Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

Odsjek za psihologiju

Praktikum iz istraživačkih metoda

Izvještaj 1.

Ispitivanje utjecaja uvjeravajuće poruke na promjenu stava prema genetičkom inženjeringu

Datum: 19.3.2024.
ID:20
Uvod

Razvojem znanosti i tehnologije te otkrivanjem novih načina unapređenja hrane i

različitih organizama interes za genetički inženjering i biotehnologiju sve više raste. Genetički
inženjering bavi se tehnikama za rješavanje ograničenja i unapređenje genetskog materijala
koji omogućavaju transfer gena mikroorganizama, biljaka, životinja i ljudi (Bal i sur., 2007).
Tim je tehnikama moguće izdvojiti određeni gen iz genetičkog materijala jedne vrste i
ugraditi ga natrag u materijal iste ili druge vrste čime nastaje produkt izmijenjenog genetičkog
materijala koji se naziva Genetički modificirani organizam (GMO) (Buković, 2016). Prisutan
je u brojnim područjima kao što su medicina, poljoprivreda, prehrambena industrija i mnoge
druge. Jedna od najčešćih svrha GMO-a je ta što omogućava stvaranje otpornosti i toleranciju
biljaka na određene viruse i herbicide (Buković, 2016). Budući da se većinom koristi u
prehrambenoj industriji i poljoprivredi izvor je mnogih kritika i etičkih pitanja kao što su
zdravlje ljudi, dobrobit biljaka i životinja te utjecaj na okoliš. Neki smatraju da izmjena
genetičkog materijala može smanjiti problem gladi, zagađenje te spriječiti ili smanjiti rizik za
razvoj određenih bolesti, dok drugi strepe od štetnih posljedica te strahuju da će time doći do
„nuklearnog holokausta“ (Rifkin, 1999 prema Bal i sur., 2007). Problem predstavlja
nedovoljna informiranost ili nepouzdanost informacija koje su utjecale na stvaranje stava
prema genetičkom inženjeringu. Važnost informiranosti naglašavaju i nalazi istraživanja Bal i
suradnika (2007) koja navode kako se studenti manje boje rizika i imaju manje negativnih
sumnji ako imaju veće znanje o određenoj temi, u ovom slučaju genetičkom inženjeringu.
Prema Edmondston (2000, prema Bal i sur., 2007) potrebno je povećati informiranost i
razumijevanje o korištenju spomenutih tehnika kako bi se smanjilo stvaranje stavova koji nisu
bazirani na činjenicama niti logici. Kljaić (1992, prema Vekić 2015) govori kako je stav
relativno trajna i stabilna te „stečena“ organizacija pozitivnih i negativnih emocija, procjena i
reakcija prema određenom objektu. Stavovi su podložni promjenama te na tu promjenu mogu
utjecati različiti čimbenici. Neki od mogućih načina promjene stavova su socijalni utjecaj,
promjena ponašanja, uvjeravajuće poruke, raspoloženje, emocije… Osim navedenih značajan
je i Yale pristup promjeni stava te Model vjerojatnosti elaboracije koji će biti više naglašeni u
ovom radu. Prema Yale pristupu, do promjene stava dolazi uslijed uvjeravajućih odnosno
persuazivnih poruka. Pristup je fokusiran na pitanja tko kaže što komu, odnosno na izvor i
prirodu komunikacije te prirodu publike (Aronson, 2005). Dalje, model vjerojatnosti
elaboracije uslijed uvjeravajuće komunikacije razlikuje dva puta promjene stava, središnji i
periferni. Središnji se put javlja kada postoji motivacija i sposobnost usmjeravanja pažnje na
argumente, dok se periferni javlja u suprotnom slučaju, kada motivacija i pažnja ne postoje
nego je osoba pod utjecajem površinskih obilježja poruke (Aronson, 2005). Prilikom odabira
središnjeg puta podložniji smo promjeni stava. Istraživanje Tonković i Ćorkalo Biruski (2005)
pronalazi da postoji statistički značajna razlika u stavu sudionika nakon čitanja teksta o
genetičkom inženjeringu na način da su sudionici koji su čitali jaku poruku iskazali
pozitivnije stavove prema genetičkom inženjeringu od onih koji su čitali slabu poruku.
Nadalje, napominju kako stručnost izvora poruke, odnosno perifernog znaka nije utjecala na
promjenu stava već su sudionici primijenili središnji put promjene stava.

Cilj ovog istraživanja je ispitati utjecaj uvjeravajućih poruka na promjenu stava

studenata psihologije prema genetičkom inženjeringu.

Metoda

Sudionici

U istraživanju je sudjelovalo 58 (Ne,uk=58) sudionika treće godine preddiplomskog

studija psihologije s Fakulteta hrvatskih studija koji su činili eksperimentalnu skupinu.
Sudionici su pretežito ženskog spola. Uzorak je prigodan, neprobabilistički koji je po slučaju
raspoređen u četiri podskupine: N1A (N1A =14), N2A (N2A =17), N1B (N1B =14) i N2B (N2B =13).
Kontrolnu skupinu Nk (Nk =35), odnosno skupinu bez tretmana, činili su studenti četvrte
godine studija psihologije s Fakulteta hrvatskih studija. Ukupan broj sudionika iznosi 93
(Nuk=93). U ovom će se izvještaju koristiti sudionici iz skupine N 2A i N2B s jakom
uvjeravajućom porukom te kontrolna skupina Nk. Time eksperimentalnu skupinu čini 30
sudionika (Ne =30), kontrolnu skupinu 35 sudionika (Nk=35).

Instrumenti

Prilikom provođenja istraživanja korištena je Skala stavova prema genetičkom

inženjeringu (SSGI) i Upitnik povratnih informacija o istraživanju.

Skala stavova prema genetičkom inženjeringu (SSGI) originalna je verzija skale Bal i
sur. iz 2007. godine te mjeri stav prema genetičkom inženjeringu. Nastavnici Odsjeka za
psihologiju Fakulteta hrvatskih studija za potrebe nastave preveli su skalu na hrvatski jezik te
su je prilagodili i oblikovali u istraživački protokol. Prilagodili su je na način da je umjesto
„da“ i „ne“ odgovora stavljena Likertova skala. Skala se sastoji od 12 čestica od kojih se
dvije tvrdnje negativnog smjera (čestica 10 i 12) moraju rekodirati. Skala odgovora kreće se
od 1 do 5 pri čemu 1 označava izrazito neslaganje („Izrazito se NE slažem“), a 5 potpuno
slaganje s tvrdnjom („U potpunosti se slažem). Ukupni rezultat računa se zbrojem odgovora
na pojedinim tvrdnjama, odnosno sumom. Viši rezultat na upitniku označava pozitivniji stav
prema genetičkom inženjeringu. Koeficijent pouzdanosti (Cronbach α) rezultata procijenjen je
na ,81 (α= .81) (Bal i sur., 2007). Dobivena pouzdanost eksperimentalne skupine u ovom
istraživanju iznosi .62 (α= .62), a kontrolne .69 (α= .69).

Autori Upitnika povratnih informacija o istraživanju nastavnici su Odsjeka za

psihologiju Fakulteta hrvatskih studija. Upitnik se sastoji od 5 pitanja postavljenih u obliku
višestrukog odabira te pitanja otvorenog tipa. Pitanjima se nastojalo utvrditi jesu li sudionici
stvorili očekivanja o tome što se istražuje te jesu li se ponašali u skladu s očekivanjima.

Postupak

Istraživanje je provedeno u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija u uvjetima grupnog

standardiziranog ispitivanja. Naglašen je početak istraživanja te je tijekom provedbe
zahtijevana tišina i red, pažljivo praćenje uputa, a međusobna komunikacija nije bila
dozvoljena. Prije početka istraživanja istraživači su studentima pročitali upute, naglasili svrhu
istraživanja te objasnili kako će dobiveni podaci biti anonimni te da će ID brojevi sudionika
biti korišteni isključivo za povezivanje rezultata prije i poslije tretmana. Napomenuto je kako
se rezultati koriste isključivo u svrhe nastave te da će rezultati biti poznati samo istraživačima.
Studenti su zamoljeni da sklone sve sa stola osim pribora za pisanje. Prije provedbe,
istraživači su rasporedili studente po knjižnici s obzirom na skupinu kojoj pripadaju. Skupine
su nastale slučajnim raspoređivanjem, odnosno tablicom slučajnih brojeva pomoću koje je
svaki student dobio jedinstveni ID broj na temelju kojeg je raspoređen u skupinu. Studenti su
bili raspodijeljeni u skupinu 1 i 2, a one su bile podijeljene na još 2 podskupine: 1A, 1B, 2A i
2B. Skupina 1A čitala je tekst s neutralnom porukom bez znaka, skupina 1B neutralnu poruku
sa znakom, skupina 2A jaku poruku bez znaka, a skupina 2B jaku poruku sa znakom. Za
potrebe ovog istraživanja koristit će se rezultati skupine 2. U istraživanju je prvo sudjelovala
skupina 1, dok je od skupine 2 zatraženo da napuste mjesta i izađu izvan knjižnice. Sudionici
skupine 1 ostali su u dvorani te čekali daljnje upute. Istraživanje se sastojalo od 3 dijela. U
prvom dijelu istraživanja primjenjivala se Skala stavova prema genetičkom inženjeringu
(SSGI). Istraživači su podijelili upitnike s poleđinom prema gore te napomenuli da ih studenti
ne okreću i ne čitaju dok ne dobiju daljnju uputu. Na znak istraživača, studenti okreću upitnik
te kreću s ispunjavanjem za koje su imali 5 minuta. Nakon isteka vremena, pokupili su
upitnike. U idućem su dijelu istraživanja studentima ovisno o grupi kojoj pripadaju dana 2
teksta o genetičkom inženjeringu. Skupina studenata 2A dobila je tekst s jakom porukom bez
znaka, dok je skupina 2B čitala tekst s jakom porukom i znakom. Skupina A čitala je tekst s
neutralnijim stavom prema genetičkom inženjeringu koji je sadržavao znanstvene reference,
općenite informacije o genetičkom inženjeringu i njegovoj širokoj primjeni, dok je skupina B
čitala tekst koji je izražavao pozitivniji stav prema genetičkom inženjeringu. Sadržavao je više
argumenata te je u njemu bio naveden izvor, odnosno autor. Sudionicima je ponovno rečeno
da list papira s tekstom okrenu tek na znak istraživača i započnu s čitanjem istog. Naglašeno
je da tekst trebaju čitati vrlo pažljivo te da ništa ne podcrtavaju i zapisuju. Za čitanje teksta
studenti su imali 7 minuta. Nakon isteka vremena studentima je rečeno da okrenu i treći papir
na kojem se ponovno nalazio SSGI upitnik. Ponovljena primjena SSGI upitnika provedena je
na isti način kao i u prvom dijelu istraživanja. Završni dio istraživanja bilo je rješavanje
Upitnika povratnih informacija o istraživanju te su nakon isteka vremena istraživači pokupili
listove papira i zamolili studente skupine 1 da izađu iz knjižnice kako bi skupina 2 mogla ući
u knjižnicu. Zamoljeni su da prilikom mimoilaženja međusobno ne komuniciraju. Skupina 2
prolazila je istu istraživačku proceduru kao skupina 1, ali je umjesto teksta A čitala tekst B
koji je sadržavao tretman, odnosno tekst s jakom porukom i znakom. Kada je skupina 2
završila sa istraživanjem, skupina 1 vratila se u dvoranu. Istraživanje je za pojedinu grupu
trajalo oko 20 minuta.

Kontrolnu skupinu čine studenti četvrte godine studija psihologije s Fakulteta hrvatskih
studija koji su također imali standardizirane uvjete kao i eksperimentalna skupina. Prije
početka istraživanja rečeno im je da sudjeluju u postupku validacije skale čime je spriječeno
stvaranje očekivanja od istraživanja. Napomenuto im je da je istraživanje dobrovoljno, a
provodili su ga nastavnici Odsjeka za psihologiju. Prije početka nastave, studenti su dobili
upitnik na rješavanje. Zatim je održana nastava bez ikakvog tretmana te je nakon 45 minuta
ponovljeno testiranje. Nakon što su studenti predali papire rečeno im je o čemu se istraživanje
radi odnosno koja je njegova svrha. Rečeno im je da su dio kontrolne grupe za provedbu
istraživanja iz kolegija Praktikum istraživačkih metoda te im je ponuđena mogućnost
povlačenja. Istraživanje je provedeno u ožujku 2024. godine.
Nacrt

Korišten je grupni eksperimentalni nacrt s kontrolnom grupom i opažanjem prije i

poslije tretmana.

Nacrt: S O1 E O3

S O2 O4

S= slučajno raspoređivanje sudionika u skupine, O1 i O3= prvo ispunjavanje SSGI upitnika,

O2 i O4= drugo ispunjavanje SSGI upitnika, E= tretman tekstom s jakom uvjeravajućom
porukom
Literatura

Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate.

Bal, Ş., Samancı, N. K., i Bozkurt, O. (2007). University Students’ Knowledge and Attitude
about Genetic Engineering. Eurasia Journal of Mathematics, Science and Technology
Education, 3(2). https://doi.org/10.12973/ejmste/75383
Buković, K. (2016). Genetički modificirani organizmi i hrana. Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek.
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:467147

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada

Slap.

Tonković, M. i Čorkalo Biruski, D. (2005). Mood as a determinant of attitude change.

Društvena istraživanja: Časopis za opća društvena pitanja, 14(3), 509-529.
https://hrcak.srce.hr/17855

Vekić, R. (2015). Mijenjanje stavova persuazijom. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:978336