Teorija - 3.

dz - funkcije jedne varijable

* 1. Kada kažemo da je realna funkcija jedne varijable neprekidna u točki x = a?

Funkcija je neprekidna u točki a ako se graf funkcije može nacrtati prolazeći kroz tu točku bez
podizanja olovke s papira.
Matematički to kažemo:
Za funkciju f (x) kažemo da je neprekidna u točki x=a ako vrijedi :
1. funkcija je definirana u točki x=a i u nekoj njenoj okolini,
2. postoji konačna vrijednost
lim (f )(x),
x→a

3. vrijednost
lim (f )(x)
x→a

jednaka je vrijednosti funkcije za x=a, tj.

lim (f )(x) = f (a).

x→a

* 2. Što je asimptota krivulje koja je graf realne funkcije jedne varijable?

Kažemo da je asimptota grafa realne funkcije f : (c, d) → R pravac ,koji ima svojstvo da uda-
ljenost točke na graf od tog pravca teži nuli, kada točka gibajući se po grafu teži u beskonačno.

* 3. Vertikalna asimptota krivulje je pravac x=a, a odreduje se iz:

lim f (x) = ±∞
x→a

* 4. Horizontalna asimptota krivulje je pravac y=b ,a odreduje se iz:

lim f (x) = b.
x→∞

* 5. Kosa asimptota krivulje je pravac y=kx + l, a odreduje se iz:

f (x)
k = lim ,
x→∞ x
l = lim [f (x) − kx].
x→∞

* 6. Definirajte prvu derivaciju realne funkcije jedne varijable u točki x=a ∈ (c,d).

Funkcija f :< c, d >→ R je derivabilna u točki a ∈< c, d > ako postoji limes

f (a + h) − f (a)
lim
h→0 h

1
te je on upravo jednak prvoj derivaciji funkcije u točki a tj.
f (a + h) − f (a)
f 0 (a) = lim
h→0 h
gdje je h promjena(prirast) argumenta.

* 7. Geometrijski interpretirajte prvu derivaciju realne funkcije jedne varijable u

točki x = a ∈< c, d >.

Osnovna interpretacija derivacije dolazi iz geometrije,gdje f’(a) predstavlja koeficijent smjera(nagib)

tangente povučene na graf funkcije f(x) u točki (a,f(a)) . Drugim riječima, derivacija je mjera brzine
promjene funkcije uzrokovane malom promjenom.

* 8. Dokažite da je derivacija zbroja (razlike) dviju realnih funkcija jednaka zbroju

derivacija tih funkcija.

Neka je f (x) = u(x) + v(x), pretpostavimo da funkcije u i v imaju derivaciju tada slijedi

f (x + h) − f (x) u(x + h) − u(x) v(x + h) − v(x)

f 0 (x) = lim = lim + lim = u0 (x) + v 0 (x)
h→0 h h→0 h h→0 h
Druga jednakost slijedi iz svojstva limesa. Iz gornjih jednakosti zaključujemo da postoji derivacija
f 0 (x) i da vrijedi [u(x) + v(x)]0 = u0 (x) + v 0 (x).

* 9. Izvedite formulu za derivaciju umnoška dviju funkcija.

Neka je f (x) = u(x)v(x), pretpostavimo da funkcije u i v imaju derivacije tada slijedi

u(x + h)v(x + h) − u(x)v(x)
(u(x)v(x))0 = lim =
h→0 h
 u(x + h)v(x + h) − u(x)v(x + h) u(x)v(x + h) − u(x)v(x) 
= lim + =
h→0 h h
u(x + h) − u(x) v(x + h) − v(x)
= lim v(x + h) + lim u(x) = u0 (x)v(x) + v 0 (x)u(x)
h→0 h h→0 h

2
 * 10. Definirajte diferencijal realne funkcije jedne varijable u točki x = x0 .

Diferencijal funkcije y = f (x) dan je izrazom

dy = f 0 (x) · ∆x
Tim izrazom želimo ocijeniti (aproksimirati) promjenu vrijednosti funkcije y = f (x), odnosno
prirast funkcije, koji označavamo s ∆y, kada znamo da se vrijednost varijable x promijenila za ∆x.
Dakle, vrijedi:

dy ≈ ∆y
* 11. Geometrijski interpretirajte diferencijal funkcije jedne realne varijable u točki
x = x0 . Nacrtajte pripadnu skicu.

Aproksimacija je točnija za male vrijednosti ∆x. Na slici su prikazani prirast ∆y i diferencijal

(dy) funkcije za neki ∆x. Prirast je u grafičkoj interpretaciji stvarna promjena vrijednosti funkcije
(pri promjeni vrijednosti varijable za ∆x), dok je diferencijal promjena vrijednosti na tangenti.