ŽIVOT JE SAN, PEDRO CALDERON DE LA BARCA

Kratak sadržaj
Budući da je odmah nakon rođenja sina saznao preko proročanstva da će on biti tiranin te da će
upropastiti cijelo kraljevstvo, Bazilije, astrolog i poljski kralj odluči sina Sigismunda odmah nakon
rođenja zatvoriti u kulu, u tamnicu. Tako je Sigismund proveo djetinjstvo u divljini i tamni, okružen
okovima, a društvo su mu pravili jedino tamničari i Klotaldo, stari odgojitelj.

No, jednoga dana, u sami sumrak, dolazi mu Rosaura, djevojka prerušena u muškarca sa svojim
slugom Klarinom. Rosaura je stigla u Poljsku s ciljem da se osveti. I tako kada je razmišljala o tome
koliko je njezina sudbina teška, čula je kako Sigismund jadikuje. Njegove riječi u njoj su prouzročile
navalu emocija, osjećaj straha, a u isto vrijeme i samilost.

Kada je Sigismund shvatio da se netko nalazi u njegovoj blizini i da ga čuje, navalio je na Rosauru. No,
tada začuje njezin lijep glas i smiluje joj se. Taman kada su započeli priču i kada mu je htjela otkriti
svoju sudbinu, dolazi Klotaldo sa slugama i odvodi je dalje od Sigismunda. Sve je to naredba Bazilija
koji je zapovjedio da se svi koji ikada dođu u kontakt sa Sigismundom, pogube!

No, Rosaura je imala sreće. Starog kralja Bazilija koji još uvijek nije imao nasljednika, počinje mučiti to
je li proročanstvo o sinu istinito. Svojim podanicima je izložio istinu o sinu i objavio im ono što
namjerava učiniti. Sina će staviti na kušnju. Prenijet će ga uspavanog u dvorac i dati će mu vlast, ali
samo prividno.

To će biti test za Sigismunda. Ako se on pokaže kao mudar i plemenit dobit će prijestolje, no ako se
bude ponašao kao tiranin, vratit će ga natrag u tamnicu. Bazilije će tada vlast predati nećacima,
moskovskom knezu Astolfu i njegovoj princezi Steli.

Rosaurina sudbina se mijenja zbog novodonesene kraljeve odluke. Rosaura u međuvremenu priznaje
Klotaldu, prema kojem gaji posebne osjećaje, sve o svom podrijetlu. Naime, ona je stigla iz Moskve s
jednim ciljem, kako bi se osvetila knezu Astolfu. On ju je ostavio radi druge žene, sadašnje princeze
Stele. U tom trenutku Klotaldo se prisjaća kako je jednom davno poklonio mač djevojci imenom
Violanti, a sada je taj isti mač kod Rosaure. Razlog tomu je taj što je Klotaldo njezin otac, no on joj to
ne otkriva.

Sigismund se bori na dvoru u svom onom sjaju i blještavilu, a do Klotalda saznaje istinu. No, pošto
nije naviknut na suosjećanje ni toplinu, ponaša se kao tiranin. Sigismund zbog svih načinjenih mu
postupka osuđuje svog oca jer smatra da on nije imao nikakvo pravo da mu tako oduzme slobodu.
Bazilije mu savjetuje da se lijepo ponaša jer možda ništa od ovoga sada nije stvarno.

Nedugo nakon toga, Sigismund na dvoru ugleda Rosauru i želi je poljubiti. U taj čas dolazi Klotaldo i
miješa se kako bi obranio Rosaurinu čast. Klotaldo skoro pogiba od Sigismundove ruke, a u zadnji čas
ga spašava Astolfo.

Sigismunda odluče omamiti i ponovo vratiti u tamnici. On se tamo budi i ni sam ne zna što je sanjao,
a što se stvarno dogodilo. Klotaldo mu govori da je sve samo sanjao, ali isto tako napominje mu kako
se i u snu mora dobro vladati.

Tako Sigismund dolazi do zaključka da je cijeli život samo san i da će se tek probuditi kada umre. Do
tada on mora na sve načine pokušati pobijediti zlo.
Dok Sigismund tako razmišlja o tome što je smisao života, u kraljevstvu dolazi do pobune. Vojnici
dolaze do Sigismunda kako bi ga oslobodili sa željom da on postane kralj. Sigismund ne zna više što je
san, a što java. No, dolazi do zaključka kako je cijeli život san pa će on nastaviti dalje sanjati, ali s
činjenicom da bude spreman ovaj put da se može svakoga trena probuditi i da tada može sve nestati.

U međuvremenu, Klotaldo nije uspio ispuniti dato obećanje Rosauri jer mu je Astolfo spasio život pa
mu nije htio nauditi. Rosaura tada odlazi do Sigismunda i moli njega za pomoć. Sigismund ne želeći
činiti zlo, pronalazi drugo rješenje za Rosaurin problem. On odlazi do očevog dvora i tamo uz pomoć
vojske pobjeđuje.

Tada svi misli da će Sigismund postati tiranin, no on se ističe u svojoj plemenitosti i velikodušnosti te
oprašta ocu sve zlo koje mu je nanio. On tada i traži od Asolfa da oženi Rosauru, ali on to odbija jer ne
zna njezino podrijetlo. Klotaldo u tom trenu otkriva da je Rosaura osim što je njegova kći i časnog
roda i Astolfo se pristaje oženiti s njom.

Kako Stela ne bi ostala sama, Sigismund ju je odlučio zaprositi. Svi se dive njegovoj dobroti i
velikodušnosti, no on im govori da se ne moraju čuditi jer je imao najboljeg učitelja, a to je bio san.
Sigismund je pobijedio samog sebe svojom upornošću.

Život je san je svjetovna drama u kojoj su najveći problemi prolaznost i nestalnost svega.

Analiza likova
Sigismund – princ koji je cijeli svoj život proveo vezan u zapuštenoj tamnici kule. Jedina osoba koju je
poznavao bio je starac Klotaldo koji ga je podučavao. Učio ga je govoriti, računati, podučavao ga
politici i filozofiji, tako da je Sigismund odrastao u pametna, obrazovana čovjeka. Problem je bio to
što je bio zatočen, pa znanje nije imao gdje iskoristiti, osim u razgovoru. Zbog zatočeništva Sigismund
je odrastao u čovjeka kojeg su napadali izljevi bijesa jer nije razumio zašto je zatočen. Što je više toga
saznavao o svijetu, to ga je zarobljeništvo više uništavalo. Taj bijes počeo je iskaljivati na drugima,
jednom kada je okusio slobodu. Jedno jutro probudio se slobodan i nije znao da li je to što vidi san ili
je sanjao zarobljeništvo i sada se probudio u stvarnosti u kojoj je princ. Budući da mu je bilo
razumnije objašnjenje da je sve san, na slobodi se ponašao oholo, samouvjereno, stalno se svađao i
prijetio, mislio je da može raditi što hoće. Takvi postupci ponovo su ga vratili u zarobljeništvo. Tako je
naučio da može biti slobodan samo ako bude dobar. Sigismund je mislio da je to zato što se sloboda
događa u snovima, ali da i u snovima mora biti dobar. Zato je pri svojem drugom oslobođenju
napokon postao pošten i milosrdan. Svima oko sebe dodijelio je pravdu koju zaslužuju, te oprostio
onima koji su ga zatočili to što su mu uništili odrastanje.

Bazilije – kralj koji je izgubio ženu koju je jako volio pri porodu svog sina. To je bio loš znak zbog kojeg
je kralj pitao zvijezde za sudbinu svog sina. Zvijezde su mu prorekle da će mu sin biti tiranin i najgori
vladar kojeg je njegovo kraljevstvo imalo, stoga je kralj odlučio doskočiti tome. Zarobio je sina u
tamnicu kule, izgrađene daleko od kraljevstva. Nije ni slutio da će upravo taj čin dovesti do toga da
mu sin postane zao. Po stare dane, kada je trebao prenijeti svoju vlast na potomke, odlučio je pružiti
sinu jednu priliku da se dokaže kao dobar. Sin, bijesan zbog zarobljavanja, pao je na tom testu, pa ga
je otac još jednom dao zarobiti. Bazilije je bio tužan što mu je sin ispao točno onakav kako su zvijezde
predvidjele. Ipak, na kraju mu je pružio još jednu priliku. Tražio je oprost sina za sve što mu je učinio,
a onda mu je predao i kraljevstvo. Bio je napokon smiren i sretan što su stvari sjele na svoje mjesto.
Rosaura – djevojka koju je moskovski knez Astolfo iskoristio, slomio joj srce i otišao, pa je ona otišla
za njim da se osveti, kako ne bi cijeli život patila, kao i njena majka kojoj se dogodila gotovo ista
sudbina. Rosaura se prerušila u muškarca i sa svojim slugom Klarinom došla do kraljevstva kralja
Bazilija. Tamo je nabasala na tamnicu i zarobljenog Sigismunda. Sigismund je odmah osjetio
privlačnost prema njoj, iako je bila obučena kao muško. Rosaura je imala mač koji joj je dala njena
majka. Stari Klotaldo prepoznao je mač, jer ga je upravo on dao jednoj djevojci, za koju se ispostavilo
da je Rosaurina majka. Zato je Klotaldo savjetovao Rosauri da se opet obuče u ženu jer će je on
osvetiti. Kao žena, Rosaura je bila prava ljepotica i Sigismund se odmah zaljubio u nju. Prepoznao ju je
i Astolfo, ali onda nije htjela priznati da je to ona. Nije vjerovala njegovim izljevima ljubavi i bila
odlučna osvetiti se. Mislila je da je Astolfo ne voli jer je vidjela da namjerava oženiti drugu. Rosaura
nije bila tipična žena jer se nije pokoravala muškoj dominaciji. Vjerovala bi im dok ne bi izdali njeno
povjerenje, a onda im je odlučno okretala leđa. Bila je hrabra i spremna otići u bitku da brani svoju
čast i svoja uvjerenje. Udaja nije bila jedina stvar koju je željela. Na kraju je dobila ljubav koju je
htjela, ali ono njoj još važnije – dobila je svoju čast i poštovanje.

Klotaldo – starac koji se nekoć davno zaljubio u jednu djevojku, ali ju je morao ostaviti, pa joj je dao
mač. Taj je mač prepoznao kad ga je Rosaura donijela, pa je shvatio da je ona njegova kći. Zato je
odlučio pomoći joj da se osveti. Ali Klotaldo je cijeli život služio kralju i najprije je morao izvršiti svoje
obaveze prema njemu. Klotaldo je jedina osoba koju je Sigismund poznavao dok je odrastao, a ipak se
na kraju okrenuo protiv njega i umalo ga ubio. Ali Klotaldo je bio mudar i imao je dobro srce, pa je na
kraju upravo on upozorio Sigismunda na ponašanje, ispričao mu cijelu istinu i savjetovao ga što da
učini i kako da se ponaša. Klotaldo je bio vjeran i dobar, pa je na kraju Sigismund i prema njemu bio
milostiv.
Esej
U drami su vidljive tri teme. Prva je tema ljubavna. Astolfo se nalazi u ljubavnom trokutu sprincezom
Stelom i Rosaurom. Rosaura je obična pućanka i zbog toga se Astolfo odlučuje za princezu Stelu
smatrajući kako bi bila sramota za njega plemića da se oženi djevojkom neplemićke krvi. Zbog toga
Rosaura odlučuje obraniti svoju čast odlaskom u Poljsku i osvetom Astolfu. Političku temu vidimo u
pobuni vojske protiv kralja Bazilija da bi na vlast postavili Sigismunda kojeg je Bazilije
razbaštinio. Životna se tema očituje u razmišljanjima kraljevića Sigismunda o životu i smislu
postojanja. Glavni lik u drami je kraljević Sigismund. Sigismunda je njegov otac Bazilije, još dok je bio
dijete, dao utamničiti zbog proročanstva koje je nagovijestilo kako će Sigismund biti okrutan vladar.
Sigismund je proklinjao svoju sudbinu i nije shvaćao zašto je baš on morao biti lišen slobode pored
svih živih bića koja se slobodna rode i slobodna žive. Najveći krivac za Sigismundovu naglu narav je
upravo okolina u kojoj je odrastao, tj. divljina. Dakle, postavlja se pitanje bi li Sigismund bio razboritiji
u svojim postupcima da je odgajan u brižnoj obitelji, a ne u tamnici gdje je bio potpuno odvojen od
ljudi i gdje je s njim bio samo Klotaldo. No, Sigismund je odlučio ukrotiti svoju narav jer jeshvatio
važnu lekciju o životu, shvatio je da uvijek moramo biti pažljivi u svojim postupcima jer poslije
možemo zažaliti zbog toga.

Od ostalih likova vezanih uz Sigismunda zasigurno je najvažniji Klotaldo. On je sa Sigismundom

proveo cijeli njegov život u tamnici i imao je ulogu njegova odgojitelja i učitelja, podučavao ga je
književnosti, znanosti, ali i životu. Rosaura se prvo pokazala Sigismundu obučena u muškarca, ali pri
drugom susretu, kad ju je Sigismund opazio kao prelijepu djevojku, zaljubio se u nju. No, na kraju
tragedije, kako je Astolfo, kad je saznao pravo podrijetlo Rosaure, odlučio oženiti ju, Sigismund je
zaprosio princezu Stelu.

U uvodu drame upoznaje Klarina i Rosauru koji dolaze u Poljsku i nailaze na tamnicu u kojoj se nalazi
Sigismund kojeg je Bazilije, njegov otac, smjestio tamo u zbog proročanstva o Sigismundovoj opakoj
naravi. Do zapleta radnje dolazi kad je Sigismundov otac Bazilije, u želji da smiri savjest, odlučio
uspavati Sigismunda i dovesti ga na dvor da prividno vlada kako bi vidio bi li se proročanstvo stvarno
obistinilo. Kada je uvidio pravu Sigismundovu narav, odlučio je ponovno ga vratiti uspavana u
tamnicu. No, vojnici su odlučili vratiti Sigismunda na vlast i podigli su pobunu. I na kraju je Sigismund,
kad je došao na vlast, odlučio vladati pravedno i pošteno.

Ovu dramu, kao i većinu djela napisanih u razdoblju baroka, krasi bogat i raskošan stil koji je prepun
živopisnih metafora i antiteza Sigismund je, nakon što ga je otac vratio u tamnicu uvjerenog da je ono
malo vremena što je prividno vladao bio samo san, shvatio kako je cijeli ovozemaljski život san, da
nikad nismo budni i da moramo paziti kako se ponašamo u tom snu jer će jednom doći buđenje i tada
bismo se mogli kajati zbog svojih postupaka i upravo zbog te spoznaje je pobijedio sama sebe, dakle
uspio je obuzdati svoju naglu narav.