8. Navedi uzroke Francuske revolucije.

Dok se Velika Britanija uspješno transformirala u parlamentarnu monarhiju i prevladala

ograničavajuće feudalne odnose već krajem 17.st., Francuska je dočekala kraj 18.st. kao
feudalna i apsolutna monarhija. Prva dva staleža (svećenstvo i plemstvo) su u tom društvu
uživala mnoge povlastice – nisu plaćali poreze i obnašali su mnoge javne dužnosti, a bili su
privilegirani i pred zakonom (činili su 2% franc. stanovništva). Ostatak stanovništva – 3.
stalež (građanstvo, seljaštvo, radništvo), među kojima je naročito bio nezadovoljno bogatije
građanstvo, tražilo je ukidanje staleških podjela i povlastica i izjednačavanje svih građana u
pravima i obvezama, te ukidanje kmetstva kao preduvjeta daljnjeg razvoja kapitalističke
privrede.
9. Kako je formirana Narodna skupština u Francuskoj 1789.?
Luj XVI. u svibnju 1789. saziva tzv. generalne (državne) staleže – nekad savjetodavno
kraljevo tijelo sastavljeno od pripadnika sva 3 staleža, koje se nije sastajalo od 1614. Oni su
mu trebali odobriti raspisivanje novih poreza. Zastupnici 3. staleža (građanstvo, seljaštvo,
radništvo) su 17.6.1789. odbacili staleški red i proglasili se Narodnom skupštinom i izjavili da
se neće razići dok ne donesu ustav. Kako im se pridružio i dio plemstva i svećenstva kralj je
bio primoran da dopusti rad Narodne skupštine koja se u srpnju (9.7. 1789.) proglasila
Narodnom ustavotvornom skupštinom.
10. Kada i zašto Francuzi slave Dan Republike?
Zbog otpora kraljevoj samovlasti naoružane mase Pariza i Narodne garde kojoj je na čelu bio
dobrovoljac iz Američkog rata za nezavisnost markiz Lafayette, 14.7.1789. krenule su u
napad na tvrđavu i zatvor Bastille jer je ona bila simbol kraljeva apsolutizma. Taj dan se
uzima kao početak Francuske revolucije i danas se u Francuskoj slavi kao Dan republike.
11. Koje je bilo geslo Francuske revolucije, a koji su njeni simboli?
Geslo revolucije je bilo: liberte, egalite, fraternite (sloboda, jednakost, bratstvo), a
revolucionari su nosili frigijske kape koje su u staroj Grčkoj nosili oslobođeni robovi.
Simbolom revolucije postaje i trobojnica (crvena, bijela, plava -> kasnije 1974. plava, bijela,
crvena)

12. Navedi kada su donijeti 1., 2. i 3. i 4. francuski Ustav te koje su odredbe svakog od
njih?
Narodna ustavotvorna skupština donosi 1. francuski ustav 3.9.1791. Politička prava bila su
uvjetovana i određena imovinskim cenzusom, pa su u Zakonodavnoj skupštini većinu imali
žirondinci – bogato građanstvo koje nije željelo daljnju demokratizaciju političkog života u
Francuskoj. Opoziciju su činili jakobinci – predstavnici srednjeg i sitnog građanstva koji su
zagovarali uvođenje općeg prava glasa i republiku. Žirondinci su dobili ime po departmanu
Gironde iz kojega ih je bilo najviše. Vođe su im bili Jacques Brissot i Jean Marie Roland.
Jakobinci su dobili naziv prema ulici sv. Jakova gdje su se okupljali u bivšem dominikanskom
samostanu. Vođe su im bili Maximillien Robespierre, Jean Marat i Georges Danton.
Ustavom iz 1791. u Francuskoj je provedena trodioba vlasti:
Zakonodavna skupština = zakonodavna vlast
Kralj = izvršna vlast (imao pravo veta)
Vrhovni sud
U lipnju 1793. donesen je 2. ustav koji zbog rata nije stupio na snagu, a njime je uvedeno
opće pravo glasa, građanske slobode, pravo na opće i besplatno školovanje, te zdravstveno
osiguranje za sve i socijalna skrb
U rujnu 1795. donesen je 3. ustav – ponovo je izborno pravo ograničeno imovinskim
cenzusom, pa vlast ponovo preuzimaju najbogatiji koji će sada forsirati nastavak rata s
protufrancuskom koalicijom. Prema ustavu zakonodavnu vlast je preuzelo Vijeće 500, a
izvršnu Direktorij od 5 članova.
1799. donesen je 4. ustav kojim je uveden moderni pojam vlasništva i učvršćen položaj
krupne buržoazije i omogućen nesmetan razvoj građanskog društva i kapitalizma
13. Kada su pogubljeni Luj XVI. i Marija Antoaneta?
U siječnju 1793. pogubljen je giljotinom Luj XVI., a u listopadu i Marija Antoaneta.
14. Kada i kako Francuska postaje Ustavna monarhija, kada Republika, a kada Carevina?
3.9.1791. Narodna ustavotvorna skupština donosi 1. francuski ustav kojim FRA postaje
Ustavna Monarhija.
21.9.1792. Konvent donosi odluku o ukidanju monarhije i proglašava Francusku Republikom.
1804. Napoleon se proglašava carem, a u Francuskoj se uspostavlja 1. Francusko Carstvo.
15. Što je odlučeno mirom u Campoformiju?
1797. mirom u Campoformiju (pored Udina) odlučeno je da mletačke posjede (Veneciju,
Istru, Dalmaciju i Boku Kotorsku) dobije Habsburška Monarhija, a Francuskoj će pripasti
sjeverna Italija gdje će osnovati Cisalpinsku Republiku, te Švicarska (Helvetska Republika) i
Nizozemska (Batvijska Republika), a uskoro je Francuskoj potvrđen i teritorij na lijevoj obali
Rajne.
16.Tko se, kada i s kojim ishodom sukobio u bitci kod piramida, a tko kod Abukira?
Francuska vojska i Mameluci su se 21.7.1789 sukobili kod egipatskih piramida nedaleko
Kaira u kojem je Napoleon Mamelucima nanio težak poraz. Zanimljivo da je među
Napoleonu podređenim zapovjednicima u bitci bio i general Auguste de Marmont koji je
kasnije postao glavni guverner Ilirskih pokrajina.
Napoleonovu flotu usidrenu u zaljevu Abukir (1798.) kod Aleksandrije napada admiral
Horatio Nelson i nanosi joj velike gubitke i težak poraz. Francuska vojska ostala je zarobljena
u Egiptu te se pomalo vraćala natrag u Francusku (kako je tko uspio, s obzirom da je većina
brodova kod Abukira potopljena). Tako je Velika Britanija sačuvala dominaciju na
Sredozemlju, a Nelson dobio titulu lorda
17. Tko se, kada i s kojim ishodom sukobio u bitkama kod Trafalgara i Austerlitza?
1805. se formira nova koalicija protiv Francuske koju predvode Rusija, Habsburška
Monarhija i Velika Britanija. Francuska i španjolska flota su poražene u pomorskoj bitci kod
rta Trafalgara (Gibraltar). U toj bitci Nelson pogiba, a francuska flota je uništena te otpada
plan invazije na Veliku Britaniju.
Napoleon pobjeđuje u bitci kod Austerlitza 1805. (kod Brna u Moravskoj) Habsburšku
Monarhiju i Rusiju ( „trocarska bitka“, treće carstvo je Francusko) te 1806. s Habsburškom
Monarhijom potpisuje mir u Požunu (Bratislavi).
18. Što je odlučeno mirom u Požunu, a što mirom u Schonbrunnu?
Napoleon 1806. s Habsburškom Monarhijom potpisuje mir u Požunu (Bratislavi) prema
kojem Habsburška Monarhija mora predati Francuskoj Veneciju, Istru i Dalmaciju, a car
Franjo II. se mora odreći titule cara SRCNJN (Svetog Rimskog Carstva Njemačke Nacije) i
postati car Austrijskog Carstva Franjo I. SRCNJN tako prestaje postojati, a od 18 njemačkih
zemalja je stvoren Rajnski savez.
1809. godine je potpisan mir u Schonbrunnu prema kojem je Francuska dobila austrijski dio
Poljske oko Krakowa i Lavova (što je pripojeno Varšavskom vojvodstvu) te slovenske i
hrvatske zemlje južno od Save koje je Napoleon pripojio Istri i Dalmaciji i Dubrovniku te novu
pokrajinu nazvao Ilirske pokrajine (na čelu im je bio maršal August Marmont, a sjedište u
Ljubljani).
19. Kako je Dubrovačka Republika došla pod Napoleonovu vlast?
Nakon mira u Požunu 1806., jedino je Dubrovačka Republika ostala samostalna na području
Dalmacije (ostatak Dalmacije, kao i Boka Kotorska, pripao je Francuskoj). Tako omeđena
Francuskom i Osmanskim Carstvom više nije bila sigurna. Kako bi se spriječilo rusko
zauzimanje Dubrovnika, Dubrovnik je u svibnju 1806. dopustio ulazak francuske vojske u
grad čime je praktički došlo do njegove okupacije (Dubrovačka Republika formalno je
ukinuta 1808.).
20. Što su to ILIRSKE POKRAJINE, tko im je na čelu i koje su im granice?
Mirom u Schonbrunnu 1809. Napoleon je dobio hrvatske zemlje južno od Save koje je
pripojio Istri i Dalmaciji i Dubrovniku te novu pokrajinu nazvao Ilirske pokrajine.
21. Opiši i objasni Napoleonov pohod na Rusiju.
Pod izlikom kršenja kontinentalne blokade Napoleon je 1812. s vojskom od 600 000 ljudi
(bilo je i Hrvata) krenuo na Rusiju. U rujnu 1812. došlo je do velike bitke kod Smolenska u
kojoj se ruski general Mihail Kutuzov na kraju odlučio povući pa je izgledalo da Francuzi
pobjeđuju, te Napoleon slavodobitno ulazi u Moskvu (ali ona je prethodno evakuirana i
spaljena). Napoleon uzalud u Moskvi čeka predaju ruskog cara Aleksandra I., a dolazi zima
(opskrba je loša) i u listopadu, kad je već zima bila jaka naređuje povlačenje. Bila je to
pogreška i sve se pretvorilo u tragediju. Francuski vojnici su masovno umirali izgladnjeli i
promrzli, a Rusi su ih stalno napadali u iznenadnim akcijama. Najveći takav napad bio je dok
su Francuzi prelazili rijeku Berezinu (30 000 poginulih Francuza) pa je u francuskom jeziku
Berezina sinonim za katastrofu. Od 600 000 vojnika kući se vratilo desetak tisuća (Napoleon
se ipak uspio vratiti)
22. Kojim sve zemljama vlada Napoleon 1812?
Pod njegovom kontrolom je bila čitava kontinentalna Europa osim Osmanskog Carstva i
Portugala (Francuska, Nizozemska, Njemačka, Italija, Španjolska, Poljska, Švicarska, Ilirske
pokrajine).

23. Tko se i s kojim ishodom sukobio u bitci kod Leipziga te kod Waterlooa?
1813. formira se nova protufrancuska koalicija nakon kojeg dolazi bitka kod Leipziga („bitka
naroda“) u kojem su se sukobili Francuska i protufrancuska koalicija (Rusija, Pruska,
Austrijsko Carstvo, Švedska). Bitka je završila porazom Napoleona.
Dok se u Beču kroji politička karta Europe, formira se još jedna protufrancuska koalicija (7.
po redu) i dolazi do bitke kod Waterlooa u Belgiji 1815. u kojoj se protiv Napoleona bore
Velika Britanija (prevođena Arthurom Wellesleyom, „duke of Welington“) i Pruska, no
Napoleonova vojska je slaba nakon Rusije i Napoleon je poražen.
24. Gdje je prognan Napoleon poslije prve bitke, a gdje poslije druge?
Poslije prve bitke Napoleon je prognan na otok Elbu, a nakon druge bitke na Sv. Helenu gdje
1821. umire.
25. Tko nasljeđuje Napoleona u Francuskoj?
Luj XVIII. (Bourbonci se vraćaju na francusko prijestolje)
26. Tko vodi glavnu riječ na Bečkom kongresu? (Koje države)
Austrija (C.W. Lothar Metternich), Velika Britanija (Castelreagh), Rusija (Aleksandar I.) i
Pruska (Fridrik Vilim III.)
27. Što je dobila VB, što Pruska, što Rusija, a što Austrija Bečkim kongresom?
Velika Britanija -> Malta, Jonski otoci, Šri Lanka (Cejlon), Jug Afrike (Kaap), Nizozemska
Gvajana, Sejšeli, Mauricius i Maldivi
Pruska -> Saska, Porajnje, Westfalija i zadržala manji dio zapadne Poljske
Rusija -> Poljska sve do Varšave (uključujući i samu Varšavu), Finska i Besarabija
Austrija -> sjeverna Italija, Istra, Dalmacija, hrv. i slov. zemlje južno od Save, Dubrovačku
Republiku, Boku Kotorsku, Galiciju, Veneciju, Tirol, a morala se odreći Belgije
Područje oko Krakova pretvoreno je u Krakovsku republiku (slobodnu republiku) pod
protektoratom Austrije, Pruske i Rusije (nakon neuspjelog ustanka u Krakovu 1846. cijelo je
područje pripojeno Austriji)
28. Objasni za koja se načela zalaže Bečki kongres i tko (koje ideje, načela) se tome
suprotstavlja u 1.pol.19.st.
Bečki kongres se zalagao za povratak na stari režim (takvu politiku nazivamo reakcionarnom
i konzervativnom), te se istaknulo načelo legitimiteta (odnosilo se na nepovredivost
„povijesnih prava“ dinastija na određene zemlje). Osim toga, cilj kongresa je bila uspostava
ravnoteže u Europi kako bi mir potrajao dugo vremena.
Nacionalna načela (koje kažu da narod ima pravo na svoju državu time što živi na tom
teritoriju duže vrijeme i povezuje ga zajednički jezik i kultura, a ne dinastije koje su to
područje stekle ženidbom ili osvojile u ratu) su se suprotstavila načelima Bečkog kongresa, a
time će započeti doba narodnih preporoda i ustanaka protiv tuđinske vlasti tako da će Sveta
Alijansa imati dosta posla u održavanju starog režima. Osim nacionalnih ideja, među
europskim narodima se javljaju liberalne ideje (koje teže ukidanju apsolutizma, uspostavi
parlamentarne države i građanskih prava) što je isto bilo u suprotnosti s konzervativnim
idejama Bečkog kongresa.
30. Što je to Sveta alijansa?
S ciljem očuvanja „novonastalog“ poretka stvoren je vojno-politički savez Austrije, Rusije i
Pruske – Sveta alijansa kojem će se pridružiti gotovo sve europske države uključujući i
Francusku, osim Osmanskog Carstva, Velike Britanije i Papinske države.
31. Što je to industrijska revolucija te kako i kada do nje dolazi?
Razdoblje promjena tijekom kojega su jednostavni ručni alati bili zamijenjeni složenim
strojevima koji su dramatično povećali produktivnost svakog rada nazivamo industrijska
revolucija. Započela je kad je u širu primjenu ušao parni stroj koji je bio usavršen izumima
Jamesa Watta, koji je svoj parni stroj patentirao 1769.g. Nakon starta u Velikoj Britaniji,
industrijska revolucija proširit će se na ostatak Europe, zatim po Sjevernoj Americi i cijelom
svijetu.
32. Zašto je Engleska imala najbolje uvjete za razvoj industrije?
Engleska je imala mnoge komparativne prednosti u odnosu na kontinentalnu Europu.
Ravnice na jugu i istoku, tradicionalni centri naseljenosti, bile su vrlo plodne i produktivne.
Brdoviti krajevi na sjeveru i zapadu imali su bogate naslage ugljena i željeza, a riječni brzaci
pokretali su mlinove još u srednjem vijeku. Također su more (pogotovo ako se uzme u obzir
da niti jedan dio kraljevstva nije bio previše udaljen od mora), efikasnost transporta,
nasljedna politika i prekomorske kolonije igrale važnu ulogu.
33. Kako se ind. rev. odrazla na promet?
Parni stroj revolucionirao je i kopneni i morski transport. 1807.g. Robert Fulton konstruirao je prvi
parobrod "Clermont", koji je plovio rijekom Hudson (New York), a uskoro će parni brodovi zavladati i
svjetskim prekooceanskim linijama. Kanali su postali rješenje, a širom Velike Britanije prokopano je
stotine kanala. Kanali su uskoro zasjenjeni još efikasnijim transportnim rješenjem, a to je bila
željeznica. Georga Stevensona, je već 1814.g. proizveo prvu parnu lokomotivu "Rocket", koja je
omogućila razvoj željeznice. Željeznička pruga nije morala pratiti tok rijeka, što je značilo da se roba
željeznicom može dostaviti na bilo koje mjesto, pa je ta činjenica bila ključna u davanju prednosti
željeznici pred kanalima. Prva redovna željeznička veza na svijetu uspostavljena je 1830., a povezala
je Liverpool i Manchester.

34. Koje su posljedice industrijske revolucije?

Industrijska Revolucija donijela je veliko bogatstvo većini poduzetnika koji su je i pokrenuli. Za većinu
radnika koji su posao i svoju sreću našli u novim tvorničkim pogonima industrijsko doba je donijelo
siromaštvo i teške životne uvjete. S vremenom mnoge reforme donosit će promjene i ublažavati
teške životne uvjete radnika, životni standard će rasti, a ljudi iz svih slojeva društva imati će sve veće
koristi od industrijalizacije. Stvorene su nove klase: buržoazija i radnička klasa. Urbanizacija je
najvidljiviji učinak Industrijske revolucije, odnosno masovno preseljenje ljudi u gradove.

POJMOVI:
DEKLARACIJA O PRAVIMA ČOVJEKA I GRAĐANINA – donesena 26.8.1789. kojom je
proglašena sloboda i ravnopravnost svih ljudi, sloboda govorenja i pisanja, te nepovredivost
privatnog vlasništva.
ŽIRONDINCI – Bogato građanstvo u Zakonodavnoj skupštini koje nije željelo daljnju
demokratizaciju političkog života u Francuskoj. Dobili su ime po departmanu Gironde iz
kojega ih je bilo najviše. Vođe su im bili Jacques Brissot i Jean Marie Roland.
JAKOBINCI – Predstavnici srednjeg i sitnog građanstva u Zakonodavnoj skupštini koji su
zagovarali uvođenje općeg prava glasa i republiku. Jakobinci su dobili naziv prema ulici Sv.
Jakova gdje su se okupljali u bivšem dominikanskom samostanu. Vođe su im bili Maximillien
Robespierre, Jean Marat i Georges Danton.
MARSELJEZA – Skladba koju je časnik Claude Joseph Rouget de Lisle skladao tijekom objave
rata Austrije, a 1879. postaje francuska državna himna.
KOMITET JAVNOG SPASA – Revolucionarna vlada Maximilliena Robespierrea tijekom kojeg
započinje jakobinski teror (nemilosrdno se obračunavaju s neistomišljenicima,
revolucionarni sud je oko 30000-40000 ljudi osudio na giljotinu). Uveden je i novi kalendar
prema kojemu se godine broje od početka revolucije, te novi blagdani i imena ulica. Mjeseci
dobivaju nova imena i dijele se na dekade, a ne na sedmice. Uveden je kult Najvišeg bića, a
katedrala Notre Dame je preimenovana u Hram razuma.
TERMIDORSKI KONVENT – Tijelo za vrijeme kojega se likvidiraju posljedice revolucionarne
diktature: otvaraju se crkve, zabranjuje se jakobinski klub i progone jakobinci , vraćaju se
emigranti (Termidorski konvent je trajao do 26.8.1795.),
DIREKTORIJ – Najviše tijelo izvršne vlasti u Francuskoj (sastavljen od 5 članova), koje je
ustanovljeno 3. ustavom. Jedan od njegovih sudionika je bio i Napoleon Bonaparte.
Državnim udarom Napoleona 1799. zamijenjen je Konzulatom
CODE CIVILE – Građanski zakonik kojim su postavljeni temelji modernom građanskom pravu:
-potvrđeno je ukidanje svih staleških privilegija i ravnopravnost svih građana pred zakonom
bez obzira na vjeroispovijest i sve ostale razlike
-uveden je civilni brak
-država je u cjelini odvojena od Crkve
Mnoge države svijeta ga preuzimaju i time postavljaju temelje svom modernom građanskom
pravu. Bio je na snazi u svim zemljama pod Napoleonovom vlašću. Ipak, zakonik je zabranio
štrajkove i uveo cenzuru
VARŠAVSKO VOJVODSTVO – Velik dio poljskog teritorija koji je bio vazal Napoleonovoj
Francuskoj (stvoreno nakon mira u Tilzitu 1807.)
RAJNSKI SAVEZ – savez 16 njemačkih država, te protektorat („Napoleonid“) Napoleonove
Francuske (nakon ukidanja SRCNJN).
MAMELUCI – Feudalno ratničko plemstvo čiju će moć kasnije, 1811. skršiti novi upravitelj
Egipta Muhamed Ali paša (porijeklom Albanac) koji je 1811. pozvao mamelučke vođe u Kairo
na svečanost ispraćaja svog sina u rat te ih ondje pobio.
BITKA NARODA – Bitka kod Leipziga 1813. u kojem je Napoleon poražen od strane Rusije,
Pruske, Austrijskog Carstva i Švedske.
RESTAURACIJA – Obnova, obnavljanje, povratak na staro.
REAKCIONARNA POLITIKA – Politički ili društveni pokret koji traži povratak na prethodno
stanje (odnosno tada 1815. restauraciju ili obnovu feudalizma i apsolutističkih dinasta gdje
god je to bilo moguće)
KRAKOVSKA REPUBLIKA – Područje oko Krakova (slobodna republika) pod protektoratom
Austrije, Pruske i Rusije (nakon neuspjelog ustanka u Krakovu 1846. cijelo je područje
pripojeno Austriji).
SVETA ALIJANSA – vojnopolitički savez Austrije, Rusije i Pruske s ciljem očuvanja
„novonastalog“ poretka u Europi.
LIČNOSTI:
ROBESPIERRE – Francuski revolucionar, vođa jakobinaca, glavni zagovornik jakobinskog
terora, progonitelj kršćanstva, na kraju pogubljen na giljotini 28.7.1794.
DANTON – Francuski revolucionar, vođa jakobinaca, pogubljen na giljotini 5.4.1974. zbog
negodovanja i suprotstavljanju jakobinskom teroru („Revolucija jede svoju djecu“).
MARAT – Francuski revolucionar, liječnik, fizičar, publicist, glavni zagovornik rušenja
monarhije, poticatelj rujanskog pokolja, organizator udara protiv žirondinske većine u
Konventu, redovno imao popise na kojem je predlagao koga bi se trebalo giljotinirati, ubila
ga je C. Corday d'Armont, nadajući se da će to spriječiti sukob između jakobinaca i
žirondinaca (na kraju je i ona bila giljotinirana).
LAFAYETTE – Francuski markiz (aristokrat), dobrovoljac iz Američkog rata na nezavisnost, bio
na čelu Narodne garde za vrijeme napad na tvrđavu i zatvor Bastille.
NELSON – Admiral britanske flote, nanosi francuskoj floti velike gubitke i težak poraz, kasnije
pogiba u pomorskoj bitci kod rta Trafalgara (tada je britanska flota uništila francusku flotu
čime otpada Napoleonov plan invazije na Veliku Britaniju).
KUTUZOV – Ruski general, povukao se iz bitke kod Smolenska, te nakon povlačenja
francuske vojske iz Moskve i za vrijeme francuskog bijega iz Rusije stalno napada Francuze
iznenadnim akcijama.
METTERNICH – Austrijski kancelar, imao glavnu riječ na Bečkom kongresu, vodio
apsolutistički režim u kojem je u austro-ugarskim zemljama uveden sustav policijske cenzure
i ugnjetavanja, kasnije podnio ostavku na pritisak bečke revolucije u 1848., vratio se u
Austriji 1851., ali je izgubio sav svoj nekadašnji utjecaj.
MUHAMED ALI PAŠA – Upravitelj osmanskog Egipta, porijeklom Albanac, 1811. pozvao se
mamelučke vođe u Kairo gdje ih je sve pobio, osnivač modernog Egipta (nacionalizirao svu
zemlju te proveo brojne reforme u vojsci, upravi, školstvu, ekonomiji, otvara tvornice
tekstila i oružja, brojne manufakture, škole, bolnice, brodogradilišta, tiskare, a šalje i mlade
na obrazovanje u Europu te poziva stručnjake iz Europe).
MARIJA LUIZA – Kći Franje I., žena Napoleona nakon mira u Schonbrunnu 1809., rodila
Napoleonu budućeg nasljednika (Napoleon II.).
ALEKSANDAR I. – Ruski car (1801.-1825.), sudjelovao u ratovima protiv Napoleona,
predstavljao Rusiju na Bečkom kongresu.