DILATACIJA VREMENA

Vremenska dilatacija ili dilatacija vremena (od lat. dilatare: odgoditi) pojava je koju opisuje
opća teorija relativnosti. To je pojava kojom opisujemo odnos vremena u sustavu koji se giba
velikom brzinom i u sustavu promatrača. Dilatacija vremena je razlika u proteklom vremenu
mjereno s dva sata. To je ili zbog relativne brzine između njih ( specijalna relativistička
"kinetička" dilatacija vremena) ili zbog razlike u gravitacijskom potencijalu između njihovih
lokacija ( opća relativistička gravitacijska vremenska dilatacija ). Kada nije specificirano,
"dilatacija vremena" obično se odnosi na učinak zbog brzine. Posebna teorija relativnosti
pokazuje da će se, za promatrača u inercijskom referentnom okviru , mjeriti da sat koji se
pomiče u odnosu na njih otkucava sporije od sata koji miruje u njihovom referentnom
okviru.

Einstein je prvobitno za ovaj eksperiment koristio dva atomska sata – jedan koji stoji
nepomičan na tlu, a drugi u pokretu u nadzvučnom avionu. On je zaključio da će sat koji se
nalazi u avionu, zbog dilatacije vremena, pokazati malo zakašnjenje u odnosu na sat koji je
na tlu.

Samog primjera blizanaca u svojoj najuspješnijoj knjizi ‘Kratka povijest vremena‘ dotaknuo se
i legendarni Stephan W. Hawking .

Pretpostavimo da jedan od blizanaca ode živjeti na vrh planine, a drugi ostaje na morskoj
razini. Ako se blizanci ponovno sretnu, jedan će biti stariji od drugoga. U našem primjeru
starosna razlika bila bi vrlo sitan, no bila bi bitno veća kad bi jedan od blizanaca krenuo na
dugačak put u svemirskom brodu brzinom bliskom brzini svjetlosti. Kad bi se vratio s puta,
bio bi mnogo mlađi od blizanca koji je ostao na Zemlji. Sa stanovišta blizanca na Zemlji,
razliku u starenju možemo objasniti pozivajući se na dilataciju vremena, temeljni pojam
specijalne relativnosti. On uključuje promatrača (točnije: inercijalnog promatrača), primjerice
promatrača na svemirskoj stanici koja lebdeći putuje kroz prazan svemir. Za takvog
promatarča, specijalna relativnost predviđa slijedeće: Za sve satove koji se gibaju, promatrač
će doći do zaključka da idu sporije od njegovog vlastitog sata. U vremenu potrebnom da na
promatračevom satu protekne jedna sekunda, na gibajućem satu će proteći manje vremena
od sekunde.Nije čudo da putujući blizanac manje ostari! Uostalom, blizanac na Zemlji može
se pozvati na dilataciju vremena: Gibajući satovi idu sporije, pa tako i satovi gibajućeg
blizanca. Na tim sporijim-gibajućim satovima - i, po logici stvari, na cijelom svemirskom
brodu - prođe manje vremena nego na Zemlji, drugim riječima: kada se putujući blizanac
vrati, bit će mlađi.

U teoriji relativnosti ne postoji jedinstveno apsolutno vrijeme već umjesto njega svaki
pojedinac ima svoju osobnu mjeru vremena koja zavisi o tome gdje je on i kako se giba.U
specijalnoj teoriji relativnosti istovremeni događaji u jednom sistemu ne moraju da budu
istovremeni i u drugim sistemima.
Sopstveno vrijeme je vrijeme koje protekne između dva događaja u inercijalnom sistemu u
kojem se događaji dese na istom mjestu.

Neka se u točki A sustava S' dogodio neki događaj, recimo svjetlosni bljesak. Početak
događaja bio je u trenutku t1', a kraj u trenutku t2'. Trajanje događaja u sustavu S' je Δt0 =
t2' - t1'. Trajanje događaja u sustavu S je Δt = t2 - t1. Budući da se događaj dogodio u istoj
točki sustava S', slijedi da je x2' = x1'.

Pomoću Lorentzovih transformacija za vrijeme, dobijemo da je trajanje događaja za

promatrača u sustavu S jednako: t=∆ t

ZAKLJUČAK

Interval sopstvenog vremena između 2 događaja izmjeren u jednom inercijalnom sistemu

kraći je od vremenskog intervala između istih događaja u bilo kojem drugom inercijalnom
sistemu. Pojava da je vremenski interval izmjeren u bilo kojem inercijalnom sistemu, u kojem
se događaji ne dese na istom mjestu, duži od intervala sopstvenog vremena naziva se
dilatacija vremena. Prethodni zaključak je posljedica postulata Specijalne teorije relativnosti
koja ukazuje na to da vrijeme ne protiče jednako u svim inercijalnim sistemima, to jest da
vrijeme nije apsolutna velicina nego relativna. Dakle, vrijeme zavisi od toga u kojem
inercijalnom sistemu se mjeri.