Professional Documents
Culture Documents
Početnici - Hrvatski Jezik 22
Početnici - Hrvatski Jezik 22
Početnici - Hrvatski Jezik 22
KONDICIONAL I.
Tvorba (formation)
Kondicional I. tvori se od nenaglašenog aorista pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva
radnog, koji se slaže sa subjektom u rodu i broju. (Le conditionnel se forme à la aide d’un
auxiliaire dérive de l’aoriste du verbe biti et du participe passé du verbe conjuguée, qui
s’accorde en genre et en nombre avec le sujet.)
Primjeri konjugacije s ličnom zamjenicom. (Exemple de conjugaison avec pronom sujet
exprimé.)
Ja bih došao. Mi bismo došli / došle.
Ti bi došao. Vi biste došli / došle.
On bi došao. Oni bi došli.
Ona bi došla. One bi došle.
Ono bi došlo. Ona bi došla.
Kada subjekt nije izrečen, pomoćni glagol je iza glagolskog pridjeva radnog. (Lorsque le sujet
n'est pas exprimé, le verbe auxiliaire doit suivre le participe passé.)
Želio bih razgovarati s advokatom. Išli bi s vama. Jeli bismo nešto.
Upotreba (emploi)
a) Izražavanje želje (l'expression d'un désir)
Gladan sam, pojeo bih nešto. Mi bismo gledali taj film.
Popio bih kavu. Ona bi išla kući.
b) Potvrdno, upitno ili negativno izražavanje uljudnosti, pristojnosti. (Affirmation, interrogation
ou négation atténués par politesse.)
Biste li mi pokazali još neki uzorak? (Voudriez-vous / Pourriez-vous me montrer encor un
énchantillon?)
Ne bih vas više zadržavao. (Je ne voudrais pas vous retenir davantage.)
Usudila bih se reći da je emisija bila nikakva. (Je me permettrais de dire que l'émission était
nulle.)
PRILOZI (adverbes)
Prilozi su riječi koje mijenjaju ili pobliže označuju druge riječi (glagole, pridjeve, druge priloge).
Možemo ih podijeliti na nekoliko vrsta: prilozi mjesta, prilozi vremena, prilozi načina, prilozi
uzroka, prilozi količine. (Les adverbes modifient ou précisent le sens d'autres mots (verbe,
adjectif, autre adverbe). On peut les répartir en plusieurs catégories de caractère sémantique:
adverbes de lieu, de temps, de manière, de cause, de quantité.)
Mjesni prilozi (adverbes de lieu)
gdje? - ovdje, ondje, ovamo, tamo, ovuda, onuda, gore, unutra, dolje, blizu, daleko…
Vremenski prilozi (adverbes de temps)
kada? - tada, onda, nikada, uvijek, danas, sutra, jučer, sinoć, jutros, noćas, večeras…
otkad? – otad, odavno, oduvijek…
Načinski prilozi (sdverbes de manière)
Kako? – ovako, tako, onako, zajedno, jedva, brzo, sporo, iznenada…
Uzročni prilozi (adverbes de cause)
Zašto? – zato, stoga…
Količinski prilozi (adverbes de quantité)
Koliko? – ovoliko, toliko, onoliko, malo, mnogo, puno, previše, nimalo, dosta…
Komparacija priloga
Komparativ priloga jednak je po obliku komparativu pridjeva srednjeg roda.
Petar bolje svira gitaru od Igora.
On najviše voli trešnje. mnogo/puno - više – najviše
Vježbe
1. Upišite kondicional I.
On ____ te sutra _________ . (posjetiti)
Ja _____ rado _____ s vama, ali ne mogu. (ići)
Mi _____________ kupiti novi auto. (htjeti).
On ______________ autom cijeli dan. (voziti se)
Vi ______________ u goste ako stignete. (otići)