KAKO MALA DJECA UE ENGLESKI KAO DRUGI JEZIK Kako mala djeca ue engleski kao drugi jezik

Usvajanje jezika u djejoj je prirodi; djeca su motivirana da jezik usvajaju bez svjesnog uenja, za razliku od adolescenata i odraslih. Djeca su sposobna oponaati izgovor i sama shvatiti pravila jezika. Njima ne pada na pamet da je govoriti engleski teko osim ako im tako sugeriraju odrasli, koji su vjerojatno engleski uili kolskim metodama kroz udbenike bazirane na gramatici.

Prednosti ranog uenja

Mala djeca jo uvijek koriste individualne, uroene strategije uenja materinjeg jezika i brzo shvate da mogu ove strategije koristiti da progovore i engleski. Mala djeca imaju vremena uiti kroz aktivnosti kakve su igre. Oni usvajaju jezik sudjelujui u aktivnostima zajedno s odraslima. Najprije shvate smisao aktivnosti, a zatim znaenje na kojem se sporazumijevaju s odraslima. Mala djeca imaju vie vremena da usklade uenje engleskog jezika sa svojim dnevnim programom. kolski programi za taj uzrast uglavnom su neformalni i misli djece jo uvijek nisu zatrpane injenicama koje treba pohraniti i testirati. Mlaa djeca imaju malo ili nimalo domaih zadataka i manje su pod stresom zbog obaveze postizanja postavljenih standarda. Djeca koja imaju priliku usvojiti drugi jezik dok su jo mala, esto koriste iste uroene strategije uenja jezika i kasnije u ivotu pri uenju stranih jezika. Usvajanje treeg, etvrtog, ak i vie jezika, lake je nego usvajanje drugog stranog jezika. Vjerojatnije je da e mlaa djeca koja jezik usvajaju umjesto da ga svjesno ue kako to moraju starija djeca ili odrasli imati bolji izgovor, kao i bolji osjeaj za jezik i kulturu. U pubertetu djeca postaju samosvjesnija i umanjuje im se sposobnost upijanja stranih jezika; ona djeca koja govore samo jedan jezik poinju osjeati da engleski moraju uiti svjesno kroz programe bazirane na gramatici. Dob u kojoj se ova promjena dogaa zavisi o razvojnim nivoima pojedinca kao i drutvenim oekivanjima.

Faze u usvajanju engleskog jezika

Govor prirodno zapoinje prije nego aktivnosti itanja ili pisanja. Tihi period Kada bebe ue materinji jezik postoji tihi period u toku kojega se gleda i slua i moe se komunicirati kroz izraze lica i geste, prije nego se progovori. Kad mala djeca ue engleski, moe nastati slian tihi period: komunikacija i razumijevanje postoje i prije nego to djeca progovore neku englesku rije. Tokom ovog perioda roditelji ne bi trebali siliti dijete na dijalog tjerajui ga da ponavlja rijei. Dovoljno je da govor odraslog djeteta prui korisne prilike za usvajanje jezika. Kako odrasli koriste oblike govora prilagoene djeci da bi im olakali uenje, dijete moe koristiti strategije koje je ve koristilo pri uenju materinjeg jezika.

Poetak izgovora

Nakon nekog vremena, zavisno o uestalosti koritenja engleskog jezika, dijete (djevojice obino bre od djeaka) poinju izgovarati jednostavne rijei ('cat', 'house') ili ustaljene kratke reenice ('What's that?', 'It's my book', 'I can't', 'That's a car', 'Time to go home') bilo u razgovoru ili samoinicijativno. Dijete pamti dijelove govora, tono imitirajui izgovor, a da i ne mora shvatiti da izgovara vie od jedne rijei. Ova faza traje jo neko vrijeme dok dijete sve vie usvaja jezik, koristei gotove izraze za uspostavljanje dijaloga sve dok se ne osjeti sposobnim stvarati vlastite reenice. Unapreivanje znanja engleskog jezika

Postepeno djeca nadograuju fraze koje se sastoje od jedne zapamene rijei kojoj dodaju rijei iz svog vokabulara ('a dog', 'a brown dog', 'a brown and black dog') ili zapamenog jezinog izraza kojem dodaju svoj vlastiti unos ('That's my chair', 'Time to play'). U zavisnosti od uestalosti izloenosti engleskom jeziku i kvaliteti iskustva, djeca postepeno poinju stvarati cijele reenice.

Razumijevanje
Obino se razumije mnogo vie od onoga to se uspijeva izraziti govorom te ne treba podcjenjivati sposobnost razumijevanja kod male djece. Ona su naviknuta razumijevati materinji jezik iz mnotva sadraja. Mada ne mogu razumjeti sve to uju u materinjem jeziku, djeca shvaaju sr: razumiju nekoliko kljunih rijei, a ostatak odgonetaju iz konteksta. Uz ohrabrenje, djeca e brzo upotrijebiti vjetine razumijevanja 'sri' za tumaenje znaenja na engleskom.

Frustracija
Nakon prvog susreta s engleskim jezikom, neka djeca (osobito djeaci) postaju frustrirana nemogunou izraavanja misli na engleskom jeziku ili eljom da na engleskom govore istom brzinom kao na materinjem. Za prelazak frustracija esto je dovoljno ponuditi djeci malene uloge kao 'I can count to 12 in English' ili recitiranje jednostavnih stihova koji se sastoje od uobiajenih fraza.

Greke
Djecu ne treba upozoravati na greke jer ih to moe demotivirati. Greke mogu biti dio procesa shvaanja gramatikih pravila engleskog jezika ili jednostavno greka u izgovoru. 'I goed' uskoro postaje 'I went' ako mu se kae 'Yes, you went'; ako dijete govori 'zee bus' najjednostavnije je odgovoriti mu izgovarajui 'the bus'. Kao i pri uenju materinjeg jezika, djeca sluaju odrasle da ispravno govore, i svoj e govor ispraviti sami, kad im bude vrijeme.

Spolne razlike
Mozak djeaka razvija se drugaije od mozga djevojica i ovo utjee na nain na koji djeaci usvajaju jezik i koriste ga. Ponekad se pri poduavanju ova injenica zanemaruje, pa djeaci

ostaju u sjeni prirodno nadarenih djevojica. Djeacima treba omoguiti drugaija jezina iskustva i ostvarenje njihovog potencijala, bez poredbe s postignuima djevojica.

Okruenje za uenje jezika

Maloj djeci je tee usvajati engleski ako se pri poduci koriste metode koje im nisu prilagoene, i ako uz to odrasli ne koriste djeci prilagoene jezine izraze. Mala se djeca trebaju osjeati sigurnima i uvidjeti neki razlog za koritenje engleskog jezika. Aktivnosti se trebaju vezati s nekom njima ve zanimljivom svakodnevnom aktivnou, kao to je zajedniko itanje slikovnica na engleskom, recitiranje na engleskom, 'engleska' uina. Aktivnosti su popraene usputnim objanjenjima odraslih o onome to se dogaa, kao i dijalozima u kojima se koriste djeci prilagoeni izrazi. Aktivnosti uenja engleskog jezika zabavne su i interesantne, koncentrirane na koncepte ve shvaene na materinjem jeziku. Na ovaj nain djeca ne moraju uiti i nove koncepte i novi jezik, ve samo ue engleski da bi govorili o neem to ve poznaju. Aktivnosti su podrane specifinim predmetima, gdje god je to mogue, jer to pomae razumijevanju i podie zanimanje.

itanje
Djeca koja ve znaju itati na materinjem jeziku uglavnom ele nauiti itati i na engleskom. Djeca ve znaju raspoznavati rijei materinjeg jezika, te razumiju znaenje teksta. Bez pomoi u dekodiranju engleskog teksta, moglo bi se dogoditi da prenesu ve im poznate tehnike, pa da engleski ponu itati s akcentom materinjeg jezika. Prije nego ponu dekodirati engleski, djeca trebaju znati nazive i zvuanje 26 slova abecede. Kako engleski jezik ima 26 slova i prosjeno 44 glasa (standardnom jeziku), za uvoenje preostalih glasova bolje je saekati dok djeca ne budu imala vie iskustva u govoru i itanju. Poetak itanja na engleskom ide lake ako mala djeca ve znaju jezik koji pokuavaju itati. Mnoga djeca sama shvate kako itati na engleskom ako su itala slikovnice s odraslima ili uila stihove, poto su vjerojatno zapamtila sadraj. itanje onoga to znaju napamet vaan je korak u uenju itanja poto djeci prua priliku da shvate kako da sami razumiju jednostavne rijei. Kad djeca izgrade fond rijei koje mogu proitati, osjeaju se samouvjereno i spremni su za strukturalniji pristup.

Podrka roditelja
Potrebno je da sva djeca osjete svoj napredak. Trebaju stalno ohrabrenje kao i pohvalu za dobru izvedbu, jer svaki uspjeh motivira. Roditelji su u idealnoj poziciji da djecu motiviraju i tako im pomognu u uenju, ak i kad oni sami imaju samo osnovno znanje engleskog i ue zajedno s djecom. Zajednikim uenjem, roditelji ne samo da uvode engleski jezik i aktivnosti svog djeteta u porodini ivot, ve mogu utjecati na stavove svoje djece prema uenju stranih jezika i drugim kulturama. Danas je generalno prihvaeno da se sustav vrijednosti uspostavlja ve u ranom djetinjstvu, prije osme ili devete godine ivota.

Izvor: www.britishcouncil.org/parents