UNIVERZITET BANJOJLUCI

Medicinski fakultet Banjaluka

Medicinsko-laboratorijska dijagnostika

SINDROM IZNENADNE DOJENAČKE SMRTI (SIDS)

Seminarski rad

Natalija Ignjatović 45/MLD-R/2020

Prof. dr Suzana Matejić Banjaluka 2024. god.

Sindrom iznenadne dojenačke smrti je iznenadna, neočekivana smrt,

obično za vrijeme spavanja, koja se javlja u naizgled zdravog djeteta

u dobi 1 godine ili mlađoj dobi. Uzrok sindroma iznenadne dojenačke

smrti (SIDS) nije poznat. Stavljanje djece prilikom spavanja na leđa;

uklanjanje jastuka i igračaka iz krevetića; zaštita djece od

pregrijavanja; i sprječavanje udisanja duvanskog dima može spriječiti

SIDS.

Roditelji koji su izgubili dijete zbog SIDS-a trebali bi potražiti

savjetovanje i grupe za podršku roditeljima.

Iako je sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS), koji se naziva i

smrt u kolijevci, rijetkost u SAD-u (oko 1 na 2.000), jedan je od

najčešćih uzroka smrti kod djece u dobi od 2 nedjelje do 1 godine.

Najčešće pogađa djecu između drugog i četvrtog mjeseca života.

 Slika 1. SIDS

Sindrom se pojavljuje u cijelom svijetu. Postoje mnogi faktori rizika.

Djeca koja su izložena ovim rizicima imaju povećani rizik od sindroma

iznenadne dojenačke smrti (SIDS):

 Spavanje na stomaku (najvažniji faktor rizika)

 Afroamerička ili indijanska nacionalnost

 Smrt od SIDS-a u najbližih srodnika (brat, sestra)

 Niža temperatura i zimski mjeseci

 Zastoj u rastu

 Niska tjelesna masa pri rođenju

 Muški pol

 Majka je imala veći broj ranijih trudnoća

 Majka mlađa od 20 godina

 Majka je pušila ili koristila lijekove tijekom trudnoće

 Ako djeca ne koriste dudu varalicu

 Stari ili nesigurni dječji krevetić

 Pauza u disanju (apneja) koja je zahtijevala reanimacij

 Loša prenatalna skrb

 Prijevremeno rođenje

Iako je rijedak, sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS) jedan je od

najčešćih uzroka smrti kod djece u dobi od 2 nedjelje do 1 godine.

Povezana je s polaganjem dojenčadi da spavaju na trbuhu.

Poremećaji na nivou respiratornog trakta

Opstrukcija gornjih disajnih puteva najčešće je rezultat gubitka

tonusa muskulature gornjih disajnih puteva. Ti pokreti, zauzvrat,
stvaraju ponavljajući negativan torakalni pritisak, dovodeći do
otežanog protoka vazduha (zbog Venturijevog efekta – brzina
protoka zraka se povećava, što je dijametar cijevi manji). Atonija
respiracijske muskulature gornjih disajnih puteva može biti
uzrokovana brzim prolaznim povišenjem krvnog pritiska, što
posljedično može imati neočekivane efekte na disanje.
Poremećaji na nivou KVS
Kardiovaskularni kolaps može biti jedan od uzroka koja dovode do
SIDS-a temeljen na dokazima utvrđenima posmatranjem djece umrle
od SIDS-a u danima prije tragičnog događaja, kao i neposredno prije
same smrti. Nalazi kod takve djece uključuju
visoku incidenciju pojave tahikardije / bradikardije
(inicijalna simpatička aktivnost nakon koje uslijedi parasimpatička
aktivnost) neposredno prije prestanka disanja.
Kardiovaskularni kolaps je predložen kao objašnjenje u rijetkim
slučajevima SIDS-a i to u onim slučajevima gdje je regulacija krvnoga
pritiska bila poremećena neposredno prije smrti djeteta. Znaci
poremećaja rada autonomne inervacije pojavljuju se nekada danima
ili čak nedjeljama prije smrti i to kao epizode tahikardije, poremećaja
u EEG-u, obilnoga znojenja (zbog aktivacije simpatikusa) i smanjenja
frekvencije srca u vezi s disanjem.
Važna je činjenica u razumijevanju SIDS-a da kardiovaskularni i
respiracijski zastoji ne isključuju jedan drugoga, naprotiv, oni su
zasigurno u interakciji.

Infekcije i SIDS
Teorija da infekcije uzrokuju SIDS nije nova, 2002. godine
identifikovan je specifični protein iz bakterije E. Coli, nazvan kurlin,
koji je nađen u ispitivanom uzorku od 68 slučajeva SIDS-a u razmjeri
od 100%, dakle kod svih žrtava SIDS-a. U tkivu djeteta preminulog od
SIDS-a traži se topivi kurlin antigen
(CsgA). Serum dobijen od žrtava SIDS-a je letalan za pileći embrion i
laboratorijske miševe.
Bakterijska infekcija uzrokuje sistemski odgovor organizma usljed
prisustva bakterija ili njihovih toksina. Endotoksin ili gram-negativna
bakterija potiče otpuštanje medijatora upale i citokina, kao što su
TNF-α, IL-1, IL-2, IL-6 i proteine akutne faze koji učestvuju u
koagulaciji krvi. Svi oni zajedno indukuju proizvodnju jakog
vazodilatatora – azotnog oksida (NO), koji vodi u jaku sistemsku
vazodilataciju. Ta vazodilatacija povećava venski protok i uzrokuje
relativnu hipovolemiju, što povećava frekvenciju otkucaja srca.

Dijagnoza

Ljekari ne mogu napraviti dijagnozu SIDS-a bez obdukcije (pregled i pregled

tijela nakon smrti) kako bi se isključili drugi uzroci iznenadne,

neočekivane smrti (kao što je intrakranijalno krvarenje, meningitis, ili

miokarditis).

Ljekari također trebaju procijeniti je li dijete ugušeno ili umrlo kao

posljedica zlostavljanja.

Obdukcija i pregled dojenčeta

Uprkos mnogim pokušajima, uporno zaostaje pitanje nedostatka

kvalitetnih dijagnostičkih metoda SIDS-a. Kako dosad nije bilo

dosljednih i reproducibilnih dijagnostičkih tkivnih markera, patologija

i dalje predstavlja slabu kariku u lancu dijagnoze SIDS-a te tako po

definiciji SIDS ostaje dijagnoza koja se postavlja eliminisanjem drugih

dijagnoza – termin SIDS se može upotrijebiti tek kad su svi ostali

uzroci smrti isključeni. To zahtijeva pažljivu interpretaciju nalaza

obdukcije kako bi se u tvrdilo je li promjena na tkivu uzročna ili

koincidentalna.

Pregled medicinske dokumentacije

Kao što je navedeno u posljednjoj definiciji SIDS-a, potrebno je

temeljito pregledati kompletnu medicinsku dokumentaciju

preminulog dojenčeta prije same obdukcije kako bi se provjerilo je li

postojalo potencijalno letalno medicinsko stanje (npr. kongenitalna

srčana mana) ili ukoliko je antemortalno bila prisutna potencijalno

važna bolest (npr. temperatura kao znak potencijalne fatalne

infekcije). Potrebno je dobiti i sve informacije o trudnoći, porodu,

hranjenju i imunom sistemu, poodičnu anamnezu, koja mora

sadržavati informacije o bolestima roditelja, ali i njihovim navikama

(npr. pušenje) te, ukoliko je dojenče imalo braće i sestara, prikupiti

podatke o bolesti, povredama ili smrti (što može biti indikacija za

nasljedne bolesti poput kanalopatija, ali i namjerno nanesenih

povreda).

Prevencija

Stavljanje djece prilikom spavanje na leđa.

Uprkos poznatim faktorimama rizika za SIDS, ne postoji siguran način

da bi se on spriječio. Međutim, čini se da određene mjere pomažu,

posebno kada djeca spavaju na leđima na čvrstom madracu. Broj

smrtnih slučajeva SIDS-a dramatično se smanjio od kada je sve više

roditelja počelo stavljati djecu prilikom spavanja na leđa. Roditelji

također trebaju ukloniti jastuke i igračke koje mogu blokirati disanje

djeteta. Izbjegavanje pretjeranog zamatanja djeteta i zaštita djece od

pregrijavanja takođe može pomoći. Dojenje i sprječavanje djeteta od

udisanja duhanskog dima može pomoći, a takođe imati i druge

zdravstvene koristi.

Nema dokaza da kućni monitori za praćenje disanja smanjuju rizik od

SIDS-a.

Sigurno spavanje: smanjenje rizika od sindroma iznenadne

dojenačke smrti
Položaj: Uvijek stavite dijete na leđa prilikom spavanja, bez obzirada

li se radi o spavanju preko dana ili preko noći.

Površina za spavanje: Stavite novorođenče na čvrstu površinu za

spavanje, kao što je madrac za dječje krevete koji ima odgovarajuć

sigurnosni certifikat.

Zabranjeno pušenje: Nemojte dopustiti pušenje oko djeteta. Važno

je izbjegavati pušenje i tijekom trudnoće.

Mjesto: Postavite djetetu mjesto za spavanje blizu, ali dovoljno

odvojeno od područja spavanja roditelja i druge djece.

Varalice: Razmislite o nuđenju čiste i suhe varalice djetetu dok ga

stavljate na spavanje.

Temperatura: Ne dopustite da se dijete pregrijava tijekom spavanja.

Posteljina: Držite meke predmete, igračke, pokrivače i ostalu mekanu

posteljinu izvan dječjeg područja spavanja.

 slika 2. Prevencija djeteta

Kako bi spriječili razvoj zaležane glave u djeteta, ona bi trebala

provesti neko vrijeme na trbuhu kada su budni i kada ih netko

posmatra.

Roditelji bi trebali mijenjati smjer u kojemu dijete leži dok je u

kolijevci svake nedjelje i izbjegavati predug boravak djeteta u

automobilskim sjedalicama i nosiljkama.

Pomoć roditeljima koji su izgubili dijete zbog SIDS-a

Savjetovanje i grupe za podršku.

Roditelji koji su izgubili dijete zbog SIDS-a su pogođeni tugom i

nespremni su za tragediju koja im se dogodila. Obično se osjećaju

krivim. Roditelji mogu biti dodatno traumatizirani istragama koje

provode policija, socijalni radnici ili drugi. Savjetovanje i podrška

posebno obučenih ljekara i medicinskih sestara, kao i drugih roditelja

koji su izgubili dijete zbog SIDS-a,

ključni su za pomoć roditeljima u nošenju s tragedijom koja im se

dogodila.

Zaključak

Iznenadna je smrt djeteta uvijek tragičan događaj koji ostavlja

porodicu i bližnje u šoku, a posebice je težak ako se i nakon obdukcije

i opsežnih postmortalnih analiza, ne može dokučiti uzrok smrti.

Unatoč velikom zanimanju znanstvenih krugova i sve većem broju

publiciranih radova, SIDS ostaje jedna od velikih enigma moderne

medicine. Kvalitetno postavljeni okviri definicije i kontinuirano,

dosljedno primjenjivanje tih dijagnostičkih kriterijuma u praksi tek je

prvi korak na dugom putu ka razumijevanju etiologije i patogenetskih

procesa SIDS-a.

Demografski faktori: nizak socioekonomski status roditelja,

posebno majke, neobrazovane majke, samohrane majke (neka
su istraživanja i statistički podaci pokazali da je pojavnost SIDS-a čak
do 50% veća ako je dijete bilo bez oca).

Prenatalni faktori: trudnice mlađe od 20 godina, trudnice starije od

35 godina, kratak razmak između trudnoća, multipla trudnoća,
multiparitet, preeklampsija/eklampsija, eventualne komplikacije u
trudnoći, nedonošenost, niska porođajna težina, intrauterini zastoj
rasta itd.
Postnatalni faktori: neadekvatna njega i ishrana dojenčeta, pušenje,
položaj spavanja djeteta, pretjerano oblačenje i utopljavanje
dojenčeta, mekana podloga za spavanje i jastuk, plišane igračke,
dijeljenje kreveta s drugim ukućanima, godišnje doba, virusna ili
gastrointestinalna infekcija unazad nekoliko dana, izostanak dojenja
itd.

Literatura

1. https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=19002

2. https://repozitorij.mef.unizg.hr/islandora/object/mef%3A2729/

datastream/PDF/view