HEMIJA – PARCIJALA II

1. Sta su to polarne tekucine

Sile između molekula u nekoj tekućini u uskoj su vezi s gradom molekula. Ako su
molekuli gradeni od atonta. različite celektronegativnosti (tablicn 6.1.) težišta
pozitivnog i negativnog naboja u takvoj molekuli ne moraju biti u istoj tački. Zbog te
asimetrične raspodjele naboja molekule imaju dva pola, pa se govori o dipolina.
Suprotni polavi takvih dipola privlače se elektrostatskim silama koje su slabije od
elektronskih sila izmedu iona. Tekućine medu čijim česticama djeluju jako izražene
dipol-dipolne sile jesu polarne.

Najpoznatija tekučina s izrazito polarnim molekulama je voda. Njezina polarnost može

se dokazati sljedečim pokusom.

2. Karakteristike tekucine, definicija i jedinica za mjerenje?

Tekućine su tvari koje su pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Svojstva po kojima
tekućine možemo razlikovati su primjerice: gustoća, viskoznost, napetost površine i
pritisak pare.mjerna jedinica u SI sustavu je kg m-3

3. Napisi formulu napetosti tekucine, definicija i jedinica?

Napetost površine, a (sigma), je otpor tekućine koji ona pruža povočanju površine. Zbog
napetosti površine svaka se površina nastoji izgraditi sa što manjim utroškom energije,
a to znači da će površina biti najmanja moguća. Zato kapljice tekučine velike napetosti
površine poprimaju pri slobodnom oblikovanju oblik kugle.
Ako ste ikada promatrali kapljice kiše ili gledali kako djeca rade balone od sapunice
susreli ste se s pojavom napetosti površine.

Q= F/l
gdje je:
F=znak za silu
l-znak za duljinu u površini na koju sila djeluje.
Od raznovrsnih geometrijskih tijela istog volumena kugla ima najmanju površinu.

4.Objasniti promjenu u napetosti povrsine u odnosu na temperature? (putem

paragrafa)

5. Objasniti na primjeru šta se dešava zagrijavanjem tekućine? (dijagram)

6. Šta je toplinski kapacitet tekućina, koja je formula I mjerne jedinice?

Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine

topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je
dovedena toplina prouzrokovala.

Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K)

7.Obajsniti energetske promjene pri zagrijavanju I hlađenju tekućina, objasnite

dijagram (slika 10.9)
8. Objasnite detaljno fazni dijagram vode (led, para, voda)
9. Šta su koloidne otopine I koloidno disperzni sistemi?

Koloidne otopine – smjese koje prema veličini čestica čine prijelaz između heterogenih
smjesa I pravih otopina

10.Objasniti process otapanja NaCl na slici ?

11. Koje se energetske promjene događaju prilikom otapanja (tablica 11.1)

12. Objasnite grafički prikaz otapanja NaCl u H2O ?

13.Šta je energija aktiviranja ?

Energija aktivacije ili energija aktiviranja reakcije (Ea) je minimalna energija koju je
potrebno dovesti molekulama da međusobno reagiraju. Da bi molekule kemijski
reagirale, moraju se sudariti, ali međusobno mogu reagirati samo one molekule koje
imaju veću energiju od energije aktiviranja

14. Koji faktori utiču na brzinu hemijske reakcije?

agregatno stanje, ukupna površina, građa molekule

15.Šta definiše Guldberg Waageov zakon ?
Zakon o djelovanju masa: brzina hemijske reakcije, na datoj temperature, direktno je
proporcionalna umnošku koncentracija reagirajućih supstanci.

16. Objasniti uticaj svih faktora pojedinačno na brzinu hemijske reakcije ?

- Agregatno stanje I ukupna površina

- Građa molekule

17. Koje su glavne karakteristike katalizatora?

- smanjuju energiju aktivacije reaktanata
- povećavaju brzinu reakcije
- ne utiču na termodinamičku ravnotežu reakcije
- Katalizatori ne utiču na količinu produkata reakcije nego samo ubrzavaju postizanje
ravnotežnog stanja,
- djeluju u malim količinamaž
 18. Šta je hemijska ravnoteža I objasnitn na općem primjeru ?

Hemijska ravnoteža je stanje u reakcionom sistemu pri kojem se koncentracije

reaktanata i produkata ne mijenjaju tokom vremena.Do ravnoteže obično dolazi kada se
kod povratnih hemijskih reakcija brzine reakcija u oba smijera izjednače. To ne znači
da su brzine jednake nuli nego da subrzine hemijskih reakcija u oba smijera
izjednačene.

Opšti primjer bi izgledao ovako:

19.Šta definiše Le Chatelierov princip?

Jednostavno pravilo je na temelju svojih eksperimentalnih zapazanja postavio Le

Chatelier (L. Šatelije) još krajem 19. stoljeća. Njegovo načelo glasi: kad se na neki
sistem koji je u ravnoteži djeluje izvana, sistem će reagirati tako da to djelovanje smanji.
(Henri Le Chatelier (1850-1936). francuski kemičar. Smatra se osnivačem metalurških
znanosti, knjiga "Kemijska ravnoteža" donijela mu je svjetsku slavu). Kemijska reakcija
željeza(II)-klorida i amonij-tiocijanata pogodan je primjer za provjeru Le Chatelierovog
načela:

FeCl3 + 3NH4SCN + F(SCN)3 +3NH4CI

20. Prikazati I objasniti energetski dijagram za egzotermnu reakciju

21. Šta su elektrohemijski procesi?

ELEKTROKEMIISKI PROCESI

Elektrokemijski procesi su procesi pri kojima dolazi do pretvorbe kemijske energije u

električnu, ili pak prolaz električne struje uvjetuje kemijsku reakciju. Zajedničko za obje
vrste procesa jeste da se odvijaju uz prijenos elektrona. Svi elektrokemijski procesi su,
prema tome, redaks-procesi.

Uređaji u kojima dolazi do takvih pretvorbi nazivaju se elektrokemijskim člancima.

Članci u kojima se kemijska energija pretvara u električnu i koji se upotrebljavaju kao
izvori električne struje zovu se galvanski članci. U elektrolitičkim člancima ili
elektrolizerima odvija se suprotan proces.

U njima električna energija omogučuje kemijsku reakciju, a proces do kojega dolazi

naziva se elektrolizom. Primjena oba tipa članaka je vrlo velika u svakodnevnom životu
i u industriji. Kemijska energija je oblik energije povezan sa strukturom tvari, a njezina
je veličina određena tipom i razmještajem čestica u pojedinoj tvari. Pri sudjelovanju
tvari u kemijskoj reakciji se energija troši ili pretvara u druge oblike energije.

22. Objasnite povezanost električne struje I hemijske reakcije preko cinka I otopine
bakarnog sulfata ?

. Međudjelovanje cinka i otopine bakar(II)-sulfata.

U čašu se ulije otopina bakar(II)-sulfata i u nju uroni do polovice pločica cinka. Proces
izlučivanja bakra na cinku prikazuje jednadžba:

Ioni bakra reduciraju se u elementarni bakar.Međutim, kako redukcije nema bez

oksidacije jer nešto mora osloboditi elektrone koje primaju bakreni ioni, jasno je da
dolazi i do reakcije.

Zn(s)—Zn +2e
Na cinku se izlučuje elementaran bakar a cink se otapa pri čemu se cink oksidira. U
tako izvedenoj reakciji elektroni prelaze izravno cinka na bakrene ione i zato se ne javlja
električna struja.

23. Zaśto galvinskim zakonom potječe struja?

24. Nernstova jednadžba?

16.1.5. Kako potencijal elektrode ovisi o koncentraciji elektrolita

Ovisnost potencijala elektrode o koncentraciji elektrolita daje Nernstova jednadžba koja

glasi:

E=E + RT/zF In a m oks/a n red

gdje je:

R-opća plinska konstanta - 8,314 JK mol

T-termodinamička temperatura

z-broj primljenih ili otpuštenih elektrona

F-Faradejeva konstanta 96485 C mol

aoks-aktivitet oksidiranog oblika

ared- aktivitet reduciranog oblika

m i n-stehiometrijski koeficijenti u jednadžbi kemijske reakcije.

Walter Nernst (1864-1941) bio je njemački fizičar i kemičar, poznat osobito po svojim
radovima vezanim uz TREĆI ZAKON TERMODINAMIKE.

25. Objasniti proces elektrolize na talini natrijum hlorida?

16.2.3.1. Elektroliza taline natrij klorida

Kuhinjska sol (NaCl) jest čvrsta kristalna tvar ionske grade. Ona ne provodi električnu
struju. Da bi postala elektrolit, potrebno je sol otopiti u vadi ilirastaliti. Grijanjem se
natrij klorid rastali, što prikazujemo jednadžbom:

NaCl—Na +Cl

Dakle, kristalna rešetka natrij-klorida raspada se, nastaje talina sastavljena od slobodnih
iona natrija i klora. U električnom polju za vrijeme elektrolize gibat če se pozitivni ioni
natrija (Na) prema katodi (-), od nje će primati po jedan elektron i time se reducirati de
do. atoma, Istodobno se klorid-ioni gibaju prema anodi (+), njoj predaju po jedan
elektron, stoga oksidiraju.

26. Napišite I objasnite prvi I drugi fardejev zakon elektrolize?

Kvantitativne odnose pri elektrolizi ispitivao je Michael Faraday (1791-1867).Na

osnovi dobivenih rezultata postavio je dva osnovna zakona poznata podimenom
Faradejevi zakoni elektrolize.

I Faradejev zakon glasi: masa tvari izlučena na elektrodi proporcionalna jekoličini

(množini) elektriciteta koja je prašta kroz elektrolit.

II Faradejev zakon glasi: količine (množine) vari izlučene na elektrodama istom

količinom (minozinom) elektriciteta, odnose se obrnuto proporcionaIno broju
izmijenjenih elektrona u tim reakcijama.
27. Koja je razlika između hemijskih I nuklearnih reakcija?

Prirodne nuklearne reakcije

Kemijsku reakciju definirali smo kao proces u kojem se atomi molekula koje reagiraju
pregrupiraju i daju nove molekule. Zatim smo kazali da je takvo pregrupiranje atoma i
vezivanje u nove molekule omogućeno rasporedivanjem elektrona u atomu, tako da
nastane stabilnija elektronska konfiguracija svakog od prisutnih atoma. Dakle, svaka
kemijska reakcija vezana je za promjenu elektronske konfiguracije atoma. Jezgra atoma
pri tome uglavnom net sudjeluje, pa ne dolazi do promjene kemijskog elementa.

Međutim, krajem 19. stoljeća našli su Becquerel i supruzi Curie takvereakcije koje se
ne mogu svesti na promjenu elektronske konfiguracije atoma.Daljim otkrićima i
povezanim istraživanjima kemičara i fizičara nadeno je dapostoje i takve reakcije pri
kojima sudjeluju jezgre atoma. Zbog toga takvereakcije nazivamo nuklearnim
reakcijama kod kojih često dolazi i dopretvorbe jednog elementa u drugi element.
Znanost koja se bavi istraživanjima nukleamih reakcija jest nuklearna znanost, koju
možemo podijeliti na muklearnu fiziku, nuklearnu kemiju i nuklearnu tehnologiju.

28. Šta je prirodna radioaktivnost I kako se emituje?

Prirodna radioaktivnost je vrsta jonizirajućeg zračenja koje potiče iz prirodnih radioaktivnih

izvora čijem dejstvu su izložena sva živa bića od njihovog postanka na Zemlji.

Vidjeli smo (vidi poglavlje 4.8.) da prirodne radioaktivne tvari emitiraju tri vrste zračenja:

a(alfa)-zrake su jezgre helijevih atoma

b(beta)-zrake su elektroni

7(gama)-zrake su kratkovalni elektromagnetski valovi

Emisijom zračenja pretvara se radioaktivni element u drugi element. Zbog toga takvu reakciju,
kod koje se jedan element pretvara u drugi uz emisiju zraka, nazivamo radioaktivnom
pretvorbom, a element radioaktivnimelementom.

29. Objasnite zakon radioaktivnog pomaka na primjeru radona I torija?

30. Nacrtati objasniti raspadni niz urana?

31. Šta su izotopi I izobari, primjeri?

Poslije otkrića neutrona bilo je lako objasniti zašto postoje elementi jednakihrednih brojeva i
jednakih kemijskih osobina, a različitih masenih brojeva, I obratno, jednakih masenih brojeva,
a različitih rednih brojeva i kemijskih,osobina. Prvi se zovu izotopi, a drugi izobari.

Elementi čije se jezgro sastoji od jednakog broja protona, a različitog broja neutrona (imaju
različite mase) zovu se izotopni elementi, na primjer: Cli CI. Element klor sastoji se od dva
izotopa. Jezgro prvog izotopa sadrži 17protona i 18 neutrona, a jezgro drugog izotopa - 17
protona i 20 neutrona.Izotopi jednog elementa razlikuju se po broju neutrona dok im je broj
protona isti, Pošto sadrže isti broj protona, tj. isto naelektrisanje jezgra, oni če imati i isti broj
elektrona koji kruže oko jezgra (ekstranuklearni elektroni). Ovi elektroni su, nesumnjivo, kod
svih izotopu rasporedeni na isti način.

izotopi imaju iste redne brojeve, a različite masene brojeve;

izobari, obratno, imaju različite redne brojeve, a iste masene brojeve.

Tako imaju isti maseni broj, izobari imaju različite kemijske osobine jer imaju različit broj
protona, tj. različito naelektrisanje jezgra, a time i različit broj i raspored elektrona.Prema tome
klor je smjesa ova dva izotopa, i to 75,4 % lakšeg i 24,6 težegizotopa.

32. Šta su akceleratori, objasniti na primjeru?

Akceleratori

Godine 1932. konstruirali su Cockcroft i Walton (Nobelova nagrada za fiziku 1951. godine)
generator od 800000 volta i pomoću ove velike potencijalne razlike mogli su ubrzati protone
toliko da su imali dovolino energije da svladaju odbojne sile jezgre i tako izazovu nuklearne
reakcije. Nekako u isto vrijeme, od 1929. do 1936. godine konstruirao je američki fizičar E. O.
Lawrence (Nobelova nagrada za fiziku 1939.) drugu vrstu akceleratora za nabijene čestice,
koje je nazvao ciklotronom. On radi s mnogo nižim ali izmjeničnim naponom od oko 10000
do 100000 volta s visokom frekvencijom od oko 10 Hz. Takav napon visoke frekvencije dobiva
se pomoću Teslina oscilatora.

33. Objasniti na primjeru nastajanje nuklearne energije (uranovo jezgro)?

Bombardiranjem urana neutronima cijepa se uranova jezgra na dvije jezgre manje mase. Zbog
toga takvu vrstu nuklearne reakcije nazvala je L. Meitner (1999.) nuklearno cijepanje ili rascjep
jezgre (engleski: nuclear fission; njemački: Kernspaltung; francuski: fission nucleaire).

Uranovo jezgro se ne cijepa na dva jednaka dijela, već nastaju fragmenti različitih masa
(pretežni dio ima maseni broj 85 do 104) koji odlijeću ogromnom brzinom od oko 10 cm u
sekundi. Cijepanje jezgra praćeno je emisijom neutrona i oslobadanjem ogromne količine
energije.
Oslobođena energija nazva se atomska energija. Pošto se javlja kao posljedica promjena koje
se dešavaju u atomskom jezgru, naziva se još i nuklearna energija.

34. Objasniti na primjeru defekt mase?

Defekt mase

Oslobadanje energije prilikom fisije objašnjava se time što je energija vezivanja po nukleonu
u jezgru urans manja nego što je kod jezgara sa srednjim masenim brojem (fisioni proizvodi).

Poznato je da je svaki atom sastavljen od protona, neutrona i elektrona. Ako se pojedinačno

saberu mase ovih čestica i ako se dobiveni zbroj usporedi s atomskom masom dobivenom
eksperimentalnim putem, vidjet će se da postoji razlika. Atomska masa je nešto je manja od
težine dobivene računskim putem. Ova razlika naziva se defekt mase. Ukoliko je veći defekt
mase utoliko je veća energija vezivanja (Ep). S druge strane, ukoliko je veća energija vezivanja
utoliko je potrebna veća energija da bi se razbilo to jezgro.

35. Objasniti na primjeru lančanu reakciju urana235?

36. Objasniti princip rada nuklearnog reaktora?

Nuklearni reaktor

Nuklearni reaktor ili atomska peć ili uranova peć jest postrojenje u kome su uvjeti nuklearnog
cijepanja tako kontrolirani da se lančana reakcija upravo podržava. Znači od svakog neutrona
koji cijepa uranovu jezgru samo jedan jedini od sekundarnih neutrona, nastalih cijepanjem,
smije izazvati daljnje cijepanje (slika 18.2.). Ako je taj broj nešto manji od 1, lančana reakcija
prestaje, odnosno nuklearni reaktor prestaje funkcionirati. Obratno, ako je taj broj samo nešto
veći od 1, reakcija više nije kontrolirana it nagli porast broja cijepanja dovede do raspada,
odnosno uništenja postrojenja (Černobil (Ukrajina) 1986. godine).

Zbog toga nuklearni reaktor sastoji se od ova tri dijela:

a.) izvora nuklearne energije.

b.) usporivača neutrona, tzv. moderatora

c.) sredstva za apsorpciju suvišnih neutrona

37. Objasniti šta je atomska bomba I princip nastanka nuklearne reakcije?

Atomska bomba

Spori neutroni izazivaju nuklearno cijepanje urana - 235 i lančanu reakciju, pod čijim utjecajem
se uzorak urana raspada u komade, ali ne tako eksplozivno kako je potrebno kod jedne bombe.
Takvo eksplozivno nuklearno cijepanje urana -235 i plutonija-239 izazivaju brzi neutroni.

Prema tome, za eksplozivnu, tj. nekontroliranu nuklearnu lančanu reakciju, potrebno je da se

sekundarni neutroni ne usporavaju ni uranom - 238, ni nečistoćama.Eksplozija atomske bombe
obavlja se tako da se obje odijeljene mase pomoću jednog detonatora jedna u drugu
komprimiraju.

Atomska bomba (prvu je izgradio američki fizičar J. R. Oppenheimer) detonira uz oslobadanje

energije koja je jednaka detonaciji otprilike 100000 tona eksploziva TNT (trinitrotoluola).Iz
ovoga što smo naveli proizlazi da je veličina atomske bombe ograničena kritičnom masom.
Međutim, to ograničenje nemamo (hidrogenske) bombe.

38. Objasnite nastanak vodikove bombe?

Vodikova (hidrogenska, H-bomba) bomba

Kazali smo da spajanjem 2 vodikova atoma i 2 neutrona u atom helija dolazi do gubitka mase
od 0.0304 m, tj. prilikom nastajanja 1 mola (= 4 g) helija uništi se 0,0304 g materije, a oslobađa
se golema energija od oko

0,03 g 9-10 kJg¹=2,7-10 kJ

Na takvim nuklearnim egzotermnim procesima spajanja vodikovih atoma u helijumove atome

zasniva se vodikova bomba i nastajanje energije u Suncu i zvijezdama.