Professional Documents
Culture Documents
Glas Broj 70
Glas Broj 70
GLAS
NOVI
POKUŠAJ
MIKSANJA
ISSN 1845-5735
A NT I F A Š I ST A
POVIJESTI
Otvoreno pismo Vladi
APEL
IZ
JAJCA
Prekogranične veze
TRADICIJA
KOJA ŽIVI
Broj 70 - Zagreb, 1. studenog 2010. godine, cijena 6 kuna
Zaboravljeni internirci
UMIRALI SU
DALEKO OD
DOMOVINE
Glas ogorčenja
PROTIV
REHABILITACIJE DRAŽE MIHAILOVIĆA
GLAS
ANTIFAŠISTA
esti
e vij
Apel iz Jajca
r an
O dab
IZLOŽBA
O HRVATSKIM
◆Direktor Muzeja II. zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu Enes Milak uputio je pismo
svim antifašističkim organizacijama u državama na području bivše Jugoslavije PRAVEDNICIMA
u kojem apelira na suradnju u prikupljanju i snimanju povijesne građe koja se U L. ANGELESU
odnosi na taj važan događaj iz vremena NOB-e
U sklopu rujanskog po-
Fotografije na 1. stranici:
Obljetnica godišnjice zakletve banijskih i
sisačkih partizana na Čavić brdu (gore)
Susret delegacija antifašista Hrvatske i
U ovoj dvorani zasjedao je AVNOJ Slovenije u Zagrebu (dolje)
(snimio: Z. Herceg)
Izdavač: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Savez društva »Josip Broz Tito«, Savez ratnih i vojnih
GLAS
invalida Hrvatske i SUH - Podružnica vojnih umirovljenika, 10000 Zagreb, Pavla Hatza 16. Telefoni: (01) 48 39 996 i 48 39 997,
fax: (01) 48 40 826, htt//www.sabh.hr - e-mail: sabarh@email.t-com.hr - Žiro račun: 2360000-1101546344 (Zagrebačka banka).
OIB: 78328494160. Savjet: Tomislav Badovinac, Milivoj Boroša, Branko Dubravica, Ivan Fumić, Juraj Hrženjak, Etore Poropat,
Krešimir Piškulić i Eduard Vostrel. Uredništvo: Katica Sedmak (glavna i odgovorna urednica), Bojan Mirosavljev, Petar Raić, Savan
Tomašević, Antun Zibar, Zvonko Petrinjak (grafički urednik) e-mail: glas.antifasista@sabh.hr - Temeljem mišljenja Ministarstva
AN T I FAŠ I S TA kulture Republike Hrvatske, broj 523-03-1/7-96-01 od 12. 0žujka 1996. godine, Glas antifašista demokratske Hrvatske smatra se
proizvodom iz članka 18 točka 13 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. Tisak: »Brankograf« Odranska 18, Zagreb.
2 GLAS
ANTIFAŠISTA
Otvoreno pismo Vladi
Protest zbog novog smanjivanja mirovina
◆Sudionici NOB-e se osjećaju kao građani trećeg reda, iako su svojom borbom stvarali temelje
Republike Hrvatske
GLAS
ANTIFAŠISTA 3
g op olje
Du Novi pokušaj miksanja povijesti
4 GLAS
ANTIFAŠISTA
Izjave:
Nikakva pomirba
s fašistima
O događajima u Dugopolju oglasili su
se i Mladi antifašisti Zagreba na svojoj
web stranici prilogom kojeg prenosimo
u nešto skraćenoj verziji:
»Zasigurno jedna od najljepših priča
iz narodnooslobodilačkog rata je ona
koju je ispričala Dalmacija. Ta regija je
dala uistinu ogroman obol oslobođenju i
neke činjenice vezane za nju danas zvuče
gotovo nestvarno. Za Dalmaciju se do-
slovno može reći da je svaki zaselak dao Ostaci antifašističkog spomenika u Dugopolju
doprinos koji je nerijetko bio plaćen i
ljudskom krvlju nošen idealom slobode,
antifašističkim opredjeljenjem koji niti
ustaška, talijanska, njemačka ili četnička
Ževrnje o miješanju kostiju svih 'žrtava'
Drugog svjetskog rata stanovnika tog sela,
Objedinjavanje žrtava
puška nije mogla slomiti, a kamoli izbiti iz i naravno ovoga puta 'oslobođeni' svih Predsjednik Zajednice udruga anti-
glave. Samo za ilustraciju kakav je odjek ideologija s jednim zajedničkim križem fašističkih boraca i antifašista Splitsko-dal-
narodnooslobodilačka borba imala je npr. kao znakom 'pomirenja'. matinske županije Milivoj Lalin naglašava
grad Split koji je tada bio najveći grad u Priče o nacionalnom jedinstvu i da se oštro protivi micanju spomenika
Dalmaciji sa 40 000 ljudi te je dao 12 500 nekakvoj pomirbi neće proći jer nikakve poginulim partizanima, ali da je i protiv
partizanskih boraca što znači da je skoro pomirbe s fašistima neće biti. Svaku akciju zajedničkog spomen obilježja.
svaki treći stanovnik grada uzeo pušku, antifašista koja će za cilj imati spriječiti Umjesto da i dalje budu dostojno
a svaki peti je poginuo. Za sjećanje na te ovu nakaradnu ideju i njenu realizaciju obilježene, ovim nekršćanskim diranjem
borce i ljude koji su nesebično dali svoje podržavamo i poručujemo da se takve u sjene mrtvih i njihov mir te u svetost
živote, a često su životi bili oduzimani od stvari ne smiju događati! povijesnih činjenica, oni hoće obezličiti
fašističke ruke bez ikakve mogućnosti žrtve i time ih još jednom likvidirati i
da se bore, podizani su spomenici da nasiljem združiti s njihovim krvnicima.
svjedoče podvigu koji je narod tada Francova ideja To je nedopustivo u svakom pogledu i u
napravio. Srušivši fašističku tvorevinu i flagrantnoj je suprotnosti s temeljnim odre-
sredstva ugnjetavanja kojim su se fašisti Povjesničar dr. sc. Tvrtko Jakovina dbama Ustava Republike Hrvatske.
i njihovi kapitalistički financijeri služili i zgrožen je idejom dugopoljskih vlasti.
postavivši temelje za klasno i svako drugo - Samo je španjolski diktator Francisco
oslobođenje narod je dizao spomenike, za Franco napravio takvo nešto, a danas se Nemaju pravo
sjećanje na one koji nisu htjeli biti robovi,
za one koji su svoj život dali zbog ideala,
time Španjolci nimalo ne diče. Pokušao
je, doduše, isto i Franjo Tuđman, ali mu
rušiti spomenik
a pritom svoj život nisu vidjeli kao žrtvu, to nije uspjelo - zaključio je Jakovina.
Istaknuti povjesničar dr. sc. Ivo Gold-
već kao nešto neminovno.
stein u komentaru zbivanja oko spomenika
Podno planine Mosor smjestilo se
jedno malo mjesto, Dugopolje, koje tih To je poniženje u Dugopolju kaže: »Obrazlažući ideju o
podizanju zajedničkog spomenika, općinari
godina nije brojalo više od možda dvije
tisuća stanovnika. To mjestašce je dalo Predsjednica Saveza antifašističkih se pozivaju na kršćanske tradicije. Lijepo,
480 boraca koji nisu puno razmišljali boraca i antifašista Republike Hrvatske ali onda valja prvenstveno misliti na onu
ili kalkulirali. Do polovine 1992. na dr. sc. Vesna Čulinović Konstantinović kršćansku 'počivali u miru', pa sukladno
mjesnom trgu je godinama odolijevala upozorava kako obitelji poginulih partizana tome, ne dirati postojeći spomenik.
svim ispitima vremena jedna skulptu- ne žele da imena predaka stoje zajedno I u tome je zapravo bit problema:
ra. Ta skulptura je simbolizirala borca s s imenima fašističkih ubojica. nema dvojbe da općina Dugopolje ima
mitraljezom (rad kipara Mirka Ostoje) -Oni na ovaj način žele poniziti pravo podignuti spomenik u maniri i s
i postavljena je u čast 77 poginulih bo- antifašiste. Žele na isti popis staviti ime porukom kako ona smatra da su prik-
raca i 132 žrtve fašizma. Te ratne godine do imena poginulog ustaše i poginulog ladne, ali nema pravo rušiti spomenik
spomenik je naprosto srušen do temelja partizana, što je poniženje jer se zna tko stradalim partizanima, a pogotovo to
i nema znakova da je tu ikada postojao. je iznio pobjedu, a tko se borio na strani ne smije činiti sa spomenikom nevinim
Na tom mjestu jedino je ostala ta spomen okupatora i služio fašistima. To nisu bili žrtvama. Što je zajedničko tromjesečnoj
ploča s imenima boraca i žrtava, a i ona nikakvi domoljubi i ne damo da imena bebi, žrtvi četničkog pokolja, i nekom
je s vremenom zašarana. Prije koji mjesec partizanskih osloboditelja stoje na istom ustaši, umiješanom u zločine i poslije
digla se prašina zbog bolesnog prijedloga popisu s fašističkim slugama. Nećemo do- poginulom u borbi, pa da im ime stoji
HDZ-ovog načelnika Dugopolja Zlatka pustiti da falsificiraju povijesne istine. na zejdničkom spomeniku«.
GLAS
ANTIFAŠISTA 5
d nja
Sura
Delegacija antifašista Slovenije u Zagrebu
◆Dosadašnja suradnja je bila vrlo uspješna, posebno antifašističkih udruga na pograničnom području dviju zemalja
◆Komemorativnom skupu je
prisustvovao i predsjednik Repu-
blike Slovenije dr. Danilo Türk kao
Tradicionalna komemoracija na Planini
i delegacija SABA RH na čelu s pre- u Sloveniji mnogo. Ne zaboravimo: na našim i Hrvatske danas. »Razvijajmo uzajam-
dsjednicom dr. sc. Vesnom Čulinović prostorima, od godine 1941. Do 1945., je no poštovanje i sposobnost da probleme
Konstantinović. poginulo više od 20.000 civila. Istodobno je rješavamo kompromisima, pregovorima
11.000 Slovenaca izgubilo živote u logorima i međusobnim razumijevanjem. To je
N a Planini kod Podbočja u Sloveniji smrti, a prognanih i zarobljenih je bilo više europski put koji nas vodi u budućnost.
održana je 11. rujna komemoracija od 62.000, rekao je Türk. Svoju ulogu, poštovani stanovnici Plani-
žrtvama ustaškog terora, pod sloganom Slovenski predsjednik je posebno istak- ne, i drugih mjesta Podbočja uz granicu
»Planina 1942-1991-2010 spomen i opo- nuo suradnju između slovenskih i hrvatskih sa susjednom Hrvatskom, trebamo sada
mena«. partizana u borbi protiv fašizma i nacizma usmjeriti na međusobno razumijevanje i
Komemoraciji je prisustvovao i predsje- u Drugom svjetskom ratu, te je pozvao na suradnju sa susjedima…«, rekao je Danilo
dnik Republike Slovenije dr. Danilo Türk jačanje dobrosusjedskih odnosa Slovenije Türk. S.T.
kao i delegacija Saveza antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske na čelu s
predsjednicom dr. sc. Vesnom Čulinović
Konstantinović. U delegaciji SABA RH su bili
i Vinko Šunjara, Ivan Fumić, Rade Bulat,
Vedran Žuvela i Petar Raić.
Slovensku boračku organizaciju predvodio
je predsjednik Zveze združenj borcev za vre-
dnote NOB Slovenije Janez Stanovnik.
Komemorativna svečanost na Planini
kod Podbočja održava se svake godine u
spomen na 14. i 15. rujna 1942. godine kada
su ustaše strijeljale svih 34 muškarca, a potom
su zapalili cijelo to selo koje se nalazi blizu
granice Slovenije s Hrvatskom.
Dr. Türk je položio vijenac na spomenik
nevinim žrtvama i naglasio da je taj događaj
na Planini tragičan primjer većih zločina
Drugog svjetskog rata na slovenskom tlu.
Zločina, kakav je bio i ovaj u Planini, bilo je Komemoracija žrtvama ustaškog terora
6 GLAS
ANTIFAŠISTA
In memoriam Krešimiru Piškuliću
Do kraja odan idejama antifašizma
◆Krešo je član SABA RH od njegova osnutka, a od 2004. do 2007. godine vodio je
Savez kao njegov predsjednik
GLAS
ANTIFAŠISTA 7
Istra
8 GLAS
ANTIFAŠISTA
por
Kam
Članovi židovskog »Bejahada« na Rabu
◆Posjetili su mjesto nekadašnjeg talijanskog fašističkog logora Kampor i groblje umrlih zatočenika
Slati
na
OBILJEŽENA GODIŠNJICA OSLOBOĐENJA
◆Udruga antifašističkih boraca i antifašista obilježila je 66. obljetnicu oslobođenja grada
GLAS
ANTIFAŠISTA 9
na
Slati
OBNOVLJEN SPOMENIK DJECI POTKOZARJA
◆Akcija Vijeća srpske nacionalne manjine i građana volontera u Noskovačkoj Dubravi
Jadr
eški KOMEMORACIJA Makarska
ZA PALE BORCE
Vijenci na
◆Vijenci i svijeće za 29 boraca poginulih 17. rujna 1943. Galebovim krilima
◆Obilježena 68. godišnjica
obnovljenom spomeniku Palim borci- - Ovime odajemo počast ne samo sla- Na 68. obljetnicu osnutka par-
ma kod stare škole održana komemo- vnim jadreškanskim antifašistima, nego tizanskog mornaričkog odreda
racija. Mještani Jadreška, predstavnici antifašižmu kao pokretu utkanom u te- predstavnici SABA Makarskog
ližnjanske Udruge boraca i antifašista melje današnje Europe, rekao je predsje- primorja 10. rujna položili vijence
te ližnjanski načelnik Srećko Ševerlica dnik ližnjanske Udruge antifašista Anton na spomenik Galebova krila u Pod-
položili su vijenac i zapalili svijeću u Vojnić, te se prisjetio dana bitke. gori. Okupljene kratko je pozdravio
čast 29 boraca koji su poginuli 17. Spomenik je obnovljen netom prije podgorski načelnik Ante Miličić,
poručivši kako je krajnje vrijeme
komemoracije, a
da se prestanemo dijeliti jer su se
obnova je koštala
za istu stvar borili oni 1941. i oni
16.000 kuna. 1991. godine.
Ševrelica je ista- Nakon toga okupljenima se
knuo da će Općina obratio Miro Nemčić. Neki bi danas
obnoviti i ostale htjeli mijenjati povijest, no ona je
antifašističke spo- onakva kakva je. Partizanska mor-
menike na području narica odigrala je značajnu ulogu
Ližnjana. i naše sjećanje na njezin osnutak,
Mještani su iako je prošlo 68 godina, nije izblije-
vijenac položili i na dio niti će ikad izblijediti - poručio
rodnu kuću Ivana je Nemčić, oštro osudivši prijedlog
Jadreška, partizan- o zajedničkoj grobnici svih žrtava
skog kurira kojeg su Drugog svjetskog rata.
Nijemci ubili 1944.
godine. G.I.
GLAS
10 ANTIFAŠISTA
ć brdo
»ZAKLINJEM SE DA ĆU...«
Čav i
◆Komemorativnom sveča-
nošću obilježena 69. obljetnica
snimio: Z Herceg
prve partizanske zakletve ba-
nijskih i sisačkih boraca
And
ig ola
SJEĆANJE NA MOSLAVAČKU BRIGADU
◆Obilježena 67. obljetnica formiranja prve brigade u Moslavini
GLAS
ANTIFAŠISTA 11
Split
◆Osnivačkoj skupštini prisustvo-
vali predstavnici Udruge mladih
Osnovana Sekcija mladih antifašista
antifašista Grada Zagreba i dogo- iskustvo naše Udruge s posebnim osvrtom na kostiju. Najviše smo se založili za kon-
vorili suradnju konkretno djelovanje, a uz to smo razmatrali stantan rad na širenju ideje antifašizma
neka organizacijska i teorijska pitanja. među mladima u svim sredinama.
Tom prilikom je postavljen temelj Pred Sekcijom je sad dosta uporan rad
zajedničkom djelovanju i budućoj suradnji da postave svoju organizaciju na zdrave noge
Šem
ovec
HRABROST I ODVAŽNOST PARTIZANA
• Šemovečka bitka rijedak je primjer hrabrosti partizanskih boraca koji su bili nepro-
bojni bedem za nadmoćnije neprijateljske snage
12 GLAS
ANTIFAŠISTA
ć i
Šimi
Na mjestu najvećeg stradanja
◆Antifašisti trebaju koristiti svaku priliku da mladima pruže vjerodostojnu istinu o NOB-i
Op a
tija Susreti antifašista i branitelja
◆U opatijskoj udruzi antifašističkih boraca i antifašista, koja podmlađuje svoje redove, učlanjeno je i desetak
branitelja iz Domovinskog rata
Mirko Novoselović, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Zlatko Komadina, župan PGŽ i Ivo Dujmić, gradonačelnik
Domovinskog rata Opatija i Oleg Mandić, predsjednik UABA Opatije ogledali su se u trešeti na Sportskim susretima antifašista
Opatije u prigodnim majicama prije boćanja. i branitelja.
GLAS
ANTIFAŠISTA 13
rad nja
na su
arod
Me đ u n
Na proslavi u Grahovu
U okviru dobre suradnje, predstavnici
dubrovačkih antifašista Marinko Vlašić,
Antun Gavranić i Branko Grošeta ove su
◆Dubrovački antifašisti sudjelovali su na obilježavanju 13. srpnja -
Dana ustanka crnogorskog naroda
godine boravili u Grahovu, gdje su na po-
ziv SUBNOR i antifašista Republike Crne Zahvaljujući na vrijednom poklonu, ujedno čestitao Andriji Nikoliću, čelniku
Gore, prisustvovali obilježavanju 13. srpnja koji je tako postalo prvo sredstvo s kojim, crnogorskih antifašista, visoko državno
– Dana ustanka crnogorskog naroda protiv poslije katastrofalnog požara, raspolaže odličje kojega mu je toga dana dodijelio
okupatora u Drugom svjetskom ratu, koji se Udruga antifašista Dubrovnik, zahvalio je Filip Vujanović, predsjednik Republike Crne
obilježava i kao Dan državnosti Republike njen predsjednik Marinko Vlašić. On je Gore. B.G.
Crne Gore. Taj državni praznik je u susjednoj
državi ove godine bio u znaku 65. obljetnice
pobjede nad fašizmom.
Na svečanosti pred obnovljenim
spomeničkim kompleksom u Grahovu, koje je
antifašističkoj NOB-i dalo veliki broj žrtava i
boraca za slobodu, među njima i legendarnog
heroja sa Sutjeske Savu Kovačevića, prigod-
no su govorili Andrija Nikolić, predsjednik
SUBNORA i Filip Vujanović, predsjednik
Republike Crne Gore, a na spomen obilježje
poginulim borcima NOR-a položen je i vije-
nac dubrovačkih antifašista.
Na prigodnom druženju poslije svečanosti
predsjednik Saveza boraca NOR-a i antifašista
Republike Crne Gore Andrija Nikolić
izrazio je žaljenje zbog požarom uništenih
prostorija i sve opreme Udruge antifašista
Dubrovnik i tom prilikom, uz riječi ohra-
brenja, dubrovačkoj udruzi predao na poklon Predstavnici dubrovačkih antifašista na proslavi u Grahovu s Filipom Vujanovićem,
prijenosno računalo. predsjednikom Republike Crne Gore
g a Resa
Du Soboli
Devastiran
antifašistički spomenik VIJENAC
A ntifašistički spomenik u Parku
dr. Franje Tuđmana, podignut
nakon Drugog svjetskog rata u
suprot Pamučne industrije Duga
Resa. Gradonačelnik grada Duge
Rese Ivan Baršić osudio je grafite te
BORACA I
spomen na žrtve fašističkog terora,
početkom kojovoza našao se na meti
najavio kompletnu obnovu spome-
nika. tom prilikom će, kako je rekao,
BRANITELJA
vandala. »Jazovka 1945.«, »Ubojice« ujedno i kompletno urediti park u Na memorijalnom groblju u Soboli-
i »NDH« glavni su »lajtmotivi« van- kojem je spomenik antifašistima ma obilježen je dan kad je 1942. spaljeno
dala koji su boju kistovima nanijeli postavljen. selo Podhum, ubijeno više od devedeset
na spomenik postavljen točno na- K.A. muškaraca, žene i djeca odvedeni u logore
a stoka opljačkana, sve od ruku fašističkog
okupatora. Da se ne zaboravi strašan
zločin kao ni žrtva koju su Grobničani
podnijeli za ideju antifašizma, Općine
Čavle i Jelenje i ove su godine organizirale
komemorativni skup, njihovi su predstav-
nici položili vijence, isto kao i predstavni-
ci drugih antifašističkih udruga odnosno
udruge Domovinskog rata Grobnišćine, a
svi su se govornici u obraćanju okupljeni-
ma ujedinili u ideji da se zločin ne smije
zaboraviti ali i da se prošlosti ne smije
robovati.
V.I.
14 GLAS
ANTIFAŠISTA
brovnik
Du
PIJETET I POŠTOVANJE
◆Komemoracija pred spomen-grobnicom u kojoj su posmrtni ostaci 550 dubrovačkih antifašističkih
boraca
Podrška gradonačelniku
◆Priopćenje u povodu provokativnog istupa za vrijeme vjerskog obreda
GLAS
ANTIFAŠISTA 15
eb arsko
r
Jast
OSLOBAĐANJE DJECE IZ USTAŠKOG LOGORA
◆Komemorativni skup u povodu oslobađanja djece iz zlograsnog logora smrti u akciji boraca 4. kordunaške
brigade
snimio: Z Herceg
fašisti i domaći izdajnici odveli u lo-
gore velilki broj žena i djece, podigli su
u Jaski (Jastrebarsko) poseban logor za
djecu. Mnogi od njih su u tom logoru
stradali, ili su umrli od bolesti i gladi, ili
su bili poubijani ne dočekavši odlobođenje.
Međutim, kada je 4. kordunaška brigada
dolazila na Žumberak da pomogne daljnji
razvoj narodnog ustanka u tom kraju, 26.
kolovoza 1942. godine oslobođeno je 727
djece iz tog zloglasnog logora smrti. To je
u toku narodnooslobodilačkog rata bila
jedna od najvećih akcija oslobađanja djece
iz fašističko-ustaških logora.
Djeca su upoznala sve strahote i patnje
koje se mogu zamisliti: progone, zatvore,
logore, zbjegove, bombardiranja i smrt,
glad umor i gubitak najdražih – svojih Mihajlo Veljić, preživjeli zatočenik, evocira sjećanja iz dječjeg logora u Jastrebar-
roditelja. Poslije dugih i mučnih dana skom
patnji i stradavanja, veliki dio njih našao
je utočište, sigurnost i njegu u dječjim s ostalim ustaškim zločincima u Austriju smješteni po kućama. Nažalost, uslijedila je
domovima koje je organizirala narodna – umrla je 1981. godine). Časna sestra Pulhe- ustaška ofenziva u Žumberku, pa je njih 312
vlast na oslobođenom području. rija bila je svastika ustaškog dužnosnika i pohvatano, ponovno otpremljeno u sabirni
To je, među inim, rečeno u izlaganji- ratnog zločinca Mile Budaka. logor u Samoboru, a zatim u Zagreb, gdje
ma sudionika komemorativnog skupa na U logoru je bilo zatočeno preko tri tisuće ih je preuzelo Ministarstvo udružbe.
mjesnom groblju u Jastrebarskom ispred djevojčica i dječaka, pretežno s Kozare, iz
spomenika kozaračkoj djeci kojem je Bosanske krajine, Banije, Korduna, Like, Titova obavijest
prisustvovala i dr. sc. Vesna Čulinović Slavonije i drugih krajeva, većinom iz pra-
Konstantinović, predsjednica SABA voslavnih partizanskih obitelji. Djeca su U dječji logor Rijeka ustaše su tran-
RH sa najbližim suradnicima, delegacija dopremana u skupinama iz logora Stara sportirale nešto više od 2000 djece iz Ja-
antifašista i antifašističkih boraca iz Zagreba, Gradiška, Jablanca, Cerobljana, Crna Mlaka strebarskog. Zbog neuhranjenosti i bolesti
Zagrebačke i Karlovačke županije, Odbora iz Slavonije, te iz logora Gornja Reka. I uz u oba logora, smrtnost djece bila je velika.
logoraša NDH iz Banja Luke te pređživjeli najveće napore, uz nadljudsku bitku brojnih Oba logora rasformirana su u studenom
zatočenici. O stravičnim trenucima života rodoljuba i antifašista za spašavanje djece 1942. godine. Kroz logore je prošlo 3166
djece u logoru svjedoče preživjeli logoraši, iz ustaškog logora u Jastrebarskom, za ne- srpske djece. Njih 1637 spašeno je iz logora
borci 4. kordunaške brigade, pripadnici puna četiri mjeseca izgubilo je živote više posvojenjem od obitelji Hrvata, građana
antifačističke skupine koja je spašavala djecu, od 1.100 djece. Trag o stradalog djeci koja Zagreba, Jastrebarskog i seljaka okolnih
Skojevci i drugi, kao primjerice: Mihajlo su bila u logoru nađen je i u arhivu Klinike sela. Oko 450 djece preuzeo je Karitas iz
Veljić, Dragoje Lukić, Dušan Šmitran, za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Zagreba, a oko 300 djece ostalo je u dvorcu
Rade Krnjajić… u Zagrebu, gdje su objelodanjeni podaci - bolnici do oslobođenja, 9. svibnja 1945.
o 162 stradale djece. Obdukcijski nalazi godine. Da nije bilo hrvatskih obitelji koje
Teror »časnih sestara« umrle djece pokazuju da su uzroci smrti su se, pod cijenu života založile za spas
bili uglavnom trovanja kaustičnom sodom, napuštene srpske djece, teško je zamisliti da
Dječji logor u Jastrebarskom osnovan koja je stavljana u hranu. Inače, u logoru, bi i jedno dijete preživjelo uvjete u kojima
je 12. srpnja i djelovao je do studenog 1942. »časne sestre« tjerale su stariju djecu da su se u logorima nalazili.
godine. Logor je organiziran na tri lokacije: pokapaju mrtve tik uz mjesno groblje. O podvigu boraca 4. kordunaške bri-
barake i konjušnice talijanske vojske, dvorac Katolički kler nije dozvolio »hereticima« gade i oslobađanju djece iz ustaškog logora
grofova Erdody i franjevački samostan. Tim ukop na groblju, stoga su pravoslavna djeca Tito je obavijestio javnost poslavši oba-
redoslijedom je vršena i selekcija logoraša. i djeca »komunističko-partizanskih bandi« vijest Radio stanici Slobodna Jugoslavija
Snažniji i zdraviji, smještani su u barake, pokopana izvan groblja. u Moskvi: »Naši partizani oslobodili su iz
slabi i bolesni u prostorije dvorca u »bol- Nakon dobro razrađenog plana, u koncentracionog logora u Jastrebarskom
nicu«, a iznemogli i tifusari u »karantenu« zoru, 26. kolovoza 1942. godine borci 4. kod Zagreba 900 kozaračke djece, a ne
u samostanu. To su bila srpska djeca od 6 kordunaške brigade u jurišu (među prvi- 600 kako smo ranije izjavljivali. Tu djecu
mjeseci do 14 godina starosti. Posebno treba ma je bio puškomitraljezac Stevan Tesla) su ustaše mučile i htjele da ih odgajaju u
napomenuti nehuman i grub odnos upra- oslobodili su dio djece. Od 727-ro djece, duhu fašizma. Sva djeca nalaze se sada na
viteljice logora, redovnice Berte Pulherije njih 587 nakon liječničkog pregleda kre- našem oslobođenom teritoriju«.
(neposredno pred oslobođenje pobjegla je nulo je s brigadom na Žumberak, gdje su B. M.
GLAS
16 ANTIFAŠISTA
a
Velešnj
a
ornj
G Obnovljen spomenik žrtvama
fašizma
◆Taj spomenik, koji je srušen
1998. godine, obnovljen je sred-
stvima Općine Donji Kukuruzari
i Sisačko-moslavačke županije mještanima da će on
biti obnovljen. To je i
provedeno, pogotovo
Sinj
PRVI
U OTPORU
Č lanovi antifašističkih udruga Trogira,
Kaštela, Splita, Sinja i Makarske položili
su vijence i minutom šutnje odali počast 21
borcu Prvog splitskog partizanskog odreda
koje je ustaški prijeki sud osudio i strijeljao
26. kolovoza 1941. godine, nakon što su ih
brojčano nadmoćniji Talijani zarobili kod
sela Košuta. Na taj zločin, ali i velik dopri-
nos Splita i Dalmacije u NOB-i, podsjetio
je Božo Kovač, član Predsjedništva UABA
Grada Splita, rekavši da je taj događaj po-
stao simbol i početak masovnog otpora
fašizmu. R.R.
GLAS
ANTIFAŠISTA 17
b o ština
Slo
ŽIVE SU BACALI U BUNARE
◆Potraga za kipom majke s djetetom u naručju
Ku s onje
POČAST ŽRTVAMA FAŠIZMA
◆Tradicionalna komemoracija u znak sjećanja na 251 ubijenog mještanina 13. kolovoza 1942. godine
GLAS
18 ANTIFAŠISTA
e
Lokv
SUSRET S PROŠLOŠĆU
◆Članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista posjetili Gonars
Stan
cij a B embo Složno smo ustali protiv fašizma
◆Obilježena 66. godišnjica osnivanja talijanskog bataljuna »Pino Budicin«
GLAS
ANTIFAŠISTA 19
Piše: Nataša Mataušić, prof.
ZABORAVLJENE ŽRTVE
◆Tijekom 1942. godine u daleku Norvešku je s područja bivše
Jugoslavije bilo deportirano 4.113 osoba. Vratilo ih se samo 1.530, što
znači da je od gladi, bolesti i iscrpljenosti umrlo, odnosno, ubijeno
2.484 ljudi. Zadnji transport s povratnicima stigao je u zemlju tek
u rujnu 1945. godine
Pojedinačna i masovna
ubijanja zatočenika
U tijeku rata na području Norveške, koju
su okupirali Nijemci, bila su osnovana 23
logora za internirce iz Jugoslavije. Bili su Nataša Mataušić i dr. Ivo Goldstein ispred spomenika internircima u Norveškoj
GLAS
20 ANTIFAŠISTA
stranice mjesta na kojoj su kao turistička
destinacija označena i ratna groblja stra-
naca (Foreign War Graves in Trondheim
/Yugoslav: Moholt and Lademoen Chur-
chyards; Garden of Remembrance at Udde
Bro in Melhus). Preskočivši popodnevno
predavanje (Nataša Jovičić, Ivo Goldstein i
ja) kupili smo autobusne karte i krenuli u
Melhus. Ljubazni mladić u autobusu znao
je za jugoslavensko groblje i upozorio nas
kada moramo sići. Hladna norveška zima
pokazala nam je svoje pravo lice. Još smo
više navukli kape, zamotali šalove i krenuli
po snijegom posutoj seoskoj cesti prema
groblju. Orijentir nam je bila velika kamena
zvijezda petokraka koju smo mogli vidjeti
već s autobusne stanice.
Grobovi daleko od
vlastite zemlje
Na grobnom polju uklesana su imena žrtava – interniraca Ispred kamenog nevelikog spomenika
gorjela je svijeća, a netko je netom prije
nas ostavio i buketić cvijeća (kako smo
su, nedaleko Trondheima gdje formiraju organizirale su prikupljanje posmrtnih kasnije saznali ambasador Republike Sr-
svoj odred (Odred bivših jugoslavenskih ostataka ubijenih i umrlih interniraca. bije u Norveškoj Vladislav Mladenović
interniraca u Norveškoj) i biraju jedin- Sahranjeni su u zajedničkim grobnicama i Dejan Ristić, član delegacije iz Srbije).
stveno Antifašističko vijeće. U vremenu u Botnu (za sjevernu), Moholtu i Strindi Na spomeniku, velikom kamenom trapezu
do povratka u domovinu organizirali su nedaleko Trondheima (za srednju) i Usnu, na čijem vrhu dominira velika zvijezda
raznovrsne društveno-političke i kulturno- nedaleko Bergena (za južnu Norvešku). petokraka nalazi se natpis na srpskom i
obrazovne aktivnosti (tiskaju svoj dnevni Dvadeset godina kasnije, 1976. godine u norveškom jeziku: U SPOMEN OVDE/
list, nedjeljni časopis, priređuju kazališne glavnom gradu Norveške, Oslu, uz prisut- SAHRANJENIH JUGOSLAVENA/KOJI
i muzičke priredbe). nost norveškog kralja Olava V. otkriven je SU IZGUBILI ŽIVOT/U NORVEŠKOJ U
Upravo u Trondheimu osnovano je u spomenik svim jugoslavenskim internir- TOKU RATA/1940-1945. Na grobnom polju
srpnju 1945. godine Norveško-jugoslavensko cima koji su tijekom Drugoga svjetskog ispred spomenika na četvrtastim kamenim
društvo u koje su ušli najugledniji građani rata stradali u Norveškoj. pločama uklesana su imena žrtava – inter-
Trondheima i Norveške. Ovo društvo danas Kako o groblju jugoslavenskih inter- niraca iz Jugoslavije. Rukama razgrćemo
više ne postoji, kao što se više i ne održava niraca iz razdoblja Drugoga svjetskoga snijeg s ploča i čitamo imena: Božo Krneta,
tradicionalni Partizanski marš posvećen rata negdje u blizini Trondheima, nitko Jevrem Djordević, Milan Rakić… Imena
internircima logora Austrat na poluotoku od prisutnih domaćina konferencije, nije ljudi koji su nekada živjeli, voljeli, planirali,
Ørlandet. znao ništa morali smo se pouzdati u vla- nadali se, strahovali… Imena ljudi protje-
Tijekom 1953. godine norveške vlasti stitu snalažljivost i slijediti upute s Internet ranih iz vlastite zemlje daleko od rođaka,
prijatelja, poznanika, da se više nikada ne
vrate, samo zato što su bili drugačije vjere,
nacije ili političkog opredjeljenja. Imena
ljudi čije grobove više niko ne obilazi.
U godini kada se obilježava 65. obljetnica
pobjede antifašističke koalicije i završetka
Drugoga svjetskog rata, a u želji da afirmira-
mo jedan zaboravljeni, ali izuzetno značajan
segment zajedničke prošlosti norveškog i
hrvatskog naroda o kojem, nažalost šira
društvena javnost zna malo ili gotovo ništa,
Nataša Jovičić i ja predložili smo ambasa-
di RH u Norveškoj i ambasadi Kraljevine
Norveške u Hrvatskoj idejnu koncepciju
izložbe pod radnim naslovom: U nacističkim
logorima Norveške kojom bi prikazali ne
samo način život i tragične sudbine inter-
niraca iz Jugoslavije u njemačkim logorima
u Norveškoj kao i nesebičnu pomoć koju
su im u prevladavanju nehumanih uvjeta
života pružali, po cijenu vlastitog života
Nadgrobne ploče na groblju Lade u Norveškoj s imenima sahranjenih logoraša stanovnici te daleke zemlje.
GLAS
ANTIFAŠISTA 21
a g i r anje
Re
GLAS OGORČENJA
◆Protest Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske zbog sudske rasprave o
rehabilitaciji ratnog zločinca Draže Mihailovića
osi mo
Pren Srbija će sigurno rehabilitirati Dražu
◆Četnički pokret svakako zaslužuje redefiniciju, ali se ne smiju
KOMENTAR
zaboraviti njihovi zločini
Vlaho skladu s time se uči i u školama. Naime, za vlast. Poraz nacističke Njemačke valjda
Vurušić nakon nacionalne revizije tog dijela sr- se uzima zdravo za gotovo. Prije neko-
bijanske povijesti, četnički pokret iz doba liko godina, u skladu s takvim remontom
GLAS
22 ANTIFAŠISTA
jer, kako kaže po- stoje opravdati neopravdivim ustaškim
vjesničar Tvrtko progonon Srba. Gotovo nigdje tijekom
Jakovina, ustaše su Drugog svjetskog rata nije zabilježen ni
bili njemački sa- jedan sukob tih dviju grupacija. Osim
veznici te proizvod toga, često su zajednički, kao na Neretvi,
»novog poretka«, i bili potpora nacifašističkim snagama pro-
isključivo su ovisili tiv partizana, a zanemarivi su četnički
o uspjehu Hitlera te sukobi s Nijemcima po Srbiji. Kako kaže
su na kraju podije- Ivo Banac, četništvo je najdosljedniji ne-
lili i sudbinu sličnih prijatelj ideje o hrvatskoj samostalnosti.
skupina u Europi. Prema podacima poznatog hrvatskog de-
Četnici, pak, iako mografa Vladimira Žerjavića, samo na
su također bili pro- području NDH među četničkim žrtvama
dukt integralnog je 33 tisuće Bošnjaka te 32 tisuće Hrvata,
nacionalizma te uglavnom civila. Tu se može govoriti o
velikosrpski orijen- genocidu.
tirani, primarno Četnički pokret svakako zaslužuje
antihrvatski, an- svoju redefiniciju u odnosu na ono što
timuslimanski i smo učili tijekom 50 godina Jugoslavije,
antikomunistički ali svakako ne smijemo zaboraviti njihove
pokret, nisu imali, zločine prema pripadnicima drugih naro-
poput ustaša, makar da samo zbog činjenice pripadnosti dru-
i formalnu državnu goj vjeri i naciji, ne zanemarivati njihovu
biji stvar otišla u neželjenom pravcu te se vlast i teritorij te zato nisu uspostavljali suradnju s okupatorskim snagama te ne
opet zamagljuju povijesne činjenice, a sve logore, policiju i neke druge institucije re- preskakati činjenicu da su saveznici s nji-
nije lišeno ni ideoloških i nacionalističkih presije, ali oni koji su se pothvatili oružja ma prekinuli svaku suradnju još 1943.
zastranjivanja te opravdavanja evidentnih više su se posvetili klanju Bošnjaka, i to na inzistiranje Velike Britanije, po-
i neporecivih zločina. Hrvata i srpskih neistomišljenika nego kroviteljice srpske monarhije, i to zbog
Bez obzira na to što se ustaški i četnički razmišljali o otporu okupatoru. Tako se suradnje s nacistima.
pokret ne mogu posve izjednačavati njihovi zločini po BiH i Hrvatskoj na- (»Jutarnji list«)
GLAS
ANTIFAŠISTA 23
etni ca
O blj aktivnih boraca, samo u ovoj bitci 8925, povjesničari, režiseri, novinari, istraživači,
uglavnom svrstanih u 7., 8., i 16. banijsku priučeni grobari i kopači ljudskih kostiju,
◆Na Tjentištu i Dolini he- i 1., 2. i 3. dalmatinsku brigadu. Ovih propali političari, ljudske spodobe, koji se,
roja obilježena 66. godišnjica šest brigada imale su 3032 mrtvih, gotovo pozivajući se na demokraciju i želju za
pete neprijateljske ofenzive polovicu borbenog sastava, samo Druga istinom, bave smišljenim i bezprizornim
dalmatinska 715. Uz veliki broj ranjenih blaćenjem NOB-e, antifašizma i Josipa
svoje živote u dolini Sutjeske ostavilo je Broza Tita. Ti napadi u poslijednje vrije-
4105 boraca iz Republike Hrvatske što me poprimaju zabrinjavajuće razmjere.
24 GLAS
ANTIFAŠISTA
n
Pazi
NOB I DOMOVINSKI RAT - TEMELJI DRŽAVNOSTI
◆Svečana sjednica Gradskog vijeća Pazina u povodu 67. godišnjice Pazinskih odluka
Labi
n
PONOSNI NA OTPOR FAŠIZMU
◆Poziv mladima da se učlane u antifašističku udrugu
GLAS
ANTIFAŠISTA 25
zen
Opu
BARBARSKI ČIN SVI SRUŠENI
◆Položeni vijenci na mjestima gdje je bio spomenik narodnom heroju
Stevi Filipoviću
SPOMENICI
U dubrovačko-neretvanskoj župa-
niji je nakon osamostaljenja Hrva-
S avez antifašističkih boraca Dubro-
vačko-neretvanske županije je na
ostacima nekadašnjeg spomenika naro-
Rušenje spomenika NOB-u nije samo
znak vandalizma, nego i nepoštovanja po-
litike Vlade RH od vodstva grada Opuze-
tske srušeno čak 70 posto fundusa
spomeničke baštine i spomen-ploča
herojima NOB-e
dnom heroju Stjepanu Stevi Filipoviću u na. Pitamo se kako je moguće da HDZ- PLOČE: u središtu Ploča je porušen
Opuzenu položio vijence i postavio foto- ova lokalna vlast u Opuzenu ne poštuje spomen-park
grafije izvornog spomenika na ruševinu. stavove središnjice HDZ-a i predsjedni- STON: spomenik Baldu Mekišiću
Time su još jednom upozorili javnost na, ce Jadranke Kosor, koja redovito istiće DUBROVNIK: spomenik palom
kako kažu, »barbarski čin« opuzenske vla- daje na antifašizmu utemeljena hrvatska borcu autora Frana Kršinića
sti. Postolje spomenika srušeno je radi država kazao je predsjednik županijskoga OPUZEN: spomen-park narodnom
proširenja poduzetničke zone. SAB-a Branko Grošeta. heroju Stjepanu Filipoviću
Savez antifašista zaprepašten je viješću Okupljeni antifašisti u Opuzenu, koji- MLJET: spomenik palim borcima
da je netko do temelja porušio postolje ma su se pridružili predstavnici SDP-a NOB-e
na kojemu je stajao spomenik heroju koji Opuzena i Ploća od policije su zatražili da ZAŽABLJE: spomenik poginulim
je svoj život polazio za domovinu, kaže pronađe i primjereno kazni rušitelje spo- partizanima na Vukovom klancu
u pismu potpore vraćanja spomenika menika 1992. godine, a od vlasti Opuzena Osim spomenika i spomen-parkova,
predsjednica dr. sc. Vesna Čulinović da spomen-komplek s iznova podigne. srušeno je i devastirano stotinjak spo-
Konstantinović. S.D. men-ploča
š
Omi
NOVA UDRUGA
N a prijedlog inicijativnog odbora na čelu s Ankon
Mandušić, održana je osnivačka skupština Udruge
antifašista Grada Omiša.
aktivnosti i osiguravanje prostora za djelovanje. Usvoje-
na je i odluka o udruživanju omiške udruge u Savez
antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.
Ističući potrebu da i njihov grad dobije svoju Za predsjednika nove udruge izabran je Petar
antifašističku udrugu, sudionici osnivačkog skupa usvojii- Križanac, za potpredsjednika Filip Pramčević i članove
lii su statut i program rada, za koje će udruga od Gra- predsjedništva Anto Ercegović, Anka Mandušić i Darko
dskog vijeća zatražiti potporu za financiranje konkretnih Kuzmanović.
Zada
r POVIJESNE ODLUKE
◆Obilježena 67. godišnjica odluka ZAVNOH-a o pripojenju Hrvatskoj krajeva koji su Rapalskim ugo-
vorom iz 1920. godine pripali Italiji
26 GLAS
ANTIFAŠISTA
IZDAVAČKA DJELATNOST SABA RH
POKLON KNJIŽNICAMA U 200 GRADOVA
S avez antifašističkih boraca i antifašista
Republike Hrvatske darovao je u povodu
Mjeseca knjige svoja izdanja - čak šest naslova,
Nikole Anića, »U ime istine« Ivana Fumića
i »Hrvatska u logorima 1941.-1945.« Miše
Deverića i Ivana Fumića.
činjenica da je taj period naše povijesti, čak
i u školskim udžbenicima obrađen površno,
gotovo tendenciozno, s mnoštvom poluin-
gradskim knjižnicama u 200 gradova diljem Ovaj potez SABA RH predstavlja veliki formacija i dezinformacija.
Hrvatske. Prije dvije godine poklonjene su iskorak u promicanju istine o antifašističkoj Ovakvom hvalevrijednom donacijom
knjige »Bleiburg«-zbornik radova i brošura borbi hrvatskog i drugih naroda na području SABA RH je svoja izdanja učinila dostupniji-
»Poruke« s govorima Stjepana Mesića, a sada bivše države u Drugom svjetskom ratu, o ma širokoj čitalačkoj publici, ali i stručnoj
su upućena sljedeća izdanja: »Josip Kraš«- ratnim stradanjima, žrtvama, zatočenicima javnosti.
zbornik radova, »Antifašistička Hrvatska« u logorima, pogotovo kad se ima u vidu Katica Sedmak
Hrel
jin Sjećanje na žrtve iz listopada 1943.
◆Komemoracija antifašističkih boraca na hreljinskom groblju
GLAS
ANTIFAŠISTA 27
Rab
Obilježena 67. godišnjica oslobođenja
◆Stjepan Mesić: Nikad ne zatvarajte oči pred istinom o prošlosti, jer ćete se u suprotnome uvijek iznova
sukobljavati s krivotvorinama
28 GLAS
ANTIFAŠISTA
tica
Subo Međunarodna suradnja
Antifašisti iz Hrvatske posjetili Suboticu
U Subotici je 10. listopada 2010. održana
svečana sjednica povodom dana
oslobođenja grada. Na njoj su prisustvo-
vali visoki dužnosnici Srbije, Vojvodine i
Subotice. Među visokim uzvanicima bila
je prisutna i Ljerka Alajbeg, generalna
konzulica Hrvatske, delegacija Mađarske,
vojna izaslanstva Rusije i Srbije, SUBNOR-a
Srbije, Vojvodine i Subotice.
Na svečanost je pozvan Savez anti-
fašističkih boraca i antifašista Republike
Hrvatske koji je predstavljao potpredsjednik
Borivoj Zarić, uz pretstavnike antifašista
Osijeka i Belog Manastira s kojima je
došao i njihov dogradonačelnik Predrag
Stojanović. Delegacija je položila vijenac
podno spomenika žrtvama fašizma u cen-
tru Subotice i zajedno sa svim gostima
posjetila spomen obilježja poginulim ru-
skim vojnicima. Hrvatska delegacija vrlo
je srdačno primljena i ugošćena, uz želju
da se suradnja nastavi i ubuduće.
B.Z. Polaganje vijenaca kod spomenika žrtvama fašizma u Subotici
Pula
OBILJEŽEN SPOMEN DAN GRADA
O vogodišnje obilježavanje SPOMEN
DANA PULE odvijalo se 2. listopada
pred spomenikom na Velom Vrhu, te u prosto-
»Veli Vrh« i govorio o tim događajima te o
ulozi i organizaciji antifašističkog otpora i
oružane borbe koji je snažno djelovao u Puli
jeziku Adriano Ruiba, potpredsjednik
UABA Grada Pule.
Sudionike je srdačno pozdravio
rima nove zgrade Osnovne škole »Veli Vrh«. i okolici, a u kojima je i sam bio svjedok i gradonačelnik Grada Pule Boris Miletić,
Delegacije Grada Pule i Udruge antifašističkih aktivni sudionik. Skupu je prisustvovao član iskazavši zadovoljstvo što su u ovogodišnjem
boraca i antifašista grada položili su vijence Predsjedništva SABA RH i predsjednik SABA programskom obilježavanju SPOMEN
na Spomenik posvećen 21 rodoljubu koje su Istarske županije Tomislav Ravnić. DANA PULE, uz brojne građane priključio
njemački fašisti strijeljali i objesili. Brojnim U okviru sata povijesti, u školi, skupu i znatan broj mladih. Govoreći o ustano-
prisutnim građanima i uzvanicima obratio se su se svojim prigodnim govorima obratili vljenju SPOMEN DANA, naglasio da je
Jakov Rojnić, predsjednik Podružnice UABA Zdravko Macura, tajnik, a na talijanskom to trajno sjećanje na tešku i pobjedonosnu
antifašističku prošlost Pule.
Slijedila je projekcija dokumentarnog
filma učenika o povijesnom razvoju Velog
Vrha s posebnim osvrtom na razdoblje
antifašistikog otpora. Film su sjajno pre-
zentirali autori i njihov mentor, profesor
povijesti Igor Jovanović.
U Kulturno-umjetničkom programu
u sportskoj dvorani škole nastupio je Ta-
lijanski mješoviti zbor »Lino Mariani« koji
je, uz vodstvo Edia Svicha, izveo nekoliko
poznatih revolucionarnih i partizanskih
borbenih pjesama, zatim pjevački zbor,
plesne grupe i recitatori učenika. Svoje
pjesme na izvornom istarskom dijalektu
recitirala je poznata pulska pjesnikinja i
članica UABA grada Pule Doris Drandić
Vrtačić. Na kraju nastupio je popularni pul-
ski glazbeni sastav »Sunčane naočale«.
Pred spomenikom antifašistima i rodoljubima na Velom Vrhu Zdravko MACURA
GLAS
ANTIFAŠISTA 29
i c ij ativa
In
Odati priznanje Diani Budisavljević
◆U toku Drugog svjetskog rata spasila je 12.000 djece s Kozare koja su bila zatočena u Jasenovcu i Staroj Gradiški
Petr
inja Mesić posjetio Udrugu anntifašista
◆Priprema se monografija o borcima NOB-e i Domovinskog rata
Kom
elj Pohod u spomen na borce Domnove čete
◆Tradicionalno planinarenje u čast poginulih partizana
Dub
rov nik Trodnevni izlet na Vis
◆Dubrovački antifašisti na svojim izletima tradicionalno obilaze spomen-obilježja
30 GLAS
ANTIFAŠISTA
IN MEMORIAM
MICHAEL VANDERBORGHT
◆Michael Vanderborght bio je šest godina na čelu Međunarodne federacije boraca – Saveza antifašista (FIR)
Međunarodna svim svjetskim festivalima mladih i linu izabran je za predsjednika. Na nje-
federacija boraca- studenata. govu inicijativu vratile su se konferencije
savez antifašista Podržavao je antikolonijalne demo- FIR-a u Eu-parlament, a i veličanstveni
(FIR) objavila je kratske snage P. Lumumbe, F. Castra. susreti mladih 2008. u Buchenwald.
tužnu vijest svim i dr., a 1960. je organizirao u Belgiji Poticao je projekte koji su pokazivali
svojim članicama prvi marš protiv stacioniranja nuk- živost organiacije i njenu povezanost
da je 12. rujna learnih raketa za američko nuklearno s današnjim generacijama.
2010. u 85. go- naoružanje, te je od tog vremena bio Za svoj predani politički i stručni rad
dini života umro aktivan u belgijskom mirovnom po- dobio je mnoga belgijska i međunarodna
je predsjednik FIR-a Michael Vander- kretu. Bio je predsjednik grupe Vrede priznanja.
borght. i izdavač istoimenog časopisa. I mi članovi SABA RH smo izgubili
Već kao mladić Michael Vander- Desetljećima se borio za čuvanje i tako predsjednika FIR-a koji se svojim
borght se priključio partizanskoj voj- njegovanje uspomena na antifašističku osobnim angažmanom i snažnim auto-
sci u belgijskoj pokrajini Leuve. Nakon borbu i čuvanje povijesne istine o oku- ritetom borio za zajednički interes svih
oslobođenja Belgije bi je aktivan u paciji Belgije. U okviru tih aktivnosti antifašista i veteranskih organizacija,
komunističkoj organizaciji mladih te bio je godinama odgovorna osoba i za čovjeka koji je imao jasne političke
je bio belgijski predstavnik u Svjetskom Muzej otpora u Bruxellesu i radio u stavove, ali i sposobnost da povezuje i
savezu demokratske omladine (WBDJ). Nadzornom odboru Veteranskog in- gradi mostove prema svim demokra-
Od 1947. godine sudjelovao je, najprije stituta. tskim snagama.
kao delegat, a kasnije i kao gost, na Na 13. Kongresu FIR-a 2004. u Ber- Katica Sedmak
IN MEMORIAM
Akademik Adolf Dragičević
◆Rođen je 1924. godine u Zaostrogu kod Makarske, a umro 2010. godine - jedan od najistaknutijih ekonomista
Jedan od naji- nagrada za znanstveni i istraživački rad, misli i modernih ekonomskih doktrina.
staknutijih ekono- a sudjelovao je i u izradi Ustava iz 1963. Zadnjih desetljeća okupirao se znanstve-
mista, akademik, i 1974. godine. nim predviđanjima svjetskih tendencija
član HAZU-a God. 1986. izabran je za izvanrednoga gospodarskog razvoja uz uvažavanje
Adolf Dragičević i 1991. za redovitog člana HAZU. Uz mikroelektroničkog i biotehnološkog
umro je 20. srpnja znanstveno-nastavni rad, isticao se u revolucioniranja.
ove godine. Rođen društveno-političkom životu. Bio je za- Umirovljen je 1994.godine. No, nije
je u Zaostrogu kod stupnik u Saboru (1963.-1967.) i poslanik prestao sa znanstvenim radom i djelovao
Makarske 1924. u Saveznoj skupštini (1968.-1974.). je u svojstvu predsjednika Znanstvenog
Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Akademik Dragičević bavio se proble- vijeća Saveza društava »Josip Broz Tito«
Beogradu, a završio u Splitu. mima marksističke političke ekonomije i Hrvatske i bio je član Savjeta antifašista
Nakon odlaska u partizane, kraj rata građanske ekonomske teorije, o razvoju i Saveza antifašističkih boraca i antifašista
dočekao je kao oficir u Jedanaestoj dal- perspektivi socijalizma te o birokratizmu Republike Hrvatske.
matinskoj brigadi. i tehnokratizmu, povijesti socijalističke Tomislav Badovinac
Studij prava počinje u Zagrebu,
završava u Beogradu, a potom na Pra-
vnom fakultetu u Zagrebu postaje asistent Akcija Mladih antifašista Zagreba
na Katedri političke ekonomije, na kojoj
i doktorira. Boravi na specijalizaciji na Marš solidarnsoti s Romima
Oxfordskom sveučilištu, a onda postaje
Udruga mladih antifašista grada Podsjetimo, prvi Marš solidarnosti
predavač i na Filozofskom fakultetu i održan pretprošle godine bio je usmje-
Zagreba organizirat će treći po redu
Fakultetu političkih nauka u Zagrebu Marš solidarnosti. Tema ovogodišnjeg ren protiv nasilja, dok je prošlogodišni
kao i na poslijediplomskim studijima marša je solidarnost s Romima koji su sve marš bio posvećen sprječavanju fašizacije
u više hrvatskih gradova. češće mete napada fašista, a i sustavnog društva. U oba marša sudjelovali su i
Bio je dugogodišnji predavač političke protjerivanja i diskriminacije. članovi Saveza antifašističkih boraca i
ekonomije i dekan zagrebačkoga Prav- Marš će se održati u subotu 20. stude- antifašista koje i ove godine pozivamo da
nog fakulteta, jedan od najplodonosnijih nog ove godine i krenut će s uobičajenog nam se priključe u što većem broju!
autora s više od trideset izdanih knjiga i polazišta na Trgu kralja Tomislava. M.Š.
500 znanstvenih djela. Dobitnik je više
GLAS
ANTIFAŠISTA 31
oreske
m
j e sto hu Piše: Toma Šević
Um
GLAS
32 ANTIFAŠISTA
NOVE KNJIGE D r. sc. Zlatko Rendulić, vojni pilot i
inženjer aeronautike, kao partizan,
prošao je vojnu zrakoplovnu obuku u RAF
Titu niti su imali, niti su mogli imati neki
sentimentalni ili emotivni odnos, bilo po-
zitivan, bilo negativan. Takav pristup daje
(Britanskom ratnom zrakoplovstvu) i u njegovoj knjizi dodatnu vrijednost.
Zlatko Rendulić školama Sovjetskog Saveza. Postdiplomske Ono, međutim, što joj daje upravo je-
studije završio je na sveučilištima Cornell dinstvenu vrijednost jest činjenica da je
djelima
vojnih škola »Maršal Tito«. Zagrebački – nadasve – čovjek koji je i sam sudjelovao,
izdavač Golden Marketing – Tehnička kao akter ili svjedok, u mnogim događajima
knjiga objavio je 2004. godine njegove u kojima je Tito bio glavni protagonist.
povjesničara
U svojevrsnojj hiperprodukciji anti- natjerali raznorazni »povjesničari« koji u
titovskih tekstova i knjiga, »otkrića« koja neoustaškoj - neočetničkoj suradnji, što
to nisu, »svjedočanstava« kojima nedostaje neodoljivo podsjeća na suradnju originalnih
i trunka vjerodostojnosti, knjigu Zlatka ustaša i četnika u Drugom svjetskom ratu u
Rendulića »Tito u djelima inozemnih borbi protiv Tita i njegovih suboraca, žele
povjesničara« čitatelj će doživjeti, kako posthumno dotući i definitivno diskredi-
je to u predgovoru napisao Tomislav Jakić, tirati vojskovođu, političara i državnika
novinar i bivši savjetnik predsjednika Re- koji je uživao poštovanje cijelog svijeta,
publike Hrvatske – »kao toliko potreban uključujući one koji se s njime gotovo ni
korektiv, kao vraćanje onome što bi pri u čemu nisu slagali. Naravno da su zbog
istraživanju povijesnih kako ličnosti, težnje za punom istinom u knjizi navedeni
tako i događaja, moralo biti osnovno i i podaci koji se odnose na negativna zbi-
nezaobilazno, naime – istini, odnosno u vanja za vrijeme Titovog razdoblja.
najmanju ruku utemeljenim ocjenama i Riječju, u ovom rukopisu dani su gla-
analizama, zasnovanim na činjenicama i vni podaci na osnovu kojih su priznati
argumentima«. inozemni povjesničari ocijenili Tita kao
Sve to – istina, činjenice i argumenti, svjetski povjesnu ličnost svoga vremena.
upravo zastrašujuće nedostaju u djelima Dakako da je ta ocjena dobijena na osnovu
novokomponiranih povjesničara i publi- objektivnog vrednovanja svih važnih Titovih
cista koji su sami sebi namijenili ulogu vojnih i političkih poteza da bi se konačno
kroničara povijesnih zbivanja. Kao što dobila neka ukupna srednja vrijednost za
i sam naglašava, autor se opredijelio za ocjenu te ličnosti. Kod daleko najvećeg
to da posegne u prvom redu za stranim broja svjetski priznatih povjesničara ta
izvorima, dakle za ocjenama, procjenama ocjena je pozitivna.
i izjavama onih koji prema Josipu Brozu B.M.
Bilogora i
svjedočanstvo na 650 stranica, leksikon
zločina kad gledate 500 imena, sa svim
biografskim podacima, koji su završili u
Grubišno Polje Jadovnom uz nezamislive oblike mučenja.
Tragično je što se ovaj užas dogodio prije
1941.-1991. šest desetljeća i nedavno se ponovio.
Stanovništvo Grubišnog Polja, masakrima,
izgonom i spaljivanjem, svedeno je sa
GLAS
ANTIFAŠISTA 33
na poginule branitelje i druge žrtve u Do-
movinskom i II. svjetskom ratu. KRNJAK
B.U.
Treću godinu za redom, kod uništenog
AVA
O DUN spomenika i spomen-doma na Debeloj
34 GLAS
ANTIFAŠISTA
nato da je stav Komunističke partije Ita- dogradonačelnica Grada Pakraca dr. Mi- cima antifažizma na području Opatije
lije te 1942. godine bio da se partija treba rela Gunjević Delišimunović, predsjed- obilježili Dan antifašističke borbe. Po-
suzdržati od revolucionarnih aktivnosti, a nik Gradskog vijeća Grada Pakraca Zoran vodom obilježavanja Dana državnosti
slično je razmišljao i tadašnji šef labinskih Krejči, kao i predstavnici političkih stra- vijence su položili predstavnici udruga
komunista Lelio Zustović. No, veliki broj naka i udruga Pakraca Lipika i Požege. branitelja i predstavnici Grada na spo-
članov KPJ Labinštine, od njih 180, koliko Svečanost je otvorio predsjednik men obilježja palim braniteljima u Do-
ih je tada s ovog područja bilo u partiji, UABA Pakrac-Lipik Veljko Mandić koji movinskom ratu ispred Vile Antonio, na
bio je za revolucionarni pristup, koji je je ujedno bio i najviše organizaciono opatijskom groblju, te kod spomenika po-
zagovarala Komunistička partije Jugosla- angažiran u obnovi samog spomenika. ginulim braniteljima na Voloskom.
vije. Stoga je 12 lipnja 1942. godine u Griži Potom se nazočnima svojim emotiv- O.P.
održan tajni sastanak predstavnika KPI s nim govorom obratila dogradonačelnica
Labinštine s predstavnicima KPH, odno- Grada Pakraca dr. Mirela Gunjević POREČ
sno KPJ, koji su toga dana u Labinu ile- Delišimunović. Istakla je zadovoljstvo
galno došli iz Rijeke. Nakon tog sastanka odazivom građana i gostiju prilikom Tradicionalnim susretom bora-
na Labinštini je »definitivno prihvaćena otvaranja spomenika poginulim borcima ca i građana na Rušnjaku kod Poreča
revolucionarna linija KPJ«. NOB-e, žrtvama fašističkog terora i nesta- obilježena je 67. obljetnica odlaska prve
N.F. lim civilima u Domovinskom ratu. organizirane skupine dragovoljaca iz
Poslije svečanosti nastavljeno je Istre u Narodnooslobodilačku borbu,
zajedničko druženje. u borbu protiv fašizma i za pripojenje
Pero Matić Istre matici zemlji. Počasni predsjednik
Saveza antifašističkih boraca i bivši hrva-
XXX tski predsjednik Stjepan Mesić u svom
Na inicijativu članova Udruge se govoru usprotivio bilo kakvom zati-
antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - ranju uspomene na antifašističke borce
Lipik iz sela Korita obnovljena je spomen- i na žrtve fašizma.
ploča koja se odnosi na borce i civilne N.L.
žrtve u borbi protiv nacifašizma od 1941-
Sjećanje na povijesni sastanak prije 68 1945. godine. Spomen-ploča je izmještena
godina RAB
s devastiranoga spomen doma na obližnje
groblje toga sela. U znak zahvalnosti i traj- Gradonačelnik Raba Zdenko Antešić
MALA UČKA nog sjećanja na spomenute žrtve ploču su i predsjednik Udruge antifašističkih bo-
obnovili njihovi potomci. raca i antifašista otoka Raba Ivo Barić
Predstavnici Udruge antifašističkih P. Matić bili su domaćini većoj skupini pripa-
boraca i antifašista Grada Opatije, Saveza dnika Židovskog naroda s područja
antifašističkih boraca PGŽ-a, Nacional- bivše Jugoslavije koji su posjetili otok
ne zajednice Crnogoraca, Crnograca iz
NOVIGRAD
Rab u okviru tradicionalne manife-
Peroja te gosti iz Crne Gore položili su stacije »Bejahad« koja se ove godine
Na Dan antifašističke borbe, 22. lipnja,
vijence i održali komemorativnu sjednicu već jedanaesti put održava u Opatiji.
delegacija Grada Novigrada i dviju gra-
na Maloj Učki 8. srpnja u znak sjećanja N.L.
dskih političkih stranaka, HDZ-a i IDS-
na crnogorskog komesara Svetozara
a, položila je vijence na središnji križ na
Vučinića koji je poginuo na tom mjestu u
gradskom groblju. Polaganju vijenaca u
NOR-u sa svoja dva suborca. Svake godi-
ime Grada prisustvovali su gradonačelnik
ne na Maloj Učki predstavnici crnogorske
Anteo Milos, zamjenica gradonačelnika
manjine i antifašisti ovog kraja prisjećaju
Sonja Šikanić, te predsjednica Gra-
se žrtava rata, te okupljanjem promiču
dskog vijeća Sonja Jurcan.
antifašističke ideje.
Dan ranije vijenac su u znak sjećanja
O.P.
na poginule Novigrađane u NOB-i pre-
dstavnici Grada i Udruge antifašističkih Pripadnici židovskog naroda u posjeti
PAKRAC boraca Bujštine - Podružnice Novigrad, logoru Kampor
položili i na spomenik u Mandraču, koji je
U organizaciji Udruge antifašističkih posvećen upravo stradalim novigradskim
boraca i antifašista Pakrac - Lipik svečano antifašistima. BRAČ
je otvoren još jedan obnovljeni spome- B.U.
nik NOB-e na području Općine Pakrac, Na Braču je polaganjem vijenaca obi-
ovog puta u Gornjim Grahovljanima. U lježena 66. obljetnica oslobođenja otoka i
obnovi spomenika učestvovali su mještani OPATIJA pobjede nad fašističkim okupatorom.
sela, a posebno se istakao svojim radom Saborski zastupnik Arsen Bauk zahva-
Radovan Marković koji je ujedno i član Gradonačelnik Ivo Dujmić, dogra- lio je sudionicima antifašističkog pokre-
udruge. donačelnici Ernie Gigante Dešković i ta na njihovoj borbi i dodao: Nažalost, ta
Skupu je prisustvovao veći broj Marina Gašparić, predstavnici Grada je borba loše prikazana u udžbenicima
građana Pakraca, Lipika i okolnih sela, Opatije, te Udruge antifašističkih boraca povijesti. Ipak, stvari se popravljaju i idu
kao i brojni gosti među kojima su bili i antifašista Grada Opatije tradicionlano nabolje, premda još uvijek ima mangupa
i potpredsjednik SDP-a Požeško-sla- su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća koji bi željeli kotač povijesti vratiti.
vonske županije dr. Rastislav Navratil, na opatijskom groblju te svim spomeni- S.D.
GLAS
ANTIFAŠISTA 35
ge. Skupštinu je pozdravio i zaželio još je današnja Republika Hrvatska i naša je
RAŠPOR bolja buduća ostvarenja Branko Grošeta, dužnost stvarati uvjete za čuvanje sjećanja i
potpredsjednik SABA Republike Hrva- njegovanje tradicija hrvatskog antifašizma
Delegacija buzetske i labinske Udru- tske, a u raspravi su sudjelovali: Vanja kao civilizacijske tekovine.
ge antifašista u povodu 66. obljetnice Marinović Franić, Marinko Vlašić, Iko Uz čestitku za izbor na čelne dužnosti
Prve oblasne konferencije Antifašističke i Ivo Karamatić, Vice Usovac i Ante i želje za uspješno »kormilarenje« Gradom
fronte žena za Istru položila je vije- Jelavić. Izabran je novi sastav Predsjedništva Dubrovnikom, Marinko Vlašić je izrazio nadu
nac i održala minutu šutnje na spome- Udruge i utvrđen prijedlog zaključaka, koje da će nova gradska vlast iznaći mogućnosti
niku Narodnooslobodilačke borbe u će na svojoj prvoj sjednici, uz izbor pre- za povratak i muzejsko zbrinjavanje spo-
Rašporu. dsjednika Udruge, utvrditi novoizabrano men ploča, u ratu devedesetih devastiranih
Malo nas je, ali nas ima. Premda Predsjedništvo. i uništenih, a obnavljaju se sredstvima što
ove godine važan događaj obilježavamo M.V. ih je osigurala prošla gradska garnitura.
skromno, važno je da ne dozvolimo da Također se očekuju i konkretniji koraci
se zaboravi, rekao je predsjednik Udru- u obnovi vandalski srušenog Spomenika
RIJEKA
ge antifašista iz Buzeta Edo Jerman borcu, djelo hrvatskog kiparskog velikana
dodavši da mu je posebno drago da su Frana Kršinića.
Stotinu članova Društva »Josip Broz
na Ćićariju stigli predstavnici labinske Tito« iz Rijeke, Opatije, Bakra, Kostrene
udruge antifašista s kojom su se lani XXX
i Čavla sudjelovalo je na Danima balkan-
Buzećani pobratimili. Jerman je istak- skog prijateljstva i ljubavi, skupu »Lige Od početka ove godine dubrovački
nuo da je konferencija AFŽ-a bila događaj antifašista jugoistočne Europe«, održanim antifašisti svakog drugog ponedjeljka
koji je istarske žene masovno uključio u kod Bosanske Otoke na rijeci Uni. Ovo predvečer organiziraju susrete i druženja
Narodnooslobodilački pokret. tradicionalno druženje antifašista i članova svojih članova uz odgovarajuće sadržaje
Načelnik općine Lanišće Neven društava organizirala su prijateljska društva iz programa njegovanja tradicija
Mikac je kazao da bi u krizno vrijeme »J. B. Tito« iz Bihaća i Banja Luke. narodnooslobodilačke borbe i antifašizma
obilježavanje svake obljetnice NOB-a Sudionici skupa jednoglasno su prihva- kao civilizacijske tekovine. Tako je, povodom
proslavom bilo previše, ali da je bitno tili održavanje 1. kongresa Lige u dane 65. obljetnice neuspješnog okupatorskog
ustrajno njegovati uspomenu na one koji obilježavanja II. zasjedanja AVNOJ-a. desanta na Drvar, s ciljem da živa ili mrtva
su nas zadužili. Izvijestio je prisutne da se Nakon službenog dijela uhvatili smo uhvate Tita, vođu narodnooslobodilačke
obnova spomenika NOB-i u Jelovicama se u kolo i zaigrali uz Unu. Rastali smo vojske i partizanskih odreda, početkom lipnja,
bliži kraju. se od naših prijatelja ponosni na slavnu za članove Udruge organizirana projekcija
I.G. Narodnooslobodilačku borbu u Drugom igranog filma »Desant na Drvar« režisera
svjetskom ratu i njene antifašističke tekovi- Fadila Hadžića. Susretanja i druženja po-
ne, ističe tajnica Društva »J. B. Tito« Rijeka nedjeljkom dubrovačkih antifašista će se
Emilija Ivošević. zbog ljetnih vrućina nastaviti početkom
E.I. jeseni.
XXX
GLAS
36 ANTIFAŠISTA
članova, ovo je drugo putovanje sličnog dsjednik tamošnjeg Foruma Ivan Galić
ROVINJ karaktera, a njezini članovi ovim pu- sa članovima odbora. Brodsko-posa-
tem zahvaljuju načelniku općine Veliko vske seniore pozdravili su i vukovarski
Komemoracijom na gradskom groblju Trgovišće Zdravku Vutmeju na donaciji gradonačelnik Željko Sabo, kao i njegov
Laste predstavnici Koordinacije udruga koja je omogućila realizacijiu posjeta zamjenik Željko Pinjuh, ujedno i pre-
proizašlih iz Domovinskog rata grada Vukovaru. dsjednik vukovarskog SDP-a. Uslijedio
Rovinja, Saveza antifašističkih boraca i Z.L. je odlazak na Ovčaru gdje je položeno
obitelj obilježili su 14. obljetnicu tragične cvijeće i zapaljene svijeće, kao i kod spo-
pogibije Tonija Godene. Kao pripadnik menika braniteljima na Dunavu. SDP-ovci
ratne 33. inženjerijske brigade, Godena je su obišli i vukovarsku bolnicu, a nedaleko
sa svojom postrojbom bio angažiran na od nje je i spomenik borcima NOB-e, gdje
razminiranju područja Turnja kod Karlo- je također položeno cvijeće.
vca. U 21. godini života. 22. srpnja 1996 . P.H.
nastradao je od zaostale pješačke mine u
Mekušanskom Lugu.
Odlukom predsjednika Republike
1998. dodijeljen mu je počasni čin
časničkog namjesnika Hrvatske vojske.
G.I.
Cvijeće na spomenike vukovarskim bra-
niteljima i borcima NOB-e
GLAS
ANTIFAŠISTA
37
IN MEMORIAM
MATE GRUBIŠA
1921.-2010.
MILKA PLANINC terpretacijom da su ustavne promjene
1924.-2010. koje su kasnije bile tako važne za neo-
Rođen u Sutomiščici (otok Ugljan).
visnost RH, došle samo zbog zbivanja
Kao skojevac bio je vrlo aktivan u brojnim
Milka Malada rođena je 1924. go- 1971. godine. Dolazak na čelo Partije u
akcijama sve do odlaska u partizane (1943.
dine u Žitniću. Otac Nikola, HSS-ovac, Hrvatskoj značio je i izlazak iz svijeta
godine) kada je postao borac Kninsko-
podoficir u Prvom svjetskom ratu na anonimnosti. Na Bakarićev nagovor,
sjeverno-dalmatinskog odreda. U jednoj
strani K-und-K Monarhije najprije očito kao kompromisno rješenje, došla
borbenoj akciji teško je ranjen, izgubio je
je bio ugostitelj u Drnišu, a kasnije u je na čelo Saveznog izvršnog vijeća.
oko, prebačen je u Bari na liječenje.
Splitu. Priključila se SKOJ-u, pjevala Postala je prva žena premijer u nekoj
Nakon oslobođenja radio je u broj-
u zboru maestra Josipa Hatzea. Savku socijalističkoj zemlji u povijesti.
nim ustanovama i društveno-političkim
Dabčević tada je često viđala. Milka Jugoslavija je te 1982., kada je Mi-
organizacijama. Bio je dugogodišnji
je u isti razred išla s Bosom: sestrom lka Planinc postala šefica Vlade, imala
predsjednik RVI grada Zadra i istaknuti
Ahte Kučara, budućeg Savkinog su- najvišu stopu nezaposlenosti u Euro-
član Predsjedništva RVI Republike Hr-
pruga. Njih dvije nisu se poznavale, pi, skoro 14%. Deviznih rezervi nije
vatske. Bio je »čovjek od pera« - često je
ali su se kasniji životi dvije Dalmatinke bilo, trebalo je reprogramirati dugove,
pisao u lokalnim glasilima, ukazivao na
isprepleli na dramatičan način. U par- došao je MMF. Ono što je u Beogradu
nejednakosti boraca NOB-a i branitelja
tizanskom pokretu sudjelovala je od otkrila bile su različite Jugoslavije. Tek
Domovinskog rata, brojne nepravilnosti
1941 godine, a kraj rata dočekala je tamo je shvatila da se u drugim repu-
u hrvatskom društvu. Bio je i suradnik
u 11. dalmatinskoj brigadi. Iz rata je blikama drukčije čita Ustav iz 1974.,
našeg »Glasa«
izašla kao poručnica. različito razumije samoupravljanje.
Politička joj je karijera od dolaska u Žestoke kritike iz partije i pokušaji
IVAN ŠIPEK Zagreb dugo bila vezana za Trešnjevku. davanja ostavke na položaj premije-
1922.-2010. rke završavali su kompromisima. U
Ulazak u IK CK SKH krajem šezdesetih
pokazao se ključnim. Partijski čovjek, mirovinu je otišla 1986. godine. Kada
Rođen u Ivancu. Vrlo mlad uključio je početkom 90-ih započeo rat, zvala
osoba najviše verzirana za rad u tvor-
se u URSOVE sindikate, sudionik je je tadašnjeg potpredsjednika Vlade iz
nicama, na objašnjavanju samoupra-
Narodnooslobodilačkog rata, bio je za- SDP-a Zdravka Tomca i nudila pomoć.
vljanja, izradi ustavnih zakonskih aka-
robljen i interniran u logor sve do početka U toplicama gdje se oporavljala od
ta, često je radila poslove koje drugi
1945. godine kada je zajedno sa ostalim teških operacija pjevali su joj »mlada
nisu htjeli ili su ih smatrali nedovoljno
zatočenicima oslobođen. partizanka bombe bacala ... ».
atraktivnim. Bila je nezadovoljna in-
Poslije rata obnašao je odgovorne
dužnosti u gospodarstvu, uz rad je završio
Ekonomski fakultet. Bio je aktivan u radu
društveno-političkih organizacija, a po- aktivni ilegalac, pisao antifašističke paro- heroj Jugoslavije ima jednu od najljepših
sebice u Udruzi antifašističkih boraca i le, rasturao po gradu letke, za partizane ulica u njihovom rodnom gradu Oruru
antifašista Osijek. nabavljao potrebne stvari i informacije. u Boliviji.
Zdenka i Rajka uhapšene su od ustaša
VLAJKO ŽIVKOVIĆ kad su otkrili da je Zdenkina trafika u ĐURO TUMBAS
1932.-2010. današnjoj Masarykovoj ulici u Zagrebu, 1923.-2010.
od Rade Končara 1941. godine određena
Kao desetogodišnji dječak dospio je za glavni punkt partijske veze s partizani- Rođen u Rogoži (Garešnica). Sudionik
u logor Jasenovac, zajedno sa ostalim ma. One ni pod najvećim mukama nisu je NOB-e od rujna 1942. godine, a borio
članovima obitelji. Krajem 1942. godine odale svoje drugove. Kad je po tajnoj vezi se u redovima Moslavačkog partizanskog
pušten je iz logora, dolazi u svoje rodno Rajka iz zatvora poručila majci i bratu da odreda i 3. moslavačke brigade.
selo (Veliko Nabrđe u Slavoniji), gdje su ih strašno muče i da ne može više, Jerko ju Neprosjenjiv doprinos dao je u po-
ga mještani koji nisu odvedeni u logor je pokušao ohrabriti i molio je da nikoga slijeratnoj obnovi i izgradnji u bivšem
prihvatili. Dva su mu brata poginula kao ne oda. kotaru Garešnica, obnašajući odgovorne
partizanski borci. Ustaše su obje sestre usmrtile - jedna dužnosti posebno u oblasti odgoja i obra-
Nakon oslobođenja završio je osnov- je podlegla strašnom mučenju, a druga se zovanja. Organizirao je različite oblike i
nu školu, kasnije tečaj za vozača i stekao bacila kroz prozor policijske zgrade. Dva- stupnjeve obrazovanja odraslih, a mnogi
zvanje instruktora. Bio je aktivan u radu desetak dana nakon smrti sestara, Jerkov građani Garešnice i šire okolice zahvalni
Udruge antifašističkih boraca i antifašista je ilegalni rad bio otkriven. Uhapšen je. su mu za stjecanje potrebnih kvalifikacija
Osijek. Nakon samice i ćelija zatvora na tadašnjem i osposobljenosti za različita zanimanja.
Trgu N i u Savskoj cesti intemiranje u Obrazujući se uz rad, diplomirao je na
JERKO BAKOVIĆ pakao Jasenovca. Iz tog logora spasila Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, kasnije
1916.-2010. gaje razmjena za nekog ustaškog časnika. i na Pedagoškom fakultetu u Rijeci.
Partizanski je život započeo na Kordunu. Nakon umirovljenja aktivno je dje-
Jerko je izdanak antifašističke obitelji Nakon rata radio je u struci (diplomirani lovao u društveno-političkim organiza-
i brat heroina Rajke i Zdenke Baković. ekonomist) i u diplomaciji. Jerko je bio po- cijama, posebno u Udruzi antifašističkih
Postao je kao član KP od 1939. godine nosan da njegova sestra Rajka kao narodni boraca i antifašista Garešnica.
38 GLAS
ANTIFAŠISTA
ije st
Pov
POŽAR DRUGOG SVJETSKOG RATA
◆Prije 65 godina završene su ratne operacije u Europi. Drugi svjetski rat je, međutim, potrajao još gotovo četiri
mjeseca, dok nije kapitulirao i Japan, ali tek pošto su na njegove civilne ciljeve bačene prve atomske bombe