Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
JU MEDICINSKA ŠKOLA
ZENICA

MATURSKI RAD IZ
Interne bolesti

Angina pectoris

MENTOR: UČENIK:

Dr. Alis Kozica Emina Mahmi IV-7

Zenica, decembar 2023.

1.UVOD............................................................................................................................................4
3. ANGINA PECTORIS..................................................................................................................5

3.1. Anatomija i fiziologija srčanog mišića i koronarnih žila......................................................5

3.2. Epidemiologija......................................................................................................................6

3.3. Faktori koronarnog rizika......................................................................................................6

3.3.1. Pušenje cigareta..............................................................................................................7

3.3.2. Konzumiranje alkohola..................................................................................................7

3.3.3. Hipertenzija....................................................................................................................7

3.3.4. Nedovoljna tjelesna aktivnost.........................................................................................8

3.3.5. Dijabetes.........................................................................................................................8

3.3.6. Holesterol.......................................................................................................................8

3.3.7. Spol.................................................................................................................................9

3.4.8. Stres................................................................................................................................9

3.3.9. Debljina..........................................................................................................................9

3.4. Etiologija i patogeneza..........................................................................................................9

3.4.1. Simptomi......................................................................................................................10

3.5. Tok bolesti i prognoza.........................................................................................................10

3.6. Dijagnostički postupci.........................................................................................................11

3.6.1. Anamneza.....................................................................................................................11

3.6.2. Neinvazivni dijagnostički postupci..............................................................................12

3.6.3. Invazivni dijagnostički postupci...................................................................................12

3.7. Liječenje..............................................................................................................................13

3.7.1. Farmakološko liječenje.................................................................................................13

3.7.2. Hirurško liječenje.........................................................................................................14

4. NESTABILNA ANGINA PECTORIS......................................................................................15

4.1. Klasifikacije nestabilne angine............................................................................................15

 4.2. Patofiziologija......................................................................................................................15

5. SESTRINSKE DIJAGNOZE I LIJEČENJE..........................................................................16

5.1. Bol u vezi s patološkim oštećenjem sekundarno smanjene oksigenacije miokarda............16

5.2. Smanjena aktivnost s potrebom za naknadnim O2 i sekundarno smanjenje srčanog rada

vezano sa koronarnom bolesti....................................................................................................17

5.3. Pomanjkanje znanja u toku bolesti i uticaj na životni stil...................................................17

5.4. Uloga medicinske sestre pri primjeni terapije Nitroglicerina..............................................18

6. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................19

7. LITERATURA...........................................................................................................................20
1.UVOD

Ishemijska bolest srca je vrlo učestala, te postaje jedan od najčešćih uzroka smrti u svijetu, pa
tako i u Bosni i Hercegovini gdje su upravo glavni uzroci smrti bolesti srca i kardiovaskularnog
sistema.

Angina pectoris je klinički sindrom koji nastaje upravo zbog ishemijske bolesti, a karakteriziran
je jakom boli, nelagodom, dispneom i pritiskom u prsištu koja se pojačava u naporu ili
uzbuđenju, a prestaje odmorom ili uzimanjem nitroglicerina sublingvalno. Angina pectoris
nastaje zbog nesrrazmjera opskrbe srčanog mišića kisikom najčešće zbog aterosklerotskih lezija
ili spazama u jednoj ili obje koronarne arterije koje više nisu u mogućnosti adekvatno opskrbiti
srčani mišić potrebnim tvarima. Češće se javlja u muškaraca kod kojih se u dobi od 45-54 godine
može očekivati 2-5% oboljelih na godinu, a u žena iste dobi 0,1-1%. Incidencija u oba spola raste
s godinama života. Postoje mnogi percipitirajući faktori koji prethode nastanku angine pectoris, a
najčešći su stres, holesterol, debljina, pušenje, alkohol, infekcije, neadekvatna tjelesna aktivnost,
dob i hipertenzija. Iako su ovi faktori odavno poznati kao vrlo rizični te se na njihovoj prevenciji
odavno radi, oni su i dalje velik javnozdravstveni problem zbog velikog oboljevanja, invaliditeta,
te smrtnosti.

Svi ovi riziko faktori mogu se pravilnim zdravstvenim ponašanjem i stilom života spriječiti, te se
može umanjiti učestalost ove bolesti. Veliku ulogu u tom procesu ima primarna zdravstvena
zaštita, te prevencija kroz pravilnu edukaciju od najranije dobi.

Liječenje ovog sindroma se može sprovesti farmakološkim metodama, te hirurškim metodama.

Najčešća primjena terapije je primjena nitroglicerina čiji postupak pacijentu mora biti detaljno i
jasno objašnjen.

U radu će biti prikazana etiologija i patofiziologija nastanka ove bolesti, klinička slika,
dijagnostički postupci, te liječenje.

4
3. ANGINA PECTORIS

3.1. Anatomija i fiziologija srčanog mišića i koronarnih žila

Otprilike trećina svih smrtnih slučajeva u razvijenim zapadnim zemljama se odnosi na bolesti
koronarnih arterija. Upravo iz tog razloga je veoma bitno razumijevanje normalne, ali i patološke
fiziologije koronarne cirkulacije.

Kardiovaskularni sistem se sastoji od srca i krvnih žila. Srce (cor) je pokretački stroj koji održava
krvnu cirkulaciju u kardiovaskularnom sistemu. Uzdužno je podijeljeno srčanom pregradom
(septum cordis) koja odjeljuje lijevu od desne srčane polovine. U obje srčane polovine se nalaze
po dvije uzdužne šupljine odijeljene zaliscima. Tako u srcu nastaju četiri šupljine, dvije
pretkomore antrium dextrum i atrium sinistrum, te dvije komore ventriculus dextrum i
ventriculum sinister. Budući da srce ima funkciju pumpe za održavanje krvnog opticaja,
tj.funkcionalnog krvotoka, potrebne tvari za rad srčane pumpe se dobavljaju putem koronarnih
arterija, a taj način pribavljanja potrebnih tvari naziva se nutritivni krvotok (1).

U pravilu srce opskrbljuju dvije koronarne arterije, a.coronaria dextra et sinistra. Endokard je
dubine od 1/10 mm i može se hraniti izravno iz krvi u srčanim komorama. Koronarne arterije se
od aorte odvajaju u samom početnom dijelu, iz aortnih sinusa neposredno iznad pripoja
semilunarnih listića aortne valvule. Koronarne žile se nalaze odman na površini srca. Lijeva
koronarna arterija se dijeli na dvije glavne grane: lijevu prednju silaznu i zavojitu granu. Lijeva
koronarna arterija opskrbljuje prednje i lijeve lateralne dijelove lijeve komore, a desna koronarna
arterija opskrbljuje najveći dio desne komore, ali u 80% do 90% ljudi i stražnji dio lijeve komore.
Osim navedenih arterija postoje i malene arterije koje povezuju koronarne, ali u slučaju
opstrukcije ponekad nisu u mogućnosti preuzeti funkciju začepljenih krvnih žila.

Stepen oštećenja srčanog mišića uveliko oviso o stepenu razvijenosti kolateralne cirkulacije ili do
stepena do kojeg se ona može uspostaviti tokom nekoliko minuta nakon okluzije. Normalan ili
gotovo normalan koronarni protok kroz te krvne žile se razvije otprilike za mjesec dana, no

5
ukoliko se ateroskleroza pojavi i u tim krvnim žilama ili je njen napredak brz, sposobnost srčanog
mišića za rad se veoma smanjuje (2).

6
3.2. Epidemiologija

Angina pectoris češće se javlja u muškaraca, kod kojih se u dobi 45-54 godine može očekivati 2-
5% oboljelih na godinu, a u žena iste dobi samo 0,1-1%. U oba spola raste incidencija s
godinama. Kod žena u dobi od 65-74 godine incidencija raste 10-15%, a u muškaraca 10-20%.

3.3. Faktori koronarnog rizika

Razmatranja jesu li akutni kardiovaskularni incidenti nastali slučajno bez ikakvog uzroka ili
izazvani nekim vanjskim faktorima započela su odavno. Tada su Obraztsov i Strazhesko, 1910.
godine utvrdili da infarktu miokarda često prethode aktivnosti poput napornog penjanja po
stepenicama ili emocionalnog uzbuđenja nastalog neugodnim razgovorom, napetim situacijama
ili slično. Kroz godine ova su mišljenja često osporavana da bi se tek 80-ih godina prošlog
stoljeća utvrdila povezanost nastanka ishemijske bolesti i infarkt miokarda sa određenim
precipitirajućim riziko faktorima. Danas se sa sigurnošću može reći da su najčešći faktori koji
mogu prethoditi nekom od akutnih oblika koronarne bolesti teški tjelesni napor i emocionalni
stres (1).

Najčešći riziko faktori su:

 pušenje cigareta,
 konzumiranje alkohola,
 hipertenzija,
 neadekvatna tjelesna aktivnost,
 dijabetes,
 holesterol,
 spol,
 stres,
 debljina,
 ateroskleroza.

7
3.3.1. Pušenje cigareta

Pušenje cigareta je jedan od najopasnijih tradicionalnih faktora koji dovode do nastanka

ateroskleroze, te njenih posljedica, a naročito je opasno ako je udruženo sa ostalim faktorima
rizika. Iako danas nisu u potpunosti istraženi štetni mehanizmi djelovanja ove aktivnosti,
dokazano je da pušenje mijenja funkciju endotela tako što potiče aktivaciju leukocita te povećava
količinu fibrinogena u krvi te se povećava viskoznost krvi, te potiče agregacija trombocita i time
nastanak tromba što pridonosi aterogenezi. Također se snižava razina HDL zaštitnih čestica i
povećava razina triglicerida koja dovodi do nastanka ateroskleroze. Pasivno pušenje se također
smatra faktorom rizika. Broj konzumiranih cigareta na dan, te dužina konzumiranja srazmjerna je
riziku za nastanak koronarne bolesti (3).

3.3.2. Konzumiranje alkohola

Konzumiranje alkohola danas je predmet mnogih rasprava, njegova negativna strana je uveliko
poznata, ali nedovoljno naglašena jer je konzumacija alkohola u većini društava prihvatljiva.
Osim štetnosti, mnogi stručnjaci naglašavaju i njegovu pozitivnu stranu za koju ne postoje
konretni dokazi. Često se navodi da umjerena konzumacija alkohola može imati protektivan
učinak, ali se postavlja pitanje kolika je količina alkohola u određenom društvu umjerena, također
i umjerena konzumacija alkohola u kombinaciji sa ostalim faktorima rizika može biti štetna.
Kardiološka preporuka konzumacije alkohola iznosi 15 do 30g čistog alkohola dnevno (1-2 čaše
dnevno), ta bi se količina mogla primjeniti i kod pacijenata koji su starije dobi i imaju znakove
ateroskleroze, a kod osoba s alkoholnom kardiomiopatijom ili srčanom dekompenzacijom
upotreba alkohola bi se trebala potpuno izbaciti (2).

3.3.3. Hipertenzija

Veza između povišenog krvnog pritiska i koronarne bolesti je podjednaka kod muškaraca i žena.
U trenutku otkrivanja povišenog krvnog pritiska više od 60% bolesnika ima aterosklerotske
promjene, te je time hipertenzija najvažniji faktor za nastanak ateroskleroze. Način djelovanja
hipertenzije je mehaničko oštećenje endotelnih stanica zbog pojačane snage toka krvi na

8
mjestima gdje struja krv neposredno udara u stijenku arterije, a na tim mjestima najranije se
javljaju aterosklerotske promjene (2).

3.3.4. Nedovoljna tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost se preporučuje svima, a bitno ju je provoditi redovno, ali i umjereno zbog
njenog pozitivnog učinka i znatnog smanjenja učestalosti koronarne bolesti i infarkta miokarda.
Adekvatno vježbanje mora biti učestalo, prikladnog intenziteta i dovoljnog vremenskog trajanja.
Najčešće se osobama preporučuje svakodnevno hodanje, vožnja bicikla, vježbanje, plivanje i bilo
koje aktivnosti koje su u stanju provoditi, a da su poznate kao aktivnosti pozitivnog učinka (3).

3.3.5. Dijabetes

Intenzitet promjena na krvnim žilama, posebno na arterijama koje opskrbljuju ekstremitete,

mozak i srce, je znatno povećan u šećernoj bolesti, naročito kod tipa 2 bolesti. Pojava
ateroskleroze je učestalija u osoba koje imaju dijabetes, te učestalija, ozbiljnija i agresivnijeg toka
u usporedbi sa osobama koje ne boluju od ove bolesti. Smanjeno podnošenje glukoze predstavlja
rizik od nastanka ateroskleroze te tako muškarci koji pate od ovog oblika bolesti imaju šansu
veću za 50% oboljeti od koronarne bolesti od zdravih muškaraca, a kod žena je taj rizik 2 puta
veći. Razlog povećanog rizika je u tome što je kod dijabetičara često prisutna
hiperlipoprotinemija, hipertrigliceridemija, tj.povećana količina VLDL-a, a uz to i aterogenih
LDL, a uz to smanjenje HDL (2).

3.3.6. Holesterol

Jedan je od najistraženijih faktora. Dokazan je visok stepen povezanosti između povećane

koncentracije holesterola u krvi te povećane učestalosti ateroskleroze.

Prosječne vrijednosti serumskih lipida razlikuju se među narodima, a određene su rasom,

genetski, te prema načinu prehrane. Tako se smatra da je prosječna razina ukupnog holesterola u
zemljama mediteranskog pojasa oko 5,5 mmol/l, a ona LDL frakcije holesterola oko 3,5 mmol/l.

9
3.3.7. Spol

Aterosklerotične promjene se u žena pojavljuju 10 godina kasnije, nego u muškaraca,

najvjerovatnije zbog djelovanja estrogena na lipoproteine koji luče HDL, a smanjuju LDL. Spolni
hormoni imaju direktan učinak na glatke mišiće krvnih žila zbog prisustva receptora na
androgene i estrogene. Međutim, rizik za pojavnost je jednak nakon menopauze (2).

3.4.8. Stres

Stres, kao sveukupni fiziološki odgovor na prijetnje ugrožavanja homeostaze, predstavlja

pripremu svih bitnih (mozak, hormonski sistem, kardiovaskularni sistem, metaboličko-energetski,
respirativni..) organskih sistema za povećani rad i aktivnost. Patofiziološki učinak nastaje kada
prijetnja nije stvarna nego imaginarna, a sistemi povećavaju svoj rad i funkciju. Ako se učestalo
ova pojava ponavlja dolazi do iscrpljenosti, te mogućnosti zakazivanja organskih sistema.

3.3.9. Debljina

Debljina je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, te postaje jedna od

vodećih ''bolesti'' u zemljama razvijenog svijeta. Kada su prisutni i drugi faktori rizika, povećan
je rizik od smrtnosti.

3.4. Etiologija i patogeneza

Stabilna angina pectoris jest klinički sindrom hronične koronarne bolesti koji karakteriše tipični
retrosternalni bol ili nelagoda u prsima, ili atipični simptomi kao što su dipsnea ili dispepsija.
Stabilni aterosklerotski plak je karakterističan za stabilnu anginu, te zbog njega dolati do
značajnog suženja koronarne arterije te u slučaju povećanja potreba za kisikom, nije moguće
potrebno povećanje protoka krvi pa dolazi do ishemije miokarda. Simptomi angine pectoris
posljedica su ishemije miokarda nastale zbog nedovoljnog protoka krvi kroz aterosklerotski
promijenjene koronarne arterije. Najčešći simptom je bol koja nastaje zbog stvorenih
neoksigeniranih metaboličkih produkata, a ti produkti aktiviraju senzorne završetke simpatikusa
miokarda i stvaraju duboku visceralnu senzaciju zvanu angina (3).

10
Bol se može širiti ili izolirano javiti u rukama, ramenima, vratu, desnoj vilici ili leđima, a rjeđe u
epigastričnoj regiji. Najčešće je izazvana tjelesnim naporom ili stresnim emocijama, odnosno u
svim situacijama koje mogu povećati potrošnju kisika u miokardu. Tegobe obično prestaju
mirovanjem ili nakon primjene nitroglicerina, a obično ne traju duže od 10-15 minuta.

3.4.1. Simptomi

Opisuju se kao pritisak, stezanje, osjećaj duboke nelagode ili ponekad kao gušenje, te su često
praćeni strahom. Karakterističan znak kod opisivanja tegobe je ruka položena na prsnu kost
(Levinov znak). Pacijenti se žale na kratak dah ili brzo zamaranje, nesanicu, nemir, mučnine, te
aritmije. Tegobe su obično vezane uz tjelesni napor (hodanje, penjanje stepenicama ili uzbrdo) ili
uz psihički stres. Pojava simptoma nakon obilnog obroka, izlaganja hladnoći ili ujutro nakon
buđenja su također klasična slika angine pectoris. Tegobe se također mogu javiti i noću dok
pacijent leži, a budi se nemiran zbog dispnee i prekordijalnih senzacija. Dekubitalna angina
nastaje povećanjem venskog napora povrata krvi u ležećem položaju što uzrokuje porast pritiska
u oba ventrikula, a time i povećana potreba miokarda za kisikom. Karakteristike bolesnikovih
tegoba ovise o dijelu srca koji je zahvaćen ishemijom i pragu za osjet boli. Druge bolesti također
mogu imati važnu ulogu u pogoršanju stabilne angine pectoris, a te bolesti mogu uticati na dva
načina dodatno povećavajući potrebu miokarda za kisikom (tahiaritmije, hipertiroeza) ili
doprinijeti smanjenju opskrbe miokarda potrebnim tvarima (4).

3.5. Tok bolesti i prognoza

Prognoza ovisi o više faktora. Jedan od najvažnijih faktora je dob pri kojoj se pojavila bolest.
Ostali faktori su: spol, broj koronarnih arterija koje su zahvaćene aterosklerotskim promjenama te
anatomska lokalizacija lezije. Ipak, ključni prognostički faktor jeste sistolička funkcija lijeve
komore odnosno stepen sistoličke disfunkcije. Studija Framingham Heart Study je proizvela
zaključke da je nakon dvije godine od početnih simptoma učestalost nefatalnog infarkta miokarda
iznosila 6,2%, a smrt od koronarne bolesti 3,8%, a kod muškaraca 14,1%, a smrtnost 5,5%.
Novije studije pokazuju da promjene životnih navika i suzbijanje rizičnih faktora uz adekvatno
primjenjenu terapiju i revaskularizaciju smanjuju godišnji mortalitet na 0,9.1,4%, a vjerovatnost
nastanka nefatalnog miokarda na 0,2-2,6% (4).

11
Tabela 1. Klinička klasifikacija prekordijalne boli prema smjernicama Evropskog kardiološkog
društva

Ispunjenje triju sljedećih karakteristika:

 supsternalna bol karakterističnog
trajanja i kvalitete
Tipična angina
 izazvana naporom ili psihičkim
uzbuđenjem
 prolazi na mirovanje i/ili
nitroglicerinom
Atipična angina (vjerovatna)  ispunjenje dviju od triju navedenih
karakteristika
Nekardijalna prekordijalna bol  ispunjena jedna ili nijedna od triju gore
navedenih karakteristika

3.6. Dijagnostički postupci

3.6.1. Anamneza

Sveobuhvatna anamneza je vrlo značajan faktor u otkrivanju i procjeni stepena angine pectoris,
ali i procjene težine simptoma same bolesti. Osim poznavanja kliničke slike i patofizioloških
karakteristika, veoma je bitno uspostaviti odgovarajuću komunikaciju s pacijentom jer u
nedostatku povjerenja i razumijevanja savršeno poznavanje bolesti postaje nedovoljno (3).

Potrebno je procijeniti kardiovaskularni rizik posmatrajući prisutnost rizičnih faktora, njihov

stepen, snagu, mogućnost njihovog uklanjanja ili mijenjanja. Potrebno je procijeniti životni stil
pacijenta koji se sastoji od uzimanja informacija o (ne)primjerenoj prehrani, tjelesnoj
(ne)aktivnosti i pušenju duhana, dalje je potrebno provjeriti biohemijske i fiziološke
karakteristike kao što su hiperlipidemija, arterijska hipertenzija, hiperglikemija, prekomjerna
tjelesna masa, trombotski učinak, znaci hronične upale i hipertrigliceridemija. Posljednje su lične
karakteristike koje se sastoje od spola, dobi, porodične anamneze, itd. Bitno je izračunati rizik

12
brzo i s dovoljnom sigurnošću. Ukupni rizik se definira kao vjerovatnost da se u pojedinca razvije
značajan kardiovaskularni događaj unutar određenog vremenskog razdoblja (3).

3.6.2. Neinvazivni dijagnostički postupci

RTG prsnog koša ne daje specifične informacije, ali može istaknuti aterosklerotski promijenjeni
luk aorte koji upućuje na povećan rizik za aterosklerozu koronarnih arterija.

Elektrokardiogramom u mirovanju se provodi kod svih bolesnika na sumnju na anginu pectoris.

Potrebno je naglasiti da više od 50% bolesnika s anginom pectoris ima izvan napadaja angine
normalan elektrokardiogram (6).

Ergonometrijsko testiranje je neinzavzivna pretraga koja se vrši na biciklu ili pokretnom sagu uz
trajno praćenje simptoma, elektrokardiograma i mjerenje krvnog pritiska. Ovo testiranje je puno
osjetljivije i specifičnije od EKG-a u otkrivanju stabilne angine pectoris.

Kontinuirani elektrokardiogram pruža podatke o ishemiji miokarda koja se javlja tokom dnevnih
aktivnosti, ali ne daje vrijednije podatke od ergonometrije. Ima veliki značaj kod bolesnika sa
vazoplastičnom anginom (5).

Ehokardiografija je metoda koja kod bolesnika sa sumnjom na koronarnu bolest može pokazati
globalne i regionalne poremećaje kinetike srca. Ako se izvodi za vrijeme izvan angioznih napada
može biti uredan, ali ako se snimi za vrijeme napada može pokazati miokardne segmentne
poremećaje u kinetici.

3.6.3. Invazivni dijagnostički postupci

Od testova opterećenja u kombinaciji sa slikovitim prikazom srca su najčešće izvođeni

ehokardiografija i perfuzijska scintigrafija. Budući da je ehokardiografija nemoguća za vrijeme
ergonometrije upotrebljavaju se farmakološki pripravci koji povećavaju potrošnju kisika u
miokardu i tako oponašaju test opterećenja. Najčešče se koristi dobutamin.

CT koronarnom angiografijom može se visokom osjetljivošću utvrditi ili isključiti postojanje

značajne opstrukcijske bolesti koronarnih arterija, ali se za sad koristi kao nadopuna klasičnoj
koronoangiografiji (6).
13
14
Koronarna arteriografija je dijagnostička metoda koja konačno utvrđuje dijagnozu koronarne
bolesti. Ovisno o rezultatima ove pretrage postavlja se konačna odluka i dijagnoza, te se odlučuje
o terapijskom pristupu koji može biti farmakološki ili revaskularizacijski.

Laboratorijske pretrage su vrlo bitne zbog uvida u moguće uzroke angine te prognoze same
bolesti. Vrlo je bitno napraviti pretrage za određivanje plazmatskih vrijednosti glukoze i lipida
natašte, odrediti ukupni holesterol, lipoproteine niske gustoće, lipoproteine velike gustoće i
trigliceride kako bi se odredio stepen rizičnosti bolesnika, liječenje te usporavanje
aterosklerotskog procesa (7).

3.7. Liječenje

Dva su osnovna cilja liječenja stabilne angine pectoris. Prvi cilj liječenja je poboljšanje prognoze
bolesnika koje uključuje prevenciju akutnog infarkta miokarda i smrti. Drugi cilj liječenja je
smanjenje ili uklanjanje bolesnikovih tegoba. Općenito se nastoji smanjiti mortalitet i povećati
kvaliteta života, a u novije vrijeme se pokušava smanjiti potreba za invazivnim postupcima i
intervencijama. Modifikacija načina života, posebno prestanak pušenja, i liječenje svih drugih
faktora rizika za koronarnu bolest treba biti jedan od najvažnijih zadaka bolesnika i liječnika
odmah na početku liječenja. Liječenje stabilne angine pectoris zahtijeva promjenu životnog stila,
lijekove koji korigiraju ili uklanjaju faktore rizika (hipertenzija, dijabetes, hiperlipidemija),
lijekovi koji imaju preventivni učinak drugim mehanizmima, lijekove koji uklanjaju simptome i
liječenje revaskularizacijom miokarda. U izboru više terapijskih mogućnosti liječnik treba dati
prednost onima za koje je dokazana prednost u smanjenju rizika od mortaliteta i morbiditeta, kao
i komplikacija (7).

3.7.1. Farmakološko liječenje

Antitrombocitna terapija uključuje acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin), klopidogrel i tiklopidin koji

blokiraju trombocitni aktivatod ADP. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje većini pacijenata,
dok se klopidogrel preporučuje nekolicini, međutim acetilsalicilna kiselina može izazvati
gastrointestinalna krvarenja te se onda preporučuje uzimanje klipidogrela koji nema izravan
utjecaj na želučanu mukozu te uzrokuje manje dispeptičnih simptoma.

15
Antikoagulantni lijekovi mogu biti preporučeni bolesnicima s visokim rizikom od tromboze u
kombinaciji sa acetilsalicilnom kiselinom.

Inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima se preporučuju za liječenje stabilne angine pectoris

ako su joj pridružene hipertenzija, dijabetes, zatajivanje srca, asimptomatska disfunkcija lijeve
komore s preboljenim infarktom miokarda.

3.7.2. Hirurško liječenje

Kada navedene mjere ne dovedu do poboljšanja, potrebno je krenuti nekim od metoda

revaskularizacije miokarda. Revaskularizacija ima za cilj povećati koronarni protok, a postiže taj
cilj provođenjem zahvata kao štu su perkutana koronarna intervencija (PCI), te kardiohirurška
revaskularizacija (CABG) (8).

Prema preporukama Evropskog kardiološkog društva indikacije za revaskularizaciju miokarda u

stabilnoj angini pectoris su sljedeće:

 ako bolesnik nije zadovoljan regulacijom simptoma medikamentnom terapijom,

 ako neinvazivni testovi ili koronarna arteriografija otkrivaju značajan dio miokarda pod
rizikom,
 ako su veliki izgledi za uspjeh i prihvatljiv rizik mortaliteta i morbiditeta,
 ako bolesnik preferira intervenciju nad medikamentnom terapijom i ako je u potpunosti
informisan o rizicima ove terapije.

Revaskularizacija se može preporučiti pacijentima koji imaju povoljnu anatomiju koronarnih

arterija, a ne odgovaraju zadovoljavajuće na terapiju, ili bolesnicima koji žele ostati aktivni.
Ovim postupcima se smanjuju simptomi angine pectoris, ali samo na razdoblje otprilike 5 godina,
ali i taj efekt nije snažan.

16
4. NESTABILNA ANGINA PECTORIS

Nestabilna angina pectoris je klinički sindrom koji u savremenoj klasifikaciji ishemijske bolesti
srca nalazi između stabilne pektoralne angine i akutnog infarkta miokarda, pa često označava
prijelaz iz hronične bolesti u aktivno stanje.

4.1. Klasifikacije nestabilne angine

Kliničku sliku nestabilne angine je ponekad teško razlikovati od non – Q infarkta, od početka
razvoja miokarda s Q zupcem ili od Prinzmetalove angine. Zbog konfuznosti i lakšeg snalaženja
nestabilna angina se nastoji klasificirati.

Table 2. Klasifikacija nestabilne angine pectoris prema Braunwaldu, 1989.g

Novonastala krešendo angina (unutar 2 mjeseca)
I grupa Teška krešendo angina >3 napada dnevno bez
angine u mirovanju
Angina u mirovanju (subakutna angina ) > 1 angina
II grupa u mirovanju u proteklih mjesec dana
Bez angine u proteklih 48 sati
III grupa Angina u mirovanju ( akutna angina) >1 angine u
mirovanju u proteklih 48 sati

4.2. Patofiziologija

U nestabilnoj pektoralnoj angini ishemija miokarda je, u pravilu, posljedica smanjene perfuzije
miokarda zbog stenoze koronarne arterije, a rjeđe zbog povećanih potreba miokarda za kisikom.
Kao najvažnija patofiziološka zbivanja su ruptura plaka i formiranje tromba bogatog
trombocitima uz mehanizme kao što su krvarenje u plak ili spazam koronarne arterije. Stepen
opstrukcije koronarne arterije može biti hemodinamski nesignifikantan, signifikantan ili pak

17
tromb može potpuno okludirati krvnu žilu. Ovisno o stepenu simptomi se mogu javiti pri
fizičkom radu, nestabilnom pektoralnom anginom, akutnim infarktom miokarda (8).

Simptomi se prepoznaju po bolovima u prstištu koji ne prestaje satima i danima, rekurentnog su

karaktera, javljaju se u mirovanju bez jasnog uzroka i ne reaguju na nitroglicerin. Većina
bolesnika su već od ranije koronarni bolesnici te je bitno pratiti promjene i karakter boli. Vrlo je
bitno pratiti promjene poput porasta broja napada, dužinu i trajanje, te težinu, pojavu noćne boli,
smanjenje praga tjelesne aktivnosti za bol te slabije reagiranje na nitroglicerin, ali popratne
pojave koje se javljaju uz nitroglicerin kao što su povraćanje, znojenje, mučnina, glavobolja.
Teško je razlikovati non Q infarkt miokarda od prolongirane angine, te se razlikovanje olakšava
uvidom u dinamiku enzima. Ovakvi bolesnici su visokorizični, te moraju biti smješteni u jedinici
intenzivne njege uz stalan elektrokardiografski i hemodinamski nadzor. Vrlo je bitno usmjeriti
skrb na suzbijanje boli te smanjivanje anksioznosti kod pacijenta. Zbog mogućnosti povećanja
enzima potrebno je izbjegavati intramuskularne injekcije. Simptome poput povraćanja,
opstipacije, mučnina, treba što prije ublažiti i otkloniti. Daljni ciljevi liječenja trebaju biti
usmjereni prema (9):

1.Očuvanju perfuzije miokarda

 farmakološkom kontrolom trombolitičkih procesa,

 nehirurškom (mehaničkom) revaskularizacijom miokarda,
 hirurškom revaskularizacijom miokarda

2. Smanjenju broja i intenziteta anginoznih napada

5. SESTRINSKE DIJAGNOZE I LIJEČENJE

5.1. Bol u vezi s patološkim oštećenjem sekundarno smanjene oksigenacije miokarda

Intervencije:

 ispitati i dokumentirati karakter boli i lokalizaciju, dužinu, kvalitet, intenzitet i faktore

koji uvjetuju i ublažavaju bol,
 snimiti EKG za vrijeme trajanja boli,

18
  primijeniti propisane lijekove,
 zabilježiti nuspojave lijekova, naročito nitroglicerina (glavobolja, hipotenzija, sinkopa,
mučnina, crvenilo),
 prema uputi primjena kisika,
 postavljanje pacijenta u odgovarajući položaj,
 osigurati mir na odjelu,
 educirati pacijenta o postupcima koji mogu smanjiti bol (izbjegavati fizički napor, stresne
i emotivne situacije, te često odmarati),
 educirati pacijenta o interpretaciji boli.

5.2. Smanjena aktivnost s potrebom za naknadnim O 2 i sekundarno smanjenje srčanog

rada vezano sa koronarnom bolesti

Intervencije:

 pomoći pacijentu u otkrivanju uzroka stenokardija te savjetovati uzimanje NTG-a prije te

aktivnosti,
 pomoći pacijentu u povećanju aktivnosti,
 educirati pacijenta o vježbama dubokog disanja,
 promjena položaja svaka 2 sata,
 postaviti pacijenta u sjedeći položaj na stolici ako je u mogućnosti,
 u saradnji sa fizioterapeutom odrediti plan aktivnosti za pacijenta koji uključuje
postavljanje pacijenta u određene položaje, hodanje po sobi i hodniku,
 procijeniti pacijentovu spremnost u poduzimanju određenih aktivnosti ( prisutnost boli,
aritmija, umor) (9).

5.3. Pomanjkanje znanja u toku bolesti i uticaj na životni stil

Intervencije:

 educirati pacijenta o uzroku bolesti, objasniti patofiziološke procese, pri tome koristiti
crteže, multimedijalne uređaje itd.,

19
  educirati pacijenta o rizičnim faktorima te zatražiti prepoznavanje vlastitih,
 educirati i motivisati pacijenta o promjeni načina života, te usvajanja boljih navika,
 educirati pacijenta o uzimanju terapije.

5.4. Uloga medicinske sestre pri primjeni terapije Nitroglicerina

Veoma je bitno educirati pacijenta o načinu primjene terapije. Tablete nitroglicerina je potrebno
uvijek nositi sa sobom. Potrebno ih je držati u čvrstom pakiranju u bočici od tamnog stakla, te
izbjegavati nepotrebno otvaranje bočice. Tablete je potrebno mijenjati svakih 5-6 mjeseci (10).

Veoma je važno utvrditi raspored aktivnosti i odmora, te s time u skladu preventivno se može
uzeti prije bilo kakvih aktivnosti kao što su penjanje uz stepenice, spolni odnos, itd..

Tabletu je potrebno uzeti sublingvalno pri pojavi prvih simptoma, a počinje djelovati u roku od
tri minute. Za brže djelovanje potrebno je zubima pregristi tabletu, rastopiti u ustima i pod
jezikom. Ako bol ne prolazi nakon 3 do 5 minuta, sljedeća se tableta može primjeniti na isti
način. U slučaju da bol ne prolazi nakon 5 minuta, može se primijeniti i treća tableta. Ako bol ne
prolazi ni nakon treće tablete, potrebno je pozvati hitnu pomoć ili se javiti u najbliži dom
zdravlja. Kod primjene nitroglicerina potrebno je prestati sa svim aktivnostima, te biti u višem
položaju koji potpomaže djelovanju.

Neke od mogućih nuspojava su vrtoglavica, glavobolja, nesvjestica i hipotenzija. U slučaju

vrtoglavice potrebno je leći.

20
6. ZAKLJUČAK

Kardiovaskularne bolsti su jedan od najvećih uzroka smrtnosti, te na njih otpada četvrtina ukupne
smrtnosti. Ne postoji osoba na svijetu koja se nije susrela s jednim od riziko faktora, a sa sve
bržim stilom i načinom života dodatno se povećava rizik za nastanak ove bolesti.

Za njen nastanak postoje mnogi faktori, na jedne se može u potpunosti utjecati, kao što je životni
stil, a na neke ne može, a ti faktori su: genetsko nasljeđe, spol, dob. Postoje i faktori na koje se
može djelimično utjecati dijetetskim i medikamentnim mjerama. Iako je ovo jedna od najtežih i
najrasprostranjenijih bolesti, njen nastanak se može potpuno prevenirati pravilnom edukacijom i
sticanjem zdravih navika od malih nogu. Zbog svog djelovanja na opću populaciju i na
javnozdravstvenu sliku, ova bolest uzrokuje vrlo visoke troškove i stvara velike javnozdravstvene
probleme glede nacionalne ekonomije i održavanja zdravstvenog sistema.

Angina pectoris je teška i ograničavajuća bolest koja osobu ograničava u održavanju normalnog
života te je potrebna velika prilagodba i promjena životnih navika. Uloga medicinske sestre je
velika u procesu prevencije, ali i educiranja i mijenjanja stavova populacije. Medicinske sestre
sudjeluju u životu svake osobe od najranije dobi i time svojim znanjem mogu pravilno usmjeriti
roditelje na pravilne tehnike ophođenja prema zdravlju, stjecanju zdravih navika i drugačijeg stila
života. Svojim djelovanjem medicinske sestre mogu promijeniti javnozdravstvenu sliku i smanjiti
smrtnost od ove bolesti. Medicinske sestre djeluju na svim razinama zdravstvene zaštite. Svojom
prisutnošću na svim razinama zdravstvene zaštite mogu od najranije dobi oblikovati
odgovarajuće zdravstveno ponašanje kod pojedinca. Zdravstvenu njegu provode na najvišim
standardima provodeći plan zdravstvene njege, educirajući pacijente o novonastalom stanju,
potrebnoj terapiji, bitnim promjenama u njihovom životu, ali i u životu njihovih porodica i
pružajući potporu u nastavku što kvalitetnijeg života pojedinca i porodice.

21
7. LITERATURA

1. Bergovac, M. Stabilna angina pectoris –konzervativno ili intervencijsko liječenje.

Medicus. 2003; Vol 12. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/,pristupljeno 12.12.2023
2. Čukljek , S. Osnove zdravstvene njege. Priručnik za studij sestrinstva. Zagreb:
Zdravstveno veleučilište; 2005
3. Čustović , F., Goldner, V., Čikeš , I. I sur. Klinička kardiologija. Zagreb:
Medicinskanaklada Zagreb; 1995.
4. Guyton, C. A., Hall, E. J. Medicinska fiziologija.Zagreb: Medicinska naklada
Zagreb;2012.
5. Kaić-Rak, A. Prehrana i kardiovaskularne bolesti. Reiner Ž,ur. Prevencijaateroskleroze;
Utjecaj prehrane( zbornik radova). 14. Travnja 2003; Zagreb, RepublikaHrvatska. Zagreb:
Hrvatska akademija za znanost i umjetnost, Razred za medicinskeznanosti, Odbor za
aterosklerozu i Hrvatsko društvo za aterosklerozu; 2005. 1-8.
6. Keros, P. , Pećina , M. , Ivančić Košuta , M. Temelji anatomije čovjeka. Zagreb:
Nakladaljevak; 1999
7. Kes P., Jukić-Bašić, N., Brunetta, B. Nefarmakološke mjere liječenja
arterijskehipertenzije i ateroskleroze. Reiner Ž, ur. Prevencija ateroskleroze;
Arterijskahipertenzija kao čimbenik rizika ( zbornik radova). 7.travanja 2004; Zagreb,
RepublikaHrvatska. Zagreb: Hrvatska akademija za znanost i umjetnost, Razred za
medicinskeznanosti, Odbor za aterosklerozu i Hrvatsko društvo za aterosklerozu; 2006.
11-35
8. Mirić, D., Giunio, L., Vuković, I.i sur. , Koronarna bolest. Split. Hrvatsko kardiološko
društvo –ogranak Split; 2009.
9. Mirić, D., Giunio L., Vuković I. i sur. Koronarna bolest. Split: Hrvatsko
kardiološkodruštvo –ogranak Split; 2006
10. Vrhovac, B., Jakšić , B., Reiner, Ž., Vucelić, B. Interna medicina.Zagreb: Nakladaljevak;
2008.

22
23
Mišljenje nastavnika-mentora o radu:

______________________________________________________________________________
____________________________________________________________________

Ocjena maturskog rada: _________________( )

Datum odbrane: _______________________

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1.____________________________________________________________________________
2.____________________________________________________________________________
3.____________________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloženja rada: _________________ ( )

Konačna ocjena: ________________ ( )

Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:

Predsjednik:____________________ ________________________

Ispitivač: ____________________ ________________________

Član: ____________________ ________________________

24