Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 41

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“ Olovo

Ekonomska tehnička škola

MATURSKI RAD

(TEMA RADA)

„ŽIVOTNO OSIGURANJE“

Učenik: Kadrić Faris, IV Mentor:


Prof. Manso Elmedina

Olovo, april/travanj 2023. godine


Sadržaj

1. UVOD...................................................................................................................................................1
2. DEFINISANJE OSIGURANJA...........................................................................................................2
2.1. VRSTE OSIGURANJA................................................................................................................3
2.2. ZADACI, FUNKCIJE I OSNOVNI ELEMENTI OSIGURANJA...............................................6
3. RIZICI KOJI SE POKRIVAJU ŽIVOTNIM OSIGURANJEM..........................................................9
3.1. RIZIK PRERANE SMRTI............................................................................................................9
3.2. RIZIK DUGOVJEČNOSTI.........................................................................................................10
4. UTVRĐIVANJE POTREBNOG IZNOSA ŽIVOTNOG OSIGURANJA........................................11
4.1. VRSTE PROIZVODA ŽIVOTNOG OSIGURANJA.................................................................12
4.1.1. PRIVREMENO ILI TEMPORARNO ŽIVOTNO OSIGURANJE.....................................13
4.1.2. DOŽIVOTNO ILI TRAJNO ŽIVOTNO OSIGURANJE....................................................13
4.1.3. UNIVERZALNO ŽIVOTNO OSIGURANJE.....................................................................14
4.1.4. VARIJABILNO ŽIVOTNO OSIGURANJE.......................................................................15
4.1.5. VARIJABILNO UNIVERZALNO ŽIVOTNO OSIGURANJE..........................................15
4.1.6. DAROVNO ŽIVOTNO OSIGURANJE..............................................................................15
4.1.7. RENTA OSIGURANJE.......................................................................................................16
5. FAKTORI KOJI DETERMINIŠU ZASTUPLJENOST ŽIVOTNOG OSIGURANJA UNUTAR
PRIVREDE.............................................................................................................................................18
5.1. STEPEN RAZVIJENOSTI SOCIJALNOG OSIGURANJA......................................................18
6. NAJZNAČAJNIJI PROIZVODI NA TRŽIŠTU................................................................................19
7. POTEŠKOĆE KOD IZBORA PROIZVODA I OSIGURAVATELJA.............................................21
8. OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI....................................................................................24
8.1. STANJE I PERSPEKTIVE.........................................................................................................24
8.2. ŽIVOTNO OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI..........................................................26
9. PRIMJER GRAWE OSIGURANJE..................................................................................................27
10. POSLOVNA KORESPODENCIJA.................................................................................................29
11. KNJIGOVODSTVO.........................................................................................................................32
12. PRIVREDNA MATEMATIKA.......................................................................................................34
13. FINANSIJSKA MATEMATIKA.....................................................................................................36
14. PRAKTIČNA NASTAVA...............................................................................................................38
15. ZAKLJUČAK...................................................................................................................................40
16. LITERATURA.................................................................................................................................41
1. UVOD
Svrha zaštite od prirodnih sila, slučajnosti i drugih opasnosti je osiguranje sigurnosti i
sigurnosti ljudi i njihove imovine. Ovo je teško učiniti na individualnoj osnovi, ali se to može
učiniti bolje sa zajednicom koja cijeni dijeljenje i pomaganje jedni drugima. Osiguranje je
način da se zaštitite od stvari koje se mogu dogoditi, kao što je gubitak kuće ili novca. Postoji
mnogo stvari koje mogu doprinijeti strahu i nesigurnosti, uključujući promjene u životnim
uslovima, razvoj novih tehnologija i povećanje u broju opasnih zanimanja. Ove stvari zajedno
povećavaju vjerovatnoću da će ljudi iskusiti strah u svom svakodnevnom životu. Osim
materijalnih dobara koje imamo, također moramo biti pažljivi u pogledu života koji živimo.
Znamo da je ljudski život veoma dragocijen i da ne možemo da kontrolišemo koliko će trajati,
ali zato možemo preduzeti korake da zaštitimo sebe ili svoje najmilije, a zatim imati zaštitnu
mrežu u slučaju da nam zatreba u budućnosti. Čini se da se osiguravajuća društva takmiče u
poslovanju nudeći svojim klijentima najbolje moguće uslove za osiguranje rizika, ali i
mogućnost da osiguraju nove rizike koji se obično nalaze u određenom vremenu i na
određenom mjestu. Međutim, život je i dalje glavni fokus osiguranja, koje je vrijedno i uvijek
će imati potrebu za njim. Osiguranje je način upravljanja rizikom, prvenstveno radi smanjenja
finansijskih gubitaka. Osiguranje je prenos rizika sa osiguranika na društvo za osiguranje, uz
plaćanje premije osiguranja. Osiguranje, izbjegavanje, ublažavanje i prijenos rizika smanjuju
neizvjesnost pojedinaca i organizacija. Osiguranje omogućava inteligentno upravljanje
rizicima, postizanje stabilnosti i razvoja. Životno osiguranje je kombinacija osiguravajuće
zaštite i štednje, koja osigurava porodičnu i ličnu finansijsku sigurnost. Životno osiguranje je
dokazan i prihvaćen oblik osiguranja i štednje u svim razvijenim zemljama Evrope i svijeta.
Pri opisivanju načina života, uobičajeno je koristiti riječi kao što su dinamičan i nepredvidljiv.
U suprotnosti sa našim načinom života jedna je od temeljnih ljudskih potreba – potreba za
sigurnošću i stabilnošću. Miran san i sigurnost svako pokušava ostvariti na svoj način. Tokom
cijelog perioda štednje vaš život je osiguran. U slučaju smrti osiguranika, osiguranje zbrinjava
članove njegove porodice i isplaćuje cjelokupnu osiguranu sumu a ne samo onaj dio koji je do
tada uplaćen, što predstavlja osnovnu razliku u odnosu na štednju u bankama. Životno
osiguranje je tu da se finansijski pobrine i za vas, tako što predstavlja dodatni izvor prihoda.
Po isteku osiguranog perioda uplaćeni novac uvećan za dobit može se podići ili pretvoriti u
doživotnu rentu i tako omogućiti bolji životni standard. Nažalost, kod nas, ali i u zemljama
okruženja, životno osiguranje, još uvek nije dostiglo potrebnu važnost za pojedinca.
2. DEFINISANJE OSIGURANJA

Osiguranje kao pojam je veoma teško definisati, jer na neki način svi mi imamo različita
mišljenja i percepije šta nam to osiguranje treba obezbijediti. Općenito riječ osiguranje treba
da označava sigurnost, pružanje sigurnosti, te povjerenje u nešto ili nekog. Navedeni razlozi
ujedno su i uzroci zašto kroz dugi historijski razvoj osiguranja postoji više njegovih definicija
i teorija ovisno o elementima koji su u njima obuhvaćeni. Može se reći da su te definicije
djelimično nepotpune jer im često nedostaje element ljudskog faktora ili nisu obuhvaćene
štete i gubici već potrebe. Često nije navedeno da to ne mora biti negativan događaj kako bi se
osigurana suma isplatila, npr. osiguranje za slučaj doživljenja, kod kojeg se osigurana svota
isplaćuje ukoliko osiguranik doživi određenu životnu dob što nije negativan događaj.

Problem pri definisanju osiguranja kao pojma nastaje zbog činjenice da je to


mulitidisciplinarna nauka, koja je istovremeno ekonomska, pravna i tehnička. Ukoliko
razmotrimo osiguranje sa navedenih aspekata, možemo reći da sa ekonomskog aspekta
predstavlja posao na osnovu kojeg se osiguravač obavezuje da osiguraniku isplati naknadu
ukoliko nastupi osigurani slučaj, sa pravnog aspekta proučava prava i obaveze ugovornih
strana, te sa tehničkog aspekta je matematičko – statistička kategorija koja se ispoljava kroz
raspoređivanje rizika na mnoštvo osiguranika i nivelisanje na znatno nižem nivou.

Dalje postoje subjektivne i objektivne teorije pri definisanju osiguranja. Subjektivne teorije se
baziraju na subjektu kojem se nadoknađuje gubitak ili čije se potrebe zadovoljavaju, dok
objektivne teorije nemaju u vidu povezivanje pojedinačnih privrednih osiguranika, već
povezivanje objekata osiguranja, tj. povezivanje rizika u cilju njihovog izravnanja. Također
postoji i grupa definicija koje u prvi plan ističu statističku zakonitost u osiguranju, te prema
Šofton-u osiguranje predstavlja nadoknadu djelovanja štetnog događaja na imovinu čovjeka
kroz uzajamnost, organizovanu prema zakonima statistike. Nedostatak navedene definicije je
taj što je preuska i jednostrana.

Definicija osiguranja prema njemačkom klasiku u nauci osiguranja Manes-u glasi:

„Osiguranje je uzajamno namirivanje potreba mnogobrojnih i na isti način ugroženih


subjekata, a koje nastaju slučajno i daju se procijeniti.“ 1

1
Dr. Sc. Mile Bijelić, Zagreb 2002., str. 25
Na osnovu Rječnika osiguranja, osiguranje se definiše:

„U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu
uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje
ugrožavaju imovinu i osobe.“

Bitno je reći da bez obzira kako definišemo osiguranje potrebno je da pri tom definisanju
naglasimo neke momente i to:

Princip uzajamnosti (solidarnosti)

 Da osiguranje može postojati samo ako postoji zajednica rizika


 Da po naknadi se osiguranje razlikuje od drugih vidova privrednih djelatnosti koje
nisu zasnovane na principu naknade već, npr. na prinudi.2

Na osnovu do sada iznesenog možemo zaključiti da osiguranje ima specifične


karakteristike, kao što su:

 Postojanje osiguranog rizika kao mogućnosti i vjerovatnoće nastupanja osiguranog


slučaja koji može imati neku posljedicu,
 Preraspodjela štete u vremenu,
 Isplaćivanje naknada iz osiguranja ukoliko nastupi osigurani slučaj,
 Zadovoljavanje objektivne potrebe fizičkih i pravnih lica za pokriće moguće štete itd.

2.1. VRSTE OSIGURANJA

U teoriji i praksi poznate su i moguće različite podjele osiguranja. Danas je prihvaćena


podjela osiguranja na poslove životnog i poslove neživotnog osiguranja. U nastavku su
navedeni neki kriteriji za podjelu osiguranja, a to su:3

a) Način pokrića rizika. Prema ovom se kriteriju osiguranja može se podijeliti na:

 premijsko osiguranje
 uzajamno osiguranje (engl. Mutual or proprietary indemnity insurance) socijalno
osiguranje

2
Dr. Predrag Šulejić, Beograd 2006., str. 42
3
Sanja Andrijašević, Vladimir Petranović, Zagreb 1999., str. 95.
Za premijsko je osiguranje karakteristično formiranje sredstava osiguranja unaprijed za
razdoblje trajanja obveza iz osiguranja. Po elementu premije, koja se određuje prema veličini
rizika i uplaćuje unaprijed, to se osiguranje razlikuje po sadržaju i nazivu od drugih oblika
ekonomske zaštite.

Kod uzajamnog osiguranja članovi uzajamne rizične zajednice unaprijed se obavezuju da na


kraju ugovorenog razdoblja utvrde ukupni iznos svih šteta za koje su ugovorili zajedničko
pokriće i raspodjelu. Prema tome, sredstva se ne stvaraju unaprijed, uplaćuju se akontacije i
nijedan član ne zna koliko će iznositi njegov doprinos u zajedničkoj šteti uzajamne zajednice.
Tako su članovi izloženi opasnosti da im nastala šteta ne bude pokrivena ako se od članova ne
prikupe potrebna sredstva. Dakle, u uzajamnom osiguranju početna je uplata zapravo
akontacija, a konačni se doprinos ili udio svakog člana rizične zajednice utvrđuje i uplaćuje na
kraju ugovorenog trajanja, tj. Unatrag, kada je poznata ukupna šteta za sve članove uzajamno
udružene u tu zajednicu, dakle, prema ukupnoj šteti određuje se i konačni doprinos svakog
pojedinog člana do visine potrebnog ukupnog iznosa.

Socijalno osiguranje obuhvaća različite oblike socijalne zaštite. Sredstva se prikupljaju


doprinosom koji se određuje na osnovi visine primanja osiguranika i nema obilježja premije
jer se ne utvrđuje veličina rizika.

b) Način sklapanja ugovora. Prema načinu sklapanja ugovora osiguranje može biti:

 dobrovoljno
 obavezno

Obavezna osiguranja su ona koja ugovorne strane moraju zaključiti po sili zakona, dok su
dobrovoljna sva ostala u kojima su ugovorne strane slobodne u njihovom zaključivanju.

c) Predmetu osiguranja. Prema predmetu osiguranja može se govoriti o:

 osiguranju transporta i kredita


 osiguranju imovine u širem smislu
 osiguranju osoba

d) Srodnosti rizika koje pokrivaju. Osiguranje se može podijeliti u sljedeće


grupacije i grupe osiguranja:
I. grupacija osiguranja imovine

- grupa osiguranja civil

- grupa osiguranja životinje

- grupa osiguranja usjevi

- grupa osiguranja industrija

II. grupacija osiguranja motornih vozila

- grupa osiguranja kasko

- grupa osiguranja automobilske odgovornosti

III. grupacija osiguranja transporta i kredita

- grupa osiguranja kargo

- grupa osiguranja kasko

- grupa osiguranja kredit

IV. grupacija osiguranja osoba

- grupa osiguranja nezgoda

- grupa osiguranja život

Svaka grupa osiguranja u okviru određene grupacije osiguranja obuhvaća određene vrste
osiguranja. Svaka je vrsta osiguranja predmet poslovanja jedne od skupina osiguranja. Ako se
pojavi neka nova vrsta osiguranja, kojom se prije osiguravatelj bavio, ista se razvrstava po
načelu srodnosti predmeta i rizika u jednu od grupa osiguranja.

e) Osiguranje imovine može se podijeliti i na:

- osiguranje stvari
- osiguranje imovinskih interesa

U osiguranje stvari ulaze osiguranja kod kojih je predmet osiguranja stvar, odnosno objekat.
Osiguranje imovinskih interesa obuhvaća osiguranja kod kojih zbog nastupa osiguranog
slučaja nastaje imovinska šteta, odnosno gubitak za ugovaratelja osiguranja.

f) U razvijenim zemljama (posebno prekomorskim) koristi se podjela osiguranja


na:

- pomorska

- nepomorska

- životna

Sami nazivi upućuju koje vrste osiguranja pripadaju kojoj od navedenih grupa osiguranja.
Koristi se u zemljama u kojima su izuzetno razvijena pomorska osiguranja ili u središtima
koja se pretežno bave poslovima reosiguranja (London i dr.)

g) Prema kriteriju tko je ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik:

- osiguranje pravnih osoba

- osiguranje fizičkih osoba.

U osiguranju pravnih osoba spadaju sva osiguranja u kojima su osiguranici pravne osobe bez
obzira na oblik vlasništva, dok u osiguranju fizičkih osoba spadaju sva osiguranja u kojima su
osiguranici građani. U nekim vrstama osiguranja pojavljuju se kao osiguranici samo pravne
osobe, u nekima samo fizičke, a u većini obje kategorije osiguranika.

h) Prema kriteriju strukture premije osiguranja se mogu podijeliti na:

- rizikom osiguranja, u kojima je tehnička premija proporcionalna s rizikom premijom

- mješovita osiguranja, u kojima se premija sastoji od štedne premije i rizikom premije


(u osiguranju života)

i) Prema kriteriju bilanciranja poslova osiguranja i utvrđivanja poslovnog


rezultata sva se osiguranja mogu podijeliti na:

- neživotna

- životna
2.2. ZADACI, FUNKCIJE I OSNOVNI ELEMENTI OSIGURANJA

Kao i sve druge djelatnosti i osiguranje ima svoje zadatke, osnovni zadatak osiguranja jeste da
brojne opasnosti kojima su izloženi osiguranici preraspodijeli na sve osiguranike i da u skladu
sa zaključenim ugovorom o osiguranju osiguraniku ili oštećeniku isplati odgovarajuću
naknadu za pretrpljenu štetu ili odgovarajuću svotu u zavisnosti od tipa osiguranja. Da bi neki
događaj u osiguranju bio osiguran on mora biti slučajan tj. neizvjestan, te rizik i šteta moraju
biti procjenjivi.

Postoje dvije grupe funkcija osiguranja i to osnovne i ostale funkcije. U osnovne funkcije
osiguranja ubrajamo funkciju naknade štete i isplate osiguranih iznosa, koja podrazumijeva
pružanje ekonomske zaštite od rizika koji ugrožavaju osobu i imovinu, te funkcija preventive,
koja postoji ukoliko je predviđeno formiranje takvog fonda na osnovu izdvajanja određenog
iznosa sredstava iz bruto premije za finansiranje navedenih mjera. Pored osnovnih postoje i
ostale funkcije gdje se ubrajaju socijalna, razvojna i antiinflacijska funkcija. Svaka od
navedenih funkcija ima svoj specifični značaj. Za socijalnu funkciju je karakteristično da što
je razvijenije osiguranje manja je eventualna obaveza države da pruža razne vrste ekonomske
pomoći pojedincima i pravnim subjektima zbog nastupa štetnih događaja. Razvojna funkcija
podrazumijeva daljnje ulaganje sredstava kojima raspolaže osiguravajuće društvo, dok je
antiinflacijska funkcija značajna u zemljama u tranziciji ili u zemljama gdje visina inflacije
može imati ozbiljnije negativne ekonomske posljedice na privredni proces kao i na standard
pojedinca.

Ukoliko posmatramo elemente osiguranja, kod bilo kojeg vida osiguranja, uvijek definirani
moraju biti:

 Predmet (objekt) osiguranja – materijalni predmet, životinja, biljka čovjek ili nešto
drugo što može uništeno, ukradeno, oštećeno itd.,
 Opasnost od koje se osigurava – npr. opasnost od požara, eksplozije, udara groma,
provala, nezgoda i sl.,
 Vrijeme trajanja osiguranja – doprinosi osiguranika u fond osiguranja ovise o trajanju
osiguranja, a ponekada i o godišnjem dobu,
 Oblik pokrića štete – bitno je da li će u slučaju štete biti isplaćena puna vrijednost
oštećenih stvari ili samo jedan dio ili da li će se primjenjivati načelo proporcije.

Kao jako bitan elemenat u osiguranju izdvaja se rizik, koji podrazumijeva mogućnost
slučajnog štetnog djelovanja osigurane opasnosti na predmet osiguranja u nekom budućem
vremenu . Od posebne je važnosti što preciznije utvrditi veličinu rizika, što podrazumijeva
kvantitativno mjerenje opasnosti od štetnog događaja na predmet osiguranja u nekom
budućem razdoblju. Veličina rizika ovisi o mnogo faktora, a neki od njih su vrsta opasnosti,
trajanje osiguranja, mjesto gdje se nalazi predmet osiguranja, veličina predmeta osiguranja i
visina preuzete obaveze, te fizičko – tehničke karakteristike predmeta osiguranja itd.

Rizik se mjeri statistički jer ga nije moguće pojedinačno odrediti, te njegova veličina ujedno
odražava i premiju. Što je rizik veći, po pravilu je veća i premija i obratno . U praksi nije
dovoljno samo statističko mjerenje već se rizici ocjenjuju i na osnovu ocjene stručnjaka svih
važnih faktora koji bi mogli uticati na mogućnost pojave štete i na njenu veličinu.

Tako dobiveni rizici se grupiraju po svojim karakteristikama na različitim razinama, te se od


malih grupa gotovo jednakih rizika formiraju veće skupine rizika sa samo nekim zajedničkim
osobinama. Takva skupina osiguranih rizika na bilo kojoj razini čini portfolio, a njegova
veličina se mjeri na osnovu uplaćene premije, ali i brojem ili vrijednosti osiguranih uplata.
3. RIZICI KOJI SE POKRIVAJU ŽIVOTNIM OSIGURANJEM

Životno osiguranje predstavlja najzastupljeniju vrstu privatnog osiguranja i ono pokriva više
od polovine ukupne svjetske premije osiguranja. Raznovrsnost proizvoda životnog osiguranja
ukazuje na mnoštvo različitih rizika za čije se pokriće ono može koristiti. Osnovni rizik za
čije pokriće se koristi životno osiguranje je takozvani rizik prerane smrti. Pošto se kao
posebna vrsta životnog osiguranja javlja i osiguranje rente, pored rizika prerane smrti,
proizvodi životnog osiguranja pružaju rješenje za upravljanje rizikom nedovoljnih prihoda za
vrijeme starosti, odnosno rizika vezanih za dugovječnost.

3.1. RIZIK PRERANE SMRTI

Ugovor o životnom osiguranju se ne zaključuje radi neizvjesnosti smrti nego radi


neizvjesnosti vremena njenog nastajanja. Za pokriće rizika prerane smrti zainteresovana su i
preduzeća i pojedinci, odnosno njihove porodice. Preduzeća žele da se zaštite od finansijskih
posljedica smrti ključnog lica u preduzeću, jer zbog nepostojanja osposobljenog zamjenika
preduzeće može izgubiti finansijsku sigurnost. Porodice imaju potrebu da se zaštite od
finansijskih posljedica u slučaju smrti voditelja porodice koji može ostaviti neizmirene
finansijske obaveze kako prema drugima, tako i prema zavisnim članovima svoje porodice.
Finansijski gubici koji se vežu za rizik prerane smrti odnose se, prije svega, na prestanak
ostvarivanja prihoda za preduzeće, odnosno zavisne članove porodice. Pored toga, su mogući
i troškovi liječenja, sahrane, i sl. Time može doći do velikog pada životnog standarda. Pri
tome se zanemaruju troškovi koji se ne mogu finansijski izraziti kao što su prestanak brige za
djecom i njihovim odgojem ili emocionalno stradanje. Prerana smrt ne pogađa na isti način
različite porodice. Lica koja nemaju zavisne članove porodice trebaju veoma male iznose
životnog osiguranja samo radi pokrića neplaćenih medicinskih troškova i troškova sahrane u
slučaju prerane smrti. Isto tako, bračni parovi kod kojih oba bračna druga imaju vlastite
prihode, a nemaju djece niti zavisnih članova porodice, ne trebaju velike iznose životnog
osiguranja, jer u slučaju prerane smrti jednog od njig drugi će iz vlastitih prihoda moći da
finansira troškove života. Nasuprot tome, sve druge vrste porodica koje imaju zavisne članove
imaju i potrebu za većim iznosom životnog osiguranja radi zaštite od prerane smrti voditelja
porodice. Potreban iznos životnog osiguranja raste kako se povećava broj zavisnih članova
porodice.

3.2. RIZIK DUGOVJEČNOSTI

Veličina rizika dugovječnosti kreće se suprotno riziku prerane smrti. Prerana smrt lica
isključuje potrebu akumulacije sredstava za pokriće rizika dugovječnosti i obrnuto.

Postojanje penzijskih programa u okviru socijalnog osiguranja u velikoj mjeri doprinosi


pokriću rizika dugovječnosti pa se određeni programi životnog osiguranja, odnosno
osiguranja rente, koji uključuju akumuliranje sredstava (štednju) javljaju kao dopuna ovim
programima. U svakom slučaju, zaštita od ovih rizika se obezbjeđuje akumuliranjem
sredstava za vrijeme kada se radom ostvaruju prihodi u svrhu pokrića nedostatka sredstava u
poznijim godinama života. S tim u vezi se javlja problem da li će akumulirana sredstva biti
dovoljna za obezbjeđenje željenog životnog standarda, odnosno za pokriće potreba do kraja
života. Treba voditi računa i o tome da li će akumulirana sredstva ostati neiskorištena zbog
ranije smrti lica.
4. UTVRĐIVANJE POTREBNOG IZNOSA ŽIVOTNOG OSIGURANJA

Pošto je životno osiguranje vrsta osiguranja kod kojeg osiguranik sam definiše osiguranu
sumu, jedan od ključnih problema za osiguranika, kada je u pitanju kupovina životnog
osiguranja, jeste utvrđivanje iznosa životnog osiguranja koji mu je potreban. Za potencijalnog
osiguranika utvrđivanje potrebnog iznosa životnog osiguranja podrazumijeva kompromis
između dvije suprotne tendencije: zaključiti životno osiguranje na što veći iznos radi što bolje
zaštite ili zaključiti životno osiguranje na što manji iznos kako bi izdvajanja za premiju bila
što manja.

Općenito, iznos životnog osiguranja koji osiguranik treba zavisi od niza faktora i u konačnici
stvar je njegovog subjektivnog stava prema ovom problemu. Kod evaluacije rizika vezanih za
ljudske resurse, postoje određeni koncepti koji osiguraniku mogu pomoći kod utvrđivanja
potrebnog iznosa, a koji su zasnovani na specifičnostima posmatranog pojedinca.

Koncept vrijednosti ljudskog života može biti upotrebljiv kod pojedinih vrsta životnog
osiguranja koje podrazumijevaju pokriće samo rizika prerane smrti, jer u tom slučaju premije
osiguranja ne bi trebale biti previsoke. Koncept je zasnovan na utvrđivanju ekonomske
vrijednosti ljudskog života koja se svodi na sadašnju vrijednost buduće neto zarade koju bi
pojedinac ostvario umanjene za troškove njegove egzistencije. Kupovinom životnog
osiguranja na iznos koji predstavlja vrijednost ljudskog života omogućava se zaštita ove
vrijednosti od neizvjesnosti u pogledu vremena trajanja života osiguranog lica. Najveća
poteškoća u primjeni ovog koncepta je prognoziranje kretanja neto zarada koje će pojedinac
ostvariti u budućnosti. Isto tako, ne uzimaju se u obzir ni programi socijalnog osiguranja i
drugi prihodi koje zavisna lica mogu imati na raspolaganju u slučaju smrti pojedinca. Pored
toga, veoma je teško tačno odrediti dugoročnu diskontnu stopu za utvrđivanje sadašnje
vrijednosti, a zanemaruju se i uticaj inflacije na zarade.
Kod koncepta analize potreba utvrđivanje potrebnog iznosa životnog osiguranja zasniva se na
analizi potreba zavisnih lica, odnosno preduzeća kako bi se održao postojeći životni standard,
odnosno kontinuitet u obavljanju poslovnih aktivnosti. Vrijednosni izraz potreba umanjuje se
za druga finansijska sredstva koja bi bila na raspolaganju za pokriće potreba. Ta razlika
predstavlja potrebe koje nisu zadovoljene, pa se za njihovo izmirenje može koristiti životno
osiguranje. Kako je ovaj koncept orijentisan na analizu raspodjele prihoda, on se može
koristiti i kod proizvoda životnog osiguranja koji se koriste za pokriće rizika dugovječnosti. U
ovom slučaju potrebno je putem osiguranja rente obezbijediti dodatna sredstva za period
penzije, pa se putem analize potreba može utvrditi potrebna visina rente. Isto tako, primjenom
ovog koncepta moguće je identifikovati i potrebe za slučaj gubitka radne sposobnosti. Glavni
nedostaci ovog koncepta ogledaju se u činjenici da se potrebe tokom vremena mijenjaju, a
zanemaruje se i djelovanje inflacije, što može da dovede do zaključivanja ugovora o životnom
osiguranju na manji iznos nego što je stvarno potrebno.

Konačno, koncept analize kapitala podrazumijeva da se utvrđivanje potrebnog iznosa


životnog osiguranja zasniva na visini kapitala potrebnog za ostvarivanje prihoda za zavisna
lica kako bi pokrili finansijske gubitke usljed smrti osiguranika.

4.1. VRSTE PROIZVODA ŽIVOTNOG OSIGURANJA

Klasifikacija proizvoda životnog osiguranja može se izvršiti po nizu kriterija. Osnovne vrste
proizvoda životnog osiguranja koje su danas prisutne na razvijenim tržištima životnog
osiguranja su:

 privremeno životno osiguranje,


 doživotno životno osiguranje,
 univerzalno životno osiguranje,
 varijabilno životno osiguranje,
 varijabilno univerzalno životno osiguranje,
 darovno životno osiguranje i
 osiguranje rente.

4.1.1. PRIVREMENO ILI TEMPORARNO ŽIVOTNO OSIGURANJE


Privremeno ili temporarno životno osiguranje predstavlja najjednostavniju vrstu životnog
osiguranja. Ono pruža zaštitu na određeni rok, a osigurana suma se isplaćuje samo ako
osiguranik umre u tom roku. Polica privremenog životnog osiguranja obezbjeđuje pokriće za
specificirani broj godina, odnosno do specificirane starosne dobi, a početak pokrića počinje sa
danom njenog izdavanja. Ova vrsta životnog osiguranja pojavljuje se sa konstantnom
osiguranom sumom kao i u formi opadajuće ili rastuće osigurane sume. Povećanje, odnosno
smanjenje osigurane sume može biti izraženo u apsolutnom iznosu ili u procentu od prvobitne
osigurane sume ili premije. Uz ovaj proizvod obično se nudi i opcija obnavljanja osiguranja
na novi period bez dodatnih ljekarskih pregleda, ali uz veću premiju zbog povećane
vjerovatnoće smrti.

Također se obično nudi i opcija konvertovanja police privremenog životnog osiguranja u


policu doživotnog osiguranja uz odgovarajuće korekcije premije. Za ovu opciju obično se
ograničava rok u kojem se može izvršiti izmjena ugovora. Specifičnost privremenog životnog
osiguranja je da ono ne sadrži štednu komponentu.

4.1.2. DOŽIVOTNO ILI TRAJNO ŽIVOTNO OSIGURANJE

Doživotno ili trajno životno osiguranje pruža zaštitu za ,,cijeli život”, od dana izdavanja
izdavanja police do smrti osiguranog lica. Osigurana suma je konstantna tokom vremena, a
premije mogu da se uplaćuju doživotno ili tokom kraćeg vremenskog perioda. Doživotno
osiguranje predstavlja kombinaciju štednje i privremenog osiguranja sa opadajućom
osiguranom sumom. Kombinacija opadajuće osigurane sume i povećane štednje u svakom
trenutku jednaka je nominalnom iznosu police doživotnog osiguranja. Nivo premije koji se
plaća tokom važenja police je konstantan, a nakon smrti osiguranog lica korisniku se isplaćuje
cijeli iznos osigurane sume. Međutim, vlasnik police u svakom trenutku može raskinuti
ugovor pri čemu ima pravo na akumulirani iznos štedne komponente.

Dvije osobine po kojima se doživotno osiguranje razlikuje od privremenog su gotovinska


vrijednost police i dospijeće obično nakon 100. godine starosti. Za razliku od privremenog
osiguranja, koje pruža samo zaštitu, doživotno osiguranje nudi i elemenat štednje, tj.
akumulacije koji predstavlja gotovinsku vrijednost police koju vlasnik police dobiva u slučaju
raskida ugovora. Gotovinsku vrijednost police osiguranik može da pozajmi uz razumnu
kamatu ili da je iskoristi kao sredstvo garancije za uzeti kredit. Iznos gotovinske vrijednosti
police zavisi od: iznosa osigurane sume, predviđenog trajanja perioda plaćanja, iznosa
plaćenih premija i proteklog vremena od kada je polica bila aktivna. Police doživotnog
osiguranja dospijevaju kada osigurano lice proživi 100. godinu života jer je aktuarska
pretpostavka da je to maksimalni životni vijek osiguranika. Tako se kod utvrđivanja visine
premije pretpostavlja da će osiguranik plaćati premije cijeli život, a najkasnije do isteka 100.
godine starosti, kada se gotovinska vrijednost izjednačava sa osiguranom sumom pa se ona
mora isplatiti osiguraniku. Osiguravatelji često nude police doživotnog osiguranja sa učešćem
u dobiti. Premije za ove vrste polica su nešto veće zbog dodatnih troškova, ali ove police
otvaraju mogućnost dobivanja dividende. Iznos dividende na policu zavisi od visine dobiti
osiguravatelja i ona se mijenja iz godine u godinu tako da ne može biti zagarantovana.
Osiguravatelji nude i različite opcije za upotrebu dividendi, kao što su: gotovinska isplata,
smanjenje premije, akumuliranje uz kamatu i upotreba za kupovinu jednogodišnjeg
privremenog ili nekog dodatnog osiguranja.

4.1.3. UNIVERZALNO ŽIVOTNO OSIGURANJE

Univerzalno životno osiguranje pruža vlasnicima polica trajnu zaštitu, ali sa većom
fleksibilnošću od doživotnog osiguranja. Fleksibilnost se ispoljava u mogućem povećanju ili
smanjenju iznosa premije, kao i iznosa osigurane sume tokom trajanja ugovora u skladu sa
potrebama vlasnika police. Kod ovog proizvoda životnog osiguranja isto tako se generiše
gotovinska vrijednost, a moguće su dvije opcije u pogledu osigurane sume. Što se tiče prvog
slučaja, nominalni iznos police utvrđen je na konstantnom nivou, a on se sastoji iz opadajuće
osigurane sume privremenog osiguranja i rastuće gotovinske vrijednosti kao kod doživotnog
osiguranja. Druga opcija podrazumijeva određeni konstantan nivo osigurane sume i rastuću
gotovinsku vrijednost police.

Fleksibilnost premija univerzalnog životnog osiguranja otvara mogućnost vlasnicima polica


da preskoče plaćanje premija određeni broj godina ako je akumulirana gotovinska vrijednost
dovoljna za pokriće rizika. Nakon što se iz prve plaćene premije izuzme iznos za pokriće
rizika, osiguravatelj ostatak deponuje na račun gotovinske vrijednosti police koja obezbjeđuje
prinos po tekućoj kamatnoj stopi. Sve buduće premije, u skladu sa uputstvom vlasnika police,
tretiraju se na isti način. Tako vlasnik police može da poveća, smanji ili preskoči plaćanje
premije, a da osiguranje ostane aktivno sve dok je gotovinska vrijednost police dovoljna za
pokriće rizika. Vlasnici police redovno dobivaju izvještaj o plaćenim premijama, troškovima
pokrića rizika, kamatnoj stopi i gotovinskoj vrijednosti i njenoj upotrebi za troškove
osiguranja.

4.1.4. VARIJABILNO ŽIVOTNO OSIGURANJE

Varijabilno životno osiguranje kao i doživotno osiguranje, pruža trajnu zaštitu uz fiksne
premije i zagarantovani nominalni iznos police. Osnovna razlika od tradicionalnog
doživotnog osiguranja je u načinu na koji se investira gotovinska vrijednost police. Kod
varijabilnog životnog osiguranja gotovinske vrijednosti su izdvojene na posebne račune tako
da vlasnik police može da ih investira uz preuzimanje investicijskog rizika. Pri tome
osiguravatelj vodi računa o tome da se obezbijedi zagarantovani nominalni iznos osigurane
sume. Ako gotovinska vrijednost police poraste povećava se i osigurana suma. Premije se kod
ovog proizvoda moraju plaćati redovno i u fiksnom iznosu.

4.1.5. VARIJABILNO UNIVERZALNO ŽIVOTNO OSIGURANJE

Varijabilno univerzalno životno osiguranje kombinuje strukturu i fleksibilnost police


univerzalnog životnog osiguranja sa investicijskim izborom varijabilnog životnog osiguranja.
Polica varijabilnog univerzalnog životnog osiguranja pruža trajnu zaštitu, direktno
investiranje premije, mogućnost iskorištavanja trenutne tržišne stope prinosa na gotovinsku
vrijednost i fleksibilnost u pogledu iznosa i frekvencije plaćanja premije, kao i visine
osigurane sume. Ovo je trenutno i najkompleksnija vrsta proizvoda životnog osiguranja koja
se pojavljuje na razvijenijim tržištima.

4.1.6. DAROVNO ŽIVOTNO OSIGURANJE

Nasuprot privremenom životnom osiguranju, koje obezbjeđuje isplatu osigurane sume samo
ako osiguranik umre za vrijeme perioda pokrića, police darovnog životnog osiguranja
obezbjeđuju isplatu osigurane sume ne samo u slučaju smrti osiguranog lica za vrijeme
pokrića, nego i u slučaju da osiguranik preživi taj period (u slučaju doživljenja). Privremeno
životno osiguranje obezbjeđuje isplatu osigurane sume ako osiguranik umre u toku perioda
pokrića. Čisto darovno osiguranje obezbjeđuje isplatu osigurane sume lično osiguraniku
ukoliko on preživi period pokrića. Ovaj proizvod se može posmatrati i kao kombinacija
privremenog osiguranja sa opadajućom osiguranom sumom i rastuće štednje, a kako je rizik
za ovakvu vrstu zaštite daleko veći ove police zahtijevaju dosta veće iznose premije potrebne
za pokriće.

4.1.7. RENTA OSIGURANJE

Kao posebna vrsta zaštite, posebno prilagođena za pokriće rizika vezanih za dugovječnost,
javlja se osiguranje rente. Renta, u najširem smislu, predstavlja niz periodičnih plaćanja tako
da se polica osiguranja izdaje kao obećanje da će se izvršiti ova plaćanja u toku definisanog
perioda, odnosno do kraja života osiguranog lica. Na taj način se obezbjeđuju dodatni prihodi
u slučaju dugovječnosti. U literaturi se renta upravo zbog svojih specifičnosti, tretira
izdvojeno od ostalih proizvoda životnog osiguranja koji se, za razliku od rente, označavaju
kao osiguranje kapitala.

Neki proizvodi životnog osiguranja se veoma često izjednačavaju sa dobrovoljnim penzijskim


osiguranjem koje je prisutno u okviru trećeg stuba kod reformisanih penzijskih sistema.
Dobrovoljno penzijsko osiguranje je na dobrovoljnoj osnovi bazirana dopuna obaveznim
programima penzijskog osiguranja koju može ostvariti svaki građanin, a zasnovano je na
sljedećim principima:

 uplata na dobrovoljnoj osnovi,


 raspodjela rizika ulaganja,
 ravnopravnost članstva,
 javnost rada,
 akumulacija sredstava itd.

Prednosti životnog osiguranja u odnosu na dobrovoljno penzijsko osiguranje su:

a. Svi najznačajniji uslovi osiguranja (osigurana suma, osigurani slučaj, period


osiguranja, način isplate korisnika i sl.) unaprijed se definišu ugovorom.
b. Polica životnog osiguranja može poslužiti kao sredstvo obezbjeđenja za kredit.
c. Polica životnog osiguranja predstavlja vrijednosni papir koji korisniku daje pravo na
učešće u dobiti na osnovu plasmana sredstava matematičke rezerve.
5. FAKTORI KOJI DETERMINIŠU ZASTUPLJENOST ŽIVOTNOG
OSIGURANJA UNUTAR PRIVREDE

Zastupljenost životnog osiguranja u upravljanju ličnim rizicima u okviru jedne zemlje zavisi
od niza faktora, a to su:

- stepen razvijenosti socijalnog osiguranja,

- nivo razvoja privrede,

- porezni tretman životnog osiguranja,

- stabilnost nacionalne valute i

- razvijenost finansijskog tržišta.

5.1. STEPEN RAZVIJENOSTI SOCIJALNOG OSIGURANJA

Uticaj socijalnog osiguranja se ispoljava kroz programe penzijskog i invalidskog osiguranja,


zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti. Program penzijskog i invalidskog
osiguranja implicira obavezna izdvajanja radno aktivnih pojedinaca koja se akumuliraju do
njegovog odlaska u penziju. Akumulirana sredstva služe za isplate penzija nakon gubitka
radne sposobnosti. Visina sredstava koja se izdvajaju, kao i uslovi za odlazak u penziju
različito su propisani u pojedinim zemljama. Ovdje se javlja rizik da prikupljena sredstva neće
biti dovoljna za isplate penzija do smrti pojedinca, odnosno zakonskog imaoca prava na
penziju. Dodatni problem u vezi s tim predstavlja i činjenica da gubitak radne sposobnosti nije
uvijek vezan za starost pojedinca (npr. nezgoda i invaliditet). Dugoročni trend smanjenja
radnog vijeka (zbog dužeg perioda obrazovanja), povećanje razlika u prihodima pojedinaca
od kojih zavisi i visina izdvajanja, kao i stalan porast očekivanog trajanja života i smanjenje
nataliteta dovode do potrebe za dodatnim izvorima sredstava za vrijeme starosti koji se mogu
obezbijediti putem životnog osiguranja. Kao poseban rizik gdje postoji potreba za državnom
intervencijom javlja se rizik od nezaposlenosti. Zaštitu od ovog rizika država ostvaruje putem
osiguranja od nezaposlenosti koje se manifestuje kroz određene vidove obaveznih doprinosa
od strane zaposlenog stanovništva. Zakonom su obično propisani i uslovi za sticanje prava na
određene naknade po osnovu nezaposlenosti.

6. NAJZNAČAJNIJI PROIZVODI NA TRŽIŠTU

Kao posljedica nerazvijenosti tržišta, ponuda proizvoda životnog osiguranja u Bosni i


Hercegovini svedena je tek na nekoliko proizvoda.

Mješovito osiguranje predstavlja najpopularniju vrstu životnog osiguranja na tržištu Bosne i


Hercegovine i predstavlja kombinaciju osiguranja za slučaj smrti i osiguranja za slučaj
doživljenja. Ovaj proizvod nude svi osiguravatelji koji se bave životnim osiguranjem na
našem tržištu. Mješovito osiguranje privlačno je za osiguranike zbog činjenice da će
osigurana suma u svakom slučaju biti isplaćena ili osiguraniku u slučaju doživljenja ili
korisniku osiguranja u slučaju smrti osiguranog lica. Zato su i premije za ovu vrstu osiguranja
dosta visoke, a mogu se plaćati jednokratno ili godišnjim uplatama tokom perioda pokrića.
Osiguravatelji najčešće daju i mogućnost plaćanja premije u ispod godišnjim intervalima
(polugodišnje, kvartalno i mjesečno). U slučaju ranije smrti osiguranika prestaje se sa daljim
plaćanjem premije i korisniku osiguranja se isplaćuje osigurana suma. Mješovito osiguranje
obično se zaključuje na duži vremenski period, a osiguravatelji propisuju starosne granice
unutar kojih se mogu kretati osiguranici. Ove granice obično se kreću u intervalu od 18 do 65
godina starosti sa najvišom dobi u osiguranju od 75 godina. Za slučaj da se radi o većim
osiguranim sumama osiguravatelji traže i ljekarski pregled osiguranog lica. Iznose premije i
osigurane sume osiguravatelji obično vežu za EURO po važećem kursu Centralne banke
Bosne i Hercegovine na dan plaćanja. U cilju stimulisanja osiguranika na kupovinu polica,
osiguravatelji ovom policom nude i učešće u dobiti u određenom procentu od osigurane sume.
Po pitanju učešća u dobiti osiguravatelji obećavaju različite stope očekivane dobiti. Postojanje
štedne komponente otvara mogućnost otkupa police nakon što protekne određeni period
osiguranja. Obično uz policu mješovitog osiguranja osiguravatelji daju i tablicu otkupnih
vrijednosti. Otkupne vrijednosti su niske i za osiguranika je u slučaju da ne želi nastaviti sa
plaćanjem premije puno bolje da se opredijeli za kapitalizaciju koja mu isto tako stoji na
raspolaganju. Kapitalizacijom se na osnovu iznosa matematičke rezerve utvrđuje nova
osigurana suma za ranije ugovoreni period osiguranja. Neki osiguravatelji za preduzeća nude
mogućnost zaključivanja grupnog mješovitog osiguranja (za svakog zaposlenog posebna
polica) i kolektivnog mješovitog osiguranja (jedna polica za više zaposlenih) uz povoljnije
uslove. Moguće je i tzv. uzajamno osiguranje gdje jedna polica glasi na dva lica (npr. muža i
suprugu). Uz policu mješovitog osiguranja svaki osiguravatelj nudi i dopunsko osiguranje od
nezgode obično na isti iznos osigurane sume na koji je zaključena i polica mješovitog
osiguranja. Time osiguranik dobiva zaštitu od invaliditeta, a u slučaju smrti kao posljedice
nesretnog slučaja korisniku osiguranja se, isplaćuju dvije osigurane sume.

Osiguranje za slučaj smrti ili riziko osiguranje se isto tako nudi na tržištu. Iako riziko
osiguranje predstavlja suštinu životnog osiguranja, ono je interesantno samo preduzećima za
osiguranje ključnih pojedinaca i pojedincima kojima može da posluži kao garancija za
dobivanje kredita. S obzirom da sadrži samo riziko komponentu, premije za ovu vrstu
osiguranja su dosta niže u odnosu na mješovito osiguranje. Kao i kod mješovitog osiguranja i
uz ovaj proizvod osiguravatelji nude i dopunsko osiguranje od nezgode.

Osiguranje života u korist djeteta predstavlja posebno prilagođeno mješovito osiguranje gdje
se kao korisnik osiguranja javlja dijete osiguranog lica. Period osiguranja se u ovom slučaju
prilagođava periodu kada dijete počinje sa samostalnim životom, a osigurana suma može se
isplatiti u jednom iznosu ili u vidu mjesečnih stipendija (renti).

Osiguranje rente osiguravatelji obično ne nude kao poseban proizvod, nego ostavljaju
mogućnost da se isplata osigurane sume po bilo kojoj vrsti osiguranja obavlja u vidu
doživotne ili vremenski ograničene rente. Tada iznos osigurane sume predstavlja, ustvari,
iznos jednokratne premije na bazi koje se utvrđuje visina rente.
7. POTEŠKOĆE KOD IZBORA PROIZVODA I OSIGURAVATELJA

Atraktivnost proizvoda životnog osiguranja u najvećoj mjeri zavisi od visine premije koja je
determinisana pokazateljima smrtnosti, kamatnom stopom i dodatkom za pokriće režijskih
troškova. Zato osiguravatelji moraju posebno analizirati ove parametre kako bi odredili visinu
premije sa kojom će biti konkurentni na tržištu. Potrebno je istači da se, s obzirom na
strukturu premije životnog osiguranja, osiguravatelji u Bosni i Hercegovini ne bi trebali
međusobno puno razlikovati u visini neto premije. Dakle, po pitanju pokazatelja smrtnosti
osiguravatelji imaju veoma malo prostora za djelovanje. Malo i nerazvijeno tržište ne daje
mogućnost za korištenje vlastite evidencije kod utvrđivanja pokazatelja smrtnosti za
osiguranike. Pored toga, rat i migracije u proteklom periodu onemogućile su sprovođenje
popisa na osnovu kojeg bi se mogle uraditi nove tablice smrtnosti. Stoga osiguravateljima
stoje na raspolaganju tablice smrtnosti iz bivše Jugoslavije urađene na osnovu popisa iz 1981.
godine. Pored ovih, u upotrebi su i tablice smrtnosti koje su urađene u Republici Hrvatskoj na
osnovu podataka iz perioda 1989-1991. godine. Osiguravatelji koji su u većinskom vlasništvu
osiguravajućih društava iz inostranstva obično koriste tablice smrtnosti svojih matičnih
društava. Visina kamatne stope ukalkulisane u premiju razlikuje se od osiguravatelja do
osiguravatelja i obično se kreću između 3 i 4%. Nasuprot tome, po pitanju dodatka za pokriće
režijskih troškova, a samim tim i visine bruto premije, osiguravatelji u Bosni i Hercegovini
značajno se razlikuju. Ovo se najbolje može uočiti na primjeru mješovitog osiguranja. Radi
poređenja ponuda mješovitog osiguranja, od svih osam osiguravatelja koji su se u vrijeme
istraživanja bavili životnim osiguranjem prikupljene su ponude za osiguranje muškog lica na
period od 20 godina sa pristupnom starošću od 35 godina. Pri tome je kao osnov za obračun
poslužila godišnja bruto premija u iznosu od 1.000 KM, iako svi osiguravatelji nude i
mogućnost plaćanja premije u ispod godišnjim intervalima (polugodišnje, kvartalno i
mjesečno). Na osnovu podataka prikupljenih od prodajnih agenata osiguravatelja napravljen
je pregled ponuda pojedinih osiguravatelja koji je predstavljen u tabeli. Ako posmatramo
osigurane sume u tabeli vidimo da se one drastično razlikuju od osiguravatelja do
osiguravatelja. Radi kompletnijeg sagledavanja ovog problema na bazi najnovijih hrvatskih
tablica smrtnosti, uz kamatnu stopu od 4%, za neto premiju od 1.000 KM osigurana suma
treba da iznosi 28.750,19 KM. Međutim, prilikom ovog proračuna je zanemareno učešće
dodatka za pokriće režijskih troškova. Iz tabele se jasno vidi da osiguravatelji nude znatno
manje osigurane sume, što je i logično jer je razlika posljedica umanjenja bruto premije za
dodatak koji se koristi za pokriće režijskih troškova.

Osigurana suma za slučaj


Godišnja Osigurana suma nezgode (KM) smrti u prvoj godini
Osiguravatelj Osigurana Očekivana Ukupno premija osiguranja
suma dobit (KM) nezgode
(KM) (KM)
1 26.812 25% 33.515 100 a) 25.000 za slučaj smrti usljed nezgode Prvih 6 mjeseci – 50%
osigurane sume
b) 50.000 za slučaj trajne
invalidnosti

2 20.367 50% 30.551 160 a) 100% osigurane sume za slučaj Prvih godinu dana –iznos
smrti usljed nezgode matematičke rezerve

b) 25.000 za slučaj trajne invalidnosti


+ 15 dnevno za bolnicu

3 24.706 30% 32.118 78 a) 100% osigurane sume za slučaj Prvih 6 mjeseci – 50%
smrti usljed nezgode osigurane sume

b) 19.558 za slučaj djelimične trajne


invalidnosti

c) 29.337 za slučaj potpune trajne

invalidnosti + 15 dnevno za bolnicu


4 21.061 47% 30.960 100 a) 100% osigurane sume za slučaj Puni iznos osigurane sume
smrti usljed nezgode

b) 40.000 za slučaj djelimične trajne


invalidnosti
c) 60.000 za slučaj potpune trajne
invalidnosti + 16 dnevno za bolnicu

5 21.533 55% 33.376 110 a) 100 % osigurane sume za slučaj Puni iznos osigurane sume
smrti usljed nezgode

b) 40.000 za slučaj trajne

invalidnosti + 20 dnevno za bolnicu


6 18.703 10 – 20.573 – 100 a) 16.660 – 33.320 za slučaj smrti Prvih 6 mjeseci – 50%
30% 24.314 osigurane sume
b) 33.320 – 66.640 za slučaj trajne
invalidnosti

7 23.540 74,5% 41.077 110 a) 150% osigurane sume za slučaj Prvih 6 mjeseci – 50%
trajne invalidnosti osigurane sume

b) 40.000 za slučaj trajne

invalidnosti + 30 dnevno za bolnicu


8 21.275 67% 35.529 100 a) 150% osigurane sume za slučaj Prvih 6 mjeseci – 50%
potpune trajne invalidnosti osigurane sume

b) 40.000 za slučaj djelimične trajne

invalidnosti + 30 dnevno za bolnicu

Koristeći se istim tablicama smrtnosti i metodama aktuarske matematike za svakog


osiguravatelja možemo izračunati visinu neto premije za date osigurane sume. Na taj način
možemo procijeniti visinu dodatka koji osiguravatelji koriste za pokriće režijskih troškova.
Dobiveni rezultati su prikazani u narednoj tabeli, a postupak koji smo primijenili predstavlja
benchmark pomoću kojeg svaki osiguravatelj može jednostavno da utvrdi svoju poziciju na
tržištu i eventualno koriguje vlastitu ponudu.

Osiguravatelj Osigurana suma Procijenjena Procijenjeni dodatak za


(KM) potrebna neto pokriće režijskih
premija (KM) troškova (KM)
1. 26.812 933 67
2. 20.367 708 292
3. 24.706 859 141
4. 21.061 733 267
5. 21.533 749 251
6. 18.703 651 349
7. 23.540 819 181
8. 21.275 740 260

Umjesto korigovanja visine dodatka za pokriće režijskih troškova osiguravatelji radije nude
neke druge mogućnosti. Kao najčešća mogućnost se javlja pravo na učešće u dobiti uz
obećavanje dosta visokih stopa dobiti kako bi se kompenzirale niže osigurane sume.
Međutim, veoma teško se može očekivati da će se obećane stope dobiti i realizovati, pa
osiguranici obično daju prednost zagarantovanim iznosima osigurane sume. Pored učešća u
dobiti, osiguravatelji uz policu životnog osiguranja nude i dodatno osiguranje od nezgode, kao
što je opisano u prethodnoj tabeli.

8. OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

8.1. STANJE I PERSPEKTIVE

Industrija osiguranja u Bosni i Hercegovini nije mogla dostići puni procvat s obzirom na
činjenicu da smo još uvijek zemlja u razvoju, te da među građanima postoji nepotpuna
infomisanost o osiguranju i proizvodima koje ono nudi.

„Stanje industrije osiguranja u Bosni i Hercegovini i njenim entitetima je rezultat prethodnih i


sadašnjih događaja. Njena perspektiva zavisi ne od dosadašnjih navika i konzervativnog
shvatanja ove oblasti, već od savremenih svjetskih trendova života i rada i imperativnih
smjernica Europske unije i njenih direktiva.“4

Stanje i perspektiva industrije osiguranja je jako bitna, jer je poznat trend da sa razvojem
zemlje se razvijaju i novi vidovi osiguranja, te ujedno postaju i sve potrebniji jer nude zaštitu i
sigurnost za kojom svi čeznu.

Ako posmatramo dosadašnje stanje u Bosni i Hercegovini možemo reći da su se prvi oblici
osiguranja pojavili iz inostranstva, a tek nakon Drugog svjetskog rata počela se razvijati
domaća industrija osiguranja. Do sada svi postignuti rezultati u industriji osiguranja ukazuju
na to da njima niko ne može biti zadovoljan. Niti pojedinci, korisnici osiguranja, niti

4
„Strategija razvoja tržišta osiguranja“, Dr. Sc. Željko Šain, Redaktori: Dr. Jelena Kovačević, Dr. Biljana
Jovanović Gavrilović, Udruženje aktuara, Beograd, maj 2008., str. 21.
osiguravajuća društva. Mnogo je faktora koji su doveli do takve situacije da rezultati nisu
zadovoljavajući, a neki od njih su:

 Nepoštivanje naučnih i praktičnih znanja u ovoj oblasti, kao ni entitetskih zakona iz


oblasti osiguranja,
 Nepostojanje jedinstvene regulative na državnom nivou i njena neusklađenost sa
Europskim direktivama,
 Maksimalno ispoljavanje razdijeljenosti bosanskohercegovačkog tržišta osiguranja na
entitetskim principima,
 Neosiguravanje dovoljno stručnog kadra
 Nedovoljan uticaj nadležnih državnih i entiteskih regulatornih i nadzornih organa, te
neprovođenje reforme penzionog i zdravstvenog osiguranja.

„Međutim, nije sve tako „crno“ Reorganizacija postojećih i stvaranje novih subjekata, pravnih
osoba i udruženja, vezana za industriju osiguranja u Bosni i Hercegovini, predstavljaju
solidnu osnovu za kvalitetniji i svestraniji rad industrije osiguranja.“5

Postavlja se pitanje da li postoji perspektiva razvoja industrije osiguranja u Bosni i


Hercegovini nakon svega iznesenog. Smatramo da postoji perspektiva za razvoj industrije
osiguranja, jer je prisutna potreba za svim oblicima osiguranja, koja će se sve više povećavati
sa razvojem društva i privrede, što će neminovno dovesti do porasta potražnje za svim
vidovima osiguranja. Da bi došlo do procvata industrije osiguranja u Bosni i Hercegovini
potrebno je da se usklade politike na entitetskom nivou, kao i da na državnom nivou postoji
jedinstvena politika, te da se odrede jasna vizija i misija poslovanja osiguravajućih društava.

Potrebno je reći da postoje interni i eksterni faktori koji utiču na perspektivu industrije
osiguranja. Neki od internih faktora su znanje, jasna vizija i misija osiguravajućih društava,
finansijska snaga osiguravajućih društava, kao i prilagodljivost poslovne politike itd., dok u
eksterne faktore čine prisutni i potencijalni rizici u Bosni i Hercegovini i njenim entitetima,
zakonska i podzakonska regulativa, javno mišljenje građanja i društvenih grupa, zajednica, te
stepen materijalnog razvoja i njegov trend i sl. Ujedno navedeni faktori trenutno predstavljaju
i glavne kočnice razvoja industrije osiguranja u Bosni i Hercegovini.

Na našem teritoriju realno je projicirati slijedeće trendove razvoja industrije osiguranja:

5
Strategija razvoja tržišta osiguranja“, Dr. Sc. Željko Šain, Redaktori: Dr. Jelena Kovačević, Dr. Biljana
Jovanović Gavrilović, Udruženje aktuara, Beograd, maj 2008., str. 23.
 Smanjenje broja postojećih društava za osiguranje (na različite načine: različitim
akvizicijama, spajanjima, pripajanjima, gubljenjem licenci za rad itd.),
 Pojavljivanje potpuno novih društava za osiguranje i reosiguranje i njihov rad na
tržištu Bosne i Hercegovine,
 Neminovne periodične transformacije vlasništva društava za osiguranje, u principu, s
privatnim, a ne državnim kapitalom,
 Kontinuirana stručna edukacija kadra
 Povećanje visine realizirane premije po stanovniku i njenog učešća u bruto
društvenom proizvodu,
 Kontinuirano podizanje javnog, državnog i stručnog mišljenja o važnosti industrije
osiguranja itd.6

8.2. ŽIVOTNO OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Za tržište životnog osiguranja Bosne i Hercegovine može se reći da je daleko ispod potrebnog
nivoa razvoja, na to ukazuje činjenica da je Bosna i Hercegovina daleko ispod prosjeka za
zemlje Centralne i Istočne Evrope.

Tako se zbog slabe ponude proizvoda životnog osiguranja osiguranici najčešće prvo
opredjeljuju za vrstu proizvoda životnog osiguranja, a nakon toga utvrđuju iznos osigurane
sume na koji će kupiti policu.7 Za ovakav pristup možemo reći da je nepravilan jer je potrebno
da osiguranik da prednost utvrđivanju iznosa životnog osiguranja kako bi polica kupljenog
osiguranja poslužila svojoj funkciji.

Prema analizi Swiss RE, na području prostora bivše Jugoslavije, postoji ogromna rezerva za
razvoj svih oblika životnog osiguranja. Analizirajući rezultate u Bosni i Hercegovini lako je
uočiti da su svoju šansu propustili upravo Sarajevo osiguranje i Croatia osiguranje, tj. društva,
koja su se prva u Bosni i Hercegovini počela baviti poslovima životnog osiguranja, a taj
prostor su uspješno popunili Grawe i Merkur osiguranje, koji drže preko 50% tržišta odnosno
ostvarene premije.8

6
„Strategija razvoja tržišta osiguranja“, Dr. Sc. Željko Šain, Redaktori: Dr. Jelena Kovačević, Dr. Biljana
Jovanović Gavrilović, Udruženje aktuara, Beograd, maj 2008., str. 34.
7
„Strategija razvoja tržišta osiguranja“, Dr. Safet Kozarević, docent, isto, str.54.
8
http://www.osiguranje.ba/Home/tabid/36/mid/371/newsid371/409/Default.aspx (decembar, 2022.)
9. PRIMJER GRAWE OSIGURANJE

Što dobivate osigurnjem života:

 dugoročnu štednju - postupno stvaranje kapitala za sigurniju budućnost,


 finansijsku sigurnost - zaštitu Vas i Vaše porodice za slučajeve invaliditeta i smrti,
 dobit - sredstva koja ulažete se, uz profesionalno ulaganje, neprestano oplođuju i
donose Vam zaradu,
 mjesečnu rentu - po isteku trajanja osiguranja (doživljenja), isplaćuje Vam se
osigurana suma uvećana za dobit, koju možete pretvoriti u mjesečnu rentu,
 poreznu olakšicu - u visini uplaćene premije osiguranja do 2.520 KM godišnje,
 posebne pogodnosti - ako plaćate policu duže od tri godine.

Uvjeti pod kojima možete zaključiti policu osiguranja života:

 Bez ljekarskog pregleda osobe sa navršenih 15- 60 (ili 15-55) godina,


 Sa ljekarskim pregledom osobe od 60-65 (ili 55-60) godina,
 Maksimalna osigurana suma do 150.000 EUR,
 Na period od 10 do 45 godina, gornja granica isteka osiguranja je 75 (ili 70) godina
života,

Mogućnost skraćenja trajanja osiguranja,

 Plaćanje premije u skladu sa Vašim mogućnostima (godišnje, polugodišnje, kvartalno


i mjesečno.

Uz životno osiguranje možete zaključiti dodatno osiguranje od nezgode (6 kombinacija) koja


za posljedicu ima trajni invaliditet:

 Pokriven je trajni invaliditet od 1% do 100%, a isplata slijedi u procentu od osnovice


za izračun invaliditeta,
 Isplata bolničkih dnevnica se može dobiti za maksimalno 365 dana u periodu od 2
godine.

10. POSLOVNA KORESPODENCIJA


PWC d.o.o
Gospođica Elena Čekić 10. maj 2017
Direktor prodaje
Tuzlanska bb
71340 Olovo

PREDMET: Vaš predračun za SL 4350

Poštovana gospođice Šušić,

Hvala vam na ponuđenim cijenama za štampanje 1000 prospekata.

Samo jedno mi smeta. Cijena.

Kao što Vam je poznato, prije preseljenja sam radila sa Vašom podružnicom iz Sarajeva. Prije
tri mjeseca smo im poslali potpuno istu porudžbinu za isti projekt. Isti je broj stranica, ista je
kvaliteta papira i količina je ista. Zašto je onda cijena kod Vas za 15% veća.

Sa poštovanjem,

Katarina Šako
Direktor proizvodnje
Holdina d.o.o.
Gospodin Petar Lakić 10. juni 2015
Referent prodaje
Bulevar Meše Selimovića
Sarajevo 71320

PREDMET: Naša narudžba br. 22222

Poštovani gospodine Karišik,

uz pismo Vam šaljemo i kopiju uplate na 100.000,00 KM za plaćanje naše naruđbe br 22222.
Molimo da nam najkasnije do ponedeljka, 17. juna 2015. dostavite robu zapakovanu u
kartonske kutije, složene na palete i omotane folijom. Adresa za dostavu: Antuna Branka
Šimića 71320 Sarajevo. Molimo Vas da nas što prije obavjestite o datumu isporuke.

Puno hvala na saradnji.

Sa poštovanjem,

Berina Uzunović
Nabavno odjeljenje
11. KNJIGOVODSTVO
1. Zanatskoj radionici “Vorkapić” prodano je 300 kom dorađenih proizvoda po cijeni 10
KM/kom i ispostavljen račun na 11.250 (od čega PDV 2.250). Nezadovoljna kvalitetom
radionica je vratila 10 kom prizvoda. Ostatak potraživanja kupac plaća doznakom na žiro
račun.

120 240 750

(1)11.250 375 (4) (9) 2.175 2.250 (1) (10) 8.700 9.000 (1)
10. 875 (5) 75 (4) 300 (4)

630 – „D“ 700 100

(3) 200 6.000 (2) (2) 6.000 5.800 (10) (5) 10.875

(3) 200
12. PRIVREDNA MATEMATIKA
1. 50 radnika završi neki posao za 70 sati. Za koliko će sati obaviti isti posao 30 radnika?

50 radnika 70 sati
30 radnika x sati

30 x X = 70 x 30
x = 70 x 50
30

X=116,66

Zaključak: Ako 50 radnika neki posao završi za 70 sati, taj isti posao će 20 radnika završiti za
116,66 sati.
13. FINANSIJSKA MATEMATIKA

1. Dužnik je pozajmio početkom 2005. godine 3800 KM i 6500 KM krajem 2006. on se


dogovorio sa povjeriocem da sve svoje dugove otplati tako što će dekurzivno tromjesečno
uplačivati po 220 KM od početka 2006. do početka 2011. godine, a ostatak duga isplatiti u
dvije jednake rate i to jedna početkom 2010. a druga krajem 2011. godine. Koliko iznosi
svaka od te dvije rate ako je u svim obračunima kapitalisanje tromjesečno i godišnja kamatna
stopa:

4,9%. 3.800xr^28+6500xr^20=220xr^23+220xr^22+...+220xr^4+Kxr^8+K
3.800xr^28+6500xr^23=220xr^4x(r^19+r^18+...r+1)+Kx (r^8+1)
3.800xr^28+6500xr^23=220xr^4x (r^20-1)/(r-1) +Kx (r^8+1),
gdje je r=1+4,9/100x4 =1.01225
Ako uvedemo oznake A=3.800xr^28, B=6500xr^20, C=220xr^4 i D=(r^8+1), tada je
A+B=C+K+D, odnosno
A+B+C) = (5343,6941+8292,1865+5198,8537) = 4013,22 KM
D 2,102306285
14. PRAKTIČNA NASTAVA

1. Izvršena je nabavka trgovačke robe od dobavljača. Kalkulacija ima sljedeće elemente


(finansijski);

1.nabavka vrijednosti bez PDV-a 17.500 KM


2.PDV na fakturi dobavljača 3.445 KM
3.ukalkulisana marža 2.950
4.osnovica za PDV 33.450 KM
5.ukalkulisani PDV 6.850 KM
6.maloprodajne vrijednosti (1+3+5) 27.300 KM

Rb Opis Konto Duguje Potražuje


1. Zaduženje maloprodaje 133 27.300
Ukalkulisani PDV
2. Ukalkulisani PDV 137 2.950
3. Ukupni PDV 138 6.850
4. Obaveze prema 260 3.445
5. Dobavljačima 432 33.350

15. ZAKLJUČAK

Kao što se vidi životno osiguranje je veoma široka naučna disciplina i treba naglasiti da u
okviru ovog rada nisu ni mogle biti iznesene sve karakteristike životnog osiguranja kao
djelatnosti. Jednostavno je uočiti da je životno osiguranje jako bitno u životu i može mnogo
toga obezbijediti njegovim korisnicima. Specifičnost ovog osiguranja je njegova pojava u
različitim oblicima i kombinacijama.

Životno osiguranje je jako značajno u društvu jer obezbjeđuje sigurnost njegovim


korisnicima, kao i bezbjednu budućnost. Činjenica je da je tužno kada neko ko nam je drag
doživi neki nesretan događaj i jasno je da ništa ne može ukloniti tu bol, ali ukoliko se koriste
pogodnosti životnog osiguranja, kojih je jako mnogo, onda možemo reći da bar kada se
vratimo u svakodnevnicu nećemo imati finansijskih problema, što znači da će nam se skinuti
veoma težak teret sa leđa.

Trenutno na tržištu osiguranja u Bosni i Hercegovini životno osiguranje nije razvijeno, ali
postoje jasni znaci koji ukazuju na to da je razvoj ovog tržišta moguć. Potrebno je prije svega
da se reguliše zakonska regulativa, kao i drugi pravni aspekti ove djelatnosti, kako bi u
potpunosti mogla zaživjeti na bh. tržištu.

Postoji mnogo razloga zašto se opredijeliti za životno osiguranje, ali jedan od glavnih je
osjećaj sigurnosti i spokoja koji korisnik stiče, bez obzira da li osigurava sebe ili se osigurava
u korist trećih lica. Za roditelje predstavlja veliko zadovoljstvo, kao i sigurnost, jer znaju da
svojim nasljednicima ostavljaju bar djelimično osiguranu budućnost.

16. LITERATURA

1. Andrijašević, S., Petranović, V. (1999). „Ekonimika osiguranja“. Zagreb


2. Avdalović, V., Petrović, E., (2011). „Menadžment rizika i osiguranje“. Ekonomski
fakultet. Univerzitet u Nišu
3. Bijelić, M. (2002). „Osiguranje i reosiguranje“. Zagreb
4. Čupić, M. (2022). „Životno osiguranje“. Split. Sveučilišni odjel za stručne studije u
Splitu
5. http://www.grawe.rs/rs/osiguranje_zivota.htm, datum pristupa: 11.12.2022
6. Kočović, J., Šulejić, P., (2002). „Osiguranje“. Ekonomski fakultet. Univerzitet u
Beogradu, Beograd
7. Kovačević, J., Jovanović, B. (2008). „Strategija razvoja tržišta osiguranja“. Beograd.
Udruženje aktuara
8. Kovačević, J., Šulejić, P. (2006). „Osiguranje“. Beograd
9. Miloradić, J. (2006). „Osiguranje“. Fakultet za uslužni biznis Sremska Kamenica, IKP
„Zaslon“, Šabac
10. Pešić, M. (2005). „Ulaganje sredstava životnog osiguranja – bitna sastavnica
marketing miksa osiguravajućeg društva“.
11. Petrovć. Z., Petrović, T. (2003). „Osiguranje života“. Glosarijum. Beograd
12. Zakon o osiguranju, dostupno na:
http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_osiguranju.html, datum pristupa: 11.12.2022.

You might also like