Kosti

ULOGA KOSTIJU
Čovjek se pokreće pomoću mišića, a uspravnost i čvrstoću daju mu kosti. Kosti su čvrsti i
tvrdi dijelovi našeg tijela.
a)Predstavljaju osnovni potporanj tijela.
b)Štite unutrašnje organe (čvrsta lubanja štiti mozak, elastična rebra štite pluća i srce)
c) Omogućuju uspravan hod
d) proizvode krvne stanice u koštanoj srži (prsna i bedrena kost)
e) služe kao rezerva kalcija
f) one su osnova za pokretanje, zajedno s mišićima i živcima
OBLIK KOSTIJU ovisi o zadaći koju kosti obavljaju. Prema obliku kosti mogu biti:
1. dugačke ili cjevaste-kosti udova – do 16 godine sudjeluju u proizvodnji krvnih stanica-
hematopoezi
-neke kosti trupa
2. široke ili plosnate- kosti zdjelice, lopatice ili lubanje
3. kratke ili kubične- kosti šake,stopala i kralježnice
GRAĐA KOSTI
Kost je izvana prekrivena čvrstom opnom pokosnicom. Ispod pokosnice nalazi se čvrsto
koštano tkivo, koje tvore koštane stanice OSTEOCITE. One proizvode krutu međustaničnu
tvar. Osteocite su raspoređene kružno oko kanalića kojima prolaze krvne žile i živci.

Na dugim kostima razlikujemo dva kraja (EPIFIZE) i srednji dio DIJAFIZU.

Na krajevima kostiju, unutrašnjost je izgrađena od spužvastog koštanog tkiva. Zbog tog
spužvastog dijela kost je relativno lagana, ali istovremeno snažna. Spužvasti dio je ispunjen
šupljinama kroz koje prolaze brojne pregrade (lamele) složene tako da pružaju maksimalnu
snagu uz minimalan utrošak materijala.Čine kost jakima, ne preteškima. Kosti čine samo 14%
naše ukupne tjelesne mase (lakše su od mišića). Ideja o snazi bez težine primjenjena je na
Eiffelovu tornju. Ptice nemaju središnji spužvasti dio, već su kosti šuplje kako bi mogle
letjeti.
Dijafiza je do spolne zrelosti ispunjena koštanom moždinom koja proizvodi većinu krvnih
stanica (važno krvotvorno tkivo). U odraslo doba nakuplja pričuvne masti i postaje masna
koštana moždina.
Kosti sadržavaju oko 70% anorganskih (mineralnih) tvari (spojevi kalcija i fosfora, nešto
natrija, magnezija, karbonata), koji daju čvrstoću i tvrdoću, te oko 30% organskih tvari
(protein OSEIN) koji kostima daje elastičnost i gipkost. Kosti starijih ljudi krhke su i lomljive
jer se smanjuje udio minerala kalcija.

Hrskavično tkivo je mekše i elastičnije od koštanog. Građeno je od hrskavičnih stanica koje

su povezane elastinom i hijalinom. Nalazi se na mjestima dodira dviju kosti. Na zglobnim
površinama i na mjestima gdje se vežu kosti.
Smanjuje trenje u zglobu, ublažuje udarce. Anorganskih tvari u hrskavici ima znatno manje
nego organskih, gotovo i nema kalcija. (Ima više organskih tvari od kosti).
Hrskavično tkivo osim u kostima može doći pojedinačno- uho, nos, kralješci(kao diskusi),
koljeno (meniskus). U cilju podmazivanja zgloba luči se i tekućina- SINOVIJALNA
TEKUĆINA- s godinama sve slabije.

Ligamenti (veze)- najmekši su dio kostura. Građeni su od vezivnog tkiva koje ima elastične
niti. Izgleda poput konopa razapetog između kostiju. Oni omogućuju povezivanje i
pokretljivost zglobova i mišića.
Mišiće i kosti vežu tetive.
OKOŠTAVANJE- prelazak hrskavice u kost. Kostur nerođena djeteta je od hrskavice i
vezivnog tkiva. Hrskavično tkivo malog djeteta postupno se nadomješta koštanim tkivom. Taj
proces nazivamo okoštavanjem. Tijekom prve godine života na lubanji male djece mogu se
napipati mekana mjesta između nesraslih kostiju.Okoštavanje je spor proces, traje do 25.
godine. Tijelo raste okoštavanjem hrskavica (kosti rastu u dužinu i širinu).
Sve kosti u našem tijelu čine kostur koji ima 206 kostiju. Na kosturu razlikujemo 3 velike
skupine kostiju:
- kosti glave- lubanja i lice
- kosti trupa- kralježnica, prsni koš i zdjelica
- kosti udova- ruke i noge
(Muške kosti su obično veće i jače od ženskih.)

KOSTI GLAVE
-Kosti lubanje: zatiljna, tjemena, čeona, sljepoočna, klinasta, sitasta
-Kosti lica: nosna, suzna, jagodična,donja čeljust, gornja čeljust, nosna pregrada, nosne
školjke, nepčana kost
-sinusi- šupljine u nekim kostima glave
Lubanja je s kralježnicom povezana zglobom. Zato se može pomicati u svim smjerovima.

KOSTI TRUPA
a) KRALJEŽNICA je sastavljena od 33 kralješka:
-7 vratnih, 12 leđnih (prsnih), 5 slabinskih, 5 križnih (sraslih u križnu kost) i 4 trtične (sraslih
u trticu)
- kralježnica podupire trup (dovoljno je čvrsta, pa tijelo drži uspravnim) i štiti leđnu moždinu
- svaki kralježak ima nekoliko koštanih nastavaka koji služe za prihvat mišića
-kralježnicu gipkom čine hrskavične pločice (diskusi) koje su smještene između kralježaka i
zajedno sa snažnim mišićjem smanjuju opterećenje kralježnice
- blago je savijena u obliku dvostrukoga slova S (takav oblik omogućuje uspravan hod i
ublažuje udarce- djeluje kao elastična opruga)
- na leđne kralješke veže se 12 pari rebara
- prednjom se stranom rebra vezuju na prsnu kost, zadnja 2 para slobodno strše

b) REBRA I PRSNA KOST

-12 pari rebara s prsnom kosti i leđnim (prsnim) kralješcima čini prsni koš
- on zaštićuje od ozljeda: pluća, velike krvne žile i srce
- 2 para rebara nisu srasle s prsnom kosti

c) KOSTI ZDJELICE
- kosti zdjelice se straga hrskavicom drže za križnu kost
-m. i ž. zdjelica razlikuju se po širini
Ž. zdjelica je šira i plića od muške kako bi novorođenče pri porodu lakše moglo izaći
Kod fetusa se jasno razlikuju sa svake strane po 3 kosti zdjelice: crijevna, sjedna i stidna, a
naknadno srastu

KOSTI UDOVA
Kosti ruku:
- rameni pojas (oplećje) čine ključna kost i lopatica vezane za nadlakticu koju
zovemo i ramena kost
- na nju se vežu 2 podlaktične kosti: lakatna i palčana kost, a na njih se nastavljaju 8
kostiju zapešća(raspoređenih u 2 reda) i 5 kosti šake te 14 članaka prstiju
Kosti nogu:
-s kostima zdjelice veže se: bedrena kost koja je najduža i najčvršća kost kostura , zatim
slijedi iver te potkoljenica koju čine lisna i goljenična kost,a na kraju je 7 zastopalnih
kostiju (raspoređenih u 4 reda, najveća je Ahilova peta) i 5 kostiju stopala te članci prstiju