Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

Odsjek za psihologiju
Praktikum iz istraživačkih metoda

Izvještaj 1
Ispitivanje utjecaja uvjeravajuće poruke na promjenu stava prema genetičkom
inženjeringu

Datum: 19.3.2024 ID: 6

UVOD

Genetičko inženjerstvo označava niz postupka i tehnika koji omogućuju dobivanje

rekombinantne DNA iz različitih organizama s pomoću koje se vrše promjene na samom genu
organizma. Tim činom mijenjanja genetičkog materijala organizma, tako da se uvodi strani
gen ili se dio genskog zapisa uklanja, nastaje genetički modificirani organizam. Promjena
genetskog zapisa organizma odnosno mikroorganizma, biljke, životinje ili čovjeka može
pospješiti njegove već pozitivne ili negativne karakteristike. Takav postupak prisutan je u
fundamentalnim i primijenjenim znanstvenim istraživanjima, biotehnologiji, medicini,
poljoprivredi i biokemijskom inženjerstvu. Medicina koristi proces genetičkog inženjerstva u
svrhu proizvodnje lijekova, dijagnostici, sekvencioniranju genoma, proizvodnji cjepiva te
identifikaciji gena za razne bolesti. U poljoprivredi kako bih se povećala prehrambena
vrijednost biljaka, učinili ih otpornih na štetan utjecaj kukaca te vanjske utjecaje primjerice
sušu i hladnoću. Iako je genetsko inženjerstvo sveprisutno i rašireno valja napomenuti kako je
sama prodaja i uzgoj genetsko modificirane hrane strogo regulirano od strane EU-a te ako ju
je moguće prodavati mora biti jasno naznačena činjenica njezina nastanka, odnosno da je ona
nastala uz pomoću genetičkog inženjerstva (Hrvatska enciklopedija, 2024). Pored njegovih
pozitivnih učinka na organize pitanje o genetičkom inženjeringu sa sobom nosi puno etičkih i
moralnih pitanja. Zagovornici koji se protive genetičkom inženjeringu navode kako su
njegove negativne strane, kao što su narušavanje prirodne raznolikosti organizma, eugenika te
negativne posljedice za okoliš i druge, ne zanemarujuće (Bal i sur.,2007). Sukladno svemu
navedenom stav prema genetičkom inženjeringu je podijeljen stoga su istraživanja o tom
području iznimno važna. Ona nam prezentiraju kako je na isto moguće utjecati raznim
metodama, a neke od njih su spomenute u danjem tekstu. Naime, sam stav o nekom objektu,
pojedincu ili ideji može biti kognitivno utemeljen tako da se sagledaju pozitivni i negativni
aspekti objekta stava, emocionalno utemeljen na način da se temelji na emocijama i
vrijednostima koje pobuđuje objekt stava ili može biti utemeljen na opažanju ponašanja
pojedinca prema objektu stava. Kao što je već spomenuto tema genetičkog inženjerstva vrlo je
osjetljiva stoga se može pretpostaviti da pojedinci imaju određeni stav prema istoj bez obzira
kojim je putem utemeljen. No, postavlja se pitanje koliko ga je moguće mijenjati i/ili usmjeriti
putem persuazivne poruke, čiji je cilj stvorili, ojačati ili promijeniti određeni stav (Tonković i
Čorkalo, 2005). Upravo o tome govori Yale pristup promjeni stava koji ističe da je kod
uvjeravajuće poruke vrlo važno tko je prenosi, odnosno kakav je izvor poruke primjerice
govornik, nadalje što se porukom iznosi, odnosno sama obilježja poruke i njezinih
argumenata i posljednje kome se poruka prenosi, odnosno obilježje publike te koliko je ona
motivirana i spremna pridati pažnju samoj poruci. Kada je sama uvjeravajuća poruka
osmišljena i iznesena publici neće je svaki pojedinac percipirati na isti način. Neki će se
osloniti na središnji put percipiranja poruke na način da će vrlo pažljivo elaborirati sve
izložene argumente te će se u konačnici njihov stav promijeniti sukladno kvaliteti danih
argumenata. Drugi će se osloniti na periferni put percipiranja poruke na način da će svoju
pažnju pridati ne toliko važnim obilježjima poruke poput izvora poruke i koliko je ona duga,
umjesto elaboraciji argumenata same poruke. Navedeni mogući putevi percipiranja poruke dio
su modela vjerojatnosti elaboracije autora Richarda Pettyj i Johna Cacioppa (1986) te modela
heurističko-sistematskog procesiranja autora Shelly Chaiken (1987) koji naglašavaju da će
publika izabrati središnji put jedino ako im je sama tematika poruke iznimno važna te ako su
visoko motivirani i sposobni usmjeriti pažnju na samu poruku, a u suprotnom periferni put.
(Aronson i sur., 2005). Sukladno opisanim načinima promjene stava persuazivnom porukom
istraživanje Tonković i Čorkalo (2005) bavilo se pitanjem utjecaja različitih raspoloženja na
detaljnost procesiranja poruke te kako se ono mijenja kada je poruka jaka i slaba u smislu
količine argumenata. Nadalje, ispitivalo je utjecaj perifernog znaka na promjenu stava ovisno
o raspoloženju i snazi same poruke. Istraživanje je polazilo od pretpostavki da će se sudionici
u negativnom raspoloženju više osloniti na središnji put percipiranja, odnosno da će dublje
sagledati argumente, ali da to neće biti slučaj kod sudionika u pozitivnom raspoloženju.
Sudionici u pozitivnom raspoloženju prije će se osloniti na periferni znak nevažno o snazi
poruke, dok će se sudionici u negativnom raspoloženju osloniti na periferni znak samo onda
kada je poruka slaba. Nezavisne varijable eksperimenta bile su pozitivno ili negativno
raspoloženje, jaka ili slaba persuazivna poruka te prisutnost ili odsutnost perifernog znaka.
Zavisna varijabla čija se promjena promatrala bio je stav o primjeni i razvoju genetičkog
inženjeringa. Rezultati istraživanja pokazali su da sudionici i u pozitivnom i u negativnom
raspoloženju koriste središnji put obrade poruke što znači da je snaga poruke bila jedina
odrednica promjene stava tako da su sudionici koji su čitali jaku poruku stav promijenili u
njenom smjeru, dok raspoloženje i periferni znak nisu imali utjecaja.

S obzirom na djelomičnu kontradiktornost početnih pretpostavki i rezultata opisanog

istraživanja ovo istraživanje bavi se sličnim problemom odnosno utjecajem jake persuazivne
poruke na promjenu stava studenata prema genetičkom inženjeringu i na taj način, u
usporedbi s opisanim istraživanjem, izostavlja periferni znak i raspoloženje kao jedne od
varijabli istraživanja.
METODA

SUDIONICI

Sudionici istraživanja bili su studenti psihologije Fakulteta hrvatskih studija

Sveučilišta u Zagrebu gdje su većina sudionika bili ženskog spola. Ukupan broj sudionika
eksperimentalne skupine iznosio je 58, a činili su je studenti treće godine studija koji su prije
početka istraživanja tablicom slučajnih brojeva bili slučajno raspoređeni u 4 skupine: 1A – 14
sudionika, 2A – 17 sudionika, 1B – 14 sudionika te 2B – 13 sudionika. Kontrolnu skupinu
činili su studenti četvrte godine studija čiji je ukupni broj iznosio 35.

INSTRUMENT

Sudionici su ispunjavali upitnik Skala stavova prema genetičkom inženjeringu (SSGI)

(Bal i sur.,2007) koji su preveli, prilagodili i oblikovali u istraživački protokol nastavnici
Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija. Naveden mjerni instrument mjeri stav
prema genetičkom inženjeringu kroz 12 čestica Likertova tipa raspona od 1 do 5 (1 – „Izrazito
se NE slažem“ do 5 – „U potpunosti se slažem“). Prije izračuna ukupnog rezultata potrebno je
rekodirati dvije čestice upitnika koje su suprotnog smjera, a ukupni rezultat dobiva se zbrojem
svih odgovora na tvrdnje tako da viši rezultat na upitniku ukazuje na pozitivniji stav prema
genetičkom inženjeringu. U istraživanju Bala i suradnika (2007) Cronbach alfa koeficijent (α)
iznosio je 0.81, dok je pouzdanost upitnika u ovom istraživanju u eksperimentalnoj skupini α
= .622, a u kontrolnoj skupini α = .688.

Sudionici su također ispunjavali Upitnik povratnih informacija o istraživanju čiji su

autori nastavnici Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija. Upitnik se sastojao od pet
pitanja višestrukog odabira i otvorenog tipa kojima se nastojalo provjeriti jesu li sudionici
stvorili očekivanja o tome što se istražuje u istraživanju te u kolikoj mjeri su se ponašali u
skladu sa svojim očekivanjima.

POSTUPAK

Istraživanje je provedeno uživo tehnikom papir olovka na kampusu Fakulteta hrvatskih

studija, a provodilo se grupno uz standardizirane uvijete koje podrazumijevaju praćenje upute
istraživača, bez komunikacije, u određenom vremenskom trajanju te uz strogi red i tišinu.
Naime, studenti treće godine studija, koji tvore eksperimentalnu skupinu, došli su znajući da
će sudjelovati u istraživanju u sklopu kolegija Praktikum iz istraživačkih metoda, ali nisu
imali nikakve dodatne informacije o kakvom je riječ. Sudionici istraživanja znali su u kojim su
grupama tjedan dana prije provedbe istraživanja kada su u sklopu nastave istog kolegija bili
slučajno raspoređeni u skupine tablicom slučajnih brojeva. Nakon što su se svi studenti
smjestili u dvoranu voditelji istraživanja zamolili su studente grupe 1A i 1B da ostanu u
dvorani, a studente grupe 2A i 2B da izađu iz dvorane uz napomenu da će biti pozvani u
dvoranu nakon 15 do 20 minuta. Odlaskom studenata grupe 2A i 2B studenti grupe 1A i 1B
rasporedom sjedenja bili su međusobno odijeljeni. Sudionicima je na samom početku dana
jasna uputa da istraživanje počinje, da nije dopušteno koristiti mobilne uređaje, komunicirati s
drugim sudionicima te da je na stolu dopušteno imati samo olovku i eventualno gumicu.
Nadalje, rješavanje svakog dijela istraživanja ima svoje vremensko ograničenje, a na znak
istraživača sudionici okreću list papira i kreću s ispunjavanjem te nakon ispunjenog jednog
dijela istraživanja na njega se nije moguće ponovno vratiti kako bi se neki odgovor prepravio
već ga je potrebno poleći s poleđinom prema gore. Uputa je također sadržavala činjenicu da je
moguće odustati u bilo kojem trenutku, da će se podaci dobiveni istraživanjem striktno
koristiti u svrhu nastave kolegija Praktikum iz istraživačkih metoda, da će podaci biti poznati
samo istraživačima i posljednje kako bi se uistinu stvorili i održali standardizirani uvjeti ovog
istraživanja sudionici se moraju pridržavati navedenih uputa uz tišinu. Prvo je svim studentima
grupe 1A i 1B podijeljen upitnik Skala stavova prema genetičkom inženjeringu, a na sam znak
istraživača sudionici su okrenuli stranicu i započeli ispunjavanje upitnika u trajanju od 5
minuta. Nakon što su svi sudionici završili i okrenuli upitnike da budu ponovno s poleđinom
prema gore podijeljen im je tekst o genetičkom inženjeringu. Taj čin označava završetak prvog
dijela istraživanja i početak drugog. Studenti grupe 1A dobili su tekst koji je sadržavao
neutralnu poruku bez perifernog znaka, dok su studenti grupe 1B dobili tekst koji je sadržavao
neutralnu poruku s perifernim znakom. Periferni znak u ovom istraživanju bila je referenca
samog teksta koja se nalazila na vrhu stranice teksta o genetičkom inženjeringu, dok neutralna
poruka označava tekst koji prenosi općenite informacije o genetičkom inžinjeringu te njegovoj
širokoj primjeni. Prije samog okretanja lista s tekstom sudionicima je rečeno da po tekstu nije
dozvoljeno zapisivati ili podcrtavati već da je potrebno samo pažljivo čitati za što imaju 7
minuta. Na znak istraživača sudionici su okrenuli list s tekstom te po završetku čitanja
ponovno ga okrenuli s poleđinom prema gore što označava završetak drugog dijela
istraživanja. Nakon što su svi sudionici grupe 1A i 1B pročitali tekst ponovno su ispunili
upitnik Skala stavova prema genetičkom inženjeringu po istom principu kao i u prvoj primjeni,
a zatim Upitnik povratnih informacija o istraživanju, ispunom oba upitnika završio je treći pa
tako i posljednji dio istraživanja. Završetkom cijelog postupka najavio se kraj istraživanja te
su istraživači pokupili sve upitnike i tekstove. Studenti grupe 1A i 1B izašli su iz dvorane uz
napomenu da nije dozvoljeno komunicirati s grupom 2A i 2B koji su se zatim smjestili na
zadana mjesta kako bi međusobno bili odijeljeni. Ponovljen je istraživački postupak davanja
jasne upute te su studenti grupe 2A i 2B prvo ispunili upitnik Skala stavova prema genetičkom
inženjeringu na jednak način kao i sudionici ranijih grupa (prvi dio istraživanja) nakon čega je
uslijedio tekst o genetičkom inženjeringu (drugi dio istraživanja). Grupa 2A čitala je tekst s
jakom pozitivnom porukom o genetičkom inženjeringu bez perifernog znaka, dok je grupa 2B
čitala tekst s jakom pozitivnom porukom o genetičkom inženjeringu s perifernim znakom,
odnosno navedenoj referenci na samom početku teksta. Tekst s jakom pozitivnom porukom
označavao je tretman istraživanja drugim riječima uvjeravajući tekst o prednostima i
sigurnosti genetičkog inženjeringa. Završetkom čitanja teksta studenti su prvo ponovno
ispunili upitnik Skala stavova prema genetičkom inženjeringu, a zatim Upitnik povratnih
informacija o istraživanju (treći dio istraživanja). Nakon što su svi sudionici ispunili zadnji
upitnik istraživanje za eksperimentalnu skupinu je završilo.

Sudionici istraživanja koji su činili kontrolnu skupinu ispunjavali su upitnik Skala stavova
prema genetičkom inženjeringu u sklopu jednog od svojih redovnih kolegija. Sudionicima je
bilo rečeno da će sudjelovati u postupku validacije jedne skale provođeno od strane kolega s
odsjeka, a samo sudjelovanje je bilo dobrovoljno bez nagrade za isto. Uvjeti ispunjavanja bili
su u potpunosti standardizirani, upute su bile identične kao i za eksperimentalnu skupinu, nije
bilo komunikacije među sudionicima, cijeli postupak je provođen u određenom vremenskom
trajanju, nije bilo dopušteno koristiti mobilne uređaje, na stolu je bilo dozvoljeno imati samo
olovku i eventualno gumicu, nije bilo dopušteno okretati upitnik prije znaka istraživača te se
cijeli postupak provodio u tišini uz napomenu da mogu odustati u bilo kojem trenutku
provedbe istraživanja. Naime sudionici koji su pristali sudjelovati prvo su ispunili upitnik
Skala stavova prema genetičkom inženjeringu nakon čega se normalno nastavila nastava
kolegija u sklopu kojeg se istraživanje provodilo, a ona nije imala nikakve veze s
istraživanjem. Nakon 45 minuta nastava kolegija je bila završena pa su sudionici ponovno
ispunili upitnik Skala stavova prema genetičkom inženjeringu. Uoči završetka ispunjavanja
upitnika sudionicima je rečeno da su sudjelovali u istraživanju potrebnog za kolegij Praktikum
iz istraživačkih metoda u ulozi kontrolne skupine te da ako žele njihovi rezultati neće biti uzeti
u analizu podataka za istraživanje, a ako pristanu sudjelovati davanjem svojih podataka oni će
se koristiti samo u svrhe kolegija te će podaci biti poznati samo istraživačima. Sudionici su
razumjeli cijeli smisao i svrhu obmane te su svi odlučili pristati sudjelovati u istraživanju
dopuštajući upotrebu njihovih podataka iako na početku nisu znali pravu svrhu istraživanja.

U sklopu ovog istraživanja kako bi se ispitao zadani problem koristio se samo dio podataka
dobivenih prethodno opisanom postupku.

NACRT

Nacrt potreban za ispitivanje problema ovog istraživanja zahtjeva samo dio podataka
prethodnog opisanog postupka istraživanja na način da će se koristiti podaci kontrolne skupine
i eksperimentalne skupine 2A i 2B. Kao što je ranije rečeno eksperimentalne skupine 2A i 2B
bile su izložene tekstu s jakom pozitivnom porukom o genetičkom inženjeringu što označava
tretman istraživanja stoga su za potrebu istraživanja tretirane kao jedna skupina zanemarujući
činjenicu da je grupa 2B uz tretman imala periferni znak, a grupa 2A nije. Stoga je naziv
nacrta potrebnog za ovo istraživanje Grupni eksperimentalni nacrt s kontrolnom skupinom i
opažanjem prije i poslije tretmana.

Skica:

S O1 E O3

S O2 O4

Legenda:

S – slučajno raspoređivanje u skupine

O1 – prva primjena upitnika Skala stavova prema genetičkom inženjeringu (SSGI) na

skupinama 2A i 2B

O2 – prva primjena upitnika Skala stavova prema genetičkom inženjeringu (SSGI) na

kontrolnoj skupini

O3 – druga primjena upitnika Skala stavova prema genetičkom inženjeringu (SSGI) na

skupinama 2A i 2B

O4 – druga primjena upitnika Skala stavova prema genetičkom inženjeringu (SSGI) na

kontrolnoj skupini

E – uvjeravajuća poruka kao tretman istraživanja proveden na eksperimentalnoj skupini

LITERATURA

Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate

Bal, Ş., Samancı, N. K., i Bozkurt, O. (2007). University students’ knowledge and attitude
about genetic engineering. Eurasia Journal of Mathematics, Science and Technology
Education, 3(2), 119-126. https://doi.org/10.12973/ejmste/75383

Hrvatska enciklopedija. (2024).Genetsko inženjerstvo. Hrvatska enciklopedija-mrežno

izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 16.3.2024.
https://www.enciklopedija.hr/clanak/geneticko-inzenjerstvo

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada

Slap.

Tonković, M., i Čorkalo, D. (2005). Raspoloženje kao determinanta promjene

stava. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 14(3 (77)), 509-529.
https://hrcak.srce.hr/17855