Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“ Olovo

Ekonomska tehnička škola

MATURSKI RAD

(TEMA RADA)

„ANALIZA POSLOVANJA BANAKA“

Učenik: Hožbo Ćamil, IV Mentor:

Prof. Manso Elmedina

Olovo, april/travanj 2023. godine

SADRŽAJ

1.

UVOD......................................................................................................................................................1
2. BANKE – OSNOVNA KARIKA FINANSIJSKOG SISTEMA.........................................................2
3. POKAZATELJI ODNOSA U BILANCI BANKE..............................................................................4
3.1. LIKVIDNOST BANAKA.........................................................................................................4
3.1.1. PRIMARNE REZERVE LIKVIDNOSTI..................................................................................6
3.1.2. SEKUNDARNE REZERVE LIKVIDNOSTI............................................................................7
3.1.3. TERCIJARNE REZERVE LIKVIDNOSTI...............................................................................7
3.1.4. FAKTORI KOJI UTIČU NA LIKVIDNOST............................................................................7
3.1.5. FINANSIJSKI INDIKATORI BANAKA..................................................................................8
3.2. POKAZATELJ ZADUŽENOSTI BANKE.............................................................................12
3.3. POKAZATELJI ULAGANJA U FIKSNU IMOVINU..........................................................13
4. POKAZATELJ ODNOSA U RING BANKE....................................................................................14
4.1. POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI..........................................................................................14
4.2. POKAZATELJ NEKAMATNIH AKTIVNOSTI BANKE........................................................14
5. POKAZATELJ PROFITABILNOSTI...............................................................................................15
5.1. POKAZATELJ RENTABILNOSTI............................................................................................15
5.1. POKAZATELJ MARŽE I PROSJEČNIH KAMATNIH STOPA..............................................15
6. SOLVENTNOST BANAKA..............................................................................................................16
6.1. NAČELO SIGURNOSTI I EFIKASNOSTI ULAGANJA.........................................................16
6.2. NAČELO RENATIBLNOSTI I PROITABILNOSTI.................................................................17
6.3. POKAZATELJI SOLVENTONOSTI.........................................................................................17
7. ANALIZA BANKARSKOG SISTEMA U FEDERACIJI BIH........................................................18
8. FEDERALNI POKAZATELJI...........................................................................................................20
9. ANALIZA POSLOVANJA SBERBANK BANKE...........................................................................22
9.1. SBERBANK BANKA.................................................................................................................22
8.2. VIZIJA SBERBANK BANKE....................................................................................................22
8.3. MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE.....................................................................................22
9.4. KLJUČNI POKAZATELJI.........................................................................................................25
8.5. POSLOVANJE SA STANOVNIŠTVOM..................................................................................25
8.6. POSLOVANJE SA PRAVNIM LICIMA...................................................................................26
10. POSLOVNA KORESPODENCIJA.................................................................................................28
11. KNJIGOVODSTVO.........................................................................................................................31
12. PRIVREDNA MATEMATIKA.......................................................................................................33
13. FINANSIJSKA MATEMATIKA.....................................................................................................35
14. PRAKTIČNA NASTAVA...............................................................................................................37
15. ZAKLJUČAK...................................................................................................................................39
16. LITERATURA.................................................................................................................................40
 1. UVOD
Poslovna banka kao privredna institucija djeluje u novčanoj sferi i usklađuje svoju politiku sa
ekonomskom politikom zemlje putem monetarno – kreditne politike koju sprovodi Centralna
banka. U savremenim uslovima promjene mnogih varijabli koje imaju uticaj na bankarsko
poslovanje i poziciju i poziciju na tržištu zahtijevaju prilagođavanje načina realizacije,
strukture i kvaliteta poslova. Opšti okvir za realizaciju ovih aktivnosti su osnovna načela
bankarskog poslovanja. Banka mora da definiše pojave i parametre iz unutrašnjeg i spoljnjog
okruženja, analizira njihovu međuzavisnost i mjere uticaja na položaj same institucije, kao i
poslovnog rezultata banke. U procesu definisanja oblika i mjera uticaja iz okruženja postavlja
se poslovna politika banke uz obavezno uvažavanje načela bankarskog poslovanja, te se vrši
optimizacija ciljeva i efekata na bilans banke.

Načela bankarskog poslovanja u praksi se ispoljavaju kao osnovna pravila koja utiču na
poslovanje i u znatnoj mjeri opredjeljuju razvojni pravac banke. Imajući u vidu da je ciljna
funkcija banke kao privrednog subjekta maksimizacija profita, tj. imovine dioničara, može se
reći da su osnovna ekonomska načela kojih se banka pridržava: načelo likvidnosti i
solventnosti, načelo sigurnosti i efikasnosti ulaganja i načelo rentabilnosti.

Ova načela se svakodnevno prilagođavaju poslovnoj politici banke, zahtijevima i potrebama

tržišta, te otklanjanju neefikasnih dijelova aktive, pasive i poslovnih operacija. Veće ili manje
odstupanje od navedenih principa dovodi do poremećaja u normalnom funkcionisanju
bankarskog sistema, ali i cjelokupne privrede, posebno u složenim i dinamičnim privrednim
kretanjima i transformacijama plasmana i sredstava.

U tržišnoj ekonomiji banke moraju kontinuirano da obezbjeđuju likvidnost u svom

poslovanju, jer se ono smatra osnovnom pretpostavkom za održivost banke na finansijskom
tržištu. Likvidnost banke je njena sposobnost da u roku izmiri svoje dospjele obaveze.

Analogno tome, za banku se kaže da je likvidna ako je u stanju da nesmetano obavlja kreditnu
aktivnost i da izmiruje dospjele obaveze uz zadržavanje potrebne rezerve likvidnosti. Pri tome
pojam likvidnosti banke obuhvata ne samo obaveze prema deponentima i kreditorima već i
obaveze prema korisnicima kredita i drugih bankarskih usluga.
 2. BANKE – OSNOVNA KARIKA FINANSIJSKOG SISTEMA
Pojam riječi banka je dosta star i u literaturi se najčešće navodi da potiče od italijanske riječi
„banco“ koji označava klupu na kojoj se vršila razmjena novca i ostale novčane operacije
plaćanja i naplate u vezi sa prometom koji se obavljao na trgovima, vašarima, domaćim i
međunarodnim sajmovima. Banke se najčešće definišu kao organizacije koje se u svojoj
glavnoj aktivnosti bave primanjem i davanjem sredstva, odnosno posredovanjem u davanju
kredita.

Cilj banke kao finansijske institucije jeste kapitalizacija kupljenih i plasiranih finansijskih
sredstava uz pridržavanje bankarskih propisa.

Osnovni zadaci finansijskog sistema svake zemlje su:

 pružanje usluga plaćanja,

 osiguranje likvidnosti i
 trgovina rizicima.

Može se reći da finansijski sistem u Bosni i Hercegovini, nakon prenosa platnog prometa na
komercijalne banke, relativno uspješno obavlja samo funkciju platnog prometa.

Ostale dvije funkcije izvan su ''dometa'' bosanskohercegovačkog finansijskog sistema. Slab

kapacitet (struktura) finansijskog sektora, kao i nerazvijenost finansijskih instrumenata, čine
finansijski sistem oba bosanskohercegovačka entiteta veoma rigidnim.

Finansijski sistem je zasnovan na svega dvije vrste finansijskih institucija: komercijalnim

bankama i osiguravajućim društvima. 31. marta 2003. godine u BiH je poslovalo 38 banaka,
od kojih je 27 poslovalo u FBiH, a 11 banaka u RS. Pošto osiguravajuća društva nemaju
gotovo nikakvu ulogu u finansiranju poslovnog sektora i domaćinstava (a značaj finansijskog
tržišta (berzi) kao izvora finansiranja još je sporedan), komercijalne banke predstavljaju jedini
izvor finansiranja realnog sektora. S obzirom na trenutno ekonomsko i finansijsko stanje u
našoj zemlji, realno je očekivati da bankarski krediti budu osnovni izvor finansiranja i u
doglednoj budućnosti.

Formiranjem velikog broja banaka međunarodna zajednica je nastojala podstaći konkurenciju

među bankama, što je trebalo voditi padu kamatnih stopa. Međutim, došlo je do suprotnih
 efekata. Prvo su porasle aktivne, a zatim pasivne kamatne stope. Veliki broj malih banaka,
koje raspolažu skromnim kapitalom, podrazumijeva da nijedna banka nije u mogućnosti
podržati veći investicioni projekat koji bi mogao značajnije inicirati rast i zaposlenost.
POKAZATELJI ANALIZE
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

POKAZATELJIODNOSA U
BILANCI BANKE

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI POKAZATELJI ZADUŽENOSTI POKAZATELJI ULAGANJA U

BANKE BANKE FIKSNU IMOVINU

POKAZATELJI ODNOSA U RDIG

BANKE

POKAZATELJI POKAZATELJI
EKONOMIČNOSTI NEKAMATNIH AKT.

POKAZATELJI
PROFITABILNOSTI

POKAZATELJI INVESTIRANJA

POKAZATELJI POKAZATELJI MARŽE I

RENTABILNOSTI PROSJECNIH KAMATNIH STOPA

POKAZATELJI ANALIZE
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA Slika 1. Klasifikacija finansijskih pokazatelja za banke

POKAZATELJIODNOSA U
BILANCI BANKE

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI POKAZATELJI ZADUŽENOSTI POKAZATELJI ULAGANJA U

BANKE BANKE FIKSNU IMOVINU

POKAZATELJI ODNOSA U RDIG

BANKE

POKAZATELJI POKAZATELJI
EKONOMIČNOSTI NEKAMATNIH AKT.

POKAZATELJI
PROFITABILNOSTI
 3. POKAZATELJI ODNOSA U BILANCI BANKE
3.1. LIKVIDNOST BANAKA

Jedan od najvažnijih zadataka s kojima se suočava mendžment svake banke je osiguranje

odgovarajuće likvidnosti. Banke u tržišnoj ekonomiji moraju da permanentno obezbjeđuju
dnevnu likvidnost u svom poslovanju. Održavanje likvidnosti banke smatra se osnovnom
pretpostavkom za održivost banke na finansijskom tržištu.

Smatra se da je banka likvidna ukoliko ima otvoren pristup odmah utrživim sredstvima uz
razumne troškove tačno u vrijeme kada su joj ta sredstva potrebna. Ovo sugerira da likvidna
banka ima na zalihama odgovarajuću količinu odmah utrživih sredstava u vrijeme kada su joj
ta sredstva potrebna ili je u mogućnosti na brzinu prikupiti likvidna sredstva pozajmljujući od
tržišta ili prodajući svoju aktivu. Nedostatak odgovarajuće likvidnosti je često jedan od prvih
znakova da se banka nalazi u ozbiljnom finansijskom problemu.

„Obaveze banke odnose se na deponente i kreditore. Građani ulažu novčana sredstva na

depozite kod banke polazeći od uvjerenja da će im banka staviti novac na raspolaganje u
skladu sa rokovima iz ugovora o depozitu. Dokle god je banka likvidna deponenti ne moraju
da brinu za svoj novac.“1

Pozicija likvidnosti banke proističe prije svega iz njene bilansne strukture. U aktivi bilansa
banke nalaze se instrumenti sa različitim stepenom likvidnosti: na jednom kraju skale nalaze
se najlikvidnije pozicije, a na drugom najnelikvidnije pozicije. Vrijednosni papiri koje banka
drži u svojoj aktivi mogu se diferencirati sa gledišta lakoće njihove prodaje na finansijskom
tržištu. Zajmovi koje je banka odobrila privredi i stanovništvu u principu se smatraju
nelikvidnom aktivom, mada ovi zajmovi imaju različite rokove dospjeća; ukoliko su rokovi
vraćanja bliži, i toliko je aktiva manje likvidna. Na taj način struktura aktive pokazuje
poziciju likvidnosti banke.

U pasivi bilansa banke neke obaveze su likvidne, što znači da povjerioci mogu u svakom
momentu da traže novac u vezi sa depozitima ili kreditima. Posmatrano u cjelini pozicija
likvidnosti banke proistiće iz komparativnog odnosa likvidnosti aktive i pasive bilansa banke.

1
Milutin Ćirović, „Bankarstvo“, str.41
Problem održavanja optimalne likvidnosti banke u tržišnoj ekonomiji otežava činjenica da su
banke takve finansijske institucije koje u procesima konverzije depozita u kredite vrše ročnu
transformaciju. To znači da deponenti banaka u principu teže da drže sredstva kod banaka sa
relativno kraćim rokovima, dok korisnici bankarskih kredita u principu teže da koriste
sredstva sa dužim rokovima vraćanja. U praksi je skoro nemoguće da banka ima potpuno
ravnotežu između depozita i kredita u ročnoj dimenziji.

Potreba banke za likvidnošću-za odmah potrošivim sredstvima-može se sagledati u okviru

ponude i potražnje. Koje aktivnosti povećavaju potražnju likvidnosti unutar neke banke ? Na
koje se izvore ponude sredstava banka može osloniti kada su joj potrebna utrživa sredstva ?
Za većinu banaka, najveća potražnja utrživih sredstava dolazi iz dva izvora: povlačenjem
gotovine i deponiranih računa od strane komitenata i zahtjevima za kreditima od strane
komitenata koje banka želi zadržati, bilo u obliku novih kreditnih zahtjeva, obnavljanja
kredita koji ističu ili povlačenja novaca na temelju postojećih kreditnih linija. Ostali izvori
potražnje likvidnih sredstava uključuju otplatu obaveza na sredstva koja je banka pozajmila
od tržista, kao što su krediti koje je banka dobila od neke druge banke ili od centralne banke .

Metoda izvora i korištenja sredstava počinje dvjema jednostavnim činjenicama:

1. Likvidnost banke povećava se uz povećanje depozita i smanjenje kredita,

2. Likvidnost banke smanjuje se uz smanjenje depozita i povećanje kredita.

Uvijek kada izvori i korištenje likvidnih sredstava nisu usklađeni, banka ima jaz likvidnosti
koji se mjeri veličinom ukupne razlike između izvora sredstava banke i načina korištenja tih
sredstava. Kada izvori likvidnih sredstava, ili nelikvidnih sredstava (tj.povećani depoziti ili
umanjeni krediti) premašuju korištenje tih sredstava (tj. smanjeni depoziti ili narasli krediti),
banka će imati pozitivan jaz likvidnosti. Njezin višak likvidnih sredstava se brzo mora
investirati u prihodonosnu aktivu sve dok ne bude potreban za pokrivanje budućih potreba za
gotovinom.

S druge strane, kada korištenje likvidnih sredstava premašuje izvore likvidnih sredstava,
banka se suočava s deficitom likvidnih sredstava, ili s negativnim jazom likvidnosti. Ona sada
mora nabavljati sredstva od najjeftinijih i najbržih mogućih izvora.
3.1.1. PRIMARNE REZERVE LIKVIDNOSTI

Primarne rezerve likvidnosti banke čine gotovina, depozitne rezerve kod Centralne banke i
depoziti po viđenju kod korespodentnih banaka. Vrijednonosni papiri koje banka drži u svojoj
aktivi mogu se diferencirati sa gledišta lahkoće njihove prodaje na finansiskom tržištu, bez
obzira na formalne rokove tih papira.

Visoke primarne rezerve predstavljaju garanciju održavanja likvidnosti banke s obzirom da su

one neiskorišteni dio kreditnog potencijala banke. Samim tim, sve rezerve za banku
predstavljaju oportunitetni trošak. Zbog toga je za poslovnu banku veoma važno da vrši
optimizaciju primarnih rezervi likvidnosti da ne bi previše ugrozila profitabilnost banke.

Putem primarne likvidnosti banka u roku izmiruje dospjele obaveze, izvršava naloge svojih
komitenata i nesmetano izvršava svoju kreditnu aktivnost. Rezerve likvidnosti se izražavaju u
procentima i to za depozite kojima banka raspolaže. Praksa pokazuje da stopa rezervi
likvidnosti zavisi od:

a) Raspoloživih oblika likvidne aktive i potraživanja,

b) Strukture komitenata i njihove velićine,

c) Strukture depozita,

d) Ročne strukture plasmana banke,

e) Veličine banke i stepena kompenzacije plačanjaunutar banke,

f) Sezonskih fluktuacija depozita i traženja kredita,

g) Konjukturnih kretanja i njihove tendencije u budučnosti...

Iskustvo kod poslovnih banaka ukazuje da se likvidnost može držati pod uslovima da je
najniži nivo rezerve likvidnosti 3-5% od ukupnog iznosa depozita i drugih sredstava po
viđenju kod Centralne banke. Stopa obavezne rezerve CB BiH iznosi 155 i obračunava se na
domaću i inostranu valutu, tj. domaća i inostrana sredstva banke.
3.1.2. SEKUNDARNE REZERVE LIKVIDNOSTI

Predstavljaju naredni nivo odbrane likvidnosti poslovne banke. Ona obuhvata primarnu
likvidnost i sve dopunske izvore likvidnosti kojima se izuzetno brzo može povećati likvidnost
sredstava banke na njenom žiro - računu kod Centralne banke. To se sredstva koja se u
kratkom roku i uz niske troškove mogu pretvoriti u novac (mjenice, kratkoročni krediti do tri
mjeseca...). Na osnovu izloženog može se vidjeti da sekundarne rezerve likvidnosti banke u
suštini predstavljaju njene plasmane u likvidnosne hartije od vrijednosti ili kratkoročne hartije
od vrijednosti koje emituje Centralna banka ili privredni subjekt s visokim rejtingom, tako da
se ove hartije od vrijednosti mogu relativno lahko, brzo i bez većih gubitaka pretvoriti u
novac i prije roka njihovog dospjeća. Zajmovi koje je banka odobrila privredi i stanovništvu u
principu se smatraju imovinom koja ima najniži stepen likvidnosti, mada ovi zajmovi imaju
različite rokove dospijeća. Ukoliko su rokovi vraćanja bliži, toliko je ta aktiva manje
nelikvidna.

3.1.3. TERCIJARNE REZERVE LIKVIDNOSTI

Obuhvataju sve oblike pribavljanja likvidnih novčanih sredstava banke putem kojih se sporije
transformiše određeni oblik aktive u gotovinu ili novčana sredstva kod Centralne banke. To su
ustvari dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u novac
(npr. Dugoročni krediti, mjenice koje se ne mogu eskontovati...).

Banke koje ne mogu da održe svoju likvidnost na osnovu primarnih i sekundarnih rezervi
likvidnosti koriste kredite za likvidnost kod korespodentnih banaka ili kod Centralne banke.
Ovi krediti se odlikuju kratkim rokom korištenja i relativno visokim kamatnim stopama, a
njihovo često korištenje narušava rejting banke. Zbog toga, krediti za likvidnost predstavljaju
posljednji nivo odbrane likvidnosti.

3.1.4. FAKTORI KOJI UTIČU NA LIKVIDNOST

Politika likvidnosti sastoji se iz adekvatnih pristupa mjerenja potreba za likvidnim resursima i

metoda pokrivanja utvrđenih potreba. Opšti pristup mjerenja potreba banke za likvidnim
resursima istiće jednačinu koeficijenta rasta kreditnih plasmana i depozitnih izvora.
Ravnoteža, stabilnost i predvidivost navedenih koeficijenata predstavljaju oslonac u
definisanju optimalne politike likvidnosti.

Osnovni faktori koji utiću na likvidnost su:

- Ročna struktura svih sredstava,

- Dinamika priliva i odliva sredstava,

- Ponašanje poslovnih subjekata.

- Smjernice ekonomske i razvojne politike,

- Mjere monetarno-kreditne politike...

Za banke je važno da u periodima uspona privrednih aktivnosti moraju aktivirati složeniji

instrumentarij usklađivanja svojih likvidnih potencijala, dok se u uslovima recesivnih kretanja
u privredi mogu osloniti na nešto prostije metode održavanja likvidnih salda.

3.1.5. FINANSIJSKI INDIKATORI BANAKA

Ključni finansijski indikatori:

1. Likvidna aktiva / Ukupna aktiva

Ovaj indikator pokazuje odnos između likvidne i ukupne aktive banaka. Ukoliko banka ima
visok nivo likvidnosti po osnovu ovog indikatora u odnosu na kontrolnu grupu banka, može
se ocijeniti da banka ima dobre performanske na polju likvidnosti. Ali takva banka ima
smanjenu proporciju zajmova koji donose prihod u vidu kamate.

2. Likvidna pasiva / Ukupne obaveze

Ovaj indikator pokazuje odnos između likvidne pasive i ukupnih obaveza banke. Ukoliko
dođe do povećanja ovog indikatora, to znači da je banka povećala kratkoročne obaveze na
strani pasive u odnosu na ukupne obaveze. Relativno veće učešće likvidnih obaveza uključuje
na povećani rizik likvidnosti banke.

Indikatori kamatne aktive

3. Ukupni zajmovi / Ukupna aktiva

4. Ukupni zajmovi + VP / Ukupna aktiva

Indikator 3 i 4 pokazuju strukturu aktive banke, posebno u kojem omjeru učestvuju zajmovi i
vrijedonosni papiri u ukupnoj aktivi banke. To je značajno sa gledišta profitabilnosti kao i
likvidnosti banke.

Indikatori finansijske strukture

5. Dionički kapital / Ukupna aktiva

Indikator 5 pokazuje odnos između dioničkog kapitala i ukupne aktive banke i on se naziva
dioničkim multiplikatorom, što je vrlo značajno za sagledavanje profitabilnosti banke po
jedinici dioničkog kapitala.

6. Dionički kapital / Rizična aktiva

Indikator 6 pokazuje odnos između dioničkog kapitala i rizične aktive u koju ulaze svi
zajmovi i vrijedonosni papiri koje banka ima u svojoj aktivi (osim državnih vrijedonosnih
papira za koje se smatra da ne sadrže nikakav kreditni rizik).

Indikatori operativnih rashoda

7. Operativni rashodi / Operativni dohodak

Indikator 7 pokazuje odnos između operativnih rashoda i operativnogg dohotka banke. U

operativne rashode ulaze kamatni i nekamatni rashodi kao i rezerve za pokrivanje gubitaka po
zajmovima. Operativni dohodak sačinjavaju kamatni i nekamatni prihodi banke.

8. Plate i beneficije zaposlenih / Operativni dohodak

9. Ukupni kamatni rashodi / Operativni rashodi

Indikatori 8 i 9 fokusiraju dva glavna toka rashoda banke - plate zaposlenih i kamatne rashode
- u odnosu na ukupne rashode banke.

Indikatori neto kamatne marže

10. Kamatni dohodak / Kamatonosna aktiva

11. Kaatni rashodi / Kamatonosna aktiva

12. Neto kamatna marža

Indikator 10 pokazuje odnos između kamatnog dohotka i kamatonosne aktive, a indikator 11
odnos između kamatnih rashoda i kamatonosne aktive. Razlika između indikatora 10 i 11 je
indikator 12 koji pokazuje neto kamatnu maržu banke.2

Indikatori profitabilnosti

13. Neto dohodak / Operativni dohodak (ROI)

14. Neto dohodak / Ukupna aktiva (ROA)

15. Neto dohodak / Dionički kapital (ROE)

Finansijski indikatori pretpostavljaju relativne odnose koji treba da unaprijed sagledaju stepen
izvjesnosti da će banka biti u stanju da vrati sredstva dobijena na kredit. Ovi indikatori mogu
se svrstati u pet velikih grupa:

Indikator likvidnosti

Indikator likvidnosti = tekuća aktiva / tekuće obaveze

Indikator ubrzane likvidnosti = (tekuća aktiva – zalihe) / tekuće obaveze

Smisao oba gornja indikatora jeste da pokaže poziciju likvidnosti kompanije u momentu
kreditne analize, s tim da postoji mogućnost da se ta analiza posmatra u dužem vremenskom
periodu i u komparaciji sa kontrolnom grupom kompanija. Indikatori likvidnosti su svakako
značajniji za bankarske zajmove sa kraćim rokovima dospijeća. Kod zajmova sa dužim
rokovima, likvidnost kompanija može da bude bude bitno izmjenjena u odnosu na situaciju
koja je postajala u prethodnom periodu. Korištenje indikatora likvidnosti ima značaja i u tome
što se otplata bankarskih kredita u ratama ili kompletna otplata zajedno sa kamatama vrši iz
novčanih sredstava kompanije. Kreditna analiza treba da uzme u obzir i čitav niz drugih
faktora od kojih zavise relevantne performanse kompanije.

Indikator zaduženosti

Zaduženost prema ukupnoj aktivi = ukupan dug / ukupna aktiva; Zaduženost prema neto
imovini = ukupan dug / / vlasnički kapitač; Pokriće kreditnih obaveza = ( kamatni rashodi +
otplata glavnice) / profit.

2
Milutin Ćirović, „Bankarstvo“, str 64. i 65.
Prva dva indikatora pokazuju visinu zaduženosti kompanije prema svim kreditorima u odnosu
na visinu ukupne aktive ili u odnosu na visinu neto imovine dotične kompanije. Oni zapravo
pokazuju finansijsku strukturu posmatrane firme. Viši stepen zaduženosti firme predstavlja za
banku povećani kreditni rizik.

Indikator aktivnosti (efikasnosti)

Prosječan period naplate = potraživanja od kupaca * 360 / prodaja na kredit Obrt zaliha =
godišnja prodaja / prosječno stanje zaliha

Obrt ukupne aktive = godišnja prodaja / prosječno stanje ukupne aktive

Ovi indikatori pokazuju obrt s tim da se ta aktiva može posmatrati agregatno i po

kompanijama. Visina obrta sredstava kompanija označava efikasnost poslovanja u tom smislu
da je bolji rezultat kompanije ukoliko se isti obim godišnje prodaje podržava relativno nižim
iznosima aktive

Indikator profitabilnosti

Stopa prinosa od prodaje = profit / godišnja prodaja; Stopa prinosa aktive = profit / ukupna
aktiva

Stopa prinosa na vlasnički kapital = profit / neto imovina

Gornja tri indikatora profitabilnosti ukazuju na 3 osnovne dimenzije profitabilnosti kompanije

koja prolazi kroz kreditnu analizu.

Indikator deviznih efekata Devizna realizacija / ukupna aktiva Devizna realizacija / neto profit

Devizna služba dugova / ukupan profit Spoljni dug / ukupna aktiva

Spoljni dug / neto imovina

Prvi u ovoj grupi indikatora pokazuje stepen efikasnosti korištenja sredstava, drugi i treći
indikator pokazuju stepen profitabilnosti u deviznom dijelu poslovanja, dok četvrti i peti
indikator pokazuju stepen devizne zaduženosti odnosno finansijsku strukturu preduzeća sa
gledišta korištenja deviznog duga u odnosu na sve druge oblike finansiranja.

Gornji set finansijskih indikatora pomaže pri analizi ukupnog poslovanja, kako kompanija
tako i bankarskih institucija. Njihova slabost je što nedovoljno ukazuju na dinamičke
komponente ocjene kreditne sposobnosti preduzeća. Upravo iz tih razloga postoji mogućnost
da se izvrši prilagođavanje gornjeg seta finansijskih indikatora potrebama kompleksije
kreditne analize.

NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

pokazatelj tekuće likvidnosti kratkoročna aktiva kratkoročna pasiva
odnos danih kredita i primljenih dani krediti primljeni depoziti
depozita
odnos kratkoročne aktive i ukupnih kratkoročna aktiva ukupni dani krediti
kredita

Slika 2. Pokazatelji likvidnosti banke

3.2. POKAZATELJ ZADUŽENOSTI BANKE

Pokazatelj zaduženosti mjere koliko se banka finansira iz tuđih izvora, a koliko iz kapitala.
Odnos kapitala i ukupne imovine govori koliko nam je imovine finansirano kapitalom. Taj je
pokazatelj poznat i pod nazivom koeficijent vlastitog finansiranja te se svrstava u skupinu
pokazatelja zaduženosti. Najčešće se izražava postotkom, a možemo ga iščitati i iz
strukturnog bilansa banke te izražava koliko je udio imovine finansiran kapitalom. U
kontekstu pokazatelja zaduženosti, što je taj pokazatelj veći, manja je zaduženost banke što
rezultira manjim rizikom poslovanja banke.

NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

Odnos kapitala i ukupne Kapital Ukupna aktiva
aktive
Odnos obaveza i ukupne Ukupne obaveze Ukupna aktiva
aktive
Stepen samofinansiranja Komercijalna aktiva Komercijalna pasiva
klijenara

Slika 3. Pokazatelj zaduženosti banke

Osim kapitala kao najstabilnijeg izvora finansiranja, izvori finansiranja su i obaveze, te se u

tom kontekstu može definisati pokazatelj odnosa ukupnih obaveza i ukupne aktive ili
poznatiji kao koeficijent zaduženosti. Sto je on veći, veća je i zaduženost banke. Kako se
ukupna imovina finansira kapitalom i obavezama, zbir pokazatelja odnosa kapitala i ukupne
aktive i odnos obaveza i ukupne aktive u postotnom izrazu iznosi 100%. stepen
samofinansiranja klijenata računa se kao odnos komercijalne aktive i komercijalne pasive.
Komercijalnu aktivu čine krediti klijentima i drugim bankama te ulaganja u kratkoročne i
dugoročne vrijednosne papire, a komercijalna pasiva obuhvata depozite po viđenju, oročeni
depoziti, emitirane dužničke vrijednosne papire i primljene kredite. Ovaj nam pokazatelj
pokazuje u kojem se obimu sredstva pribavljena od klijenata banke koriste za plasmane
klijentima. U kontekstu pokazatelja zaduženosti što je ovaj pokazatelj veći, zaduženost je
manja.

3.3. POKAZATELJI ULAGANJA U FIKSNU IMOVINU

Pod pokazateljima u bilanci banke formirani su i pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu.

Koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu pokazuje koliko je kapitala imobilizirano u fiksnu
imovinu, odnosno koliko je kapitala slobodno za finansiranje bankovnih plasmana. Pod
fiksnom imovinom podrazumjevamo materijalnu i nematerijalnu imovinu banke (zemljište,
zgrade, opremu i uređenje poslovnog prostora).

NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu fiksna imovina kapital
koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu i fiksna imovina + udjeli kapital
udjele

Slika 4. Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovine

 4. POKAZATELJ ODNOSA U RING BANKE
4.1. POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI

Uobičajeno se ističe kako je ekonomičnost odnos prihoda i rashoda. Prema tome,

ekonomičnost pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Dakle, temeljno načelo
koje ovde vrijedi je ostvariti maksimum prihoda uz minimum rashoda. Najčešći pokazatelj
ekonomičnosti je ekonomičnost ukupnog poslovanja koje se računa kao odnos ukupnih
prihoda i ukupnih rashoda.

NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

ekonomičnost ukupnog poslovanja ukupni prihodi ukupni rashodi
odnos kamatnih prihoda i rashoda kamatni prihodi kamatni rashodi
odnos ukupnog prihoda i troškova ukupan prihod operativni troškovi i vrijednosna
usklađivanja
odnos ukupnog prihoda i troška ukupan prihod trošak zaposlenih
zaposlenih

Slika 5. Pokazatelj ekonomičnosti

4.2. POKAZATELJ NEKAMATNIH AKTIVNOSTI BANKE

Kako nekamatni prihodi obuhvataju širok spektar usluga i kako bi se jasnije razlučila
aktivnost banke u podrčju nekamatnih prihoda, posebno se definiraju prihodi od naknada i
provizija unutar nekamatnih prihoda, dok su svi ostali nekamatni prihodi svrstani kao ostali
nekamatni prihodi. U tom kontekstu moguće je formirati dva pokazatelja: udio neto prihoda
od naknada i provizija u ukupnom prihodu i udio neto ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom
prihodu banke.

NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

udio neto prihoda od naknada u neto prihod od naknada (provizija) ukupan prihod
ukupnom prihodu
udio neto ostalih nekamatnih prihoda u ostali neto nekamatni prihodi ukupan prihod
ukupnom prihodu
 Slika 6. Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke

5. POKAZATELJ PROFITABILNOSTI
5.1. POKAZATELJ RENTABILNOSTI

Rentabilnost kapitala tipičan je pokazatelj u kojem je sadržan veliki broj informacija. Ovaj
pokazatelj predstavljen je odnosom neto dobiti i kapitala, te je ujedno i indikator povećanja
bogatstva dioničara.

NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

rentabilnost (profitabilnost) kapitala neto dobit Kapital
(ROE)
rentabilnost (profitabilnost) imovine dobit prije poreza ukupna aktiva
(ROA)
rentabilnost (profitabilnost) ulaganja prihodi od vlasničkih vrijednosnih Udjeli
papira

Slika 7. Pokazatelj rentabilnosti

5.1. POKAZATELJ MARŽE I PROSJEČNIH KAMATNIH STOPA

Marža kamata ili neto kamatna marža je pokazatelj koji stavlja u odnos razliku kamatnih
prihoda i rashoda i ukupne aktive ili samo kamatonosne aktive. Naravno da će u slučaju
kamatonosne aktive ovaj pokazatelj izražavati veću vrijednost.

NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

marža kamata (kamatna marža) neto prihod od kamata ukupna aktiva
marža naknada neto prihod od naknada ukupna aktiva
marža operativnih troškova operativni troškovi ukupna aktiva
prosječna aktivna kamatna stopa prihodi od kamata prosječnakamatonosna aktiva
prosječna pasivna kamatna stopa rashodi od kamata prosječnakamatonosna pasiva

Slika 8. Pokazatelji marže i prosječnih

kamatnih stopa
 6. SOLVENTNOST BANAKA
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom
aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu, dakle, po tržišnoj cijeni. Nesolventnost
banke predstavlja strukturni problem. Nesolventna banka jeste ona banka kod koje je
formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive. U uslovima nesolventnosti banke, dio
ukupne aktive predstavlja, nekvalitetne, nenaplative ili fiktivne plasmane.
U bankarskom sektoru veoma je bitno napraviti razliku između koncepta likvidnosti i
koncepta solventnosti. Razlikovanje između koncepta likvidnosti i koncepta solventnosti
veoma je bitno u uslovima ulaska banke u zonu neravnoteže bilansa.
Bilansna ravnoteža izražava se jednačinom: A = OI + KF
A – aktiva ili imovina
OI – obaveze ili izvori bankarskih sredstava KF - kapital ili fondovi
Solventna banka može svojom aktivom da pokrije ukupne izvore tj. obaveze uvećane za
sopstveni kapital, zbog čega je osnovni uslov solventnosti izražen odnosom : A > OI
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja
poslovnog statusa u oblku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke. Solventnost je i
mjera sigurnosti za povjerioce, deponente, kao i vlasnike banke, jer je neto aktiva ili kapital
banke garant da će banka moći isplatiti deponente i druge povjerioce, ali i da je očuvan kapital
njenih vlasnika.

6.1. NAČELO SIGURNOSTI I EFIKASNOSTI ULAGANJA

Načelo sigurnosti predstavlja mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u

ugovorenim rokovima, obimu i ostalim uslovima iz ugovora. Banke prije odobravanja kredita
utvrđuju kreditnu sposobnost tražioca kredita, a za dati kredit se obezbjeđuju u odgovarajućim
instrumentima obezbjeđenja povrata kredita. Pri provođenju načela sigurnosti posloavanja
banke bi trebale da obezbijede skladno vođenje poslovne politike banke. Na mikro nivou
likvidnost je indikator poslovne sposobnosti i efikasnosti pojedinačne banke.Značajnije
odstupanje od načela sigurnosti najčešće dovodi do slabljenja finansijskih rezultata ukupne
privrede i njene stabilnosti, što je praćeno nelikvidnošću i ograničavanjem toka reprodukcije
Načelo efikasnosti predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne
projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložiti. Banke će sredstva usmjeriti u projekat
koji će, nakon otplate kredita uspješno poslovati. Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je
rezultat poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška
ponašanja vlasnika, menadžmenta i klijenata banke. Efikasno poslovanje banke ispoljava se
kroz prilagođavanje promjenama uslova poslovanja, tržišnog ambijenta u kojem banka
posluje, zakonske regulative i privrednih tokova.

6.2. NAČELO RENATIBLNOSTI I PROITABILNOSTI

Rentabilnost predstavlja odnos ostvarenog prihoda i ukupnih sredstava koje su angažovane za

ostvarivanje u bankarskim poslovima. Rentabilnost u bankarskom poslovanju ima određene
specifičnosti. Sva sredstva koja se koriste u poslovanju možemo da gledamo kroz ukupne
rashode, i materijalne i finansijske. Na strani prihoda najvećim dijelom se javljaju ptihodi od
kamata i naknada za usluge.
Glavni princip načela rentabilnosti u bankarskom poslovanju jeste taj da ćemo ostvariti što
veću dobit kao razliku između prihoda i rashoda.Načelo rentabilnosti se se ne smije nikada
suprostaviti načelu likvidnosti, Kod načela rentabilnosti zahtijeva se što veći stepen
uposlenosti bankarskih sredstava, dok se kod načela likvidnosti banke raspolaže svim
sredstvima koji su dostupni i raspoloživi.
Profitabilnost je sintetički proizvod poslovanja banaka. Iskazuje se stopom prinosa na
dionički kapital, a samim tim se maksimizira imovina dioničara banke. Sa nečelom
profitabilnosti se ukazuje na uspješnost poslovanja ili na zarađivačku sposobnost banaka.

6.3. POKAZATELJI SOLVENTONOSTI

Osnovna jednačina jeste:

AKTIVA(IMOVINA) JEDNAKA OBAVEZE + kapital
Uslov:
AKTIVA>OBAVEZE
Iz ove jednačine proizilazi:
STEPEN ZADUŽENOSTI JEDNAKO UKUPNE OBAVEZE KROZ UKUPNA AKTIVA
Stepen zaduženosti ne bi trebao biti preko 50%. Bitno je napomenuti da kod analize
finansiranja, likvidnosti i solventnosti preduzeća, optimalna visina potrebnih obrtnih sredstava
kod banaka i osiguravajućih društava je 70 do 90%, dok je kod industrijskih i trgovinskih
preduzeća znatno manja.

7. ANALIZA BANKARSKOG SISTEMA U FEDERACIJI BIH

Upravljanje rizikom likvidnosti je uz kreditni rizik jedno od najsloženijih i najvažnijih
segmenata bankarskog poslovanja. Održavanje likvidnosti u tržišnoj ekonomiji je
permanetntna obaveza banke i osnovna predpostavka za njenu održivost na finansijskom
tržištu. Također, to je jedan od ključnih preduvjeta za uspostavljanje i očuvanje povjerenja u
bankarski sistem u svakoj zemlji. Odlukom o minimalnim standardima za upravljane rizikom
likvidnosti propisani su minimalni standardi koje je banka dužna da osigura i održava u
procesu upravljanja ovim rizikom, odnosno minimalni standardi za kreiranje i provođenje
politike likvidnosti koja osigurava sposobnost banke da potpuno i bez odlaganja izvršava
svoje obaveze na dan dospijeća. Navedeni propisi predstavljaju okvir za upravljanjem
rikizikom likvidnosti i sadrži kvalitativne i kvantitativne odredbe i zahtjeve prema bankama.
Propisani su limiti koje banke trebaju ispunjavati vezano za prosječni dekadni minimum i
dnevni minimum novčanih sredstava u osnosu na kratkoročne izvore, kao i minimalni limiti
ročne usklađenosti dospijeća instrumenata finansnijske aktive i obaveza do 180 dana. Na
osnovu dostavljenog seta izvještaja koji se odnose na segment likvidnosti, te svih ostalih
relevantnih podataka iz drugih izvještaja, kao i ocjene u on site kontrolama adekvatnosti
pozicije likvidnosti banaka i praksi banke u upravljanju izvorima sredstava u odnosu na njen
rizik, analizira se izloženost riziku likvidnosti i likvidnosna pozicija banaka pojedinačno i
ukupnog bankarskog sistema. U posljednje tri godine, po nalogu FBA, banke u Federaciji BiH
provele se intenzivne aktivnosti na poboljšanju ročne usklađenosti finansijske aktive i
obaveza, koja je bila značajno narušena u periodu koji je prethodio, a zbog kreditne
ekspanzije i to dugoročnih kredita, finansiranih iz izvora (najviše depozita) koji nisu bili
adekvatne ročnosti. Provedene aktivnosti i mjere pozivitno su se odrazile na smanjene
debalanse u ročnim profitima stavki aktive i obaveza i postizanje usklađenosti u okviru
propisanih limita.
U strukturi izvora finansiranja banaka u Federaciji BiH najveće učešće od 73,4% imaju
depoziti i uzeti krediti 12,3% koji su sa dužim periodima ročnosti i predstavljaju kvalitetan
izvor za dugoročne plasmane, a značajno su doprinijeli ročnom usklađivanju dospijeća stavki
aktive i obaveza.
S druge strane, ročna struktura depozita je znatno nepovoljnija, iako je već duži period
prisutan trend poboljšanja. Rizik likvidnosti je u uskoj korelaciji s drugim rizicima, a u ovom
slučaju se negativno efektuira na profitabilnost banaka.

Tabela br. 1 Bilans stanja- u 000 KM

Tabela br. 2 sektorska struktura depozita u 000 KM

 Tabela br. 3 Sektorska struktura kredita u 000 KM

8. FEDERALNI POKAZATELJI
Prema podacima Federalne agencije za bankarstvo, ukupna neto aktiva na nivou bankarskog
sektora Federacije BiH, koju čini 15 komercijalnih banaka, na kraju prvog polugodišta
iznosila je 21 milijardu konvertibilnih maraka, za 800 miliona KM ili četiri posto više nego na
kraju prošle godine.

Krediti, sa učešćem od 65,6 posto u strukturi ukupne aktive, također su zabilježili rast u
odnosu na kraj prethodne godine u iznosu od 620 miliona KM ili pet posto. U okviru
sektorskog kreditiranja, u prvom polugodištu 2018. godine prisutno je blago smanjenje učešća
u kreditiranju privatnih preduzeća, dok je učešće u kreditiranju stanovništva ostalo na istom
nivou u odnosu na kraj 2017. godine. Povećanje učešća, pak, prisutno je kod kreditiranja
javnih preduzeća.

Krediti odobreni privatnim preduzećima ostvarili su rast u iznosu od 217 miliona KM ili tri
posto i na dan 30. juni 2018. iznosili su 6,5 milijardi KM, uz učešće u ukupnim kreditima od
47,2 posto. Krediti dati stanovništvu u istom periodu zabilježili su rast od 295 miliona KM ili
pet posto, na 6,7 milijardi KM, sa učešćem od 48,2 posto u ukupnom kreditnom portfoliju.
Učešće loših kredita smanjeno je sa 9,7 na 9 posto – njihovo učešće u kreditima pravnih lica
iznosilo je 10,9 posto, a u kreditima plasiranim stanovništvu 6,9 posto. U valutnoj strukturi
kredita najveće učešće, od 53,5 posto ili 7,4 milijarde KM, imali su krediti s valutnom
klauzulom (euro – 7,3 milijarde KM ili 99 posto, švicarski franak – 59,2 miliona KM ili jedan
posto). Ukupan iznos kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima od 59,2 miliona
KM ima učešće od 0,4 posto u ukupnom kreditnom portfoliu sektora, a cijeli iznos se odnosi
na jednu – Addiko banku.
Krediti u domaćoj valuti bili su na nivou od 45,9 posto ili 6,3 milijarde KM, dok najmanje
učešće, od 0,6 posto ili 76 miliona KM imaju krediti u stranoj valuti (od kojih se 98 posto ili
75 miliona KM odnosi na kredite u eurima). Novčana sredstva banaka u FBiH iznosila su 6,4
milijarde KM ili 30,5 posto ukupne aktive i za 617 miliona KM ili 11 posto su bila veća u
odnosu na kraj 2017. godine.

Depoziti su dostigli iznos od 16,6 milijardi KM, uz ostvareni rast od 789 miliona KM ili pet
posto i ostali su najznačajniji izvor finansiranja, sa učešćem od 78,9 posto u ukupnoj pasivi.
Štedni depoziti, kao najznačajniji i najveći segment depozitnog i finansijskog potencijala
banaka, povećani su za 251 milion KM ili tri posto, na 8,5 milijardi KM.

Od ukupnog iznosa štednje, 46 posto odnosi se na štedne depozite u domaćoj, a 54 posto u

stranoj valuti. Ročna struktura štednih depozita u odnosu na kraj 2017. blago je promijenjena
rastom kratkoročnih depozita za sedam posto ili 295 miliona KM, što je rezultiralo rastom
njihovog učešća za 1,8 procentnih poena, na 55,9 posto.“Dugogodišnji kontinuirani rast i
pozitivni trendovi u segmentu štednje u bankama u FBiH, rezultat su, s jedne strane, jačanja
sigurnosti i stabilnosti ukupnog bankarskog sektora, za šta je od ključnog značaja postojanje
funkcionalne, efektivne i efikasne bankarske supervizije koju provodi Agencija za bankarstvo,
a s druge strane, postojanje sistema osiguranja depozita, čiji je osnovni cilj povećanje
stabilnosti bankarskog, odnosno finansijskog sektora i zaštita štediša“, napominje FBA u
svojoj polugodišnjoj Informaciji o subjektima bankarskog sistema FBiH. Ukupni kapital
banaka u FBiH na kraju prvog polugodišta iznosio je 2,9 milijardi KM, od čega se na dionički
kapital odnose 1,2 milijarde KM. Stopa adekvatnosti kapitala federalnog bankarskog sektora
iznosila je 15,1 posto i u odnosu na kraj prethodne godine zabilježila blagi pad od 0,4
procentna poena, što je rezultat rasta rizične aktive i prve primjene MSFI 9. No, ta stopa viša
je za 25,8 posto od zakonski propisanog minimuma i predstavlja zadovoljavajuću
kapitaliziranost. Likvidnost bankarskog sektora FBiH također se ocjenjuje zadovoljavajućom,
s obzirom na učešće likvidnih sredstava u ukupnoj aktivi i ročnu usklađenost finansijske
aktive i finansijskih obaveza. Svih 15 banaka u sistemu, zaključno sa 30. junom 2018. godine,
iskazalo je pozitivan finansijski rezultat, odnosno dobit u ukupnom iznosu od 174,8 miliona
KM, što je za 23,1 milion KM ili 15,2 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Između privrednog razvoja i finansijskog tržišta postoji visoka međuzavisnost. Privredni

razvoj za posljedicu ima rast dohotka što dovodi do rasta štednje, a time i finansijskog tržišta.
Razvijena, dobro regulirana i stabilna finansijska tržišta su otpornija, i lakše mogu da se
odupru vanjskim udarima. Usklađen razvoj finansijskog tržišta osigurava stabilan privredni
razvoj. Strana ulaganja na dugi rok, na manje razvijenim tržištima, predstavljaju jedan od
načina da se osigura stabilnost i smanji jaz u razvijenosti. Najčešći pokazatelji razvijenosti
finansijskog tržišta su: razvijenost finansijske strukture; razvijenost bankarskog sistema;
razvijenost tržišta kapitala; odnos bankarskog sistema i tržišta kapitala, kao i razvijenost
nebankarskih finansijskih posrednika.

9. ANALIZA POSLOVANJA SBERBANK BANKE

9.1. SBERBANK BANKA

Sberbank je jedna od najstabilnijih finansijskih institucija u svijetu sa tradicijom od 178

godina poslovanja koja nudi proizvode i usluge zasnovane na najvišem kvalitetu i
najsavremenijim tehnologijama. Sberbank BH je članica Sberbank Europe AG koja je
prisutna na 8 tržišta centralne i istočne Evrope: Austriji, Bosni i Hercegovini (Sarajevo i
Banja Luka), Češkoj Republici, Hrvatskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Srbiji. Banka
ima preko 4.000 zaposlenika, posluje sa svojih 188 ogranaka i uslužuje preko 715.000
klijenata (status: YE 2018.). Konstantno rade na unaprjeđenju svoje ponude proizvoda kako bi
pružili vrhunsku uslugu zasnovanu na potrebama klijenata u skladu sa posljednjim trendovima
u bankarstvu. Njima je izazov da u svakom trenutku svojim klijentima mogu ponuditi što
bolje i raznovrsnije finansijske proizvode, i na tom izazovu rade u kontaktu sa svakim
pojedinačnim klijentom. Bankari njeguju individualni pristup svakom klijentu, pružajući im
uslugu koja je posebno kreirana da odgovori na njihove jedinstvene potrebe i očekivanja.
Njihov cilj je da grade trajne, harmonične odnose sa klijentima na način da posvećuju pažnju
njihovim potrebama. Kao Sberbank BH, nastoje da postanu banka koja nikada ne prestaje da
razvija sebe i svoje poslovanje za dobrobit klijenata. Tokom prošle godine indeks snage
Sberbank brenda je porastao sa 90 na 93 poena, dok je vrijednost brenda porasla sa 11.6 na
12.4 milijardi dolara. Međunarodna agencija Brand Finance je objavila rangiranje vodećih
brendova za 2018. godinu, pri čemu je Sberbank po prvi put prepoznata kao najsnažniji
bankarski brend u svijetu.
9.2. VIZIJA SBERBANK BANKE

Mijenjamo način na koji doživljavate bankarstvo.

9.3. MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE

Osnovna pretpostavka projiciranog rasta u Bosni i Hercegovini se tiče ekonomskih kretanja u

okruženju i to prije svega u smislu promjena izvozne tražnje, te inostranog finansiranja
finalne potrošnje i investicija. Unutrašnje pretpostavke podrazumjevaju uobičajeni nivo
političke stabilnosti, uz postepeno poboljšanje poslovnog okruženja. Osnovni scenarij
podrazumijeva aranžman sa MMF-om koji bi pored direktnog uticaja na budžete trebao
otvoriti vrata drugih međunarodnih finansijskih institucija u cilju finansiranja povećanja
javnih radova. S druge strane, uspješna realizacija tog aranžmana u velikoj mjeri ograničava
projicirani rast javne potrošnje i javnih rashoda uopšte. Rast je također projiciran uz
pretpostavku odsustva elementarnih nepogoda u smislu poplava ili suša koje bi mogle
značajno uticati na poljoprivrednu proizvodnju, te proizvodnju električne energije. Konačno,
projekcija podrazumijeva povećanje svjetskih cijena koje bi pored porasta cijena bh. izvoza i
uvoza trebalo zaustaviti deflaciju iz prethodnog perioda.

Ključni indikatori

Najveće vanjskopolitičko pitanje za Bosnu i Hercegovinu u predstojećem periodu od 2019. do

2023. godine biće napredak (ili njegov izostanak) prema članstvu u EU. Iako je Bosna i
Hercegovina podnijela svoj zahtjev 2016. godine, napredak je bio spor zbog nedostatka
konsenzusa među bh. političarima i složene institucionalne strukture zemlje. U decembru
2016. godine Evropska komisija je izdala upitnik putem kojeg će ocijeniti spremnost Bosne i
Hercegovine za dobivanje statusa kandidata za EU - prvog koraka u procesu pridruživanja.

Vladini zvaničnici na entitetskom nivou su se borili u koordiniranju svojih odgovora, a

odgovore su konačno podnijeli u februaru 2018. godine. Komisija 1 Smjernice ekonomske i
fiskalne politike za period 2018. – 2020., Federalno ministarstvo finansija 2 Country Report,
Bosnia and Herzegovina, Economist Intelligence Unit, 20 Cabot Square, London E14 4QW,
United Kingdomje u junu uputila dodatnih 600 pitanja bh. Vlastima. Centralna banka Bosne i
Hercegovine provodi režim valutnog odbora, pri čemu je konvertibilna marka vezana za euro
po stopi od 1,96 BAM za 1 EUR. Banka stoga na raspolaganju ima nekoliko alata monetarne
politike. MMF insistira na tome da valutni odbor ostane, a da EFF pomogne u podupiranju
kursne stope. U julu 2016. godine Centralna banka je uvela negativne kamatne stope na
rezerve poslovnih banaka koje prelaze obaveznu stopu rezervi od 10%, s ciljem jačanja
kreditiranja od strane poslovnih banaka. Stopa je određena u iznosu od 50% od stope depozita
Evropske centralne banke. Rast kredita se u 2017. godini povećao i dosegao 7,1%, u
usporedbi s 1,9% u 2016. godini. Nešto od toga može se pripisati snažnijem padu kamatne
stope u 2017. godini u usporedbi s 2016. godinom. Trend rasta je zabilježen i u 2018. godini,
te je u prva tri kvartala 2018. godine zabilježen rast kredita od 6,6%. Realni BDP je prema
podacima Agencije za statistiku BiH (BiH AS) porastao za 3,4% u 2017. godini. Uvoz roba i
usluga realno je porastao za 6,3%, djelujući kao prigušivač rasta. Realni BDP porastao je za
2% na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2018. godine, a u drugom kvartalu je porastao na
3,5% na godišnjem nivou, čime je ukupni realni rast BDP-a u prvoj polovini 2018. godine
iznosio 2,8%. Potrošnja je iznimno važan pokretač privrednog rasta u zemlji. Iako se državna
potrošnja u prvih šest mjeseci smanjila za 0,3% na godišnjem nivou, potrošnja kućanstava
porasla je za 3,4%. Industrijska proizvodnja je u toku godine usporila; indeks industrijske
proizvodnje BiH AS (prilagođen radnom danu) porastao je za 2,4% na godišnjem nivou u
prvih devet mjeseci 2018. godine u usporedbi s rastom od 5,1% u cijeloj 2017. godini. Snažan
rast proizvodnje električne energije bio je neutraliziran usporavanjem u rudarskoj proizvodnji
i blagim smanjenjem proizvodnje.

U 2018. godini procjenjuje se realni rast BDP-a od 2,8% zbog oporavka javnih investicija.
Oslobađanje druge tranše sredstava MMF-a nakon odgođene prve revizije EFF-a trebalo bi
pomoći u poticanju javnih ulaganja. Infrastrukturni projekti, kao što je autocesta na Koridoru
Vc, za koju je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dala BiH 700 miliona eura (840
miliona američkih dolara) u periodu od 2018. do 2020. godine. Privatna potrošnja i dalje će
biti najveći doprinos privrednom rastu, potaknuta snažnim rastom potrošačkih kredita i
povećanjem realnih dohodaka kao posljedicom rasta realnih plaća za koje očekujemo da će u
2018. godini porasti za 1,3%.Vjeruje se da će potrošačke cijene u 2018. godini porasti u
prosjeku za 1,1%, potaknute višim globalnim cijenama nafte. Inflacija na mjesečnom nivou je
u februaru iznosila 1%, ali je u martu i julu u prosjeku pala na samo 0,08%. Ova će godina
biti druga uzastopna godina porasta cijena nakon inflacije u periodu 2014 - 2016 godine. Iako
je čvrsta inflacija troškova hrane i komunalnih usluga povećala pritisak na cijene, to je
neutralizirano naglim smanjenjem cijena odjeće i obuće. Tekući račun Bosne i Hercegovine
tipično ima veliki trgovinski deficit, djelomično neutraliziran skromnim viškom usluga i
značajnijim viškom sekundarnog dohotka koji se sastoji od značajnih priljeva doznaka. U
2017. godini izvoz robe (u uvjetima konvertibilne marke) povećao se za 17,4% u odnosu na
nivo iz 2016. godine, a robni uvoz se povećao za 12,2%. Prethodno navedena kretanja mogu
se očekivati ukoliko se ne desi neki od sljedećih događaja: turbulencija u funkcionisanju
ekonomija glavnih trgovinskih partnera BiH, naglo povećanje izvoznih i uvoznih cijena
glavnih robnih kategorija izvoza i uvoza, smanjenje industrijske proizvodnje, investicija,
potrošnje, ali i novih elementarnih nepogoda, ili bilo čega drugog što bi uticalo na pogoršanje
vanjskotrgovinske razmjene.

9.4. KLJUČNI POKAZATELJI

9.5. POSLOVANJE SA STANOVNIŠTVOM

U segmentu poslovanja sa stanovništvom tokom 2018. godine, ključni ciljevi su bili u skladu
sa ključnim fundamentima Banke i to: povećanje baze klijenata, zadovoljstva klijenta i
pružanja proizvoda i usluga sa ekstra sastojkom. Kao i tokom prethodne godine, rast baze
primarnih klijenata i promocija paketa računa, te debitnih i kreditnih kartica su bili fokus rada.
U toku godine ostvaren je rast paketa od 14%. Istovremeno, postignut je rast kreditnih kartica
od 19%, i debitnih kartica od 13% u odnosu na prethodnu godinu.Fokus depozitnog
poslovanja, kao i prethodnih godina, je bila retencija postojećih depozita i prikupljanje novih,
s ciljem stabilnosti ovih izvora i njihovog utjecaja na formiranje cijena. Kao rezultat
aktivnosti i dugogodišnje podrške klijenata koji povjeravaju svoju imovinu na čuvanje, u toku
godine je ostvaren rast depozitnog portfolija od 50,5 miliona BAM, što predstavlja rast od
10,65%.Ukupni iznos depozita od klijenata zaključno sa 31.12.2018. godine iznosio je 524,60
miliona BAM.

 KREDITI

Najzastupljeniji proizvodi u toku godine su bili zamjenski i gotovinski krediti, te stambeni i

hipotekarni krediti. Posebno smo ponosni na proljetnu kampanju „Extra za tebe“ čiji rezultat
je realizacija od 40 miliona BAM.

 KARTICE

Prethodnu godinu u domenu kartičnog poslovanja su obilježila četiri nova proizvoda. U toku
godine su lansirane Prepaid poklon kartica, Prepaid dopunjiva kartica i prva kobrendirana
Prepaid poklon kartica na tržištu u saradnji sa Sarajevo City Centrom.U mjesecu decembru
2018. godine, u Narodnom pozorištu Sarajevo, predstavljena je Premium kartica, sa concierge
uslugom, i nizom drugih pogodnosti za klijente.

 PODUZETNICI
Osnovni cilj Banke u segmentu poduzetničkog bankarstva u 2018. godini je bio rast baze
primarnih klijenata, te stabilan rast kreditnog portfolia klijenata uz povećanje udjela
kratkoročnih kredita u ukupnoj strukturi istog. U svrhu navedenog su kroz brojne aktivnosti
poboljšali i ubrzali procese te unaprijedili ponudu proizvoda. Kao rezultat rada, udio
primarnih klijenata u ukupnoj bazi aktivnih klijenata je preko 90%, dok je broj klijenata
povećan za 8,55%.

9.6. POSLOVANJE SA PRAVNIM LICIMA

U segmentu Poslovanja sa pravnim licima 2018. godina je zabilježena kao jedna od

uspješnijih poslovnih godina s obzirom na unapređenje poslovnih rezultata, posebno imajući u
vidu sve prisutne izazove na tržištu u dijelu niskih kamatnih stopa, ali i visoku likvidnost
bankarskog sektora.

Kreditni portfolio je u toku 2018. godine imao stabilno kretanje, te je na kraju godine iznosio
448,68 mn BAM, što predstavlja porast od 3% u odnosu na kraj prethodne godine.

Volumen garancija, zahvaljujući kvalitetu i brzini realizacije naših usluga, na dan 31.12.2018.
godine iznosi 108,9 mn BAM, što predstavlja porast od 41,5% u odnosu na kraj prethodne
godine, odnosno povećanje za 31,93 mio BAM.Sberbank BH bilježi i rast portfolia garancija
sa 1,6% na 9,1% u ukupnom bankarskom sektoru od 2Q 2012 - 2Q 2018.

10. POSLOVNA KORESPODENCIJA

Šumonja štampa
Gospođica Envera Avdić 28. novembra 2019
Direktor prodaje
Kotromanićeva 28
71000 Sarajevo

PREDMET: Vaš predračun za SL 3490

Poštovana gospođice Avdić,

Hvala vam na ponuđenim cijenama za štampanje 2500 prospekata.

Samo jedno mi smeta. Cijena.

Kao što Vam je poznato, prije preseljenja sam radila sa Vašom podružnocom iz Sarajeva.
Prije tri mjeseca smo im poslali potpuno istu porudžbinu za isti projekt. Isti je broj stranica,
ista je kvaliteta papira i količina je ista. Zašto je onda cijena kod Vas za 20% veća.

Sa poštovanjem,

Elma Kulenović
Direktor proizvodnje
Elektronbon d.o.o.
Gospodin Stefan Bašić 13. mart 2018
Referent prodaje
Ulica Maršala Tita 95
Sarajevo 71000

PREDMET: Naša narudžba br. 12745

Poštovani gospodine Bašiću,

uz pismo Vam šaljemo i kopiju uplate na 133.846,00 KM za plaćanje naše naruđbe br 12745.
Molimo da nam najkasnije do ponedeljka, 22. marta 2018. dostavite robu zapakovanu u
kartonske kutije, složene na palete i omotane folijom. Adresa za dostavu: PCL terminal d.o.o.
Jošanička 5, 71320 Vogošća. Molimo Vas da nas što prije obavjestite o datumu isporuke.

Puno hvala na saradnji.

Sa poštovanjem,

Ena Pidro
Nabavno odjeljenje
11. KNJIGOVODSTVO
1. Prilikom osnivanja d.o.o vlasnik je unio sljedeću imovinu: novčani iznos od 203.000,
poslovni prostor procijenjene vrijednosti 200.000, te računalo procijenjene vrijednosti 3.000

100 900 031

(1)203.000 203.000 (1) (3) 3.000

200.000 (2)
3.000 (3)
12. PRIVREDNA MATEMATIKA
1. 10 radnika završi neki posao za 60 sati. Za koliko će sati obaviti isti posao 20 radnika?

10 radnika 60 sati
20 radnika x sati

10 x X = 60 x 20
x = 60 x 10
20

X=30

Zaključak: Ako 10 radnika neki posao završi za 60 dana, taj isti posao će 20 radnika završiti
za 30 dana.
13. FINANSIJSKA MATEMATIKA
1. Dužnik je pozajmio početkom 2005. godine 3800 KM i 6500 KM krajem 2006. on se
dogovorio sa povjeriocem da sve svoje dugove otplati tako što će dekurzivno tromjesečno
uplačivati po 220 KM od početka 2006. do početka 2011. godine, a ostatak duga isplatiti u
dvije jednake rate i to jedna početkom 2010. a druga krajem 2011. godine. Koliko iznosi
svaka od te dvije rate ako je u svim obračunima kapitalisanje tromjesečno i godišnja kamatna
stopa:

4,9%. 3.800xr^28+6500xr^20=220xr^23+220xr^22+...+220xr^4+Kxr^8+K
3.800xr^28+6500xr^23=220xr^4x(r^19+r^18+...r+1)+Kx (r^8+1)
3.800xr^28+6500xr^23=220xr^4x (r^20-1)/(r-1) +Kx (r^8+1),
gdje je r=1+4,9/100x4 =1.01225
Ako uvedemo oznake A=3.800xr^28, B=6500xr^20, C=220xr^4 i D=(r^8+1), tada je
A+B=C+K+D, odnosno
A+B+C) = (5343,6941+8292,1865+5198,8537) = 4013,22 KM
D 2,102306285
14. PRAKTIČNA NASTAVA
1. Izvršena je nabavka trgovačke robe od dobavljača. Kalkulacija ima sljedeće elemente
(finansijski);

1.nabavka vrijednosti bez PDV-a 28.500 KM

2.PDV na fakturi dobavljača 4.800 KM
3.ukalkulisana marža 5.000
4.osnovica za PDV 43.450 KM
5.ukalkulisani PDV 5.500 KM
6.maloprodajne vrijednosti (1+3+5) 39.000 KM

Rb Opis Konto Duguje Potražuje

1. Zaduženje maloprodaje 133 39.000
Ukalkulisani PDV
2. Ukalkulisani PDV 137 5.000
3. Ukupni PDV 138 5.500
4. Obaveze prema 260 4.800
5. Dobavljačima 432 43.345
 15. ZAKLJUČAK
Na osnovu teoretske i praktične analize poslovanja vidljivo je da banke u svom poslovanju
osim nastojanja da maksimiziraju profit, moraju se obavezno pridržavati i načela likvidnosti i
sigurnosti, kao osnove za izgradnju i očuvanje povjerenja. Koje od bankarskih načela će se
naći na prvom mjestu zavisi od toga šta banka smatra svojim primarnim ciljem. Dugo se
smatralo da je osnovno načelo tj. prioritetno načelo profitabilnosti, ali iskustva dokazuju da
nijedno, pa ni ovo načelo ne smije se suprotstaviti načelu likvidnosti i sigurnosti. Dakle,
banka je likvidna ako je u stanju da nesmetano obavlja kreditnu aktivnost i da izmiruje
dospjele obaveze uz zadržavanje potrebne rezerve likvidnosti. Obaveza banaka je da dnevno
vrše usklađivanje rokova datih kredita sa rokovima preuzetih obaveza.

Prilikom analize poslovanja Sberbank banke ocijenjeno je da je banka u dosta dobrom

položaju na bosansko-hercegovačkom tržištu. Tokom 2016. godine vrijednost Sberbank
brenda je povećana za 33% na 9.1 milijarde američkih dolara. Sberbank je popravila svoju
poziciju među globalnim bankarskim brendovima prema ocjeni Brand Finance, koji definiše
vrijednost poslovnih brendova. Sberbank je jedini ruski brend u top 100 bankarskih brendova
i jedini ruski bankarski brend među top 500 brendova prema rangranju Brand Finance Global.
Sberbank je na šestom mjestu među evropskim bankama, a na dvadeset četvrtom mjestu u
poretku svjetskih banaka. Značajno je napomenuti da se dobro postignuti rezultati ne bi
ostvarili bez opredjeljenja klijenata za proizvode i usluge Sberbank BH koji su omogućili da
se razvijaju i unaprjeđuju. Klijent je u centru svih njihovih aktivnosti i cilj im je iznenaditi i
oduševiti klijente kvalitetom svojih usluga. Ulažu značajne napore da stvore banku u koju se
klijenti sa radošću vraćaju. Grade Banku koja nadmašuje očekivanja klijenata. Poseban
doprinos uspjehu Banke su dali svi zaposlenici koji su uložili dosta truda u ostvarene
rezultate. Pokazali su visok stepen profesionalnosti, timskog duha i posvećenosti uspjehu
Banke.
16. LITERATURA
1. Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. (2020). O Subjektima
bankovnog sistema FBiH sa stanjem na dan 30.09. 2020.
2. Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Bankarski i
financijski sektor
3. Analiza uspješnosti poslovanja banaka (na primjeru konkretne banke). (2013). Zenica.
Ekonomski fakultet u Zenici
4. Babaić, M. (2021). „Analiza uspješnosti poslovanja banaka“, Zagreb. Ekonomski
fakultet u Zagrebu. Diplomski rad
5. Bakić, S. (2020). Pozicija banaka sa aspekta analize finansijskih pokazatelja. Novi
Sad, Univerzitet u Novom Sadu. Orginalni naučni rad
6. Ćirović, M. (2012). „Bankarstvo“.
7. Fučkan, Đ., Sabol, A.(2013.), Planiranje poslovnih dometa, Zagreb, Hum naklada
d.o.o.
8. Gregurak, M., Vidaković, N. (2011). Bankarsko poslovanje. Zagreb.
9. Kapor, P. (2005). „BANKARSTVO sa osnovama bankarskog poslovanja i
međunarodnim bankarstvom“, Megatrend Bgd.
10. Pavković A. (2003). Vrednovanje uspješnosti poslovnih banaka. Magistarski rad,
Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb
11. Porter, M.E. (2008). Konkurentska prednost: postizanje i održavanje vrhunskog
poslovanja, Masmedia, Zagreb
12. Rose, P. (2005). „Menadžment komercijalnih banaka“, Zagreb. IV izdanje
13. Rose, P.S, Hudgins, S.C. (2015). Upravljanje bankama i financijske usluge. Zagreb
14. Rovčanin, A. (2010). „Upravljanje finansijama“, Sarajevo. Ekonomski fakultet u
Sarajevu, V.izdanje.
15. Službene novine Federacije BiH, broj 27/17 /12.4.2017./. Zakon o bankama Federacije
Bosne i Hercegovine
16. Vesić, T. (2021). Analize i perspektive razvoja bankarskog sektora u zemljama
Zapadnog Balkana sa posebnim osvrtom na predviđanje kretanja problematičnih
kredita. Beograd. Univerzitet Singidunum department za posdiplomske studije.
Doktorska diseratacija