijetko
zapošljavaju.

3.3. ŠTA POSLODAVCI TRAŽE?

Na temelju 20 detaljnih intervjua s poslodavcima u privatnom sektoru u BiH (pogledajte
Aneks 3), glavni problemi su nefleksibilnost i nekonkurentnost dostupne radne snage: osobe
koje traže posao očekuju nerazumno visoke plate za početne pozicije, a iako ne mogu naći
zaposlenje u sektoru svog obrazovanja, neće razmatrati druge sektore ili prekvalifikaciju.
Česti odgovori na pitanja 'jesu li mladi fleksibilni?' i 'jesu li mladi konkurentni na tržištu rada?'
su:

a) Mladi na tržištu rada su veoma nefleksibilni. Naravno, tu je i nekolicina onih koji se

predstavljaju kao iznimno fleksibilni (naročito u početnoj komunikaciji), ali kako vrijeme
prolazi fleksibilnost značajno opada. Često smo nailazili u situacije kada mladi nisu bili
spremni prihvatiti probni rad, čak i ako je to njihov prvi posao ili kada nisu bili spremni izdvojiti
vrijeme za sticanje dodatnog ili čak potrebnog radnog iskustva. Selidba u drugi grad zbog
posla, posebno za one koji su rođeni i žive u Sarajevu, često ne dolazi u obzir.

b) Danas, u vrijeme 'inflacije magistarskih diploma' u svim profesijama, teško je

smatrati nivo obrazovanja pouzdanim pokazateljem konkurentnosti mladih, iako neke
institucije imaju veću vrijednost, npr. privatne naspram javnih, Sarajevo naspram Kiseljaka.
Prava konkurentska prednost kandidata može se odrediti samo tokom intervjua ili putem
testiranja.

Prema tome, možemo zaključiti da su najveće prepreke zapošljavanja mladih njihova

primijećena nefleksibilnost, te nedostatak motivacije i mobilnosti.

Čak i uz formalno obrazovanje, mnogima još uvijek nedostaju finese i kompetencije koje
poslodavci smatraju poželjnim: oštrina usmene i pismene komunikacije, sposobnost učenja i
razmišljanja 'u hodu', proaktivnost, orijentiranost ka rezultatima itd. Poslodavci su jednoglasni
u tvrdnjama da mladi trebaju dodatno obrazovanje i obuku kako bi se mogli lakše zaposliti.
Određeni broj kompanija organizuje interne obuke, ali većina nemaju adekvatnu
infrastrukturu, finansijske i ljudske resurse.

16
Izvor: Agencija za državnu službu BiH
17
http://www.ads.gov.ba/v2/index.php?lang=bs

16
Osim toga, kod ljudi koji traže posao je primijećen temeljni nedostatak radne kulture, što
znači da mlade žene i muškarci često nemaju ispravno napisanu biografiju, vrlo mali broj zna
kako se ponašati na razgovoru za posao, a broj javljanja na oglase je veoma mali u odnosu
na stopu nezaposlenosti. Na sreću, postoje primjeri poželjnih mladih žena i muškaraca koji
se odmah zaposle. Iako možda nemaju mnogo radnog iskustva, njihov pozitivan stav prema
radu je očito dovoljan da bi se zaposlili. Bilo je i mnogo primjera poslodavaca koji su bili vrlo
zadovoljni mladim koje su zaposlili. Takve osobe su izvrsni uzori, te potencijalno nadahnjuju
druge mlade ljude.

3.4. EKONOMSKI RAZVOJ

Veliki proračunski deficit i visoka stopa nezaposlenosti su temeljni problemi bh. ekonomije.

Država je dobila značajna sredstva u obliku pomoći za obnovu infrastrukture i humanitarne

pomoći od međunarodnih institucija, ali se nije približila popravljanju štete ili vraćanj uduga
prouzrokovanog ratom. Srećom, obzirom da je domaća valuta vezana za euro kroz valutni
odbor, inflacija je i dalje niska. Ipak, BiH se ne razvija dovoljno da bi mogla otplatiti sve svoje
dugove međunarodnim financijskim institucijama. I premda su porezi i doprinosi koje plaćaju
poslodavci vrlo visoki (68% neto plate), veliko sivo tržište i rasipna potrošnja javnog sektora,
prisilili su poslodavce da ukidaju radna mjesta, dok država ne može smanjiti poreze i
doprinose.

Vrlo složen i dugotrajan proces registracije kompanija, u kombinaciji sa visokim porezima i

doprinosima, nedostatkom poticaja za povećanje stranih ulaganja i, između ostalog,
nesigurni uslovi na tržištu u BiH, znači da strane investicije vjerojatno neće biti pokretač
ekonomskog razvoja u doglednoj budućnosti.

Stoga čvrsto vjerujemo da će M4P pristup biti najučinkovitiji u određivanju sektora koji
ima najveću važnost za ekonomski razvoj i mlade, te najveći potencijal za rast; te koje
će sektorske intervencije dovesti do stvaranja novih, kvalitetnih radnih mjesta (uključujući
jednake mogućnosti za mlade žene i muškarce) i time stvoriti održivu strategiju ekonomskog
razvoja BiH.

4. ANALIZA OGRANIČENJA

Jasno nam je da se neusklađenost ponude i potražnje odnosi na pitanje šireg sistema koji se,
u najboljem slučaju, pokušava izboriti. Stoga smo se upitali: Koje su funkcije u sistemu
najvažnije i kako se ponuda i potražnja mogu bolje uskladiti?

Odgovori na ta pitanja su: obrazovni sistem/obuka, percepcija ključnih igrača na tržištu

(ponuda i potražnja), pristup informacijama, usluge povezivanja, koordinacija (privatno-javno,
javno-privatno) i regulatorni/zakonski sistem.

Ovo su samo neki od zajedničkih važnih tema vezanih za probleme (ne)zaposlenosti na bh.
tržištu rada.

17
Graf 7: Sudionici na tržištu rada u BiH

4.1. OBRAZOVANJE/OBUKA
Prilikom upošljavanja mladih ljudi, teško se osloniti na nivo obrazovanja kao ključni faktor
konkurentnosti, jer je vrlo malo, često nimalo, radnog iskustva stečeno do tridesete godine.
Postoji mali broj profilisanih mladih uposlenika koji su specijalizirani za određeni radni proces,
što je, uglavnom, rezultat neadekvatnog nastavnog plana i programa, ali i nedostatka
privatnih pružatelja usluga, obrazovnog sistema koji se temelji na kompetencijama, i
savjetovanja za odabir karijere pri sistemu obrazovanja.

Na temelju našeg detaljnog iskustva, koje smo potkrijepili razgovorima sa brojnim

poslodavcima, mi čvrsto vjerujemo da je mali broj konkurentnih kandidata na tržištu rada u
BiH. Tu je i velika potražnja za dodatnim neformalnim obrazovanjem, posebno za radna
mjesta u uslužnom sektoru.

4.2. PERCEPCIJE
U BiH postoje određene društvene norme koje imaju jak utjecaj na zapošljavanje: percepcija
mladih da 'dobar i siguran posao' podrazumijeva rad u javnom sektoru i nedostatak interesa
ili razumijevanja o onome šta znači izgraditi karijeru ili razviti sebe u skladu sa prilikama na
trenutnom tržištu rada. Poslovno–orijentisani i poduzetnički stavovi su rijetki, kao i spremnost
na ulaganje truda u dodatno obrazovanje ili obuku, što je često potrebno kako bi se
zadovoljili zahtjevi tržišta.

18
Mladi izražavaju spremnost za rad na manje plaćenim 'lakim' poslovima, umjesto na
izazovnijim pozicijama s većom platom. To objašnjava zašto je većina poželjnih radnih
mjesta u „državnim uredima i agencijama“ i javnim kompanijama (BH Telecom,
Elektroprivreda) gdje podstrek nije potreban, obzirom na trag iz socijalizma. Ovo ukazuje na
to da naši mladi nisu motivisani za izgradnju karijere, jer to nije ono što vodi do 'sigurnog'
posla u državnoj kompaniji. Potrebno je što prije promijeniti takvu percepciju.

Postoje određene predrasude i na strani poslodavaca: Oni vjeruju da mlade osobe bez
radnog iskustva nisu dovoljno odgovorne da se nose sa poslovnim obavezama, pa obično
preferiraju iskusne i zrelije radnike umjesto mladih – čak i ako mladi kandidati imaju pozitivan
stav, spremnost za učenje i fleksibilni su.

4.3. PRISTUP INFORMACIJAMA – ZAŠTO MLADI DONOSE POGREŠNE

ODLUKE?
Zavodi za zapošljavanje, nevladine organizacije i privatne agencije mladima ne pružaju
usluge koje bi im pomogle da postanu fleksibilniji, bolje informisani, te da samim tim
povećaju svoj izgled za zaposlenjem.

Niti jedan od ključnih igrača na tržištu, osim zavoda za zapošljavanje, nema financijska
sredstva za pružanje rješenja. Nažalost, sektori sa najvećim potencijalom nisu meta trenutnih
tržišnih intervencija. Poslodavci niti aktivno traže, niti sudjeluju u promjenama za dobrobit
mladih žena i muškaraca. Osim toga, poslodavci koji rade u izvozno orijentisanim sektorima
rasta imaju poteškoće sa pronalaskom odgovarajućih kandidata. Kao što je objašnjeno u
dijelu 3.3 Studije, poslodavci iz sektora uslužnih djelatnosti su naišli na probleme s
pronalaskom odgovarajućih kandidata, jer mladim kandidatima nedostaje fleksibilnosti i
konkurentnosti.

U principu, neusklađenost traženih i ponuđenih vještina je rezultat procesa tranzicije i

nedostatka odgovarajućih informacija o trendovima tržišta rada. Naime, ne postoji ni jedna
Internet stranica gdje su jasno navedene promijene, trendovi, potrebe i prilike na tržištu rada
u BiH.

4.4. USLUGA POVEZIVANJA

Nažalost, većina nezaposlenih više nisu stvarno prisutni na tržištu rada, jer godine
neaktivnosti značajno smanjuju njihove šanse za pronalaženje zaposlenja. Visoka stopa
dugoročne nezaposlenosti naglašava potrebu za dodatnim mjerama za reintegraciju onih koji
su izgubili svoje samopouzdanje i/ili vještine potrebne na trenutnom tržištu rada.

4.5. PRAVILA/PROPISI
Prema entitetskim zakonima o radu, najniža dob za sklapanje ugovora o radu je 15 godina.
Međutim, zakon u FBiH sadrži da: „Osobe između 15 i 18 godina (maloljetnici) mogu biti
zaposleni ako kvalifikovani liječnik ili nadležna zdravstvena ustanova izda potvrdu o
sposobnosti za obavljanje poslova.“ Osim zdravstvene potvrde koja je propisana zakonom u
FBiH, zakon u RS zahtijeva odobrenje maloljetnikovog zakonskog zastupnika, kao dodatni
uslov za zaposlenje. Osim toga, zakon u RS ograničava zapošljavanje maloljetnika na
pozicije sa specifičnim uslovima rada (npr. ako postoji povećan rizik od ozljede), iako
potrebno obrazovanje traje sve do otprilike 14 – 15 godina. To znači da bi neko mogao biti

19
van školskog sistema, ali ograničen od zaposlenja. Dakle, potrebno je izmijeniti i dopuniti
zakone i ukloniti ograničenja o zapošljavanju maloljetnika (uz zadržavanje zaštite). Drugi
problem je što maloljetnici koji nemaju status 'učenika' nisu dio javnog zdravstvenog sistema,
osim ako su zaposleni.

Određeni zakonodavni problem vezan za visoku stopu nezaposlenosti – i sve

rasprostranjenije „sivo tržište“ i/ili neformalno zapošljavanje – je nevjerojatno visok iznos
doprinosa na platu koje poslodavac mora plaćati (68% neto plate). To je razlog zbog kojeg
ugovori o djelu postaju popularniji od ugovora o radu. Međutim, budući da ugovor o djelu ne
uspostavlja pravno radni odnos, oni su definisani kao „rad na crno“. Bez obzira na to,
poslodavac je obavezan obračunati i platiti doprinose na temelju ugovora o djelu (21% od
ukupnog iznosa). Problem je u tome što ti doprinosi ne osiguravaju pravo zaposlenika s
ugovorom o djelu na korištenje javnih zdravstvenih službi, niti se taj posao upisuje kao
iskustvo u njegovoj radnoj knjižici18.

Postupak registracije nove kompanije je ogromna prepreka za poduzetnički duh, ekonomski

razvoj i stvaranje novih radnih mjesta. Na primjer, registracija društva s ograničenom
odgovornošću zbog birokracije može potrajati i nekoliko mjeseci. U kombinaciji sa značajnim
troškovima, to uzrokuje ogromnu frustraciju i nervozu.

B. OPĆI ZAKLJUČCI
Tržište rada u BiH ima određene značajke karakteristične za druga tržišta, iako je, u
usporedbi sa susjednim državama, jedinstveno na više načina. Privremena i strukturna
nezaposlenost u BiH ima značajne implikacije na razvoj tržišta, te stvara paradoks: radna
mjesta u određenim profesijama i sektorima sa velikom potražnjom i malom ponudom radne
snage se lako popune, dok u drugim postoji veoma mala potražnja, a veliki broj nezaposlenih.
Analiza potencijala sektora će odrediti strategiju za taj sektor. Osim toga, važno je
identifikovati tržišta koja su privlačna ciljnoj populaciji i koja će ponuditi jednake prilike za
žene i muškarce.

Postoji nekoliko ograničenja u smislu kulturnih normi i percepcija, loše koordinacije između
tijela, neadekvatno zakonodavnog kapaciteta u propisa i implementaciji:

 Radno zakonodavstvo u BiH je podijeljeno između entiteta i distrikta (uključujući

kantone u FBiH) što birokratiju čini nepodnošljivom.

 Kolektivni ugovori, za razliku od propisa, nisu prilagođeni tržišnim uslovima i

zadržavaju neke 'netržišne' privilegije iz socijalističkog razdoblja.

 Pravni sistemi podrške i zaštite nezaposlenih nisu dobro prilagođeni zahtjevima

tržišne ekonomije, iako postoje značajne razlike među entitetima. Kad je riječ o
primjeni različitih intervencija, ne postoji jedno univerzalno rješenje za nezaposlenost
u BiH. Ono mora biti prilagođeno zahtjevima tržišta entiteta, koja su često pod
utjecajem različitih političkih planova.

18
Radna knjižica je javna isprava koja, između ostalog, sadrži informacije o državljanstvu, nivou obrazovanja i kvalifikacijama,
radnom iskustvu, itd.

20
  Radna snaga u formalnom sektoru je često "zastarjela", ali tvrdoglava, pa je pristup
za mlade radnike vrlo težak. Poslodavci ne vjeruju mladim radnicima i radije
zapošljavaju iskusnije, zrelije zaposlenike.

 Stvarna nezaposlenost je stalno visoka, iako je daleko niža od prijavljene

nezaposlenosti obzirom na veliki neformalni sektor (posebno u poljoprivredi). Udio
žena u zaposlenoj radnoj snazi je među najnižim u regiji, ali razlika u platama između
žena i muškaraca nije velika. Žene su podložnije neformalnom zapošljavanju. One se
suočavaju s velikim problemima kada napuštaju svoje radno mjesto radi porodiljskog
dopusta, često doživljavaju profesionalno nazadovanje, niske plate, ili po povratku u
potpunosti izgube posao.

 Ne otvara se dovoljno novih radnih mjesta, a na tržištu rada nedostaje dinamičnosti.

 Mobilnost i fleksibilnost radne snage je veoma niska, jer mladi obično preferiraju
ostati u svojim rodnim gradovima, umjesto seliti kako bi našli posao; mnogi nisu
spremni razmotriti zaposlenje u polju za koje nemaju određeno obrazovanje.

 Povezanost između gradova (prijevoz) i zavoda za zapošljavanje (interna

komunikacija) je veoma loša, a informacije o slobodnim radnim mjestima se teško
pronalaze.

 Smjernice za plate nisu transparentne što povećava prepreke za stvaranje novih

radnih mjesta i mobilnost radne snage.

 Plate u formalnom sektoru – u odnosu na produktivnost – su i dalje relativno visoke, u

poređenju sa ostatkom zemalja u regiji.

 Visoki porezi, otežan pristup kreditima i administrativne prepreke usporavaju razvoj

malih i srednjih kompanija.

 Kompanije prijavljuju iznose manje od stvarne plate, kako bi platili manje poreza i
doprinosa.

 Privatne kompanije su mnogo dinamičnije, posebno kad je riječ o rastu zaposlenosti.

U privatnom sektoru, kompanije se razvijaju brže i uglavnom je prisutan samo
privremeni oblik nezaposlenosti.

Cilj facilitatora je veliki rast zaposlenosti mladih ljudi. Hiljade mladih žena i muškaraca su
dugoročno nezaposlenosti i žive sa roditeljima. Glavni problem predstavljaju ograničene
mogućnosti zapošljavanja u sektorima u kojima mladi žele raditi i nedostatak informacija o
mogućnosti ili atraktivnosti zapošljavanja u brzorastućim sektorima.

B.1 SPECIFIČNA OGRANIČENJA TRŽIŠNOG SISTEMA

 Mladi, nezaposlene žene i muškarci nemaju informacija o potražnji, trendovima,
uslugama, pravilima;

 Ne postoje adekvatne službe za pružanje savjetovanja o karijeri i podrške mladim

nezaposlenim ženama i muškarcima;

21
  Prisutan je nedostatak tržišne koordinacije, a intervencije nisu usmjerene prema
sektorima s velikim potencijalom:

 Ni privatni sektor, ni nevladine organizacije ne osiguravaju dovoljnu financijsku

podršku niti određene programe usmjerene ka zapošljavanju.

B.2 INTERVENCIJ KOJE BI TREBALI NAPRAVITI

Projekt bi trebao:

 Učiti mlade ljude o tome kako tržišna ekonomija funkcioniše.

 Identifikovati pozitivne i negativne aspekte kapitalizma i pomoći mladima da shvate

kako iskoristiti prilike.

 Objasniti im kako su poslodavci uspješni i ponuditi im „Uspješne priče iz BiH“,

uključujući određene uzore koji ih mogu inspirisati.

 Pokazati mladima da su mnogi uspjeli bez veza i korupcije.

 Pokazati da biti zadovoljan svojim poslom čini ostatak života puno lakšim, na
privatnom i profesionalnom polju.

 Objasniti kako neuspjeh – nakon napornog rada i predanosti – nije samo prihvatljiv,
već najbolji vid učenja.

Što se tiče potražnje, intervencije u okviru Projekta će vjerovatno:

 Identifikovati odgovarajuće pružaoce usluga i podržati ih u razvoju proizvoda i tržišta i

kako bi pružili informacije mladima koji traže posao.

 Identifikovati sektore koji imaju najveći potencijal za zapošljavanje mladih žena i

muškaraca.

 Omogućiti bolji angažman poslodavaca u traženju i razvijanju mladih žena i

muškaraca.

 Omogućiti povećano učešće privatnog sektora u pružanju usluga za tržište rada.

____________________________________________________________________

ANEKS 1 – Posao.ba online istraživanje

ANEKS 2 – Rasprava fokus grupa sa mladima

ANEKS 3 – Intervjui sa poslodavcima

22