TEMELJENJE

Izvedba
Proračun
Armiranje
KONSTRUKCIJE

NAPOMENA: Podaci i slike od Slide 1 do 13 preuzeti su iz skripte: Tanja Roje-Bonacci : Posebna poglavlja iz temeljenja, 2007.
 TEMELJ je dio građevine kojim se opterećenja iz KONTROLIRANE građevine
prenose u PRIRODNU sredinu, tlo, na način da građevina bude trajno upotrebljiva
KONSTRUKCIJE

Postupak projektiranja temelja (Collin, 2002)

 PLITKO TEMELJENJE - svako ono temeljenje koje zadire u dubinu, dovoljnu da
se zadovolje zadani uvjeti slijeganja i nosivosti, a temeljna ploha se nalazi
neposredno ispod najniže kote građevine koju na sebi nosi.

Osnovni smisao plitkog temeljenja je da se opterećenje s građevine na tlo prenosi

KONSTRUKCIJE

isključivo pritiskom temeljne plohe na tlo.

 Podjela plitkog temeljenja po obliku temeljne stope
• temelji samci: jedan temelj - jedan stup
KONSTRUKCIJE
 Podjela plitkog temeljenja po obliku temeljne stope
• temeljni roštilji: nose zidove i stupove istovremeno (ne treba ih miješati
s konstrukcijama koje imaju vezne grede između elemenata temeljenja
iz drugih razloga, npr. seizmika)
KONSTRUKCIJE
 Podjela plitkog temeljenja po obliku temeljne stope
• temeljne ploče: rasprostiru opterećenje od zidova i stupova građevine
na veliku površinu te smanjuju intenzitet naprezanja na tlo
KONSTRUKCIJE
 Podjela plitkog temeljenja po obliku temeljne stope
• temeljni nosači: predstavljaju neprekinute temelje, točkasto opterećene
stupovima građevine koju nose ili su podloga kolosjecima raznih
šinskih vozila (kranske staze, kada nosači leže na tlu) kada su
opterećeni pokretnim opterećenjem
KONSTRUKCIJE
 Podjela plitkih temelja po krutosti
• kruti plitki temelji (samci, trake, ponekad roštilji i ploče)
• savitljivi plitki temelji (temeljni nosači, roštilji, ploče)

Temeljenje na poboljšanom tlu

Ovdje spadaju najrazličitiji zahvati za poboljšanje podtemeljnog tla u smislu
njegovih svojstava prvenstveno stišljivosti, a naravno i nosivosti.

Prema današnjem stanju tehnologije to su:

• zamjena materijala sa ili bez upotrebe geotekstila;
• dinamičko zbijanje tla s površine;
• dubinsko vibriranje tla;
• ubrzavanje procesa konsolidacije uspravnim drenovima;
• povećanje gustoće tla ugradnjom šljunčanih pilota;
KONSTRUKCIJE

• poboljšanje svojstava tla ugradnjom šljunčanih pilota uz vibriranje;

• poboljšanje svojstava tla mlaznim injektiranjem;
• poboljšanje svojstava tla sustavom mikropilota
 Duboko temeljenje

• svako ono temeljenje pri kojem se opterećenje na tlo osim preko

dodirnog pritiska temeljne plohe na tlo, prenosi i trenjem po plaštu tijela
ugrađenog u tlo ispod najniže kote građevine koju temelj nosi

• iznimku čine jedino piloti koji opterećenje predaju izravno na čvrstu

stijensku podlogu

• duboko temeljenje primjenjuje se kod složenijih građevinskih zahvata,

kada temeljno tlo, na dohvatljivoj dubini koja odgovara plitkom ili
produbljenom temeljenju, nema svojstva koje mogu zadovoljiti traženu
kakvoću s obzirom na dozvoljena slijeganja i /ili dozvoljenu nosivost
KONSTRUKCIJE
 Podjela dubokog temeljenja
Osnovni oblici dubokih temelja mogu se prikazati kako slijedi:
• duboki masivni temelji,
• piloti,
• pojedinačni temelji velikih tlocrtnih dimenzija (kesoni, bunari i sanduci),
• građevine koje s temeljem čine jedinstvenu cjelinu, kao na primjer
priobalne građevine (dijafragme, zagati, prevodnice…)
KONSTRUKCIJE
 Duboki masivni temelji
• prelazni tip ka pilotima,
• izvedeni metodom mlaznog injektiranja ‐ metoda omogućava izvedbu
ojačanog masivnog bloka ispod površine koju je potrebno temeljiti,
• nosivost ovakvog bloka računa se kao nosivost dubokog masivnog temelja
koji nosi na trenje i na dodirnu plohu temelj‐tlo
• ako su stupnjaci dovoljno daleko pretvaraju se u grupu pilota ili u niz
pojedinačnih pilota
KONSTRUKCIJE
 Piloti ili raščlanjeni duboki temelji
• mogu opterećenje prenositi po principu jedan pilot jedan stup (pilon) ili
• mogu biti s naglavnom konstrukcijom spojeni u grupe koje prenose
opterećenje s građevine preko naglavne konstrukcije na pilote pa u tlo
KONSTRUKCIJE
 Duboki temelji mogu se izvesti od panela tehnologijom
dijafragmi ili mixed in place (MIP) tehnologijom

Hibridno temeljenje
• Hibridno temeljenje nastaje kada
ploča temeljena na pilotima ne leži
isključivo na glavama pilota već
preostalom površinom leži i oslanja
se na tlo
KONSTRUKCIJE

• Javlja se kod temeljenja nebodera

 ODABIR NAČINA I DUBINE TEMELJENJA
Minimalna dubina temeljenja određena je propisima: uvjet da temeljna ploha
bude ispod dubine smrzavanja - za Hrvatsku je to 0,8 m ispod površine terena.
ODABIR PREMA ZAHTJEVIMA GRAĐEVINE
KONSTRUKCIJE
 KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

1. KARAKTERISTIKE TEMELJNOG TLA

• KRUTOST I DEBLJINA POJEDINIH SLOJEVA TLA ISPOD GRAĐEVINE

• HOMOGENOST TEMELJNOG TLA
• NIVO PODZEMNE VODE (UZGON)

2. OPTEREĆENJE GRAĐEVINE I KONCENTRACIJA OPTEREĆENJA NA GRAĐEVINI

• POLOŽAJ, NAČIN DJELOVANJA I INTENZITET UPORABNOG OPTEREĆENJA
• SEIZMIKA

2. TIP KONSTRUKCIJE

• RAVNOMJERNO ILI NERAVNOMJERNO OPTEREĆENJE NA TEMELJNO TLO

• TORNJEVI ILI GRAĐEVINE VELIKE TLOCRTNE POVRŠINE I MALE VISINE
KONSTRUKCIJE

• STATIČKI SUSTAV
• UVJETI UPORABE
 KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI
Plitko temeljenje
• primjenjuje se kod homogenog tla dostatne nosivosti

TRAKASTI TEMELJI
‐ kod linijskog opterećenja tla

TEMELJI SAMCI
‐ kod koncentriranog opterećenja tla

TEMELJNA PLOČA ISPOD ČITAVOG TLOCRTA GRAĐEVINE

‐ kod zgrada sa ujednačenim koncentriranim silama na mjestu
oslanjana stupova
‐ kod velikog uzgona

TEMELJNA PLOČA PODEBLJANA NA POJEDINIM DIJELOVIMA

‐ kod zgrada sa LOKALNO VELIKIM koncentriranim silama na mjestu
KONSTRUKCIJE

oslanjana stupova i / ili VELIKIM LINIJSKIM SILAMA na mjestu

oslanjanja pojedinih zidova
 KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI
Temelji samci
• Prvi izbor pri temeljenju stupova zbog jednostavnosti i malih troškova izvedbe

• Primjena temelja samaca kod malih zgrada kada:

a) Svaki stup preuzima opterećenje sa cca 25 m2 tlocrtne površine zgrade
b) Opterećenje svake etaže iznosi cca 10 kN/m2
c) Temelji prekrivaju manje od 50 % tloctne površine zgrade
d) Kontaktno naprezanje na tlo iznosi 100 do 300 kPa

• Temelji samci se ne primjenjuju kod temeljenja na mekim glinama i pijesku

nosivosti manje od 100 kPa
• Temelji samci se mogu koristiti samo ako u blizini nema drugih temelja ili
lošijeg tla unutar anvelope naprezanja koju uzrokuje promatrani temelj
KONSTRUKCIJE

• Diferencijalna slijeganja između susjednih temelja samaca mogu se eliminirati

povezivanjem temelja samaca armiranobetonskim gredama
• Povezivanje gredama povećava stabilnost konstrukcije na heterogenim tlima
 KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI
Temeljne ploče
Primjena temeljnih ploča, a ne temelja samaca kada:
a) Temelji samci prekrivaju više od 50 % tloctne površine zgrade
b) Zgrada ima nekoliko podzemnih etaža ispod razine podzemne vode
c) Temeljno tlo ima nekoliko područja sa vrlo lošim tlom te je potrebno
izvesti kompenzaciju, čime se smanjuju naprezanja na tlo

• Temeljne ploče se izvode kod zgrada sa 8 ili više etaža i kada je nosivost
tla manja od 150 kPa

• Rijetko se izvode kod zgrada nižih od 7 katova jer su skupi kao i duboki
temelji

• Kod pijesaka nosivosti cca 75 kPa moguć je slom temeljne ploče uslijed
KONSTRUKCIJE

savijanja ili diferencijalnih slijeganja

 KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI
Dokaz nosivosti temeljne ploče ispod zgrade
• Nije potrebno dokazivati slom tla, klizanje i prevrtanje građevine

• Debljina ploče određuje se iz statičkog proračuna – U PRAVILU JE

MJERODAVAN PROBOJ TEMELJNE PLOČE

• Kod “BIJELE KADE” mjerodavan je statički proračun prema UPORABLJIVOSTI

(vodonepropusnost + širina pukotina)

• UZGON – ponekad se izvodi deblja temeljna ploča kako bi se osigurala

dovoljna sigurnost protiv isplivavanja građevine

• Ploča omogućuje ujednačavanje slijeganja

KONSTRUKCIJE

• U PRAVILU BOLJE RJEŠENJE OD TEMELJA SAMACA ILI TRAKASTIH TEMELJA

(ali zahtjeva veći utrošak materijala)
 KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI
Kriterij za temeljnu ploču sa lokalnim ojačanjem
• Ujednačavanje naprezanja na tlo kod velikih koncentriranih ili linijskih sila
• Ojačanje mora imati dovoljno veliku tlocrtnu površinu kako bi se postiglo
izjednačavanje naprezanja i deformacija
• Debljina ploče izvan područja ojačanja određuje se po kriteriju nosivosti na
pritisak tla i uzgon

Prednosti i nedostaci plitkog temeljenja

PREDNOST:
• Ekonomično temeljenje kod tla dostatne nosivosti

NEDOSTATAK:
• U pravilu postoje znatna diferencijalna slijeganja kod temeljenja na trakastim
KONSTRUKCIJE

temeljima i temeljima samcima – UNOSE SE PRISILNE DEFORMACIJE U

KONSTRUKCIJU – primjena temeljnih ploča ili drugačije temeljenje
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
STATIČKI DOKAZ NOSIVOSTI I UPORABLJIVOSTI PLITKOG
TEMELJA
• DOKAZ NAPREZANJA NA TLO

• DOKAZ EKSCENTRIČNOSTI OPTEREĆENJA NA TEMELJ

• DOKAZ NA KLIZANJE I PREVRTANJE TEMELJA

• DOKAZ NA SLOM TLA (kao alternativa dokazu naprezanja na tlo)

• DIMENZIONIRANJE TEMELJA (Granično stanje nosivosti i uporabljivosti)

KONSTRUKCIJE
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ EKSCENTRIČNOSTI OPTEREĆENJA
• Potrebno je dokazati da se za osnovna opterećenja rezultantna sila nalazi u
1. jezgri poprečnog presjeka temelja – CIJELA POVRŠINA TEMELJA JE U
TLAKU, NEMA ODIZANJA TEMELJA OD TLA

Mx – moment savijanja oko osi x

My – moment savijanja oko osi y
V – vertikalna sila na temelj
KONSTRUKCIJE
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ EKSCENTRIČNOSTI OPTEREĆENJA
• Za ostala opterećenja rezultantna sila se mora nalaziti u 2. jezgri poprečnog
presjeka (dopušta se odizanje temelja)
KONSTRUKCIJE
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ NAPREZANJA NA TLO
Naprezanja na tlo moraju biti manja ili jednaka maksimalno dopuštenom naprezanju

• JEDNOOSNO SAVIJANJE : ex = 0 ili ey = 0

a), b) dokazati!
KONSTRUKCIJE
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ NAPREZANJA NA TLO
Naprezanja na tlo moraju biti manja ili jednaka maksimalno dopuštenom naprezanju

• DVOOSNO SAVIJANJE
c) čitav presjek je u TLAKU

d) presjek se dijelom odiže od tla

‐ Iz tablica prema Hülsdünker‐u

KONSTRUKCIJE
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PRIMJER : TEMELJ OPTEREĆEN VERTIKALNOM CENTRIČNOM SILOM

PRITISAK NA TLO:
ps = N / A

PROVODI SE DOKAZ NA SAVIJANJE,

POSMIK I PROBOJ U PRESJEKU
UDALJENOM (c + h )/2 OD
VERTIKALNE OSI STUPA ZA SILU QR

ZA EKSCENTRIČNO OPTEREĆENJE
KONSTRUKCIJE

POTREBNO ODREDITI VERTIKALNU

SILU QR INTEGRACIJOM
NAPREZANJA PO POVRŠINI TEMELJA
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PRIMJER : TEMELJ OPTEREĆEN VERTIKALNOM CENTRIČNOM SILOM

ARMIRANJE TEMELJA:
KONSTRUKCIJE
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PROBOJ TEMELJNE PLOČE – najčešće mjerodavan pri dimenzioniranju temelja samaca
KONSTRUKCIJE
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PROBOJ TEMELJNE PLOČE – ARMIRANJE POVIJENIM ŠIPKAMA
KONSTRUKCIJE
 TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PROBOJ TEMELJNE PLOČE – ARMIRANJE SPONAMA
KONSTRUKCIJE
 TRAKASTI TEMELJI
Trakasti temelji se izvode ispod zidova ili ispod niza stupova

• Temelji imaju oblik obrnutog T‐presjeka

• U poprečnom smjeru temelj ima konzolne istake koje se proračunavaju na reaktivno
opterećenje
• Debljina ploče na kraju iznosi barem 20 cm.
• Za male konzolne istake temelja zadržava se konstantna debljina ploče.
• U uzdužnom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosač na savijanje pod
djelovanjem koncentriranih sila od stupova i od raspodijeljenih reaktivnih napona na
KONSTRUKCIJE

temeljnoj plohi.
• Visina rebra slijedi iz uvjeta osiguranja dovoljne krutosti trakastog temelja.
• Krutost na savijanje trakastog temelja i cijele konstrukcije nad temeljem:
 mora biti takva da ne nastane koncentracija napona pod stupovima
 nejednoliko slijeganje mora biti manje od 1/1000 razmaka stupova
 TRAKASTI TEMELJI
PRORAČUNSKI MODEL
KONSTRUKCIJE

• Proračunski model – greda na elastično popustljivim osloncima

• Horizontalno pridržanje potrebno zbog stabilnosti numeričkog proračuna
• Winklerov model temeljnog tla – niz diskretnih opruga odgovarajuće krutosti
 TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE TRAKASTOG TEMELJA ISPOD 2 STUPA
KONSTRUKCIJE
 TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE TRAKASTOG TEMELJA ISPOD VIŠE STUPOVA – SREDNJE POLJE

• Donja uzdužna armatura raspoređuje se po cijeloj širini temelja pri čemu se

2/3 armature raspoređuje u širini rebara
• Ako je proračunska poprečna sila VSd veća od otpornosti neraspucalog
betonskog presjeka VRd1, proračunava se armatura za preuzimanje glavnih
vlačnih napona – kose šipke ili spone
KONSTRUKCIJE
 TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE
TRAKASTOG TEMELJA
KONSTRUKCIJE
 TEMELJNE PLOČE
Temeljne ploče ispod zgrada mogu biti:
a) PUNE,
b) REBRASTE
c) ŠUPLJE

Izbor tipa temeljne ploče ovisi o:

• konstrukcijskoj shemi građevine
• veličini i rasporedu opterećenja u tlocrtu
• nosivosti i deformabilnosti tla

PUNA PLOČA
• najjednostavniji oblik glede izvedbe, ali je veći utrošak materijala
• debljina ploče = 1/6 razmaka stupova
REBRASTA TEMELJNA PLOČA
• za veće opterećenje i veće razmake stupova rebra se projektiraju po osima
KONSTRUKCIJE

stupova
ŠUPLJI SANDUČASTI TEMELJI
• imaju najveću krutost, ali zahtijevaju veliki utrošak materijala i komplicirani su
za izvedbu
 TEMELJNE PLOČE
PRORAČUNSKI MODEL

1. plošni nosač, ili

2. dijeljenjem u
trake paralelne
uzdužnim i
poprečnim osima
stupova ploča se
aproksimira
štapnim sustavom
(roštilj)
KONSTRUKCIJE
KONSTRUKCIJE TEMELJNE PLOČE
 NAGLAVNICA PILOTA
PRORAČUNSKI MODEL NAGLAVNICE
• Ploče pilota se izvode debele kako bi se sile iz stupa pod odgovarajućim kutom
rasporedile u pilote
• Pritom dolazi do skretanja vertikalne sile te se pojavljuju horizontalne sile koje se
preuzimaju armaturom u donjoj zoni ploče
KONSTRUKCIJE
 NAGLAVNICA PILOTA
ARMATURA PILOTA
KONSTRUKCIJE
 NAGLAVNICA PILOTA
ARMATURA PILOTA
KONSTRUKCIJE
 NAGLAVNICA PILOTA
ARMATURA PILOTA
KONSTRUKCIJE
 DUBOKO TEMELJENJE VIJADUKTA MIRNA
KONSTRUKCIJE
 DUBOKO TEMELJENJE VIJADUKTA MIRNA

Sprezanje pilota i naglavne ploče

KONSTRUKCIJE
 DUBOKO TEMELJENJE VIJADUKTA MIRNA

Armatura
naglavne ploče
KONSTRUKCIJE
 OBNOVA STUPA S6 MOSTA JASENOVAC
KONSTRUKCIJE
 OBNOVA STUPA S6 MOSTA JASENOVAC
KONSTRUKCIJE