Rasprostiranje svjetlosti:

Svjetlost ne vidimo, ali vidimo izvor i osvijetljene predmete!

Izvor svjetlosti može biti primarni (Sunce, zvijezde, svijeća, lampa), ili sekundarni (sva tijela od kojih se svjetlost odbija).
Zraka svjetlosti je uzak snop svjetlosti.
Zrake svjetlosti se od izvora šire pravocrtno.
Točkasti izvor svjetlosti je izvor koji je vrlo malen u usporedbi s udaljenosti s koje se promatra.
Sjena je prostor iza osvijetljenog predmeta u koji ne dopire svjetlost. Polusjena je prostor u koji samo dio svjetlosti dopire.
sjena i polusjena s 2 izvora pomrčina Sunca

Brzina svjetlosti u zrakopraznom prostoru (300,000km/s) najveća je moguća brzina na svijetu. Oznaka za brzinu svjetlosti je c.
Svjetlost se kroz vodu i staklo giba sporije nego kroz zrak (svjetlost se brže giba rjeđim sredstvima).
Ravno zrcalo:
Zrcalo je svaka glatka površina od koje se svjetlost pravilno odbija.
Zakon odbijanja ili refleksije svjetlosti: upadni kut α jednak je kutu refleksije β.
Sliku koja nastaje u sjecištu odbijenih zraka svjetlosti (ako se one sijeku) nazivamo realnom slikom.
Sliku koju vidimo na mjestu gdje zrake svjetlosti ne dopiru nazivamo prividnom ili virtualnom slikom (virtualna slika nastaje u
sjecištu produžetaka odbijenih zraka svjetlosti). Za razliku od zrcala, svjetlost se od papira odbija difuzno (u svim smjerovima).
zakon refleksije svjetlosti difuzna refleksija nastanak slike u ravnom zrcalu

Upute za konstrukciju slike u zrcalima:

- predmet označavamo s debljom, punom strelicom
- zrake svjetlosti krenemo crtati od vrha predmeta (vrha strelice) prema zrcalu
- zrake koje stignu do zrcala, odbijaju se
- vrh slike (šuplje, deblje strelice) nalazi se u sjecištu odbijenih zraka svjetlosti (ako se one sijeku) ili u sjecištu produžetaka
odbijenih zraka svjetlosti (crtkanom linijom) s druge strane zrcala!
Sferna zrcala: (sfera je naziv za površinu kugle)
Tjeme zrcala (T) je točka u središtu zrcala. Centar zakljivljenosti (C) je centar kružne plohe zrcala. Žarište ili fokus (F) se nalazi
na polovici udaljenosti između T i C. Pravac koji prolazi kroz ove tri točke nazivamo optička os.
Položaj slike u sfernom zrcalu tražimo crtajući bilo koje dvije od 3 karakteristične zrake svjetlosti:
1. zraka koja pada na zrcalo paralelno s optičkom osi, odbija se kroz fokus (ili kao da dolazi iz smjera fokusa)
2. zraka koja na zrcalo pada iz smjera fokusa, odbija se paralelno s optičkom osi
3. zraka koja na zrcalo dolazi iz smjera centra zakrivljenosti, odbija se nazad
Udubljeno (konkavno) zrcalo Izbočeno (konveksno) zrcalo
- sakuplja snop svjetlosti paralelan s optičkom osi u žarište - umanjuje sliku pa proširuje vidik i zato se koristi u
- koristi se u astronomskim teleskopima retrovizorima i zrcalima na križanjima