Gustoća naseljenosti Hrvatske

 Aritmetička ili opća gustoća naseljenosti – broj stanovnika na jedinici površine

 Gustoća naseljenosti RH
- Oko 68 st/km2 - srednje gusto naseljena država
- Raste do 1991.
- Od osamostaljenja do danas smanjuje se
- Manja naseljenost posljedica je negativnog prirodnog kretanja i iseljavanja
 Čimbenici koji utječu na gustoću naseljenosti
- Prirodni – reljef, nadmorska visina, klima, vrsta tla,...
- Društveni - društveno uređenje, politička situacija
- Neravnomjerna naseljenost Hrvatske rezultat je međudjelovanja različitih čimbenika kroz povijest
 Neravnomjerna naseljenost i sve izraženija polarizacija
 Na 1/3 teritorija živi 2/3 stanovnika
 Najnaseljeniji dijelovi - područja oko velikih gradova, Međimurje, Hrvatsko Zagorje i
Središnja Dalmacija
 Najmanja naseljenost – Gorski kotar, Lika, Banovina i Kordun
 Velik utjecaj na razmještaj stanovništva imaju reljef i nadmorska visina
 Najveći dio RH stanovništva(oko 85%) živi u nizinama do 200m, između 200 i 500m živi oko 13%, a
iznad 500m svega 2%
 Delnice - najviše gradsko naselje u RH(698m)
 Begovo Razdolje - najviše stalno naseljeno mjesto u RH(1078m)
Demografska tranzicija u Hrvatskoj
 Opće kretanje stanovništva rezultat je: 1. prirodnog kretanja
2. prostornog kretanja
+vanjski čimbenici
 Odrednice prirodnog kretanja: natalitet, mortalitet, prirodna promjena i fertilitet
 Teorija demografske tranzicije
- Prijelaz s visokih stopa rodnosti i smrtnosti na niske stope rodnosti i smrtnosti – u RH od kraja
19.st. Do 80-ih godina 20.st.
 Predtranzicijska etapa
- Završava 1880-ih godina
- Visoke stope nataliteta i mortaliteta - između 35 i 45%
- Visoki udio seoskog stanovništva - velik broj djece
- Slabo razvijena medicinska smrt, slaba ishrana, epidemije, ratovi, teški uvjeti života
 Tranzicijska etapa
- Od kraja 19.st. Do 80-ih godina 20.st.
- Podetapa rane tranzicije – pad stopa mortaliteta – demografska eksplozija
- Podetapa središnje tranzicije – pad stopa nataliteta (industrijalizacija, urbanizacija)
- Podetapa kasne tranzicije - niže vrijednosti stopa mortaliteta i nataliteta
 Posttranzicijska etapa
- 80-ih godina 20.st.
- Nastavak smanjenja stopa nataliteta
- Uzroci – urbanizacija, dulje školovanje, kasnije sklapanje braka, kontracepcija, smanjenje
plodnosti, iseljavanje mladih,...
- Posljednjih 20ak godina – natalitet znatno niži od mortaliteta – prirodni pad stanovništva
 Prirodna promjena – prirodni porast do 1991. Od tada pad osim 1996. I 1997.
 Posljedice demografske tranzicije
- Depopulacija i starenje stanovništva
- Uzroci – rast stopa mortaliteta(veći udio starog st.) i pad stopa fertiliteta(u HR oko 1,4)
- Smanjenje stopa sklopljenih brakova – sklapanje brakova u kasnijoj dobi
- Porast broja razvoda, sve kasnije se rađa prvo dijete(prosjek 27 godina i sve je kasniji)
- Emigracija mladog stanovništva
Prostorno kretanje stanovništva
 Pokretljivost stanovništva s obzirom na mjesto stanovanja
 Imigracija – useljavanje
 Emigracija – iseljavanje
 Migracijska bilanca(saldo)
 Migracije se odvijaju pod djelovanjem potisnih(push) i privlačnih(pull) faktora
 HR – negativan migracijski saldo
 Od 1880. Do 2019. Iselilo je oko 2.7 mil.st.
 1. vanjske migracije RH
- Šest etapa emigracija:
1. etapa: od 15. Do 18.st. - iseljavanje Hrvata pred Osmanlijama u ostale dijelove HM
-mozaička nacionalna i vjerska struktura stanovništva
-iselilo se oko 300 000 stanovnika
2. etapa: tijekom 19.st. Do početka 1.svj.rata - emigracije prema zemljama obje Amerike
-migracije “trbuhom za kruhom”
-ukidanje kmetstva, agrarna kriza, bolest
Vinove loze, zlatna groznica itd.
-iselilo se oko 350 000 ljudi
3. etapa: između 2 svj. Rata – oko 120 000 Hrvata otišlo je u prekomorske zelje J. Amerike i
Australiju te zemlje zapadne Europe
- uzrok: gospodarska kriza i političke odluke
4. etapa: od 2.svj. rata do kraja 1950-ih - političke migracije
-iselilo se oko 250 000 ljudi
-prekomorske emigracije prema J. Americi i Australiji
5. etapa: od 1960-ihd o kraja 1980-ih – iseljavanje zbog gospodarskih prilika, a jedan dio i
Zbog političkih(“hrvatsko proljeće”)
-u visoko razvijene europske države(Njemačka,
Švicarska, Austrija, Švedska) te u SAD
-oko 300 000 ljudi
6. etapa: od 1991. Do danas - više od 500 000 većinom Hrvata i Srba odlazi iz Hrvatske zbog
Velikosrpske agresije i teške gospodarske situacije
-u visokorazvijene zemlje Europe i svijet(odljev mozgova) -
Hrvati, područja Republike Srpske u BiH te u Srbiju – Srbi
 2. unutarnje migracije RH
- Glavni smjerovi iz sela u gradove – industrijalizacija i tercijarizacija
- Iseljavanje iz brdsko-planinskih i otočnih područja u najveće hrvatske gradove
- Jadranski otoci su specifičan prostor dugotrajnog iseljavanja
 Posljedice suvremenih migracija u RH
- Negativni demografski trendovi, prirodna depopulacija i povećan udio starog stanovništva
- Ekonomske
- Centralizacija i koncentracija stanovništva na jednom mjestu u državi, najčešće u glavnom gradu