SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ŽIVOT I UMJETNOST
FENIČANA
Povijest starog istoka
Seminarski rad

Mentor: Student:

dr.sc. Jasmina Osterman Tin Golubić

Zagreb, 2023.
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

SADRŽAJ

SADRŽAJ....................................................................................................................................I
1. TERITORIJ FENIČANA.....................................................................................................1
2. FENIČKI GRADOVI I TRGOVINA...................................................................................2
3. FENIČKA UMJETNOST....................................................................................................3
3.1. Umjetnički utjecaj.........................................................................................................4
3.2. Feničke skulpture..........................................................................................................5
3.3. Zdjele od plemenitih metala.........................................................................................6
3.4. Umjetnički utjecaj.........................................................................................................7
4. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................8
LITERATURA............................................................................................................................9

Filozofski fakultet I
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

1. TERITORIJ FENIČANA

Prema antičkim autorima, Feničani su bili narod koji je nastanjivao obalu Levanta (istočno
Sredozemlje). Njihovi glavni gradovi bili su Tir, Sidon, Biblos i Arvad. Svi su bili neovisni,
suparnički gradovi i, za razliku od susjednih kopnenih država, Feničani su predstavljali
konfederaciju pomorskih trgovaca, a ne definiranu državu. Kako su se Feničani zapravo
nazivali nije poznato, iako je to možda bio drevni izraz Kanaanci. Ime Feničani, korišteno za
opisivanje ovih ljudi u prvom tisućljeću prije Krista, grčki je izum, od riječi phoinix,
vjerojatno označavajući ljubičasto-crvenu boju i možda aluziju na njihovu proizvodnju visoko
cijenjene ljubičaste boje. [1]

Slika 1: Teritorij Feničana [2]

Filozofski fakultet 1
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

Filozofski fakultet 2
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

2. FENIČKI GRADOVI I TRGOVINA

S iznimkom Byblosa, koji je bio središte u procvatu barem od trećeg tisućljeća pr. Kr., fenički
su gradovi prvi put nastali kao urbane cjeline oko 1500. godine pr. Kr. Kako bilježe egipatski
i bliskoistočni dokumenti, kasno brončano doba (oko 1600. – 1200. pr. Kr.) bilo je vrijeme
ekonomskog prosperiteta za ta trgovačka središta. Ograničeni na uski obalni pojas s
ograničenim poljoprivrednim resursima, feničani su se najviše bavili pomorskom trgovinom.
S padom egipatskog utjecaja oko 1200. godine pr. Kr., gradovi su oslobođeni strane
dominacije. Konačni kolaps egipatske moći u regiji dogodio se oko 1175. godine pr. Kr. u
rukama naroda mora, od kojih su najpoznatiji Filistejci. Zajedno s Izraelcima naselili su se na
južnom Levantu. Iz razloga koji još nisu u potpunosti shvaćeni, čini se da su golemi
poremećaji uzrokovani drugdje u Levantu imali minimalan učinak na fenička obalna središta.
Stoga postoji mnogo kontinuiteta u feničkim tradicijama od kasnog brončanog doba do
helenističkog razdoblja oko 300. godine pr. Kr. [1]

Slika 2: Fenički brod urezan na prednjoj strani sarkofaga [3]

Filozofski fakultet 3
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

3. FENIČKA UMJETNOST

Umjetnost starih Feničana, koja je cvjetala između 19. i 4. stoljeća pr. Kr., bila je
rasprostranjena diljem Mezopotamije i drevnog Mediterana. Najpoznatiji po svom radu na
malim ukrasnim predmetima, fenički umjetnici vješto su pomiješali utjecaje susjednih kultura
kako bi proizveli jedinstvenu umjetničku baštinu koja je tek relativno nedavno izvučena iz
sjene šire sirijske povijesti umjetnosti. Zamršeno izrezbarene ploče od bjelokosti, izuzetne
metalne zdjele i fino šareno stakleno posuđe samo su neki od preživjelih umjetnina iz jedne
od najzanemarenijih kultura u povijesti. [4]

Slika 3: Brončani kip boga podzemlja, Resefa [5]

Filozofski fakultet 4
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

3.1. Umjetnički utjecaj

Fenička umjetnost bila je pod utjecajem umjetnosti svojih susjeda - Egipta, Mezopotamije,
Anatolije i Egejskih otoka - s kojima je imala česte kontakte putem trgovine. Utjecaj se može
najbolje vidjeti u određenim materijalima. Na primjer, egejski utjecaj najbolje se vidi u
feničkoj keramici, mezopotamski i ugaritski u obradi metala, a egipatski u izradi slonovače.
Ikonografija, odjeća figura te motivi palme i lotosa posuđeni su iz ovih suvremenih kultura.
Još jedna točka napomene je da su fenički umjetnici, za razliku od svojih suvremenika
drugdje, nastavili tradiciju brončanog doba dugo u željezno doba; činjenica koja može
iznimno otežati točno datiranje određenih umjetničkih djela. Čini se da su fenički umjetnici
većinom radili s ukrasnim predmetima, posebno pločama od slonovače, pečatima, draguljima,
staklenim posuđem i metalnim zdjelama. Te su predmete izvozili ili čak izrađivali fenički
obrtnici koji su živjeli u stranim gradovima i kolonijama; takvo je bilo uvažavanje njihovih
vještina i gotovog proizvoda. [4]

Slika 4: Fenička ploča sfinge od slonovače [6]

Filozofski fakultet 5
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

3.2. Feničke skulpture

Preživjeli primjeri velikih feničkih skulptura u kamenu su rijetki, vjerojatno zato što je bilo
koji kamen vrijedan skulpture morao biti uvezen, pa umjetnička forma nije bila toliko
popularna kao u drugim kulturama. Jedan značajan komad je torzo iz Sarafanda (Sarepta) koji
datira iz 6. stoljeća pr. Kr. i prikazuje muškarca u plisiranoj suknji i pojasu, s privjeskom u
obliku polumjeseca. Reljefi u kamenu uključuju važnu edikulu (malo svetište) iz Sidona koja
predstavlja tip spomenika koji su kopirali kasniji kartaški kipari. Ima dva stupa koji stvaraju
središnji prostor u kojem su sjedile dvije sfinge, a na vrhu je krilati sunčev disk. Ova i druge
vrste nadgrobnih oznaka i stela bile su popularan medij za feničke kipare. Dekorativne
palmete, sfinge, krilati solarni diskovi i motivi stupova često se koriste u takvim feničkim
reljefnim skulpturama. Kamene skulpture izvorno su slikane jarkim bojama, ali obično
štedljivo kako bi se istaknule značajke i specifični detalji. Možda najistaknutiji komad koji je
preživio od feničke skulpture je kameni sarkofag kralja Ahirama od Byblosa iz 13. do 12.
stoljeća pr. Kr. Pravokutni lijes okružen je frizom od lotosovih pupoljaka i cvijeća, ima
lavove koji strše iz svakog kuta baze i nosi reljefne scene procesije i sjedeće figure, možda
samog Ahirama, i ožalošćenih žena. [4]

Slika 5: Ahiramov sarkofag iz Biblosa [7]

Filozofski fakultet 6
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

3.3. Zdjele od plemenitih metala

Fenički umjetnici bili su poznati u antici po svojim finim obradama metala. Poznato je da
Ahilej predstavlja prekrasan srebrni krater iz feničkog Sidona kao nagradu za Patroklove
pogrebne igre u Homerovoj Ilijadi. Drugi slučaj je Hiram iz Tira kojeg je Salomon zaposlio
da izradi dva ogromna ukrašena brončana stupa i brončani bazen promjera 4,5 metara za
ukrašavanje njegovog hrama u Jeruzalemu. U skromnijim razmjerima, fenički su umjetnici
izrađivali visoko izrađene zdjele od bronce, srebra i zlata. Proizvedenene su tijekom 8. i 7.
stoljeća pr. Kr., a sačuvani primjerci pronađeni su čak u Nimrudu, Delfima i Salernu u Italiji.
Mnogi primjerci nose feničke natpise, što uvelike pomaže u identificiranju podrijetla ove vrlo
prenosive robe. Predmet utisnutih reljefa na ovim zdjelama tipičan je za feničku tradiciju
miješanja kulturnih utjecaja iz Mezopotamije, Grčke i Egipta u jedan predmet. U unutrašnjosti
je čest središnji medaljon, kao i koncentrične trake ukrasa. Prevladavaju geometrijski i
floralni motivi, ali se opet pojavljuju sfinge, životinje i ljudski likovi. Jedan primjer takvog
reljefa brončana je zdjela pronađena u Olimpiji koja ima osmerokraku zvijezdu i rozete u
središnjem medaljonu. Unutar dva ukrasna pojasa prikazane su scene u kojima figure sviraju,
izvode vjerske obrede, a jedna figura ubija grifona. Svaku scenu dijeli gola stojeća ženska
figura, vjerojatno božica. Zdjela je tipična za feničku umjetnost s mješavinom utjecaja, ali
prilagođena i izrađena vrlo dekorativno. [4]

Slika 6: Fenička brončana posuda iz Nimruda [8]

Filozofski fakultet 7
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

3.4. Ostale umjetnine

Fenički gradovi bili su veliki izvoznici staklenog posuđa, toliko da su im stari povjesničari
(netočno) pripisivali njegov izum. Feničani su zapravo naučili tehnike od Egipćana, ali su ih
mogli poboljšati kako bi proizveli fino prozirno staklo. Unatoč tome, čini se da su umjetnici
više voljeli raditi s neprozirnim staklom u boji (koje izgleda kao keramika) za proizvodnju
boca, staklenki i zdjela. Najčešći oblik bio je oblik alabastrona i amfore, ali u minijaturi i
korišten za parfeme. Najčešći oblik ukrasa su plave (od kobalta ili bakra) i žute pruge (od
željeznog oksida), isprekidane cik-cak. Proizvodili su i figurice od terakote (osobito ženske),
prilično primitivne, često raskošno oslikane, koje su pronađene uglavnom u grobovima.
Keramika je, nažalost, patila od nedostatka dobre gline. Čest oblik bili su vrčevi, koji obično
imaju usnu, a najfiniji su izrađeni s crveno bruniranim završetkom. Malo koja posuda nosi
bilo kakav ukras, a ako on i postoji, ostvaren je urezanim jednostavnim geometrijskim
oblicima i linijama. [4]

Slika 7: Feničko stakleno posuđe [9]

Filozofski fakultet 8
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

4. ZAKLJUČAK

Feničani su bili narod koji je nastanjivao obalu Levanta (istočno Sredozemlje). Njihovi glavni
gradovi bili su Tir, Sidon, Biblos i Arvad. S padom egipatskog utjecaja oko 1200. godine prije
Krista, gradovi su oslobođeni strane dominacije. S obzirom da su bili ograničeni na uski
obalni pojas s ograničenim poljoprivrednim resursima, feničani su se najviše bavili
pomorskom trgovinom. Što se tiče njihove umjetnosti, ona je bila rasprostranjena diljem
Mezopotamije i drevnog Mediterana. Zamršeno izrezbarene ploče od bjelokosti, izuzetne
metalne zdjele i fino šareno stakleno posuđe samo su neki od preživjelih umjetnina iz jedne
od najzanemarenijih kultura u povijesti. Iako su poznatiji kao trgovci i pomorci, Feničani,
kako se sve više i više njihove umjetnosti otkriva, stječu šire priznanje da su bili sposobni
proizvesti jednako lijepa umjetnička djela kao i njihovi suvremenici iz Egipta i Mezopotamije.

Filozofski fakultet 9
Tin Golubić Život i umjetnost Feničana

LITERATURA

[1] https://www.metmuseum.org/toah/hd/phoe/hd_phoe.htm, 3.2.2023.

[2] https://www.worldhistory.org/image/122/map-of-phoenicia/, 3.2.2023.
[3] https://exploration.marinersmuseum.org/watercraft/phoenician-ships/, 4.2.2023.
[4] https://www.worldhistory.org/Phoenician_Art/, 4.2.2023.
[5] https://www.worldhistory.org/image/4859/reshef/, 5.2.2023
[6] https://www.worldhistory.org/image/3123/phoenician-ivory-sphinx-plaque/, 5.2.2023.
[7] https://www.worldhistory.org/image/174/sarcophagus-of-ahiram/, 5.2.2023.
[8] https://www.worldhistory.org/image/5615/phoenician-bronze-bowl-from-nimrud/,
6.2.2023.
[9] https://www.worldhistory.org/image/4819/phoenician-glassware/, 6.2.2023.

Filozofski fakultet 10