ZUP Skripta Beks

Napomena: skriptirani ZUP kroz prezentacije (za seminarski kolokvij/ispit); u pravilu nema
neke razlike od samog zakona, ovo je za one koji ne vole bubetat zakon :')
ZUP - skripta
~ Beks ~
1
ZUP
PREDMET
ZUP-om se uređuju pravila na temelju kojih :
> tijela državne uprave i druga državna tijela,

> tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
> pravne osobe koje imaju javne ovlasti
= u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima
UPRAVNA STVAR
Upravna stvar =
 svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim
interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće
akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje
 svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar

(Čl. 63. st. 1.Zakona o državnim službenicima
Odlučivanje o rasporedu na radno mjesto te drugim pravima i obvezama državnih službenika, kao i prestanku državne
službe upravna je stvar.)
PRIMJENA ZUP-A
Pravilo: ZUP predstavlja OPĆI ZAKON (lex generalis).

= primjenjuje se uvijek kad javnopravna tijela provode upravni postupak
javlja se pitanje jesu li odredbe tog opće zakona prikladne za sva upravna područja?
(carinske, porezne, turizam, socijalna skrb...)
 s obzirom na posebnosti određenih upravnih područja moguće je propisivanje posebnih

procesnih pravila kojima će se odstupiti od općih odredaba propisanih u općem zakonu i
propisati drugačija procesna pravila (lex specialis)
Uvjeti za uređenje posebnih postupaka
1. mora postojati potreba (nužda) za posebnim uređenjem postupka u određenom upravnom području
2. posebni postupak može se urediti samo zakonom (a ne podzakonskim aktom)
3. mogu se urediti samo pojedina pitanja postupka (a ne cjelokupan postupak)
4. pravila posebnog postupka ne smiju biti protivna temeljnim odredbama i svrsi ZUP-a
- posebni postupci propisani su u brojnim zakonima (npr. Opći porezni zakon, Zakon o pravu na pristup
informacijama, Zakon o zaštiti okoliša…)
S obzirom da pravila postupka mogu biti propisana i ZUP-om i posebnim zakonom javlja se pitanje čija pravila se
primjenjuju?
= lex specialis derogat legi generali
1. U upravnim područjima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona.
2. Po odredbama ZUP-a postupa se u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom.
2
PRIMJENA ZUP-A – ČL. 3. ST. 2.
ZUP se primjenjuje na odgovarajući način i na:
1) sklapanje upravnih ugovora  ŠESTI DIO ZUP-a – UPRAVNI UGOVOR
2) na svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz područja upravnog prava, koje ima neposredan učinak na prava,
obveze ili pravne interese stranaka, ako zakonom nije drukčije propisano  SEDMI DIO ZUP-a – PRAVNA ZAŠTITA OD
POSTUPANJA JAVNOPRAVNIH TIJELA
3) u postupcima zaštite prava, odnosno pravnih interesa stranaka u predmetima u kojima pravne osobe koje
obavljaju javne službe, odlučuju o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima, ako zakonom nije propisana
sudska ili druga pravna zaštita  SEDMI DIO ZUP-a – PRAVNA ZAŠTITA OD POSTUPANJA PRUŽATELJA JAVNIH
USLUGA
UPRAVNI POSTUPAK
Cilj upravnog postupka : donošenje upravnog akta
upravni postupak
propis upravni akt
činjenice + pravna norma = upravni akt
Upravni postupak = procesna pravila o redoslijedu i obliku radnji pri donošenju upravnih akata, kao i o obliku (formi)
tih akata
Primjeri upravnih postupaka
o Stjecanje hrvatskog državljanstva

Zakon o hrvatskom državljanstvu (ZHD)
Pravo na stjecanje hrvatskog državljanstva (uvjeti u ZHD-u)
1. podnošenje zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva

2. policijska uprava mora provesti upravni postupak u kojem primjenjuje materijalnopravni propis (ZHD) na
konkretan društveni odnos (zahtjev određene osobe)
3. upravni akt donosi ministar unutarnjih poslova :
- pozitivan (rješenje o stjecanju državljanstva) ili
- negativan (rješenje o odbijanju zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva)
ZNAČAJ PRAVILA POSTUPKA
- razlozi pravne sigurnosti

- zaštita stranaka od proizvoljnosti službenika
- jednakost svih sudionika u postupku
3
UPRAVNI POSTUPAK
= odredbe od članka 4. do članka 149. ZUP-a
 Prvi dio – Temeljne odredbe

 Drugi dio – Pokretanje i vođenje upravnog postupka
 Treći dio – Rješavanje upravne stvari
 Četvrti dio – Pravni lijekovi
 Peti dio – Izvršenje
“SVRHA” ZUP-A
= osigurati formalnu zakonitost upravnih akata
- da bi upravni akt bio zakonit on mora biti i formalno zakonit:

1. akt mora donijeti nadležno tijelo
2. donošenju akta mora prethoditi zakoniti postupak u kojem je pravilno utvrđeno činjenično stanje
3. akt mora imati zakonit oblik (formu)
 ZUP uređuje sva 3 pitanja
STADIJI UPRAVNOG POSTUPKA
o 1. stadij – od pokretanja postupka do donošenja upravnog akta (rješenja) kojim se rješava predmet postupka
= prvostupanjski postupak
o 2. stadij – žalbeni postupak

= drugostupanjski postupak
 tog stadija nema ako stranka ne podnese žalbu protiv upravnog akta ili žalba nije dopuštena
* dodatni stadij – izvršenje ili izvršni postupak (prinudno ostvarenje upravnog akta)
 tog stadija ne mora uvijek biti
* dodatni stadij – izvanredni pravni lijekovi

 tog stadija nema ako ga stranka ili nadležno tijelo ne iniciraju/pokrenu
TIJEK UPRAVNOG POSTUPKA

(POJEDNOSTAVLJEN)
DRUGOSTUPANJSKO RJEŠENJE (UPRAVNI AKT)
 KONAČNOST, A U PRAVILU I IZVRŠNOST
ŽALBA (ČL. 18. USTAV)
PRVOSTUPANJSKO RJEŠENJE (UPRAVNI AKT)
PROVOĐENJE POSTUPKA
(NEPOSREDNO RJEŠAVANJE ILI ISPITNI POSTUPAK)
ZAHTJEV ILI POKRETANJE UPRAVNOG POSTUPKA

EX OFFICIO
4
OSTVARENJE ZAKONSKOG PRAVA ILI OBVEZE U UPRAVNOJ STVARI
OSNOVNA NAČELA UPRAVNOG POSTUPKA
- obvezuju primjenjivače zakona da ih se strogo pridržavaju
- njihovo poštivanje osigurava pravilnu primjenu propisa u rješavanju konkretne stvari, kao i zaštitu prava i pravnih
interesa stranaka
- velika važnost kod interpretacije (tumačenja) zakona
- čitatelju zakona omogućuju brzo otkrivanje osnovnih postavki na kojima se temelji zakon
- ta načela razrađena su kroz čitav zakon (pravila propisana u ZUP-u odražavaju ta osnovna načela)
NAČELO:
1. zakonitosti
2. razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa
3. pomoći stranci
4. utvrđivanja materijalne istine
5. samostalnosti i slobodne ocjene dokaza
6. učinkovitosti i ekonomičnosti
7. pristupa podacima i zaštite podataka
8. prava stranke na pravni lijek
9. zaštite stečenih prava stranaka
10. službene uporabe jezika i pisma
1. NAČELO ZAKOITOSTI
Što znači načelo zakonitosti?
> Ustav – Ustavno načelo, čl. 19. Ustava RH
Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.
> ZUP – Načelo zakonitosti, čl. 5/1.:
Javnopravno tijelo rješava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na temelju
zakonom utvrđenih javnih ovlasti.
 Načelo zakonitosti u upravnom postupku podrazumijeva osiguranje ustavnog načela jednakosti svih pred
zakonom.
 Ustav RH
- čl. 14/2.: Svi su pred zakonom jednaki.
- čl. 26.: Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima
koja imaju javne ovlasti.
5
Kako načelo zakonitosti djeluje na upravne akte u kojima je sadržana slobodna diskrecijska ocjena?
 Načelo zakonitosti odnosi se i na rješavanje u upravnim stvarima po slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni.
> ZUP – Načelo zakonitosti, čl. 5. st. 2.:
Odluka (upravni akt, rješenje) u kojoj je sadržana slobodna (diskrecijska) ocjena mora biti donesena:
1) u granicama dane ovlasti i

2) sukladno svrsi radi koje je ovlast dana
POVREDA NAČELA ZAKONITOSTI
 Stranke i druge ovlaštene osobe imaju pravo korištenja pravnih lijekova – žalbe i pravo korištenja tužbe pred
Upravnim sudom RH (pokretanje upravnog spora)
 ZUP propisuje kad se prvostupanjsko rješenje može staviti izvan snage ili izmijeniti zbog toga što su
povrijeđeni materijalnopravni propisi ili odredbe upravnog postupka
2. NAČELO RAZMJERNOSTI U ZAŠTITI PRAVA STRANAKA I JAVNOG INTERESA
Što znači načelo razmjernosti?
(1)Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak,
javni moral i zdravlje.
(2)Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom
slučaju.
> ZUP – Načelo razmjernosti, čl. 6.:
Razmjernost u ograničavanju prava stranaka
o Pravo stranke može se ograničiti postupanjem javnopravnih tijela samo kad je to propisano zakonom te
ako je takvo postupanje nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe i razmjerno cilju koji treba postići.
Ograničenje mora biti: = uvjeti za dopušteno ograničavanje prava stranaka postupanjem

javnopravnih tijela
1. propisano zakonom
2. nužno
3. za postizanje utvrđene svrhe (cilja)
4. razmjerno cilju koji se treba postići
Razmjernost u nametanju obveza stranci
(2) Kad se na temelju propisa stranci nalaže kakva obveza, prema njoj će se primjenjivati one mjere za ispunjenje
obveze koje su za nju najpovoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha propisa.
6
Zaštita prava stranaka i javnog interesa
(3) Pri vođenju postupka javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava,
vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u protivnosti s javnim
interesom.
3. NAČELO POMOĆI STRANCI
Što znači načelo pomoći stranci?
> ZUP – Načelo pomoći stranci, čl. 7.:
o Kad ovlaštena službena osoba tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog
prava, upozorit će je na to, kao i na posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku, a brinut će se i da
neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava koja im
po zakonu pripadaju.
4. NAČELO UTVRĐIVANJA MATERIJALNE ISTINE
Što znači načelo utvrđivanja materijalne istine?
> ZUP – Načelo utvrđivanja materijalne istine, čl. 8. :
o U postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su
bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari.
* utvrđivanje pravog stanja stvari = bitan uvjet za donošenje zakonitog i pravilnog upravnog akta
 ukoliko postoji greška u činjeničnom stanju – upravni akt se povodom pravnih lijekova stavlja
izvan snage
 Materijalna v. Formalna istina
 izraz koji se koristi za označavanje radnih metoda kojima se dolazi do spoznaje o stvarnosti tj. kojima se “traži
istina” i istražuje činjenično stanje
Radna metoda utvrđivanja istine može biti:
1. Zakonska (legalna) ili formalna = rezultat njezinog istraživanja je formalna istina
2. Suštinska ili materijalna = rezultat njezinog istraživanja je materijalna istina
Koje činjenice se utvrđuju u upravnom postupku?

= PRAVNORELEVANTNE
Kako znati koje su pravnorelevantne činjenice?
7
= pravnorelevantne su one činjenice uz koje pravna norma veže pravnu posljedicu tj. nastanak, promjenu ili
prestanak prava ili obveze
DOKAZIVANJE
- način utvrđivanja činjenica
Svrha: 1) provjeravanje istinitosti navoda stranaka i

2) provjeravanje istinitosti vlastitih pretpostavki javnopravnog tijela o postojanju ili nepostojanju
određenih činjenica
 za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari činjenično stanje treba biti utvrđeno izvjesno
 samo iznimno u nekim izuzetnim slučajevima se dopušta da je činjenično stanje utvrđeno vjerojatno
(odstupanje od načela materijalne istine)
5. NAČELO SAMOSTALNOSTI I SLOBODNE OCJENE DOKAZA
 Načelo samostalnosti – čl. 9
Službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih
činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar.
 načelo samostalnosti u rješavanju upravne stvari ograničeno je instancijskim nadzorom (povodom žalbe i
izvanrednih pravnih lijekova) u upravnom postupku
Postoje dva oprečna sustava ispitivanja i ocjene snage dokaznih sredstava:
1. sustav slobodne ocjene dokaza – sustav traženja tzv. materijalne istine
2. sustav legalne ocjene dokaza – sustav traženja tzv.formalne istine
Slobodna ocjena dokaza ≠ slobodna (diskrecijska) ocjena
 Načelo slobodne ocjene dokaza – čl. 9.
Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i
brižljive ocjene : > svakog dokaza posebno
> i svih dokaza zajedno
> na temelju rezultata cjelokupnog postupka
ZUP sadrži posebne odredbe o pojedinim dokaznim sredstvima za utvrđivanje činjeničnog stanja, ali kao dokaz može
poslužiti i bilo koje drugo sredstvo prikladno za dokazivanje
6. NAČELO UČINKOVITOSTI I EKONOMIČNOSTI – čl. 10.
U upravnim stvarima postupa se što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali tak da se
utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje o upravnoj stvari.
Primjena ovih načela ne smije biti na štetu načela materijalne istine i načela zakonitosti!
8
7. NAČELO PRISTUPA PODACIMA I ZAŠTITE PODATAKA – čl. 11.
Javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti pristup:
a) potrebnim podacima,
b) propisanim obrascima,
c) internetskoj stranici javnopravnog tijela i pružiti im druge obavijesti, savjete i stručnu pomoć.
U postupku se moraju zaštititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka, odnosno tajnosti
podataka.
 Zakon o zaštiti osobnih podataka

 Zakon o tajnosti podataka
8. PRAVO STRANKE NA PRAVNI LIJEK
Mogući pravni lijekovi/ pravna sredstva:
1. ŽALBA
2. PRIGOVOR
3. IZVANREDNA PRAVNA SREDSTVA
3. TUŽBA
A) Pravni lijek protiv – 1° odluke:
a) protiv 1° odluke stranka ima pravo žalbe, ako zakonom nije drukčije propisano
b) protiv 1° odluke protiv koje nije dopuštena žalba može se pokrenuti upravni spor
c) ima pravo žalbe i u slučaju tzv. “šutnje uprave” odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari riješilo
u propisanom roku
B) Pravni lijek protiv – 2° odluke

= može se pokrenuti upravni spor
C) Pravni lijek protiv – upravnog ugovora/dr. postupanja

= protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pružatelja javnih usluga stranka
ima pravo na prigovor
9. NAČELO ZAŠTITE STEČENIH PRAVA STRANAKA – čl. 13.
o Odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćna
odluka), a kojom je stranka stekla određeno pravo odnosno kojom su stranci određene neke obveze, može
se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim zakonom.
Pravomoćna odluka = ona protiv koje se ne može više izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor; u pravilu je
neopoziva
- zahtjevi pravne sigurnosti nalažu da se pravomoćno priznato (u procesnom smislu neopozivo) pravo poštuje
- zahvat javnopravnih tijela u pravomoćne upravne akte dopušten je u pravnom poretku Republike Hrvatske,
ali samo iznimno pod pretpostavkama propisanim zakonom
9
( te iznimke su IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI koji se mogu koristiti samo pod strgoim uvjetima propisanim
zakonom)
10. SLUŽBENA UPORABA JEZIKA I PISMA
Što znači načelo službene uporabe jezika i pisma?
U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.
U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te
ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.
> ZUP – Službena uporaba jezika i pisma, čl. 14.:
(1) Postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(2) Postupak se može voditi i na drugom jeziku ili pismu koji su u službenoj uporabi pri javnopravnom tijelu kod
kojeg se vodi postupak, sukladno uvjetima utvrđenim propisima donesenim na temelju zakona o službenoj
uporabi jezika i pisma.
Ukoliko osoba koja sudjeluje u postupku ne zna jezik na kome se postupak vodi može se služiti svojim jezikom i ima
pravo da tijek postupka prati preko prevoditelja
STRANKA U POSTUPKU
Stranka u upravnom postupku
a) fizička ili pravna osoba :

- na zahtjev koje je pokrenut postupak (tzv. aktivna stranka)
- protiv koje se vodi postupak (tzv. pasivna stranka) ili
- koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (tzv. intervijent/uzgredna
stranka)
Tko još može biti?
b) tijelo državne uprave

c) drugo državno tijelo,
d) tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave
e) drugo javnopravno tijelo koje nema pravnu osobnost te njihova područna jedinica, odnosno podružnica
f) skupina osoba povezanih zajedničkim interesom
= ako mogu biti nositelj prava, odnosno obveza o kojima se rješava
Uvjeti da bi neka osoba mogla biti stranka u postupku
1. Stranačka sposobnost – sposobnost biti nositelj prava i obveza
10
2. Procesna (postupovna) sposobnost – sposobnost samostalnog poduzimanja radnji u postupku
(ako nije postupovno sposobna mora imati zakonskog z.)
3. Stranačka legitimacija – veza između osobe s predmetom o kojem se vodi postupak
POVREDA PRAVILA POSTUPKA (ZUP-A )
= ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku
 ta osoba može iskoristiti izvanredni pravni lijek – obnova postupka
JEDNOSTRANAČKE I VIŠESTRANAČKE STVARI
S obzirom na broj stranaka

u upravnom postupku
razlikujemo:
Kontradiktorne stvari
Jednostranačke stvari (dvostranačke ili
višestranačke)
S kolidirajućim S kontrarnim
strankama strankama
IZJAŠNJAVANJE STRANKE
Članak 30. ZUP-a
(1) U postupku stranci se mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim
za rješavanje upravne stvari.
ODSTUPANJE OD IZJAŠNJAVANJA STRANKE
Članak 30. ZUP-a
(2) Bez prethokodnog izjašnjavanja stranke postupak se može provesti samo:
- ako se usvaja zahtjev stranke ili
- ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili
- kad je tako propisano zakonom
11
NADLEŽNOST
STVARNA NADLEŽNOST
 Kako se određuje stvarna nadležnost javnopravnih tijela? (koje javnopravno tijelo je stvarno nadležno za
rješavanje neke upravne stvari?)
Tako da provjerimo u zakonu:
1. kojim se uređuje to upravno područje ili

2. kojim se određuje nadležnost javnopravnih tijela
 Što ako ne možemo „pronaći“ ni u jednom zakonu koje je tijelo stvarno nadležno?
= onda ćemo utvrditi nadležnost prema naravi upravne stvari
 Što ako ni na taj način ne možemo utvrditi stvarnu nadležnost?
= onda je stvarno nadležno prvostupanjsko tijelo državne uprave u čijem su djelokrugu poslovi opće uprave
MJESNA NADLEŽNOST
 Kojim propisima se određuje mjesna nadležnost?
Propisima o: 1. upravno-teritorijalnoj podjeli ili

2. ustrojstvu javnopravnih tijela
 Što ako nije tim propisima utvrđena mjesna nadležnost ili je nejasno utvrđena?
= onda se mjesna nadležnost određuje prema određenim kriterijima
– KRITERIJI :
Ako se upravna stvar odnosi:
1. na nekretninu – mjesna nadležnost određuje se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi,
2. na brodove i zrakoplove hrvatske državne pripadnosti ili ako je povod za postupak nastao na brodu ili zrakoplovu –
prema matičnoj luci broda ili zrakoplova,
3. na djelatnost stranke (poslovnu ili drugu djelatnost) – prema mjestu sjedišta stranke ili gdje se djelatnost obavlja
(trebala bi se obavljati),
4. na djelatnost javnopravnog tijela ili pravnih osoba – prema mjestu njihovog sjedišta ili sjedišta njihove područne
jedinice, ako se djelatnost odnosi na nju,
5. na ostalo (bilo što drugo)

– prema: a) prebivalištu stranke
 ako stranka nema prebivalište u Hrvatskoj onda prema
b) boravištu stranke
12
 ako stranka nema boravište u Hrvatskoj onda prema
c) posljednjem prebivalištu ili boravištu u Hrvatskoj
 Što ako se mjesna nadležnost ne može odrediti ni prema prethodno navedenim kriterijima?
= onda će se odrediti prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka
OBVEZNOST PRAVILA O STVARNOJ I MJESNOJ NADLEŽNOSTI
 Što znači da su pravila o stvarnoj i mjesnoj nadležnosti obvezatna? Što je zabranjeno?
Stvarna i mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati dogovorom između:

a) javnopravnih tijela,
b) javnopravnih tijela i stranaka niti
c) samih stranaka
 Na što su javnopravna tijela dužna paziti? = na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost

 Kada? = u toku cijelog postupka
 Kako su dužna paziti na to? = po službenoj dužnosti
 Postoji li neka iznimka kada mjesno nenadležno tijelo smije postupati i izvan područja svoje mjesne nadležnosti?
= postoji jedna iznimka kada mjesno nenadležno tijelo smije postupati tj. poduzeti neku radnju i izvan područja
svoje mjesne nadležnosti
UVJETI pod kojima je to dopušteno:
1. to drugo tijelo koje će poduzeti radnju mora biti stvarno nadležno

2. postoji opasnost od odgode,
3. a tijelo koje je mjesno nadležno ne može poduzeti tu potrebnu hitnu radnju
POSTUPANJE NENADLEŽNOG JAVNOPRAVNOG TIJELA PO PODNESKU
 Kako će postupiti javnopravno tijelo kada primi podnesak za koji nije nadležno?
Ako je podnositelj prisutan (jer je osobno predao podnesak ili ga je izjavio na zapisnik), službena osoba će:
1. upozoriti podnositelja da to tijelo nije nadležno i

2. uputit će ga koje tijelo jest nadležno
 Kaj ak ovaj i dalje zahtjeva da se podnesak primi?
Ako podnositelj i dalje zahtijeva da se njegov podnesak primi, službena osoba dužna je:
1. primiti takav podnesak,

2. bez odgode uputiti podnesak nadležnom tijelu, i
3. obavijestiti o tome stranku
 Kako će postupiti službena osoba kad primi podnesak stranke iz kojeg ne može utvrditi koje je tijelo nadležno?
1. donijet će rješenje kojim će odbaciti podnesak zbog nenadležnosti, što je prije moguće a najkasnije u roku od 8
od dana primitka podneska i
13
2. dostaviti to rješenje stranci.
SUKOB NADLEŽNOSTI
 Kada nastaje sukob nadležnosti?
1. dva ili više javnopravnih tijela smatraju da su u istoj upravnoj stvari stvarno ili mjesno nadležna = pozitivan
2. dva ili više javnopravnih tijela smatraju da su u istoj upravnoj stvari stvarno ili mjesno nenadležna = negativan
 Kako se inicira (pokreće) odlučivanje o sukobu nadležnosti?
a) po službenoj dužnosti ili

b) na zahtjev (prijedlog) stranke
 Kakvim aktom se odlučuje o sukobu nadležnosti?
= rješenjem – tim aktom odlučit će se koje je tijelo nadležno za rješavanje te upravne stvari
 Tko odlučuje o sukobu nadležnosti?
a) drugostupanjsko javnopravno tijelo u čijem se djelokrugu nalazi ta upravna stvar

 ako nema tog tijela onda
b) Ministarstvo uprave (središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave)
 U kojim slučajevima o sukobu nadležnosti odlučuje upravni sud?
Ako su u sukobu nadležnosti:
1. tijela državne uprave i druga državna tijela,
2. tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili
3. druga državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
ODLUČIVANJE O SUKOBU NADLEŽNOSTI
 Na čiju inicijativu se pokreće postupak odlučivanja o sukobu nadležnosti?
1. na prijedlog tijela koje je posljednje odlučivalo o svojoj nadležnosti ili

2. na prijedlog (zahtjev) stranke
 Što će još učiniti tijelo koje rješava sukob nadležnost kada odluči koje je tijelo nadležno?
1. a) ako je sukob nadležnosti bio pozitivan onda će poništiti odluku koju je donijelo nenadležno tijelo,
14
1. b) ako je sukob nadležnosti bio negativan onda će poništiti odluku kojom se nadležno javnopravno tijelo izjasnilo
kao nenadležno te će
2. dostaviti predmet na rješavanje tijelu koje je nadležno
 Je li moguć pravni lijek protiv odluke kojom je riješeno o sukobu nadležnost? = NIJE
 Što nije dopušteno? = ni žalba ni upravni spor
ZAJEDNIČKA ODLUKA U UPRAVNOJ STVARI
 Što se podrazumijeva pod „zajedničkom odlukom“ u upravnoj stvari?
= odluke (rješenja) u čijem postupku donošenja sudjeluju dva ili više javnopravnih tijela
 Na koji način može biti propisana njihova suradnja u donošenju rješenja?
a) Može biti propisano da je svako od tih tijela dužno postupiti u toj stvari, ali javnopravna tijela morat će se
dogovoriti o tome koje će tijelo donijeti odluku.
U toj odluci moraju biti navedene i odluke drugih tijela.
b) Može biti propisano da jedno javnopravno tijelo rješava na temelju suglasnosti, potvrde, odobrenja ili mišljenja
drugog javnopravnog tijela.
 U kojem roku je to drugo tijelo dužno izdati suglasnost, potvrdu, odobrenje ili mišljenje ili odbiti njegovo
izdavanje?
= u roku od 30 dana od dana dostave urednog zahtjeva za izdavanje tog akta (suglasnosti, potvrde, odobrenja ili
mišljenja)
 Što ako to javnopravno tijelo u propisanom roku ne odluči o zahtjevu za izdavanje tog akta (suglasnosti, potvrde,
odobrenja ili mišljenja)
= smatra se da je taj akt (suglasnost, potvrda, odobrenje ili mišljenje) izdan u korist stranke, ako nije drukčije
propisano
JEDINSTVENO UPRAVNO MJESTO
 U kojim situacijama bi se trebalo ustrojiti jedinstveno upravno mjesto?
= ako je za ostvarenje nekog prava stranke potrebno voditi više postupaka
 Što bi se trebalo omogućiti stranci na jedinstvenom upravnom mjestu?
= da na tom mjestu podnese sve zahtjeve, koji će se po službenoj dužnosti bez odgode dostaviti nadležnim tijelima
 Što bi se trebalo još omogućiti strankama i drugim zainteresiranim osobama na jedinstvenom upravnom
mjestu?
= da na tom mjestu dobiju sve potrebne obrasce, obavijesti, savjete i drugu pomoć iz nadležnosti javnopravnih tijela
15
 Je li jedinstveno upravno mjesto nadležno za rješavanje u upravnim postupcima? = NIJE
Zaprimanje zahtjeva ne utječe na: stvarnu i mjesnu nadležnost javnopravnih tijela.
SLUŽBENA OSOBA
 Tko vodi upravni postupak i donosi rješenje?
= službena osoba kojoj je vođenje upravnih postupaka odnosno rješavanje upravnih stvari u opisu njezinih poslova
sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela.
 Kakve kvalifikacije treba imati službena osoba?

1. odgovarajuću stručnu spremu,
2. potrebno radno iskustvo, i
3. položen državni stručni ispit
 Što ako u javnopravnom tijelu nema takve osobe koja je ovlaštena za rješavanje o upravnoj stvari? Tko onda
donosi rješenje?
= čelnik tijela
IZUZEĆE SLUŽBENE OSOBE
 Što je izuzeće?
= odluka da u upravnom postupku ne sudjeluje određena službena osoba zbog sumnje u njezinu pristranost
(neobjektivnost)
 Tko odlučuje o izuzeću službene osobe? = čelnik tijela

 Kakvim aktom se odlučuje o izuzeću službene osobe? = zaključkom
 U kojim situacijama je izuzeće obvezno bez potrebe dokazivanja nepristranosti službene osobe („apsolutni“
razlozi izuzeća)?
„APSOLUTNI“ RAZLOZI IZUZEĆA :
1. pravna povezanost s predmetom spora ili strankama
– ako je službena osoba u tom postupku:

> stranka,
> suovlaštenik ili suobveznik,
> svjedok,
> vještak, ili
> osoba ovlaštena za zastupanje,
2. „moralna“ veza sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje stranke koja (veza) proistječe iz :
16
a) krvnog srodstva : - u ravnoj liniji do bilo kojeg stupnja ili
- u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno,
b) braka : - bračni drug ili

- srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, čak i ako je brak prestao,
c) „građanskog“ srodstva: - odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika
3. „profesionalna“ angažiranost u predmetu o kojem se radi
= ako je osoba sudjelovala u prvostupanjskom postupku, mora se izuzeti od vođenja drugostupanjskog postupka
 U kojim situacijama je izuzeće moguće, ali NIJE OBLIGATORNO?
= potrebno je da je to svojstvo u konkretnom slučaju takve naravi da dovodi u sumnju nepristranost službene
osobe:
1) „moralna“ veza – ako je službena osoba sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje stranke u: bliskom
osobnom odnosu,
2) „materijalna“ povezanost – ako je službena osoba sa strankom u: gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu,
3) osobna netrpeljivost – ako službena osoba prema stranci nastupa diskriminirajuće,
4) bilo koji drugi razlog koji dovodi u sumnju nepristranost službene osobe.
 Tko je dužan obavijestiti čelnika javnopravnog tijela o razlozima izuzeća i kada?
= svaka osoba koja sudjeluje u postupku, odmah (bez odgode).
 Tko odlučuje o izuzeću čelnika prvostupanjskog tijela?
= čelnik drugostupanjskog tijela po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke
 Što ako nema drugostupanjskog tijela – onda:
= čelnik tijela koje obavlja nadzor nad tim javnopravnim tijelom.
 Što se još treba odrediti u zaključku o izuzeću?
= koja će službena osoba rješavati tu upravnu stvar odnosno obavljati radnje u postupku u kojem je izuzeće
određeno
RJEŠAVANJE KOLEGIJALNOG TIJELA
 Što je kolegijalno tijelo?
= tijelo koje se sastoji od nekoliko članova
17
 Kako kolegijalno tijelo odlučuje u upravnim stvarima?
= većinom glasova svih članova, ako nije drukčije propisano
 Što može kolegijalno tijelo učiniti?
= može ovlastiti službenu osobu u tom tijelu da postupa u upravnim stvarima do donošenja odluke
 U kakvom obliku ta ovlast mora biti dana?
= u pisanom obliku
 Koja je dužnost te službene osobe?
= službena osoba mora o provedenom postupku podnijeti kolegijalnom tijelu:

1. pisano izvješće i
2. prijedlog odluke o toj upravnoj stvari.
PRAVNA POMOĆ
 Tko je javnopravnim tijelima dužan pružati pravnu pomoć?
> javnopravna tijela u okviru (granicama) svog djelokruga,

> sudovi ako se traži dostava:
- spisa, isprava ili podataka koji su potrebni za vođenje postupka,
Pravna pomoć može se tražiti i od:
> tijela druge države sukladno : * odredbama međunarodnih ugovora,

 ako nema takvih međunarodnih ugovora onda se primjenjuje:
* načelo uzajamnosti
 Tko utvrđuje postojanje uzajamnosti?
= Ministarstvo (središnje tijelo javne uprave) nadležno za vanjske poslove
 U kojim situacijama će javnopravno tijelo zatražiti pravnu pomoć od drugog javnopravnog tijela?
1. kad su mu potrebna saznanja o: činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolaže drugo
javnopravno tijelo,
2. kad zbog opravdanih razloga ne može samo ili ne može pravodobno provesti/obaviti potrebne radnje,
3. kad bi moglo samo obaviti potrebne radnje, ali manje učinkovito ili uz znatno veće troškove.
PRUŽANJE PRAVNE POMOĆI
 Kakva pravna pomoć se može zatražiti od javnopravnih tijela i sudova?
18
= pravna pomoć o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima zamoljeno tijelo (javnopravno tijelo
ili sud) raspolaže
 Kakva se još pomoć može zatražiti od javnopravnih tijela?
= poduzimanje neke upravne radnje
 Od kojeg javnopravnog tijela se može tražiti poduzimanje određene radnje?
Ako nije drukčije propisano, tražit će se od:
= prvostupanjskog tijela mjesno nadležnog za poduzimanje te potrebne radnje
 U kojem roku se mora pružiti pravna pomoć?
= u roku od 8 od dana kad je zatražena
ODBIJANJE PRUŽANJA PRAVNE POMOĆI
 Može li zamoljeno tijelo odbiti pružiti pravnu pomoć, a ako da, u kojem slučaju?
= može, ali samo kad je to zakonom propisano
 Kako treba postupiti zamoljeno tijelo ako utvrdi da mora odbiti pruženu pomoć?
O tome će:
1. bez odgode obavijestiti tijelo koje je zatražilo pomoć i
2. navesti razloge zbog kojih se pravna pomoć uskraćuje
TROŠKOVI PRAVNE POMOĆI
 U kojim slučajevima se ne plaća naknada za pruženu pravnu pomoć?
= kad se ti troškovi nadoknađuju iz proračuna
 U kojim slučajevima je javnopravno tijelo koje je zatražilo pravnu pomoć dužno naknaditi troškove zamoljenom
tijelu?
= ako se ti troškovi podmiruju iz drugih financijskih izvora
Ti troškovi pravne pomoći onda čine dio ukupnih troškova postupka.
IZJAŠNJAVANJE STRANKE
 O čemu se u tijeku postupka mora stranci omogućiti izjašnjavanje?

19
= o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su važna za rješavanje upravne stvari
 U kojim slučajevima se postupak može provesti i bez prethodnog izjašnjavanja stranke?
1. ako se zahtjev usvaja,

2. ako odluka nema negativan učinak na pravne interese stranke, ili
3. kad je to propisano zakonom
POSTUPOVNA SPOSOBNOST STRANKE
Postupovna (procesna) sposobnost = sposobnost samostalnog poduzimanja radnji u postupku
 Koje osobe mogu poduzimati radnje u postupku?
1. potpuno poslovno sposobne osobe,
2. osobe s ograničenom poslovnom sposobnošću, kad im se na temelju zakona priznaje ograničena poslovna
sposobnost u upravnoj stvari koja je predmet postupka
ZASTUPANJE STRANKE
Stranku u postupku može zastupati osoba ovlaštena za zastupanje.
Osoba ovlaštena za zastupanje stranke može biti:
1. zakonski zastupnik,
2. privremeni zastupnik,
3. zajednički predstavnik, i
4. opunomoćenik.
 Što je osoba ovlaštena za zastupanje dužna učiniti?
= podnijeti dokaz da je ovlaštena zastupati stranku
 Što mora biti učinjeno ako zakon propisuje uvjete za oblik (formu) davanja ovlasti?
= ovlast mora biti dana prema tim uvjetima
 Kome se službena osoba mora obraćati u slučaju da stranka u postupku ima osobu koja je ovlaštena za njezino
zastupanje?
= osobi ovlaštenoj za zastupanje.
 U kojoj iznimnoj situaciji službena osoba može zatražiti neposrednu nazočnost stranke u postupku?
= kad je to nužno za utvrđivanje činjenica u postupku.
 Što tada službena osoba mora još učiniti?
20
= mora istodobno o tome obavijestiti osobu ovlaštenu za zastupanje.
 Na koga se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZUP-a koje se odnose na stranke?
= na osobe ovlaštene za zastupanje.
ZAKONSKI ZASTUPNIK
 Za koga zakonski zastupnik poduzima radnje u postupku?
= za stranku bez postupovne sposobnosti.
 Na temelju čega se određuje zakonski zastupnik?
= na temelju zakona.
 Što mora učiniti službena osoba ako posumnja da stranka zbog zdravstvenih ili drugih okolnosti ne može
samostalno obavljati radnje u postupku?
= dužna je odmah (bez odgode) predložiti nadležnom javnopravnom tijelu odnosno sudu da odredi zakonskog
zastupnika
 Što mora učiniti službena osoba ako utvrdi da zakonski zastupnik stranke ne ulaže dovoljno pažnje u zastupanju
stranke?
O tome će:
1. obavijestiti
a) tijelo koje ga je odredilo ili

b) tijelo koje obavlja nadzor nad radom zakonskog zastupnika te će
2. odrediti privremenog zastupnika.
 Tko zastupa pravnu osobu?
= zakonski zastupnik ili ovlašteni predstavnik
PRIVREMENI ZASTUPNIK
Privremeni zastupnik = zastupnik stranke koji sudjeluje u postupku odnosno obavlja radnje za koje je određen, a
određuje se u specifičnim slučajevima (situacijama).
 Tko određuje privremenog zastupnika?
= službena osoba koja vodi upravni postupak.
 Kakvim aktom se određuje privremeni zastupnik?
21
= zaključkom.
 U kojim to situacijama službena osoba mora stranci odrediti privremenog zastupnika?
1. kad postupovno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika,
2. kad se neka radnja u postupku mora hitno poduzeti u odnosu na osobu kojoj nije poznato prebivalište, boravište ili
sjedište, a koja nema opunomoćenika,
 U kojim još situacijama službena osoba mora stranci odrediti privremenog zastupnika?
3. kad se stranka, čiji su identitet i adresa poznati (poznata stranka), ne nalazi na području Hrvatske, a na zahtjev
službene osobe nije u danom roku odredila osobu koja će ju zastupati;
 službena osoba dužna je o tome bez odgode obavijestiti stranku;
4. kad se neka radnja u postupku mora hitno poduzeti zbog zaštite interesa stranke ili zaštite života, zdravlja, ili
imovine veće vrijednosti, a sudjelovanje stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje stranke, u obavljanju te
radnje je nemoguće ili bi bilo moguće samo uz nerazmjerne troškove;
 službena osoba dužna je o tome obavijestiti stranku odnosno osobu ovlaštenu za zastupanje stranke;
 Gdje se mora objaviti zaključak o određivanju privremenog zastupnika kad stranci nije poznato prebivalište ili
boravište (nepoznata stranka)?
= u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na internetskoj stranici ili na drugi prikladan način.
 Kada prestaje ovlast privremenog zastupnika da zastupa stranku?
1. kad se u postupku pojavi: a) stranka ili b) osoba ovlaštena za njezino zastupanje;
2. kad stranka u pisanom obliku odredi osobu ovlaštenu za zastupanje;
3. ako se radi o slučaju da je privremeni zastupnik određen samo za obavljanje neke (hitne) radnje – ovlast prestaje
kad se obave radnje za koje je određen
ZAJEDNIČKI PREDSTAVNIK I ZAJEDNIČKI OPUNOMOĆENIK
 Kad u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka koje u tom predmetu nastupaju zajednički, što su one dužne
učiniti?
= dužne su odrediti koja će od njih biti njihov zajednički predstavnik ili su dužne odrediti zajedničkog
opunomoćenika.
 Kako će postupiti službena osoba ako stranke nisu odredile zajedničkog predstavnika ili zajedničkog
opunomoćenika?
= službena osoba donijet će zaključak kojim će narediti strankama da ga odrede u određenom (primjerenom) roku.
 Što ako stranke ne postupe kako im je naloženo?
22
= službena osoba će po službenoj dužnosti donijeti zaključak kojim će odrediti jednu od stranaka kao zajedničkom
predstavnika.
 ta osoba će onda biti ovlaštena poduzima radnje u postupku sve dok stranke ne odrede drugog zajedničkog
predstavnika ili opunomoćenika.
 Iako je određen zajednički predstavnik ili opunomoćenik stranaka koje nastupaju zajednički, kakvo pravo ima
svaka od tih stranaka koje zajednički predstavnik ili opunomoćenik zastupa?
= svaka stranka ima pravo samostalnog nastupanja (sudjelovanja) u tom postupku.
OPUNOMOĆENIK
Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti opunomoćenika koji će ju zastupati.
Opunomoćenik se određuje davanjem punomoći.
 Kome stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik, smije dati punomoć tj. tko smije biti opunomoćenik u
upravnom postupku?
1. odvjetnik,
2. odvjetnički ured,
3. pravna osoba koja je na temelju zakona ovlaštena zastupati stranku,
4. svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom
Nadripisarstvo je kazneno djelo!
Nadripisar = osoba koja se neovlašteno bavi pružanjem pravne pomoći uz naplatu.
 Kako će postupiti službena osoba ako se kao opunomoćenik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom?
= službena osoba donijet će rješenje kojim će uskratiti sudjelovanje u postupku takvoj osobi.
 Je li dopušten pravni lijek protiv tog rješenja? = JE

 Ima li žalba protiv tog rješenja odgodni učinak? = NEMA
 Kakve su radnje koje je nakon donošenja tog rješenja poduzeo opunomoćenik kojem je uskraćeno zastupanje
stranke? NIŠTAVE (nemaju nikakav pravni učinak).
 Kakav pravni učinak imaju radnje koje opunomoćenik poduzima u postupku?
= kao da ih je poduzela sama stranka, ako su poduzete u granicama dane punomoći.
 Smije li stranka koja ima opunomoćenika samostalno davati izjave i poduzimati radnje u postupku?
= smije.
 Na koje načine stranka može izmijeniti ili opozvati pojedine ili sve izjave/radnje koje je njezin opunomoćenik
dao/poduzeo?
a) ako je stranka nazočna, može to učiniti odmah nakon dane izjave, a može to učiniti i
b) u pisanom obliku ili
23
c) usmeno na zapisnik.
 Do kojeg trenutka može to učiniti?
= do donošenja odluke o toj upravnoj stvari.
 Što je u tom slučaju stranka dužna podmiriti?
= troškove koji nastanu zbog tog opoziva.
 Smije li stranka opozvati punomoć? = SMIJE
 Na koji način?
a) u pisanom obliku ili

b) usmeno na zapisnik
 Od kojeg trenutka djeluje opoziv punomoći?
= od trenutka kad službena osoba primi taj opoziv.
OPUNOMOĆENIK ZA PRIMANJE PISMENA
* Pismeno = akt.
* Pismena = akti.
 Što je to opunomoćenik za primanje pismena?
= to je osoba koju je stranka ovlastila za primanje pismena (akata).
 Što je stranka dužna učiniti kada odredi opunomoćenika za primanje pismena?
= dužna je o tome obavijestiti javnopravno tijelo
 U kojoj situaciji je stranka dužna odrediti opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u Hrvatskoj?
Ako se radi o stranci koja je:
1. podnijela zahtjev za pokretanje upravnog postupka,
2. a nalazi se u inozemstvu i
3. nema/nije odredila: osobu ovlaštenu za zastupanje u Hrvatskoj.
 Kako će postupiti javnopravno tijelo/službena osoba ako takva stranka ne odredi opunomoćenika za primanje
pismena s prebivalištem u Hrvatskoj?
= donijet će rješenje kojim će odbaciti zahtjev stranke.
STRUČNI POMAGAČ
24
Stručni pomagač = to je osoba koja pomaže stranci tako da joj daje savjete u vezi stručnih pitanja koja se pojave u
postupku
 Pri kojim radnjama stranka može imati stručnog pomagača?
1. pri usmenoj raspravi,

2. na očevidu ili
3. pri drugim radnjama u postupku.
 Što nije stručni pomagač, što on ne čini?
= on nije zastupnik stranke, odnosno on ne zastupa stranku.
SMRT STRANKE ODNOSNO PRESTANAK POSTOJANJA PRAVNE OSOBE
 Što će se dogoditi ako u tijeku postupka stranka (fizička osoba) umre ili stranka (pravna osoba) prestane
postojati?
Postupak se može u tom slučaju: 1. obustaviti ili 2. nastaviti,
= ovisno o naravi upravne stvari koja se rješava u postupku (koja je predmet postupka)
 ako se postupak obustavlja, onda se o tome donosi: rješenje.
 Kome se rješenje o obustavi postupka mora dostaviti?
a) nasljednicima (preminule fizičke osobe) odnosno

b) sljednicima (pravne osobe koja je prestala postojati)
 Što ako te osobe nisu poznate?
= rješenje će se javno objaviti u službenom glasilu.
POKRETANJE POSTUPKA
NAČINI POKRETANJA POSTUPKA
 Kako se pokreće upravni postupak?
a) na zahtjev stranke ili

b) po službenoj dužnosti
 Ako se upravni postupak pokreće na zahtjev stranke, kada se postupak smatra pokrenutim?
= u trenutku kada stranka javnopravnome tijelu preda uredan zahtjev
 Ako se upravni postupak pokreće po službenoj dužnosti, kada se postupak smatra pokrenutim?
= kad službena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom vođenja postupka po službenoj
dužnosti
POKRETANJE POSTUPKA NA ZAHTJEV STRANKE
 Na koje načine stranka može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka?

25
a) neposredno javnopravnom tijelu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik,
b) poslati poštom ili
c) dostaviti elektroničkim putem.
 Kako će postupiti službena osoba ako je stranka u jednom podnesku postavila više različitih zahtjeva?
= postupit će se po svakom zahtjevu odvojeno
 Kako će postupiti službena osoba ako utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka?
= rješenjem će odbaciti zahtjev
 Kako će postupiti službena osoba ako je za postupanje po nekom od tih zahtjeva nadležno drugo javnopravno
tijelo?
= postupit će se po pravilima o postupanju nenadležnog tijela po podnesku – v. čl. 18. ZUP-a
POKRETANJE POSTUPKA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI (EX OFFICIO)
 Kada se postupak pokreće po službenoj dužnosti?
a) kad je to propisano zakonom
b) ili je nužno radi zaštite javnog interesa.
Primjer pokretanja postupka po službenoj dužnosti
 Obiteljski zakon – institut skrbništva
Skrbništvo je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o
sebi i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese
Postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika pokreće po službenoj dužnosti mjesno nadležni centar za
socijalnu skrb.
Postupak za stavljanje pod skrbništvo centar za socijaln skrb pokreće na temelju neposrednog saznanja ili u povodu
obavijesti koju su mu dužni dostaviti:
– matičar, pravosudna, druga državna tijela i tijela lokalne samouprave,
– bračni drug, srodnici i drugi članovi kućanstva,
– zdravstvene ustanove te izabrani doktor obiteljske medicine..
 Kako javnopravno tijelo saznaje za razloge za pokretanje postupka po službenoj dužnosti?

Što javnopravno tijelo uzima u obzir prilikom ocjenjivanja postoje li razlozi za pokretanje postupka po službenoj
dužnosti?
= predstavke (građana), odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnoga interesa
26
 Što mora učiniti službena osoba kada utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti
povodom predstavke građana?
= mora o tome obavijestiti podnositelja predstavke
 U kojem roku?
= što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno obavijesti.
 Kakvu pravnu zaštitu ima podnositelj predstavke?
= ima pravo izjaviti prigovor javnopravnom tijelu od kojeg je primio obavijest kojom se ne prihvaća prijedlog za
pokretanje postupka po službenoj dužnosti
 U kojem roku se prigovor mora izjaviti?
= u roku od 8 dana od dana primitka obavijesti.
 U kojem slučaju može također izjaviti prigovor?
= slučaju da u roku od 30 dana od dana podnošenja svoje predstavke nije dobio odgovor.
POKRETANJE POSTUPKA JAVNOM OBJAVOM
 Kada javnopravno tijelo može pokrenuti postupak javnom objavom?
a) kad su stranke nepoznate
b) ili je takav način pokretanja postupka propisan zakonom.
 Što javna objava mora sadržavati:
1. o čemu se radi? = naznaku upravne stvari,
2. na koga se odnosi? = određenje osoba na koje se odnosi,
3. što te osobe trebaju učiniti? = način sudjelovanja tih osoba u postupku,
4. trebaju li predati neke dokumente? = popis isprava koje trebaju poslati ili ih osobno dostaviti javnopravnom tijelu
te
5. sankcije za neodazivanje? = upozorenje na posljedice neodazivanja na javnu objavu u određenom roku.
 Koji se rok treba odrediti strankama za odazivanje na javnu objavu?
= najmanje 30 dana
 Gdje se oglašava javna objava?
a) u odgovarajućem službenom glasilu,
b) sredstvima javnog priopćivanja,
27
c) na drugi prikladan način kojim će se pozvanim osobama omogućiti saznanje o javnoj objavi
SPAJANJE UPRAVNIH STVARI
Mogući slučajevi:
a.
stranka u svom zahtjevu postavi više zahtjeva
b.
stranka prvo podnese jedan zahtjev, pa onda drugi
c.
više stranaka zajedno podnosi zahtjev
d.
više stranaka podnosi istovrsni zahtjev, ali ne zajedno
 Koji su uvjeti za spajanje stvari u jedan postupak:
1. stvarna i mjesna nadležnost istog javnopravnog tijela za rješavanje svih tih zahtjeva
2. prava ili obveze stranaka temelje se na istoj pravnoj osnovi
3. i na istom ili sličnom činjeničnom stanju
 Kakvim aktom se upravne stvari spajaju u jedan postupak?
= zaključkom
IZMJENA ZAHTJEVA
 Što stranka može učiniti sa svojim zahtjevom:
a) izmijeniti svoj zahtjev
b) umjesto prijašnjeg zahtjeva staviti drugi
 Do kojeg trenutka stranka to može učiniti?
= do donošenja prvostupanjske odluke
 Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za izmjenu zahtjeva:
1. mora biti nadležno isto tijelo

2. zahtjevi se moraju zasnivati na bitno istome činjeničnom stanju
3. pravna osnova može biti različita
4. još uvijek nije donesena prvostupanjska odluka
 Što će učiniti službena osoba ako nisu ispunjeni gore navedeni uvjeti?
= donijet će se rješenjem kojim će se odbaciti izmjena zahtjeva
RAZDVAJANJE UPRAVNIH STVARI
 Što se događa ako se promijene okolnosti zbog kojih su stvari spojene u jedan postupak?
= postupci će se razdvojiti
 Kakvim aktom?
= zaključkom
28
ODUSTANAK OD ZAHTJEVA
Stranka može odustati od svojeg zahtjeva u toku cijelog postupka.

Razlog odustanka je nebitan.
 Na koje načine stranka može priopćiti da odustaje od zahtjeva?

a) u pisanom obliku,
b) usmeno na zapisnik ili
c) elektroničkim putem
 Kakve su posljedice odustanka stranke od zahtjeva:
a) obustavit će se postupak (rješenjem o obustavi postupka) ili
b) nadležno tijelo neće obustaviti postupak, već će produžiti vođenje postupka:
i. ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu, ili

ii. ako to zahtijeva protivna stranka,
 Načini odustanka od zahtjeva :
a) izričit odustanak – izjavom (pismeno, usmeno, elektroničkim putem)
b) prešutan odustanak – kad se iz postupanja stranke ili iz drugih okolnosti postupka može zaključiti da je stranka
odustala od zahtjeva
 Kako će postupiti službena osoba ako zaključi da je stranka prešutno odustala od zahtjeva?
= donijet će se po službenoj dužnosti rješenje o obustavi postupka
 U kojem će još slučaju službena osoba obustaviti postupak?
= ako tijekom postupka utvrdi da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka
 Kakvim aktom će obustaviti postupak?
= rješenjem
UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA
• Tko utvrđuje činjenice u upravnom postupku?
= službena osoba
• Koje činjenice utvrđuje službena osoba?
= one koje su bitne za rješavanje upravne stvari – pravnorelevantne
• Koje podatke je službena osoba dužna pribaviti po službenoj dužnosti?
= podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija, bilo da tu evidenciju vodi isto to tijelo, neko drugo
tijelo ili sud
PRIBAVLJANJE PODATAKA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
29
Članak 82. Zakona o sustavu državne uprave:
U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o

činjenicama o kojima tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne
osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike.
Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti.
 Kakva je dužnost stranke koja podnosi neki zahtjev u upravnom postupku?
= stranka je dužna iznijeti točno, istinito i određeno činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev
 Kakva je dužnost stranke, kad se ne radi o općepoznatim činjenicama?
= stranka je dužna za svoje navode o činjenicama ponuditi dokaze i po mogućnosti ih podnijeti
 Kako će postupiti službena osoba ako stranka to ne učini?
= službena osoba donijet će zaključak i pozvati stranku da dostavi dokaze u primjerenom roku
Koje su posljedice ako stranka

nije u ostavljenom roku dostavila
zatražene dokaze?
Radi se o postupku koji je pokrenut Radi o postupku koji je pokrenut po

na zahtjev stranke službenoj dužnosti ili na zahtjev
protivne stranke
Službena osoba ocijenit će od kakve je Službena osoba nastavit će postupak te

to važnosti za rješavanje upravne stvari. riješiti upravnu stvar.
Ako se bez tih dokaza ne može udovoljiti

zahtjevu stranke, zahtjev će se rješenjem odbiti.
POSTUPAK RJEŠAVANJA UPRAVNE STVARI
Upravni postupak
30
Neposredno rješavanje Ispitni postupak
s usmenom raspravom bez usmene rasprave
NEPOSREDNO RJEŠAVANJE
 Što je neposredno rješavanje?
= to je rješavanje upravne stvari bez provedbe ispitnog postupka.
 U kojem slučaju službena osoba u javnopravnom tijelu može riješiti upravnu stvar neposredno?
= kad je to propisano zakonom, ako u postupku ne sudjeluju stranke s protivnim interesima
Neposredno rješavanje
U postupku pokrenutom po službenoj dužnosti U postupku pokrenutom na zahtjev stranke
NEPOSREDNO RJEŠAVANJE U POSTUPKU POKRENUTOM PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
1) ako se pravo stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima raspolažu javnopravna tijela,
a nije potrebno posebno izjašnjenje stranke radi zaštite njezinih prava ili pravnih interesa,
= Primjer: Porez na cestovna motorna vozila
• Vlasnik registriranog osobnog automobila do 10 godina starosti obveznik je poreza na cestovna motorna vozila.
• Porez na cestovna motorna vozila plaća se godišnje prema snazi motora iskazanoj u kW i godinama starosti vozila.
2) ako je to nužno za poduzimanje hitnih mjera radi zaštite života i zdravlja ljudi ili imovine veće vrijednosti
koje se ne mogu odgađati, ako je to u javnom interesu, a činjenice na kojima se rješenje temelji su utvrđene
ili barem učinjene vjerojatnima
= Primjer: vatrogasci
NEPOSREDNO RJEŠAVANJE U POSTUPKU POKRENUTOM NA ZAHTJEV STRANKE
1. kad je stranka u svojem zahtjevu navela sve činjenice ili podnijela potrebne dokaze na temelju kojih se može
utvrditi pravo stanje stvari ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili službenih
31
podataka kojima raspolaže javnopravno tijelo,
2. kad je propisano da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se
dokazima samo posredno utvrđuju pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima, a iz svih okolnosti slučaja
proizlazi da se zahtjevu stranke može udovoljiti
ISPITNI POSTUPAK
 Kada i zbog kojih razloga se provodi ispitni postupak?
1. kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari,
2. kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima te
3. radi omogućivanja strankama ostvarenja i zaštite njihovih prava i pravnih interesa
 Što će učiniti službena osoba u tijeku ispitnog postupka, a u svrhu utvrđivanja pravog stanja stvari
(materijalne istine)?
1. upotpunit će činjenično stanje i
2. odredit će izvođenje dokaza o činjenicama koje u postupku nisu bile još iznesene ili utvrđene
PRAVA I DUŽNOSTI STRANKE U ISPITNOM POSTUPKU
 Kakva prava ima stranka u ispitnom postupku?

1. pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari,
2. davati izjave i objašnjenja,
3. iznositi činjenice koje su bitne za rješavanje upravne stvari te
4. pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njezinim navodima
= ostvarenje načela izjašnjavanja stranke u postupku (čl. 30. ZUP-a)
 Što je sve službena osoba dužna omogućiti stranci?
1. da se izjasni o:
a) svim činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku,
b) prijedlozima za izvođenje dokaza,
c) podnesenim dokazima;
2. da sudjeluje u izvođenju dokaza
3. da postavlja pitanja:
a) drugim strankama,
b) svjedocima i
c) vještacima
- preko službene osobe, a uz dopuštenje službene osobe i neposredno,
4. da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza
32
5. da se izjasni o rezultatima izvođenja dokaza
 Na koji način stranka može davati izjave u upravnom postupku?
= usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku
 Što može učiniti službena osoba ako se radi o složenim upravnim stvarima?
= može naložiti stranci da podnese izjavu u pisanom obliku, ali stranka i dalje zadržava pravo na usmeno izjašnjavanje
 Kakve su dužnosti stranke u ispitnom postupku?
1. sudjelovati u utvrđivanju činjenica koje su bitne za rješavanje upravne stvari te
2. osobno dati izjavu
 U kojim situacijama je stranka dužna osobno dati izjavu:
a) kad to zatraži službena osoba ili

b) kad je ta dužnost propisana zakonom
NAKNADNO PRIZNAVANJE POLOŽAJA STRANKE
 Kako će postupiti službena osoba ako se u tijeku upravnog postupka pojavi osoba koja do tada nije sudjelovala u
postupku i koja traži da joj se prizna svojstvo stranke?
= Službena osoba će:
1. ispitati ima li ta osoba pravo da kao stranka sudjeluje u postupku i
2. donijeti će rješenje o tome (da li joj se priznaje položaj stranke ili se ne priznaje).
 ako se podnese protiv tog rješenja žalba, takva žalba ne zaustavlja tijek postupka.
USMENA RASPRAVA 
 Što je usmena rasprava? 
Usmena rasprava je stadij upravnog postupka u kome se usmeno raspravlja o upravnoj stvari koja je predmet
postupka.
Usmena rasprava
Obligatorna (obvezna) Fakultativna (nije obvezna)
USMENA RASPRAVA
 U kojim situacijama je obavezno određivanje usmene rasprave?
33
1. u upravnim stvarima u kojima sudjeluje dvije ili više stranaka s protivnim interesima
2. kad je potrebno provesti očevid
3. kad je potrebno saslušati svjedoke ili vještake
 U kojim će ostalim slučajevima službena osoba odrediti održavanje usmene rasprave?
= kad je to korisno za rješavanje upravne stvari
 Kakvim se aktom određuje održavanje usmene rasprave?
= zaključkom
JAVNOST USMENE RASPRAVA
 Smije li javnost (tj. druge osobe koje nisu stranke ni sudionici postupka) prisustvovati usmenoj raspravi?
= Da
 U kojim situacijama službena osoba ipak smije isključiti javnost s usmene rasprave?
1. ako je to potrebno zbog zaštite

a) privatnosti,
b) javnog morala ili
c) javne sigurnosti ili
2. kad postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja rasprave
 Na čiju inicijativu se može isključiti javnost s usmene rasprave?

b) na prijedlog stranke
 Kakvim aktom se isključuje javnost?
= zaključkom
 Koja se prava moraju osigurati strankama u provedbi usmene rasprave?
Službena osoba dužna je osigurati:
1. pravo stranaka da sudjeluju u usmenoj raspravi,
2. pravo stranaka da dopunjavaju navode tijekom rasprave,
3. pravo stranaka da se izjasne o: a) navodima protivne stranke i

b) svim drugim činjenicama koje su bitne za rješavanje upravne stvari
 Kome je još je službena osoba dužna osigurati navedena prava?
= drugim osobama koje imaju pravo sudjelovati na usmenoj raspravi.
 Gdje se u pravilu provodi usmena rasprava?
34
= u prostorijama javnopravnog tijela.
 Na kojim se drugim mjestima iznimno može provesti usmena rasprava?
a) na mjestu očevida, ili

b) na nekom drugom mjestu ako je to potrebno radi: a) smanjenja troškova postupka ili
b) temeljitijeg, bržeg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari
 Što ako na usmenu raspravu ne dođe stranka?
= službena osoba mora provjeriti je li poziv pravilno dostavljen
1. ako poziv nije pravilno dostavljen, odgodit će se rasprava
2. ako je pravilno dostavljen, posljedice ovise o tome – koja stranka nije došla
Koja uredno pozvana stranka

nije došla na raspravu?
Stranka po čijem je zahtjevu Stranka protiv koje je pokrenut

postupak pokrenut postupak ili intervenijent
Donijet će se rješenje o obustavi postupka,

ako se iz cjelokupnog stanja stvari može Provest će se rasprava bez nje
zaključiti da je odustala od zahtjeva
Provest će se rasprava bez nje Može se odgoditi rasprava
Može se odgoditi rasprava
35
• Što ako neka osoba ometa tijek usmene rasprave?
= službena osoba upozorit će osobu na neprimjereno ponašanje.
• Što ako ta osoba i nakon upozorenja nastavi s ometanjem rasprave?
= službena osoba može joj rješenjem izreći novčanu kaznu u iznosu do 50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene
u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.
 Što ako i dalje ometa raspravu?
= službena osoba može osobu i udaljiti.
 Može li se osoba žaliti?
= može, ali žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja.
PRETHODNO (PREJUDICIJELNO) PITANJE
 Što je to prethodno pitanje? 4 pretpostavke
1. pravno pitanje (pravna cjelina)
- npr. je li stranka hrvatski državljanin, je li stranka u braku, tko je vlasnik neke stvari (pitanje vlasništva je sporno)…
2. pitanje je u nadležnosti suda ili nekog drugog tijela (a ne onog koje vodi upravni postupak) – dakle morao bi se o
tome voditi neki drugi postupak
3. o rješenju tog pitanja ovisi kako će se riješiti upravna stvar koja je predmet upravnog postupka
4. pitanje još nije riješeno
 Kako će postupiti javnopravno tijelo u slučaju prethodnog pitanja?
= 2 mogućnosti:
a) prekid postupka (ne obustava!) – donosi se rješenje o prekidu postupka i čeka se da nadležno tijelo riješi to pitanje
 Pravomoćna odluka nadležnog tijela kojom je riješeno to prethodno pitanje vezuje službenu osobu.
b) tijelo pred kojim se pojavilo prethodno pitanje može samo riješiti to pitanje – ali takvo rješenje ima pravni učinak
samo u upravnoj stvari u kojoj je to pitanje riješeno
 Kada će se postupak prekinuti?
Prekid postupka obavezan je kad se prethodno pitanje odnosi na:

- postojanje kaznenog djela,
- postojanje braka,
- utvrđivanje očinstva ili majčinstva,
- ili kad je to zakonom određeno.
36
* Iznimka – ako nema mogućnosti za kazneni progon, službena osoba koja vodi postupak raspravit će pitanje
postojanja kaznenog djela.
RJEŠAVANJE PRETHODNOG PITANJA
 Kako potaknuti nadležno tijelo da riješi prethodno pitanje?
- ovisi po čijoj se inicijativi pokreće taj drugi postupak u kojem se rješava prethodno pitanje
a) ako se pokreće po službenoj dužnosti => javnopravno tijelo će tražiti da nadležno tijelo da
pokrene postupak o tom pitanju
b) ako se pokreće po zahtjevu stranke => javnopravno tijelo može zaključkom naložiti stranci da u cilju rješenja
prethodnog pitanja traži od nadležnog tijela pokretanje postupka i
odrediti joj rok u kojem je dužna to učiniti te da o tome podnese dokaz;
upozorit će ju i na posljedice ako propusti to učiniti
 Što ako stranka ne podnese dokaz da je zatražila pokretanje tog drugog postupka?
2 mogućnosti:
- ovisno o tome po čijoj je inicijativi pokrenut upravni postupak u kojem se pojavilo prethodno pitanje
a) ako se radi o upravnom postupku koji je pokrenut na zahtjev stranke

= smatrat će se da je stranka odustala od zahtjeva, a javnopravno tijelo koje vodi upravni postupak
obustavit će postupak
b) ako se radi o upravnom postupku koji se vodi protiv te stranke

= javnopravno tijelo može nastaviti postupak i samo raspraviti prethodno pitanje
 Kad će se postupak nastaviti?
1. kad nadležno tijelo riješi prethodno pitanje i to rješenje/odluka postane pravomoćna ili
2. kad javnopravno tijelo ocijeni da više nema razloga da se čeka na pravomoćnost rješenja prethodnog pitanja pred
nadležnim tijelom
(osim u slučaju onih pitanja za koje je prekid postupka obavezan)
NAGODBA
• Kada je nagodba u upravnom postupku moguća?
37
= kad u postupku sudjeluju dvije ili više osoba s protivnim interesima
• Što će službena osoba nastojati tijekom cijelog postupka, ako u postupku sudjeluju stranke s protivnim interesima?
= nastojat će da stranke postignu nagodbu
• Kakva nagodba može biti?
a) potpuna – kad se stranke nagode u cijelosti (o svim spornim pitanjima)

b) djelomična – kad se stranke nagode samo o pojedinim spornim pitanjima
• Kakva nagodba nije dopuštena?
Ako je protivna: 1. propisima,

2. javnom interesu ili
3. pravima trećih osoba
POTPUNA NAGODBA DJELOMIČNA NAGODBA
rješenjem se obustavlja nastavit će se postupak, a u izreci rješenja će

postupak se naznačiti da je o pojedinim pitanjima postignuta
nagodba
 Kada se nagodba smatra sklopljenom?
= kad je stranke nakon pročitanog zapisnika potpišu
 ovjereni prijepis zapisnika predaje se strankama
 Kakva je pravna narav nagodbe?
= nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku.
DOKAZIVANJE
DOKAZI
Dokazivanje = procesna radnja koja se provodi radi utvrđivanja činjenica pravnorelevantnih za rješavanje upravne
stvari koja je predmet postupka.
Pravnorelevantne činjenice utvrđuju se dokazima.

38
Sredstva za dokazivanje:
> isprave
> saslušanje svjedoka
> nalaz i mišljenje vještaka
> obavljanje očevida
> svako sredstvo koje je prikladno za dokazivanje
 Koje činjenice nije potrebno dokazivati?
1. činjenice o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju

2. općepoznate činjenice
3. činjenice koje su poznate službenoj osobi
4. činjenice koje propis pretpostavlja
 ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica.
OSIGURANJE DOKAZA
 Kada se provodi osiguranje dokaza?
= ako postoji opravdana sumnja da se pojedini dokaz neće moći kasnije izvesti u tijeku postupka ili će njegovo
izvođenje biti otežano.
 Kako se može provesti osiguranje dokaza:

b) na prijedlog stranke.
 o osiguranju dokaza donosi se rješenje koje ne prekida tijek postupka.
 U kojem trenutku je moguće osiguranje dokaza?
> u tijeku cijelog postupka

> čak prije nego što je postupak pokrenut!
 Koje je tijelo nadležno za osiguranje dokaza, ako postupak još nije ni pokrenut?
= nadležno je:
* prvostupanjsko tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave na području kojeg se nalazi stvar koju treba
razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno
* drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć.
ISPRAVE
Dokazi se izvode čitanjem javnih ili privatnih isprava.
Isprava može biti i u elektroničkom obliku.
Vrste isprava: > Javne

> Privatne
39
 JAVNE ISPRAVE
Pretpostavke da je neka isprava javna:
1. izdaje ju javnopravno tijelo
2. u propisanoj formi (obliku)
3. u okviru svoje nadležnosti
 za javnu ispravu vrijedi zakonska presumpcija istinitosti što znači da javna isprava dokazuje ono što se u njoj
određuje ili potvrđuje
 Što ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave?
= ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, službena osoba će provjeriti kod suda ili tijela koje je izdalo ispravu
vjerodostojnost takve isprave.
 PRIVATNE ISPRAVE
 Imaju li privatne isprave presumpciju istinitosti?
= nemaju presumpciju istinitosti
 Što one dokazuju?
= dokazuju da je njihov izdavatelj dao izjavu koja je sadržana u ispravi
 Tko utvrđuje dokaznu snagu privatnih isprava i kako?
= dokaznu snagu privatnih isprava utvrđuje službena osoba po svojoj slobodnoj ocjeni dokaza
 Kakvu snagu ima potpis na privatnoj ispravi ovjeren kod javnog bilježnika?
= potpis na privatnoj ispravi ovjeren kod javnog bilježnika ima dokaznu snagu javne isprave kojom se potvrđuje tko
je potpisnik i autentičnost potpisa
PRIBAVLJANJE ISPRAVA
 Kako se pribavljaju isprave koje su potrebne kao dokaz u postupku?
= službena osoba ima ovlast tražiti stranku ili drugu osobu kod koje se nalazi isprava da omogući uvid u ispravu
Što ako neka osoba bez opravdanog razloga

odbije dati ispravu koja se kod nje nalazi na uvid?
40
FIZIČKA OSOBA PRAVNA OSOBA
Rješenjem će se novčano kazniti u iznosu do Rješenjem će se novčano kazniti odgovorna osoba

50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene te prave osobe u iznosu do tri prosječne godišnje
u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. bruto plaće ostvarene u RH u prethodnoj godini.
 Smije li osoba žaliti na rješenje o novčanoj kazni?
= smije, ali žalba nema odgodni učinak (ne odgađa izvršenje rješenja)
SVJEDOCI
 Tko može biti svjedok?
Svjedok može biti:
> svaka osoba za koju se smatra da ima saznanja o određenim činjenicama i

> koja svoja saznanja može priopćiti
 Kada i kako se mora uručiti poziv svjedoku?
= svjedoku se poziv dostavlja u pisanom obliku osam dana prije dana svjedočenja.
OBVEZA SVJEDOČENJA
Svaka osoba pozvana kao svjedok, dužna je svjedočiti.
 USKRATA SVJEDOČENJA I ODGOVORA NA POJEDINA PITANJA

Svjedok ima pravo uskratiti svjedočenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja.
 U kojim situacijama?
Ako bi sebe ili bliskog srodnika izložio:
a) kaznenom progonu,
b) teškoj sramoti ili
c) znatnoj materijalnoj šteti
 Svjedoka treba poučiti o njegovom pravu.
 U odnosu na koje je srodnike dozvoljeno uskratiti odgovore?
U odnosu na:
1. sve krvne srodnike u ravnoj liniji

2. krvne srodnike u pobočnoj liniji do trećeg stupnja srodstva zaključno
3. bračnog druga, pa i onda kad je brak prestao
4. srodnike po tazbini do drugog stupnja srodstva zaključno, pa i onda kad je brak prestao
41
5. skrbnika
6. štićenika
7. posvojitelja
8. posvojenika
Zaštićeni su socijalni radnici, odvjetnici, opunomoćenici, vjerski ispovjednici, porezna tijela…
 Kada još imaju pravo uskratiti odgovor?
= ako bi počinili povredu propisima utvrđene tajne
> opunomoćenik – u vezi onog što mu je stranka povjerila kao njezinom opunomoćeniku
> vjerski ispovjednik – u vezi onog što mu je stranka ispovjedila kao ispovjedniku
 Svjedoka treba poučiti o njegovom pravu.
 Kada svjedok ipak ne može uskratiti odgovor?
Svjedok ne može, zbog opasnosti od imovinske štete, uskratiti svjedočenje o:
1. pravnim poslovima kojima je bio nazočan kao svjedok, zapisničar ili posrednik
2. o radnjama koje je poduzeo u vezi sa spornim odnosom kao pravni prednik ili zastupnik jedne od stranaka
3. o drugim radnjama o kojima je na temelju propisa dužan podnijeti prijavu ili dati izjavu
 Što službena osoba može zatražiti od svjedoka u slučaju uskrate svjedočenja ili odgovora?
= da učini vjerojatnima razloge uskrate svjedočenja, odnosno odgovora na pojedina pitanja.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Koja su 'pravila saslušavanja svjedoka'?
1. saslušava se bez nazočnosti ostalih svjedoka,

2. ne smije napustiti prostorije bez dopuštenja prije saslušanja ostalih svjedoka,
3. može se ispitati u stanu ili na drugom prikladnom mjestu,
4. može se ispitati preko prevoditelja ili tumača.
 Što ako se iskazi svjedoka ne podudaraju?
= svjedok koji je ispitan može se ponovo saslušati, odnosno suočiti s ostalim svjedocima ako se njihovi iskazi ne
podudaraju.
 Gdje se ispituje svjedok?
> službene prostorije javnopravnog tijela

> mjesto očevida
 Kaj ak je bolestan i ne može se odazvati pozivu?
= svjedok koji se zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne može odazvati pozivu može se ispitati u svojem
stanu ili na drugom prikladnom mjestu
42
 Kako se saslušavaju posebne kategorije svjedoka?
1. svjedok – maloljetna osoba = saslušat će se uz prisutnost zakonskog zastupnika
2. svjedok – ne zna jezik na kojem se vodi postupak = saslušat će se preko prevoditelja
3. svjedok – gluh = pitanja će se postavljati u pisanom obliku
4. svjedok – nijem = odgovarat će u pisanom obliku
 za 2, 3, 4, = kad se saslušanje svjedoka ne može obaviti na taj način, kao tumač pozvat će se osoba koja se sa
svjedokom može sporazumjeti
 Kakav je postupak prije početka postavljanja pitanja svjedoku?
I. uzet će se propisani podaci:
1. osobno ime,
2. datum i mjesto rođenja,
3. zanimanje
4. mjesto prebivališta, odnosno boravišta ako nema prebivalište na području Republike Hrvatske
5. srodstvo, odnosno u kakvom je odnosu sa strankama
II. upozorit će se da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti

Davanje lažnog iskaza je kazneno djelo.
 Što ako službena osoba posumnja da postoje određeni razlozi koji dovode u sumnju objektivnost svjedoka?
= ako službena osoba posumnja da postoje određeni razlozi koji dovode u sumnju objektivnost svjedoka, svjedoka
će se ispitati i o tim okolnostima
 Kakva su pravila vezana za postavljanje pitanja?
1. Svjedoku će se postavljati samo pitanja o upravnoj stvari koja je predmet postupka i pozvat će se da
iznese sve ono što mu je o tome poznato.
2. Zabranjena su sugestivna pitanja!

Nije dopušteno postavljati pitanja na način kojim bi se svjedoka uputilo kako odgovoriti.
VJEŠTAČENJE
 Kada se provodi?
43
= dokaz se izvodi provođenjem vještačenja kad je potrebno posebno stručno znanje kojim službena osoba ne
raspolaže.
 Tko ga određuje i kojim aktom?
= službena osoba određuje zaključkom po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke.
 Tko se može odrediti za vještaka?
Za vještaka će se odrediti:
a) osoba odgovarajuće struke, a ovlaštena je za davanje mišljenja o tim stručnim pitanjima ili
b) osoba registrirana za vještačenje
- ako nema a i b onda
c) druga osoba odgovarajuće stručnosti,
d) mišljenje stručne ili znanstvene ustanove
 Kada se ne mora provesti vještačenje?
= ako bi troškovi izvođenja dokaza vještačenjem bili nerazmjerni vrijednosti predmeta, o upravnoj stvari može se
riješiti i na temelju drugih dokaza, bez vještačenja
 Tko ne može biti vještak?
= osoba koja ne može bit svjedok
PRAVILA VJEŠTAČENJA
 Gdje se vještačenje može obaviti?
Vještačenje se može obaviti:
a) na usmenoj raspravi
b) izvan usmene rasprave
= u tom slučaju će se vještaku odrediti:
1. da nalaz i mišljenje dostavi u pisanom obliku u primjerenom roku te
2. da na usmenoj raspravi obrazloži svoj nalaz i mišljenje
+ službena osoba će odrediti vještaku : 3. predmet vještaćenja, odnosno osobe ili stvari koje treba razmotriti i u
kojem pogledu.
 Koje su dužnosti vještaka, na što mora biti upozoren prije početka vještačenja?
Dužan je:
1. predmet vještačenja brižljivo razmotriti

2. u svojem nalazu točno navesti što zapazi i utvrdi
3. svoje obrazloženo mišljenje iznijeti nepristrano i u skladu s pravilima struke, odnosno vještine.
 Što se mora obavezno zakazati kad se provodi vještaćenje?

44
= kad se provodi vještačenje, obavezno je zakazati usmenu raspravu
 Što mogu službena osoba i stranke nakon što vještak izloži svoj nalaz i mišljenje?
= kad vještak izloži svoj nalaz i mišljenje, službena osoba i stranke mogu mu postavljati pitanja i tražiti objašnjenja o
izloženom nalazu i mišljenju.
 Kada će se ponoviti vještaćenje s drugim vještacima?
Vještačenje će se ponoviti s drugim vještacima:
a) ako nalaz i mišljenje nisu jasni i potpuni,

b) ako se nalazi i mišljenja više vještaka bitno razlikuju,
c) ako nisu dovoljno obrazloženi,
d) ako se pojavi osnovana sumnja u točnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim
saslušanjem vještaka
Može se tada zatražiti i mišljenje znanstvene ili stručne ustanove.
 Kada se još može zatražiti mišljenje znanstvene ili stručne ustanove?
= može se tražiti i onda kad se zbog složenosti slučaja ili radi potrebe obavljanja analize može opravdano
pretpostaviti da će se na taj način doći do točnijeg mišljenja.
 Što kad je određeno više vještaka?
= kad je određeno više vještaka, oni mogu svoj nalaz i mišljenje dati zajednički
 Što ako se ne slažu?
= ako se ne slažu, svaki će od njih odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje.
NOVČANE KAZNE ZA SVJEDOKE I VJEŠTAKE
 Kada se mogu novčano kazniti?
1) ako svjedok ili vještak bez opravdanog razloga izostanu s usmene rasprave ili odbiju svjedočiti, odnosno
vještačiti
2) ako vještak bez opravdanog razloga u ostavljenom roku ne dostavi nalaz i mišljenje u pisanom obliku.
 Koliki može biti iznos kazne?
= do 50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini
 Što se još može odrediti?
= da snose troškove prouzročene njihovim propustom.
 Tko to određuje, kažnjava ih?
45
= službena osoba
 Imaju li pravo na žalbu?
= da, ali žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja.
OČEVID
 Kada se provodi očevid?
= očevid se provodi kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitne okolnosti potrebno neposredno
opažanje službene osobe.
 Kojim aktom se određuje provođenje očevida?
= određuje se zaključkom.
 Imaju li stranke pravo nazočiti očevidu?
= da
 Može li se očevid provesti i bez nazočnosti stranke?
= očevid se može provesti i bez nazočnosti stranke u slučaju poduzimanja hitnih mjera radi zaštite života, zdravlja ili
imovine veće vrijednosti.
Službena osoba određuje po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke koje će još osobe nazočiti očevidu.
DUŽNOST OMOGUĆIVANJA PROVEDBE OČEVIDA
 Što je dužan vlasnik/posjednik stvari na kojima će se obaviti očevid?
= vlasnik ili posjednik stvari na kojima će se obaviti očevid dužni su dopustiti provođenje očevida.
 Šteta koja nastane provedbom očevida uračunava se u ukupne troškove postupka.
 Što ako bez opravdanog razloga ne dopusti provođenje očevida?
Ako bez opravdanog razloga ne dopusti ili ako neke druge osobe bez opravdanog razloga onemogućavaju obavljanje
očevida službena osoba može ih rješenjem :
* novčano kazniti u iznosu do 50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u RH u prethodnoj godini
* mogu se upotrijebiti i druge prikladne mjere koje će omogućiti njegovu provedbu, uključujući i neposrednu prisilu
uz pomoć policije
 Može li se žaliti?
46
= da, ali žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja.
 Kada i kako će se zatražiti pomoć policije?
= službena osoba zatražit će u pisanom obliku pomoć policije ako :
1. se očevid nije mogao obaviti zbog neopravdanog protivljenja vlasnika, posjednika ili drugih osoba ili
2. kad se pri obavljanju očevida opravdano očekuje pružanje otpora
 nadležno policijsko tijelo dužno je pružiti zatraženu pomoć pri očevidu, sukladno propisima o postupanju policije.
IZJAVA STRANKE
 Kada se kao dokazno sredstvo može uzeti izjava stranke?
= ako za utvrđivanje određenih činjenica ne postoje drugi dokazi, za utvrđivanje takvih činjenica može se kao
dokazno sredstvo uzeti i izjava stranke.
RADNJE U POSTUPKU
 Što su to podnesci?
= naziv za obraćanja stranke i drugih osoba javnopravnom tijelu u vezi s određenom upravnom stvari
 zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te
drugi podnesci kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima
Pogrešni naziv podneska ne može dovesti do njegovog odbacivanja ni odbijanja samo zbog pogrešnog naziva.
 Sadržaj podneska
Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito:
1. naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje,

2. naznaku upravne stvari na koju se odnosi,
3. osobno ime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje ako je stranka ima
4. adresu
5. potpis stranke, odnosno osobe ovlaštena za zastupanje stranke
 Posebnim zakonima može se propisati što pojedini podnesak mora još sadržavati
 Način predaje podneska?
a) neposredno predati u pisanom obliku,

b) poslati poštom,
c) dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu
(= Zakon o elektroničkom potpisu i Zakon o elektroničkoj ispravi)
d) ili usmeno izjaviti na zapisnik.
 Što je dužna službena osoba koja primi podnesak?

47
= službena osoba koja primi podnesak dužna je na traženje podnositelja potvrditi primitak podneska.
 Posebni zakoni mogu propisati u druge načine predaje podneska, npr. telefon, e-mail
 Tko potpisuje podnesak?
= stranka, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje stranke
 Što ako stranka ne zna ili se ne može potpisati?
= stranku koja ne zna ili ne može pisati, potpisat će druga pismena osoba uz naznaku svoga osobnog imena i adrese
PODNOŠENJE PODNESKA UNUTAR ROKA
 Kada se smatra da je podnesak podnesen u roku?
= ako je prije isteka roka zaprimljen u javnopravnom tijelu kojem je trebao biti predan.
 Koji dan se smatra danom predaje u slučaju kad se upućuje poštom preporučeno ili kad je predan ovlaštenom
pružatelju poštanskih usluga?
= kad je podnesak upućen poštom preporučeno ili predan ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga, dan predaje
pošti, odnosno ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je
upućen.
 posebna odredba za :
> osobe na službi u oružanim snagama ili policiji,
> osobama u suhozemnom, riječnom, pomorskom i zračnom prometu te
> osobama koje su lišene slobode ili su na drugi način spriječene samostalno poslati, odnosno predati
podnesak u roku:
= dan predaje podneska nadležnom zapovjedništvu, upravi, drugim službenim tijelima odnosno pravnim osobama u
kojima su zaposlene ili u kojima se nalaze smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upućen
NEDOSTACI U PODNESKU
 Kako će postupiti službena osoba kad primi podnesak koji sadrži kakav nedostatak koji onemogućuje postupanje
po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun?
= službena osoba zaključkom će :

1. upozoriti na to stranku i
2. odredit će rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u
određenom roku ne učini.
 Što ako se nedostaci ne otklone u roku, a po podnesku se ne može postupiti?
48
= ako se nedostaci ne otklone u određenom roku, a po podnesku se ne može postupiti, službena osoba rješenjem
će
odbaciti podnesak.
PRIJEVOD PODNESKA
 Kako će postupiti službena osoba kad primi podnesak na stranom jeziku ili pismu koji nisu u službenoj uporabi u
javnopravnom tijelu?
= službena će osoba bez odgode tražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok
 Što ako stranka to ne učini u određenom roku?
= ako to stranka ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.
 Kad je obvezan ovjereni prijevod podneska?
= u slučaju ako se radi o podnesku inozemne javne isprave, a sumnja se u vjerodostojnost te isprave
ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJA
Javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku mogu komunicirati i u elektroničkom obliku.
 Pod kojim uvjetom se smatra da su podnesci dostavljeni u elektroničkom obliku vlastoručno potpisani?
= ako su potpisani s elektroničkim potpisom sukladno zakonu
 U kojem trenutku se smatra da je podnesak dostavljen ako je dostavljen elektroničkim putem?
= smatra se podnesenim javnopravnom tijelu u trenutku kad je zabilježen na poslužitelju za slanje takvih poruka.
 Što mora javnopravno tijelo učiniti?
= bez odgode mora pošiljatelju elektroničkim putem potvrditi primitak podneska.
 Što službena osoba mora učiniti ako se u javnopravnom tijelu iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak u
elektroničkom obliku?
= o tome će se obavijestiti pošiljatelja
 Što je pošiljatelj tada dužan učiniti?
= pošiljatelj je dužan ponovo poslati podnesak u ispravnom elektroničkom obliku ili ga dostaviti na drugi način u
određenom roku
 Što ako to ne učini u određenom roku?
= smatrat će se da podnesak nije podnesen

49
ZAPISNIK
 Kada se sastavlja?
a) o usmenoj raspravi
b) o očevidu
c) ili o drugoj važnijoj radnji u postupku
d) te o važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku
 Sadržaj zapisnika
U zapisnik se upisuje:
> naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju,

> mjesto gdje se obavlja,
> datum i sat kad se obavlja,
> upravna stvar o kojoj se vodi postupak,
> osobna imena službenih osoba, nazočnih stranaka i osoba ovlaštenih za njihovo zastupanje,
> opis tijeka i sadržaja u postupku provedenih radnji i
> danih izjava te
> isprava koje su korištene.
 Što se radi prije zaključenja?
1. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati nazočnim osobama koje su sudjelovale u upravnoj radnji.
2. Na kraju zapisnika navest će se da:

> je zapisnik pročitan i
> da nisu stavljene primjedbe ili
> ako su primjedbe stavljene, ukratko će se navesti njihov sadržaj.
 Tko potpisuje zapisnik?
Zapisnik će potpisati :
1. službena osoba koja je vodila upravnu radnju i

2. zapisničar ako ga je bilo
 Tko još potpisuje zapisnik i gdje?
3. osobe koje su dale izjave potpisuju zapisnik neposredno iza svoje izjave te na kraju svake stranice na kojima
se njihova izjava nalazi
 Smije li se u potpuni i zaključeni zapisnik nešto dodavati ili mijenjati?
= u potpisanom i zaključenom zapisniku ne smije se ništa dodavati niti mijenjati
 dopuna u već zaključeni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuje službena osoba i osoba na
prijedlog koje je dopuna unesena
 Što ako neka od nazočnih osoba odbije potpisati zapisnik ili napusti mjesto radnje prije zaključenja zapisnika?
50
= ako neka od nazočnih osoba odbije potpisati zapisnik ili napusti mjesto radnje prije zaključenja zapisnika, to će se
navesti u zapisniku, kao i razlozi zbog kojih je potpis uskraćen.
 Zašto je bitno ispravno sastaviti zapisnik?
= zapisnik sastavljen na način propisan zakonom javna je isprava.
Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je stavljena
primjedba da nisu pravilno sastavljeni.
ZABILJEŠKA U SPISU
Kada se radi o manje važnim procesnim radnjama i izjavama stranaka koje nemaju bitnog značenja na rješenje
upravne stvari, dovoljno je o tome sastaviti zabilješku u spisu npr. o priopćenjima, službenim opažanjima, usmenim
uputama, i sl.
 Kako se može zabilješka napisati?
Zabilješka se može napisati kao : > zasebni dokument, ili > na odgovarajućem aktu u spisu
 Službena osoba koja je sastavila službenu zabilješku obavezno se potpisuje uz tekst zabilješke s naznakom
datuma kad je napisana.
ZAKLJUČAK
 O čemu se odlučuje zaključkom?
= zaključkom se odlučuje o postupovnim pitanjima ako ZUP-om nije propisano donošenje rješenja
(npr. rješenje se donosi o prekidu postupka, a ne zaključak).
 Tko donosi zaključak?
= zaključak donosi službena osoba koja obavlja radnju u postupku pri kojoj se postavilo pitanje koje je predmet
zaključka
 Što treba sadržavati zaključak kad se nalaže izvršenje neke radnje?
= zaključkom se mora odrediti rok u kojem se ta radnja treba obaviti
 U kojem obliku se priopćuje zaključak?
= zaključak se priopćuje usmeno.
 Može li se izdati pismeno?
= može!
Zaključak se izdaje u pisanom obliku:
a) kad stranka to zatraži

b) ili je to nužno radi pravilnog vođenja postupka
 Je li dopušten kakav pravni lijek protiv zaključka?
= protiv zaključka ne može se izjaviti žalba.
51
 Kako se onda zaključak može pobijati?
= zaključak se može pobijati žalbom protiv rješenja kojim se rješava o upravnoj stvari
OBNAVLJANJE (REKONSTRUKCIJA) SPISA
 Kada se pokreće postupak za obnovu (rekonstrukciju) spisa?
= ako se pojedini spisi upravnog postupka izgube, oštete ili unište
 Tko provodi postupak za obnovu spisa?
= javnopravno tijelo nadležno za rješavanje u toj upravnoj stvari
 Kako se pokreće postupak za obnovu spisa
= na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti
 Tko donosi rješenje o obnovi spisa?
> čelnik javnopravnog tijela ili

> osoba koju on za to ovlasti
 Što će se obnoviti prilikom obnove spisa?
= samo oni dijelovi spisa koji su važni s obzirom na razloge zbog kojih je odobren postupak za obnovu
 Kako se spis obnavlja?
= na temelju prijepisa nestalih, oštećenih ili uništenih podnesaka kojima raspolažu stranke ili javnopravno tijelo,
podataka iz glavnih i pomoćnih uredskih knjiga, sukladno pravilima o dokazivanju
 U kojem slučaju se postupak za obnovu spisa neće provesti?
= ako je protekao propisani rok do kojeg se čuvaju spisi određene upravne stvari
 Kako se naknađuju troškovi koji nastanu obnovom spisa?
= iz sredstava javnopravnog tijela
ROKOVI
ODREĐIVANJE ROKOVA
 Zašto se u postupku određuju rokovi?
= rokovi se određuju za poduzimanje pojedinih radnji u postupku
 Koje su dvije glavne vrste rokova u postupku?
1. zakonski rokovi = oni koji su određeni zakonom

52
2. rokovi koje određuje službena osoba koja vodi postupak = njih određuje službena osoba ako rokovi nisu izričito
određeni zakonom
 Kakva još vrsta rokova postoji?
3. produživi
- to su u pravilu oni koje određuje službena osoba
= moguće ih je produžiti na molbu zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti, uz opravdane razloge
4. neproduživi
- to su u pravilu svi zakonski rokovi
= oni se ne mogu produžavati, osim ako zakonom drugačije ne propisuje
VRSTE ROKOVA
Prema trenutku od kojeg se računa tijek roka:
a1) subjektivni – početak roka ovisi o subjektivnom elementu (saznanju/mogućnosti ovlaštene osobe)
a2) objektivni – početak roka računa se objektivno od nastupa neke činjenice
 protek objektivnog roka znači nemogućnost poduzimanja procesne radnje bez obzira na subjektivni rok
 Gdje se kombiniraju objektivni i subjektivni rokovi?
=npr. kod povrata u prijašnje stanje, kod pokretanja obnove postupka
b1) nepravi (instrukcijski) – ne dovode do izravnih štetnih posljedica za osobu koja je propustila rok
(jer zakon ne predviđa sankciju)
b2) peremtorni (prekluzivni) – njihovim propuštanjem nastaje nemogućnost daljnjeg poduzimanja procesne radnje
koja je mogla biti poduzeta unutar tog roka
c) dilatorni – određeno vremensko razdoblje mora proteći da bi se procesna radnja mogla poduzeti
(npr. 30 odnosno 60 dana za provođenje prvostupanjskog postupka da bi stranka mogla izjaviti žalbu zbog
nerješavanja upravne stvari u propisanom roku)
RAČUNANJE ROKOVA
 Kako se računaju rokovi?
1. rokovi se računaju na:
> dane,
> mjesece ili
> godine.
2. istjecanje roka može se označiti i određenim datumom.
Dan se uzima kao cjelina. (rok istječe u ponoć posljednjeg dana npr. ako se podnesak šalje preporučeno poštom)
Međutim ako se radnja izvršava izravno kod javnopravnog tijela onda je u roku izvršena do kraja radnog vremena
tijela (npr. do 15 sati ako je tako organizirano radno vrijeme nekog tijela).
53
 Kako se računaju rokovi koji su određeni na dane?
= kad je rok određen na dane:
- dan kad je dostavljeno pismeno (akt) od kojeg počinje teći rok odnosno dan u koji pada događaj od kojega
se računa trajanje roka ne uračunava se u rok, već se početak roka računa od prvoga sljedećeg dana
Primjer: ako je stranci rješenje dostavljeno 10. ožujka, rok za žalbu počinje teći 11. ožujka
 Kako se računaju rokovi koji se računaju na mjesece odnosno na godine?
= kad je rok određen na mjesece, odnosno na godine:
- takav rok istječe onog dana, mjeseca ili godine koji po svom broju odgovara danu kad je pismeno dostavljeno,
odnosno danu u koji pada događaj od kojega se računa trajanje roka.
 ako toga dana nema u mjesecu u kojem rok istječe, rok istječe posljednjeg dana toga mjeseca.
Primjer 1.: ako određenu obvezu treba izvršiti u roku od dva mjeseca, a rješenje u kojem je obveza određena dostavljeno je
stranci 15. siječnja, rok od dva mjeseca istječe 15. ožujka
Primjer 2.: rok od dva mjeseca koji je počeo teći od 30. prosinca ističe 28. veljače (odnosno 29. veljače ako se radi o prijestupnoj
godini)
NEDJELJE, BLAGDANI I NERADNI DANI
 Kako se računaju nedjelje, blagdani i neradni dani?
= nedjelje, blagdani i neradni dani ne utječu na početak i na tijek roka.
Kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili u drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istječe prvoga
sljedećega radnog dana.
POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE
 Što je to?
= ovaj institut omogućava stranci uklanjanje nepovoljne pravne posljedice koja je nastala zbog propuštanja roka za
izvršenje određene radnje postupka, a do propuštanja je došlo bez njezine krivnje, odnosno iz opravdanih razloga
Smisao instituta je da se postupak vrati u ono stanje u kojem je bio prije propuštanja roka, sa svrhom da se stranci
omogući da izvrši propuštenu radnju kao da rok nije protekao.
 Koji su slučajevi kada je povrat dopušten?
1. kad je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku obaviti neku radnju pa je zbog toga propuštanja isključena
od obavljanja te radnje
(npr. zbog iznenadne bolesti/nezgode nije mogla u roku podnijeti zahtjev, žalbu i sl.)
2. kad je stranka iz neznanja ili očitom pogreškom poslala ili predala podnesak na vrijeme, ali nenadležnom
javnopravnom tijelu
 Što stranka u takvim situacijama može učiniti, ako smatra da je opravdano propustila obaviti neku radnju?
54
= stranka može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje
 Kome podnosi taj prijedlog?
= onom tijelu kod kojeg je trebala obaviti propuštenu radnju
 Postoje li situacije kada se povrat u prijašnje stanje neće dopustiti?
Neki posebni zakoni, u nekim iznimnim situacijama, ne dopuštaju povrat u prijašnje stanje, čak i ako postoje
opravdani razlozi.
Primjerice, neće se dopustiti povrat u prijašnje stanje ako je propušten rok za podnošenje prijedloga za povrat u
prijašnje stanje
 U kojem roku stranka treba podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje?
= najkasnije u roku od osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje roka (subjektivni rok)
 Međutim, nakon što protekne tri mjeseca otkad je istekao propušteni rok, ne može se tražiti povrat u prijašnje
stanje. (objektivni rok)
 Postoji li ipak iznimka od ovog pravila o objektivnom roku?
= DA, ako je podnošenje prijedloga bilo nemoguće zbog više sile, onda se samo primjenjuje subjektivni rok (čak i ako
je protekao objektivni rok)
 Što stranka mora navesti u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje?
= sve činjenice na kojima se temelji opravdanost prijedloga
Kad se povrat traži zbog toga što je propušten rok za podnošenje podneska (npr. žalbe), uz prijedlog za povrat u
prijašnje stanje treba priložiti i taj podnesak (npr. žalbu).
 Utječe li podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje na tijek postupka?
= NE
 Kakvim aktom službena osoba odlučuje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje?
= rješenjem
O prijedlogu se donosi rješenje kojim se prijedlog može:
> odbaciti, > odbiti ili > usvojiti
 Postoji li pravo žalbe?
= da, protiv tog rješenja je dopuštena žalba, ali ona ne utječe na tijek postupka
 Što se događa ako se prijedlog usvoji?
55
1. tada se dopušta povrat u prijašnje stanje, odnosno postupak se vraća u stanje u kojem je bio prije nego što je
stranka propustila obaviti neku radnju
2. osim toga, moraju se poništiti i sve pravne posljedice koje su za stranku nastale propuštanjem roka
OBAVJEŠĆIVANJE
OBLICI OBAVJEŠĆIVANJA
 Što je to obavješćivanje?
= to je radnja službene osobe u upravnom postupku kojom ona daje obavijesti strankama i drugim osobama u
postupku o tijeku postupka i radnjama koje se poduzimaju u postupku
 Koga službena osoba mora obavješćivati?
= 1. osobno stranku ili 2. druge sudionike u postupku
+ ako stranka ima osobu koja je ovlaštena za zastupanje ili punomoćnika za primanje obavijesti – 3. onda se
obavještava zastupnik/punomoćnik stranke
 Kako službena osoba obavještava?
1. usmeno,
2. elektroničkim putem,
= obavješćivanje se smatra obavljenim kad je zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka
3. neposrednim uručenjem pismena (akta)
4. slanjem pismena (akta) poštom

(pravila o dostavi su propisana ZUP-om)
5. ili na drugi prikladan način
OBAVJEŠĆIVANJE O TIJEKU POSTUPKA I RAZGLEDAVANJE SPISA
 Što se ostvaruje ovim institutom?
= načelo javnosti u radu uprave
 Tko ima pravo prema ZUP-u obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta?
= stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes
 Na što te osobe imaju pravo?
a) razgledati spis predmeta te

b) o svom trošku umnožiti akte iz spisa
 Što se ipak ne može razgledati/umnožiti?
56
1. zapisnik o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela,
2. nacrt rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno
interesu stranke ili trećih osoba.
 Gdje se spis može razgledati?
= u prostorijama javnopravnog tijela kod kojeg se vodi postupak
* u opravdanim slučajevima, spisi se mogu pregledati u službenim prostorijama drugog javnopravnog tijela
 Što je javnopravno tijelo dužno osigurati ako se spis vodi u elektroničkom obliku?
Javnopravno tijelo dužno je osigurati:
1. tehničke uvjete za razgledanje spisa

2. uvjete za zaštitu privatnosti stranke
 Što mora učiniti službena osoba u slučaju da uskrati osobi razgledavanje i umnožavanje spisa što mora učiniti?
= mora donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa
OSOBNA DOSTAVA
 Što je to dostava?
= formalni postupak uručivanja rješenja, zaključaka, poziva, potvrda i drugih isprava (pismena)
 Koji su načini dostave?

1. pošta,
2. ovlašteni pružatelji poštanskih usluga,
3. službene osobe javnopravnih tijela,
4. elektroničkim putem,
5. javnom objavom
 Koje su dvije temeljne vrste dostava?

A) osobna
B) posredna
 Što je to dostavnica?
= potvrda o izvršenoj dostavi
 Tko potpisuje dostavnicu?
= dostavnicu vlastoručno potpisuje osoba koja je preuzela pismeno, uz obveznu naznaku datuma primitka
 Što ako dostava nije obavljena osobno naslovljenoj osobi?
57
= ako dostava nije obavljena osobno naslovljenoj osobi, dostavljač će na dostavnici naznačiti kome je predao
pismeno i u kojem je odnosu osoba koja je primila pismeno s naslovljenom osobom
 Što ako je osoba nepismena ili se ne može potpisati?
= dostavljač će na dostavnici naznačiti osobno ime naslovljene osobe s datumom dostave i naznakom zašto osoba
nije potpisala dostavnicu
 Što je to osobna dostava?
= to je dostava osobno naslovljenoj osobi
 Što ako stranka ima osobu ovlaštenu za zastupanje ili opunomoćenika za primanje pismena?
= ako stranka ima osobu ovlaštenu za zastupanje ili opunomoćenika za primanje pismena, onda se dostava njemu
izvršava
 dostava odvjetniku koji zastupa stranku može se obaviti i tako da se pismeno uruči zaposleniku
odvjetničkog ureda
 Kada se mora obaviti osobna dostava?
1. kad od obavljanja dostave počinje teći rok koji se ne može produžiti

2. ili kad je takva dostava propisana
 Što ako se naslovljena osoba ne zatekne na mjestu dostave?
= dostavljač će ostaviti PISANU OBAVIJEST u poštanskom sandučiću ili pretincu ili kod osobe zatečene na mjestu
dostave
 Što u toj obavijesti mora pisati:
> da u određeni dan i sat osoba treba biti na mjestu dostave radi primanja pismena i
> gdje do toga dana sama može podići pismeno
 sada dostavljač drugi put dolazi na mjesto dostave pokušati naslovljenoj osobi dostaviti pismeno (akt) u ono
vrijeme i onaj sat kako je navedeno u pisanoj obavijesti koju je dostavio
Drugi pokušaj osobne dostave
Dostavljač ne pronađe Naslovljena osoba odbija Naslovljena osoba prima

naslovljenu osobu primiti pismeno pismeno
58
 Što ako naslovljena osoba u drugom pokušaju osobne dostave nije prisutna na mjestu dostave ili odbije primiti
pismeno?
= dostavljač će ostaviti pismeno u njezinom poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili
drugom za primatelja vidljivom mjestu.
 na dostavnici uz ostavljeno pismeno dostavljač će naznačiti :

> razlog takve dostave,
> dan i sat kad je ostavio pismeno i
> potpisati se.
 Kada se dostava smatra obavljenom?
= dostava se smatra obavljenom danom kad je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga
nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu, osim ako stranka dokaže da iz opravdanih razloga nije
mogla primiti pismeno
 Što kada je naslovljena osoba prisutna na mjestu dostave i primi pismeno?
= ako je naslovljena osoba prisutna na mjestu dostave i primi pismeno (akt), onda potpisuje dostavnicu uz naznaku
datuma kada je pismeno primila
 Kada se dostava u tom slučaju smatra obavljenom?
= dostava se smatra obavljenom danom uručenja pismena (akta)
 Što dostavljač može saznati tijekom pokušaja dostave?
= dostavljač prilikom pokušaja dostave može saznati da postoje razlozi zbog kojih pismeno uopće nije moguće uručiti
naslovljenoj osobi
 Što će tada učiniti?
= pismeno će vratiti pošiljatelju uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije moguće dostaviti
POSREDNA DOSTAVA
 Kada se obavlja?
= obavlja se kada osobna dostava nije obavezna
 Kome se posredna dostava uručuje?
= naslovljenoj osobi
 Što ako nema naslovljena osobe?
= ako nema naslovljene osobe, onda se pismeno (akt) može uručiti odraslom članu kućanstva, koji se potpisuje na
dostavnici
59
 Što ako nema nikog prisutnog ili odrastao član kućanstva ne želi preuzeti pismeno ili nije u mogućnosti predati
pismeno?
= ako nema nikoga prisutnog ili odrastao član kućanstva ne želi preuzeti pismeno ili nije u mogućnosti predati
pismeno, pismeno se ostavlja u poštanskom sandučiću ili pretincu naslovljene osobe.
U tom slučaju dostavljač ispunjava dostavnicu te naznačuje dan i način dostave.
 Kome se pismeno ne smije uručiti?
= pismeno se ne može uručiti osobi koja u istom postupku sudjeluje s protivnim interesom
Dostava se smatra obavljenom:
a) danom uručenja naslovljenoj osobi,

b) ostavljanjem pismena odraslom članu kućanstva, ili
c) danom ostavljanja pismena u poštanskom sandučiću ili pretincu.
POSEBNI SLUČAJEVI DOSTAVE
1. dostava zajedničkom predstavniku

2. dostava pravnoj osobi, osobi koja obavlja registriranu djelatnost i javnopravnom tijelu
Dostava u posebnim slučajevima:
3. osobi na službi u oružanim snagama ili policiji,

4. osobi u kopnenom, riječnom, pomorskom i zračnom prometu
5. osobi koja je lišena slobode ili joj je na drugi način ograničeno kretanje
6. osobama koje se nalaze u inozemstvu, kao i stranim državama, međunarodnim organizacijama
7. osobama s diplomatskim imunitetom
DOSTAVA ZAJEDNIČKOM PREDSTAVNIKU
 Kada se obavlja dostava zajedničkom predstavniku?
= kad u postupku sudjeluje veći broj stranaka s istovjetnim zahtjevima ili skupina osoba povezanih zajedničkim
interesom
DOSTAVA PRAVNOJ OSOBI, OSOBI KOJA OBAVLJA REGISTRIRANU DJELATNOST I JAVNOPRAVNOM TIJELU
 Kako se obavlja dostava pismena pravnoj osobi, osobi koja obavlja registriranu djelatnost i javnopravnom tijelu?
1. obavlja se uručivanjem pismena osobi u tom tijelu koja je ovlaštena za primanje pismena
60
2. ako se osoba ovlaštena za primanje pismena ne zatekne na mjestu dostave, pismeno će se uručiti drugom
zaposleniku.
> Dostava osobi na službi u oružanim snagama ili policiji
= obavlja se preko zapovjedništva, uprave, drugih službenih tijela
> Dostava osobi u kopnenom, riječnom, pomorskom i zračnom prometu
= obavlja se preko službenih tijela odnosno pravne osobe u kojima je zaposlena ili se nalazi
> Dostava osobi koja je lišena slobode ili joj je na drugi način ograničeno kretanje
= obavlja se preko službenih tijela odnosno pravne osobe u kojima se nalazi
> Dostava osobama koje se nalaze u inozemstvu, kao i stranim državama, međunarodnim organizacijama
= obavlja se preko Ministarstva vanjskih i europskih poslova ako međunarodnim ugovorima nije drukčije određeno.
 međutim, dostava potvrda izdanih na zahtjev stranke koja se nalazi u inozemstvu dostavlja se neposredno
stranci.
> Dostava osobama s diplomatskim imunitetom
= obavlja se preko Ministarstva vanjskih i europskih poslova ako međunarodnim ugovorima nije drukčije određeno.
MJESTO DOSTAVE
a) postupak pokrenut na zahtjev stranke
= dostava se obavlja na adresi naznačenoj u zahtjevu odnosno adresi na kojoj se stranka trenutačno nalazi
b) postupak po službenoj dužnosti
= dostava se obavlja na adresi prebivališta, boravišta ili mjesta gdje se stranka trenutno nalazi
 Gdje se obavlja dostava pravnoj osobi, podružnici ili drugoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost?
= dostava se obavlja na adresi sjedišta
 Gdje se obavlja dostava ostalim osobama koje sudjeluju u postupku?
= ostalim osobama koje sudjeluju u postupku dostava se obavlja na adresu prebivališta, boravišta ili mjesta gdje se
trenutačno nalazi, odnosno sjedišta
 Gdje se obavlja dostava javnopravnim ili dr. tijelima?
= dostava javnopravnim ili drugim tijelima obavlja se na adresu njihova sjedišta
61
PROMJENA ADRESE STRANKE I OSOBE OVLAŠTENE ZA ZASTUPANJE
Stranka je dužna o promjeni adrese prebivališta, boravišta ili sjedišta obavijestiti javnopravno tijelo.
 Što ako promijeni adresu, a ne obavijesti javnopravno tijelo?
= daljnja dostava u postupku obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela
= dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču
 Što ako osoba ovlaštena za zastupanje ili opunomoćenik za primanje pismena u tijeku postupka promijeni
adresu i o tome propusti obavijestiti javnopravno tijelo:
= dostava se obavlja izravno stranci, kao da osoba ovlaštena za zastupanje ili opunomoćenik za primanje pismena
nisu određeni.
VRIJEME DOSTAVE
= dostava se obavlja radnim danom u vremenu od 8.00 do 20.00 sati.
* kad postoje osobito važni razlozi ili se dostava ne može odgoditi, javnopravno tijelo može odrediti da se dostava
obavi i u drugo vrijeme.
DOSTAVA ELEKTRONIČKIM PUTEM
 U kojim je situacijama moguća dostava elektroničkim putem?
1. na zahtjev stranke ili uz izričit pristanak stranke

2. kad je propisana zakonom
 Kada se takva dostava može obaviti?
= može se obaviti u bilo koje vrijeme (nema ograničenja u vezi dana/sata).
 Što se smatra trenutkom dostave?
= trenutak dostave je onaj trenutak kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje elektroničkih poruka
DOSTAVA JAVNOM OBJAVOM
 Kad je moguća dostava javnom objavom?
1. kad je to propisano ili
2. su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni
 Kako se dostava javnom objavom obavlja?

62
Dostava javnom objavom obavlja se:
> stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela,

> objavom pismena u dnevnim novinama,
> na internetskoj stranici javnopravnog tijela
> ili na drugi prikladan način.
= dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave, a ne kada je pismeno stavljeno na
oglasnu ploču, web stranicu, novine
RJEŠAVANJE UPRAVNE STVARI
RJEŠENJE
 Čime se rješava upravna stvara?
= rješenjem
Rješenje = akt kojim se odlučuje o upravnoj stvari
 Može li rješenje imati neki drugi naziv?
= da, ako tako određuje posebni zakon
OBLIK RJEŠENJA
Pravilo: rješenje se donosi u pisanom obliku
- rješenje se može izdati na propisanom obrascu
 samo iznimno može imati usmeni oblik
 U kojim se slučajevima rješenje može donijeti i u usmenom obliku?
1. kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti,
2. radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti
 Mora li se usmeno rješenje dostaviti stranci i u pisanom obliku i kada?
= da, 1. kad je to propisano zakonom, ili

2. ako stranka to zahtijeva, ili
3. ako za to postoje drugi opravdani razlozi
 Što je dužnost službene osobe?
= dužna je upozoriti stranku da ima pravo tražiti pisani otpravak usmenog rješenja!
 U kojem roku se dostavlja rješenje u pisanom obliku?
63
= bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.
SASTAVNI DIJELOVI RJEŠENJA
SADRŽAJ RJEŠENJA
- sastoji se od:
1. Zaglavlje
(Uredba o natpisnoj ploči i zaglavlju akata tijela državne uprave, lokalne, područne (regionalne) i mjesne
samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, NN br. 34/02)
2. Uvod
3. Naziv akta (najčešće: rješenje)
4. Izreka (dispozitiv)
5. Obrazloženje
6. Uputa o pravnom lijeku
7. Potpis službene osobe i otisak službenog pečata javnopravnog tijela
Zaglavlje
o grb Republike Hrvatske

o naziv: “REPUBLIKA HRVATSKA”
o naziv tijela odnosno pravne osobe donositelja upravnog akta
o klasifikacijska oznaka
o urudžbeni broj
o mjesto i datum izrade upravnog akta
Uvod
- sadržava:
a) naziv tijela koji donosi rješenje

b) propis o nadležnosti tog tijela
c) osobno ime stranke (naziv stranke ako je pravna osoba) i osoba ovlaštenih za zastupanje (ako ih ima u postupku)
d) kratka oznaka predmeta postupka
e) naznaka je li postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke
 Što još uvod sadržava? (ak su takvi slučajevi)
f) naznaku da su rješenje donijela dva javnopravna tijela ili više njih ili
g) uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom mišljenju drugog tijela
64
h) da je rješenje doneseno u ponovljenom postupku ili
i) po presudi suda nadležnog za upravne sporove ili
j) kad je upravnu stvar riješilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar riješena
Izreka
= izrekom se rješava o predmetu postupka tj. izreka sadrži odluku o upravnoj stvari
- mora biti kratka i određena, a kad je potrebno može se podijeliti u više točaka
- u posebnoj točki izreke rješava se o: > troškovima postupka
> kao i to da žalba ne odgađa izvršenje rješenja
 ako odluka (upravni akt) sadrži dodatak – rok, uvjet, namet, pridržaj opoziva ili obvezu sklapanja upravnog
ugovora – to treba biti navedeno u izreci
Obrazloženje
- sadrži:
a. kratko izlaganje zahtjeva stranke

b. utvrđeno činjenično stanje
c. razloge koji su bili odlučujuči pri ocjeni pojedinih dokaza
d. razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka
e. razloge donošenja zaključaka u tijeku postupka
f. propisi na temelju kojih je riješena upravna stvar
g. ako žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadrži i pozivanje na zakon koji to predviđa
Uputa o pravnom lijeku
- stavlja se iza obrazloženja
= stranka se obavještava: - može li protiv rješenja izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor
- kojem tijelu
- u kojem roku
- i na koji način
RJEŠENJE U STVARIMA MANJEG ZNAČENJA
 Kakav smije biti oblik rješenja u stvarima manjeg značenja?
= rješenje se može sastojati samo od izreke u obliku zabilješke u spisu
 Kada je takvo rješenje dozvoljeno?
= u stvarima manjeg značaja u kojima su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. udovoljava se zahtjevu stranke,
2. ne dira se u javni interes niti interes trećih osoba

65
3. ako su razlozi za takvu odluku očiti
DJELOMIČNO, DOPUNSKO I PRIVREMENO RJEŠENJE
 DJELOMIČNO RJEŠENJE
 Kada se može donijeti?
= djelomično rješenje može se donijeti kad se u upravnoj stvari rješava o više pitanja, a samo su neka od njih
sazrela za rješavanje na temelju utvrđenoga činjeničnog stanja
 tada se može donijeti djelomično rješenje o tim pitanjima koja se mogu riješiti
 DOPUNSKO RJEŠENJE
 Kada se može donijeti?
= dopunsko rješenje može se donijeti ako se glavnim rješenjem nisu riješila sva pitanja koja su predmet postupka
 Na čiji prijedlog se donosi?
= donosi se : > na prijedlog stranke ili > po službenoj dužnosti
 Što ako javnopravno tijelo odbije prijedlog stranke za donošenje dopunskog rješenja?
= ako javnopravno tijelo odbije prijedlog stranke za donošenje dopunskog rješenja – o odbijanju prijedloga stranke
donosi se rješenje
 PRIVREMENO RJEŠENJE
 Kada se donosi?
= privremeno rješenje donosi se ako je prema okolnostima slučaja nužno da se prije okončanja postupka donese
rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi
 donosi se na temelju činjenica poznatih u vrijeme njegova donošenja
To rješenje mora biti označeno kao privremeno.
 Kada se ukida privremeno?
= po okončanju postupka rješenjem kojim se rješava o glavnoj upravnoj stvari ukinut će se privremeno rješenje
koje je bilo donijeto u tijeku postupka
Djelomično, dopunsko i privremeno rješenje u pogledu pravnih lijekova i izvršenja smatraju se samostalnim
rješenjem.
ROK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA
66
o postupak pokrenut na zahtjev stranke
=> neposredno rješavanje: bez odgode, maksimalno 30 dana
=> ispitni postupak: bez odgode, maksimalno 60 dana
 u tom roku rješenje mora biti i dostavljeno stranci

( Službena osoba dužna je u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga
stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga
stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. )
 Što ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i ne dostavi ga stranci?
= stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor
o postupak pokrenut po službenoj dužnosti

=> bez propisanog roka
PREDMNJEVA USVAJANJA ZAHTJEVA
= smatrat će se da je zahtjev stranke usvojen ako javno pravno tijelo ne donese rješenje u propisanom roku a :
1. propisano je zakonom
2. postupak je pokrenut na uredan zahtjev stranke
3. javnopravno tijelo je ovlašteno neposredno riješiti upravnu stvar
 Ako su ispunjeni prethodno navedeni uvjeti da se smatra da je zahtjev stranke usvojen, što stranka ima pravo
tražiti?
= stranka ima pravo tražiti da javnopravno tijelo donese rješenje kojim se utvrđuje da je njezin zahtjev usvojen
 U kojem roku se takvo rješenje mora izdati?
= u roku od osam dana od dana traženja stranke
JAMSTVO STJECANJA PRAVA
 Što znači jamstvo stjecanja prava?
= javnopravno tijelo može stranci jamčiti stjecanje određenog prava
 Pod kojim uvjetima je to moguće?
1. samo ako je propisano zakonom

2. jamstvo ne smije biti protivno javnom interesu ni interesu trećih osoba
 Kakvim aktom se odlučuje o jamstvu?
67
= rješenjem
 Obvezuje li rješenje javnopravno tijelo?
= da, osim ako su se pravna osnova i činjenično stanje bitno izmijenili
OTKLANJANJE POGREŠAKA U RJEŠENJU
Javnopravno tijelo može rješenjem ispraviti pogreške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju te druge očite
netočnosti u rješenju koje je donijelo ili u njegovim ovjerenim prijepisima.
 Od kojeg trenutka ispravak proizvodi pravni učinak?
= retroaktivno tj. od dana od kojeg pravni učinak proizvodi rješenje koje se ispravlja
ŽALBA
 pravo na žalbu je ustavno pravo
Čl. 18. st. 1. Ustava: Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja
pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.
Čl.18. st. 2. Ustava: Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je
osigurana druga pravna zaštita.
IZJAVLJIVANJE ŽALBE
 Kako je pravo na izjavljivanje žalbe uređeno u ZUP-u?
1. Protiv prvostupanjskog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu, ako zakonom žalba nije
isključena.
2. Ako je zakonom žalba isključena, protiv prvostupanjskog rješenja protiv koje nije dopuštena žalba može se
pokrenuti upravni spor.
3. Stranka može izjaviti žalbu i kad rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku.
68
ODRICANJE OD PRAVA NA ŽALBU I ODUSTANAK OD ŽALBE
 ODRICANJE
 Stranka se može odreći prava na žalbu!

 Na koji način se može odreći?
= u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik
 Kada se može odreći prava na žalbu?
= od dana primitka prvostupanjskog rješenja do dana isteka roka za izjavljivanje žalbe
 Ako se radi o višestranačkim stvarima, koji uvjet mora biti zadovoljen da bi odricanje od prava na žalbu imalo
pravni učinak?
= sve stranke se moraju odreći prava na žalbu, da bi takvo odricanje imalo pravni učinak
Odricanje od žalbe ne može se opozvati!
 ODUSTANAK OD ŽALBE
 Stranka može odustati od žalbe koju je izjavila!
 Do kojeg trenutka može odustati od žalbe?
= sve dok rješenje o žalbi nije otpremljeno
 Što se događa s postupkom kad stranka odustane od izjavljene žalbe?
= žalbeni postupak se mora obustaviti rješenjem.
Odustanak od žalbe ne može se opozvati.
PREDMET ŽALBENOG POSTUPKA
(1) U žalbenom postupku ispituje se zakonitost rješenja koje se pobija.
(2) Kad je rješenje doneseno po slobodnoj ocjeni, u žalbenom postupku ocjenjuje se i svrhovitost rješenja.
LEGITIMACIJA ZA PODNOŠENJE ŽALBE
 Tko je ovlašten podnijeti žalbu?
a) stranka: aktivna, pasivna, intervenijent (uzgredna stranka)

b) osoba koja je radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa imala pravo sudjelovati u postupku
c) svjedok, vještak i druge osobe koje su sudjelovale u postupku ako su njihova prava ili pravni interesi povrijeđeni
upravnim aktom (npr. rješenjem o novčanoj kazni)
d) državni odvjetnik i druga državna tijela – samo kad su posebnim zakonom na to ovlašteni
SADRŽAJ ŽALBE
 Što žalba mora sadržavati?

69
U žalbi stranka treba navesti:
1. rješenje koje pobija,

2. naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo
3. zbog čega je nezadovoljna rješenjem
 Smije li stranka u žalbi iznositi nove činjenice i nove dokaze?
= smije, ali je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka
 u tom slučaju, ako u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, svakoj stranci
dostavlja se prijepis žalbe i daje rok za izjašnjavanje o novim činjenicama i dokazima
Posebno pravilo koje se odnosi na postupak u kojem je bilo doneseno privremeno rješenje:
= u žalbi protiv rješenja o glavnoj stvari može se osporavati utvrđeno činjenično stanje i kad to nije osporavano u
postupku donošenja privremenog rješenja
ROK ZA ŽALBU
Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana, ako nije propisan duži rok.
Rok za žalbu računa se od dana dostave rješenja stranci.
PREDAVANJE (PREDAJA) ŽALBE
 Kome se predaje žalba?
= žalba se neposredno predaje tijelu koje je donijelo 1° rješenje, na isti način kao što se predaju i drugi podnesci
prema ZUP-u
 Što ako je predana ili poslana neposredno 2° tijelu?
= ako je žalba predana ili poslana neposredno 2° tijelu, on ju odmah šalje/prosljeđuje 1°tijelu
 žalba koja je u roku predana drugostupanjskom tijelu smatra se pravodobnom
 Postoji li neka situacija kad se može izravno predati 2° tijelu?
- postoji jedna iznimka kada se žalba može predati izravno 2° tijelu:
= kad stranka izjavljuje žalbu zbog nedonošenja rješenja u propisanom roku, žalba se može predati izravno i
drugostupanjskom tijelu
70
DOSTAVA ŽALBE PROTIVNOJ STRANCI NA ODGOVOR
= kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, žalba se dostavlja na odgovor svim
strankama te im se određuje primjeren rok za odgovor na žalbu
PRAVO STRANKE NA ŽALBU KAD JE UPUTA O PRAVNOM LIJEKU POGREŠNA
Uputa o pravnom lijeku može biti: pogrešna, nepotpuna ili može izostati iz rješenja (uopće nije navedena)
 Što stranka može učiniti kad je u rješenju dana pogrešna uputa o pravnom lijeku?
= stranka može postupiti po važećim propisima ili po uputi.
 stranka koja postupi po pogrešnoj uputi ne može zbog toga imati štetnih posljedica
 Što stranka može učiniti kad u rješenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna?
- stranka može:
1. postupiti po važećim propisima,
2. može u roku od 30 dana zatražiti od javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo dopunu rješenja u tom dijelu
 u takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja
ODGODNI UČINAK ŽALBE
Žalba u pravilu ima suspenzivno djelovanje (odgodni učinak), ali moguće su iznimke od tog pravila ako je to
propisano zakonom.
 Što znači odgodni učinak žalbe?
= žalba odgađa pravne učinke rješenja (odgađa izvršenje) dok se stranci ne dostavi rješenje o žalbi
 Kako odgodni učinak žalbe djeluje u situacijama kada se rješenje odnosi na dvije stranke ili više njih koje
sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima?
= žalba bilo koje od stranaka odgađa izvršenje prema svim strankama
 IZNIMKE – kad žalba nema odgodni učinak?
Žalba nema odgodni učinak ako javnopravno tijelo to odluči u sljedećim situacijama:
1. radi zaštite javnog interesa ili

2. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera ili
3. radi otklanjanja štete koja se ne bi mogla otkloniti
U takvoj situaciji, ako žalba nema odgodni učinak:
1. izreka mora sadržavati točku u kojoj je utvrđeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja
2. u obrazloženju rješenja mora biti sadržano detaljno obrazloženje zašto žalba nema odgodni učinak
71
POSTUPAK I OVLASTI 1° TIJELA POVODOM ŽALBE
1° tijelo
Odbaciti žalbu Uvažiti žalbu “Upotpuniti” Nema ovlast Dostaviti žalbu sa

rješenjem postupak odbiti žalbu! spisom 2° tijelu
Dopuštena Zamijeniti Uvažiti žalbu Ostaviti

žalba na rješenje i zamijeniti rješenje
odbacivanje novim rješenje novim kakvim je
Dopuštena Dopuštena Dostaviti žalbu

nova žalba nova žalba sa spisom 2° tijelu
PROVJERAVANJE PRETPOSTAVKI ZA IZJAVLJIVANJE ŽALBE
1° tijelo provjerava je li žalba: 1. pravodobna

2. izjavljena od ovlaštene osobe
3. dopuštena
Ako bilo koji od ovih uvjeta nije ispunjen, Ako su ovi uvjeti ispunjeni,
1° tijelo donosi rješenje o odbacivanju žalbe 1° tijelo će ispitati zakonitost, odnosno
protiv kojeg je dopuštena žalba ocijeniti svrhovitost svog rješenja
 Što kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je žalba osnovana u cjelosti/djelomično?
72
= kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je žalba osnovana u cijelosti ili djelomično, zamijenit će pobijano rješenje
novim ako se ne dira u prava trećih osoba
 Ima li stranka protiv novog rješenja pravo žalbe?
= protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe
 “Upotpunjavanje” postupka
= kad je rješenje doneseno u postupku neposrednog rješavanja, a stranka u žalbi zahtijeva da joj se omogući
izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za rješavanje stvari ili da se provede ispitni postupak,
prvostupanjsko tijelo dužno je postupiti po zahtjevu stranke
 Kada prvostupanjsko tijelo dostavlja žalbu sa spisom 2° tijelu?
= ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu ili ne zamijeni pobijano rješenje novim, bez odgode će dostaviti žalbu sa
spisom predmeta 2° tijelu
POSTUPAK I OVLASTI 2° TIJELA PO ŽALBI
2° tijelo
Odbaciti žalbu Odbiti žalbu Uvažiti žalbu
Oglasiti rješenje ništavim Poništiti rješenje
73
Samo riješiti Poslati predmet Poslati predmet
upravnu stvar 1° tijelu nadležnom tijelu
POSTUPANJE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA PO PRIMITKU ŽALBE
a) odbacivanje žalbe
= Drugostupanjsko tijelo ispitat će je li žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe.

Ako žalba nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će je rješenjem.
b) POSEBNA SITUACIJA KAD 2° TIJELO PRIMI ŽALBU

PROTIV RJEŠENJA 1° TIJELA O ODBACIVANJU ŽALBE
= Kad drugostupanjsko tijelo postupajući u povodu žalbe protiv rješenja prvostupanjskog tijela o odbacivanju žalbe
utvrdi da ne postoje razlozi za odbacivanje žalbe, poništit će rješenje o odbacivanju žalbe i riješiti odbačenu žalbu
stranka: podnijela je žalbu protiv rješenja
1° tijelo : donijelo je rješenje o odbacivanju žalbe jer je utvrdilo da je

žalba nedopuštena, nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe
stranka: protiv tog rješenja o odbacivanju žalbe izjavila je žalbu 2° tijelu
ako 2° tijelo utvrdi da nisu postojali razlozi za odbacivanje žalbe protiv rješenja,
poništit će rješenje o odbacivanju žalbe i riješiti odbačenu žalbu
RAZMATRANJE ŽALBE
 ako žalbu ne odbaci, 2° tijelo uzima predmet u rješavanje
= ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe
- pri tome 2° tijelo nije vezano žalbenim razlozima

- 2° tijelo pazi po službenoj dužnosti na nadležnost i postojanje razloga za oglašivanje rješenja ništavim
“UPOTPUNJAVANJE” POSTUPKA
Drugostupanjsko tijelo riješit će stvar na temelju činjenica utvrđenih u 1° postupku.
Međutim, kad činjenice nisu u potpunosti utvrđene ili su pogrešno utvrđene u 1° postupku,
2° tijelo će upotpuniti postupak: > samo
> putem 1° tijela
74
Drugostupanjsko tijelo može :
a) žalbu odbiti,
b) rješenje poništiti : - u cijelosti ili djelomično ili
c) rješenje izmijeniti
ODBIJANJE ŽALBE
 Kada 2° tijelo odbija žalbu?
U sljedećim situacijama 2° tijelo će odbiti žalbu:
1. kad utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu
osnovano a žalba neosnovana
2. kad utvrdi da je u 1° postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari
(nebitne procesne greške)
3. kad 2° tijelo nađe da je 1° rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga a ne zbog onih koji su u rješenju
navedeni
UVAŽAVANJE ŽALBE
= 1° tijelo rješavajući stvar povrijedilo je pravila formalnog ili materijalnog prava, pa je njegovo rješenje nezakonito
Dvije mogućnosti što se događa s nezakonitim rješenjem:
1) oglašivanje rješenja ništavim zbog posebno grubih povreda (to je samo iznimno)
2) poništavanje rješenja (u cijelosti ili djelomično (izmjena rješenja))
PONIŠTAVANJE RJEŠENJA
Drugostupanjsko tijelo poništit će rješenje i SAMO riješiti stvar ako utvrdi:
1. da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene,

2. da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari,
3. da je izreka pobijanog rješenja nejasna ili je u proturječnosti s obrazloženjem,
4. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar
Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je :
5. prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo, poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti
predmet nadležnom tijelu na rješavanje
Dvije su moguće situacije:
a) 2° tijelo će svojim rješenjem poništiti 1° rješenje i samo riješiti stvar (tak bi trebalo bit pravilo)
75
b) a kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje 1°
tijela, a 2° tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti , dostavit će predmet na ponovno rješavanje 1° tijelu
IZMJENA RJEŠENJA
Pravilo: Drugostupanjsko tijelo ne može izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu stranke koja je izjavila žalbu.
 Postoji li iznimka?
= iznimno, drugostupanjsko tijelo može izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu stranke koja je izjavila žalbu samo
iz razloga zbog kojih bi to rješenje moglo oglasiti ništavim ili poništiti, ako nije drukčije propisano.
POSTUPAK PO ŽALBI KAD PRVOSTUPANJSKO TIJELO NA ZAHTJEV STRANKE NIJE RIJEŠILO U ROKU
 Što je dužno 2° tijelo kad dobije žalbu zbog toga što 1° nije u roku donijelu rješenje na zahtjev stranke?
= drugostupanjsko tijelo u postupanju po žalbi izjavljenoj zbog toga što prvostupanjsko tijelo nije u roku donijelo
rješenje na zahtjev stranke dužno je bez odgode zatražiti obavijest o razlozima zbog kojih rješenje nije doneseno u
propisanom roku
a) ako utvrdi da prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje iz opravdanih razloga

= odredit će prvostupanjskom tijelu novi rok za donošenje rješenja koji ne može biti duži od 30 dana
b) ako utvrdi da razlozi za nedonošenje prvostupanjskog rješenja nisu opravdani

= samo će riješiti upravnu stvar ili naložiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traženo rješenje
ROK ZA DONOŠENJE 2° RJEŠENJA
= 2° tijelo rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti stranci putem 1° tijela što je prije moguće, a najkasnije u roku od
60 dana od dana predaje uredne žalbe, ako zakonom nije propisan kraći rok
 Što ako se 2° rješenje ne donese u roku?
= zakon o upravnim sporovima osigurava sudsku zaštitu u slučaju šutnje uprave tj. u slučaju nedonošenja 2° rješenja
PRIGOVOR
- redovan pravni lijek

- omogućava zaštitu prava građana u slučajevima koji ne završavaju donošenjem upravnog akta (rješenja)
IZJAVLJIVANJE PRIGOVORA I POSTUPANJE PO PRIGOVORU
Pravila propisana u čl. 122. ZUP-a vrijede za prigovor, ali ZUP u nekim svojim odredbama sadrži i drugačije odredbe
(za neke specifične situacije u kojima se može izjaviti prigovor)
– ČL. 122. ZUP-A
 Kome se izjavljuje prigovor?
= čelniku onog tijela na koje se prigovor odnosi
 Kakav mora biti oblik prigovora, što mora sadržavati i kako se prigovor predaje?
76
= odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor.
 Tko odlučuje o prigovoru?
= čelnik tijela
 Kakvim aktom se rješava prigovor?
= rješenjem
 U kojem roku se mora prigovor riješiti?
= u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora
 Kakvu pravnu zaštitu ima na raspolaganju stranka protiv rješenja o prigovoru?
= protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o
prigovoru može se pokrenuti upravni spor
 ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor
Mogućnosti izjavljivanja prigovora prema zup-u
1. za zaštitu u slučaju ne prihvaćanja predstavke za pokretanje upravnog postupka po službenoj dužnosti

2. za zaštitu zbog neispunjavanja ugovornih obveza javnopravnih tijela iz upravnog ugovora
3. za zaštitu u slučaju odbijanja pružanja obavijesti o načinu i uvjetima ostvarivanja prava
4. za zaštitu od drugih oblika nezakonitog postupanja javnopravnog tijela
5. za zaštitu prava korisnika javnih usluga
Napravite tablicu i ispunite ju s potrebnim podacima prema navedenim odredbama ZUP-a.

Za popunjavanje tablice u pojedinim situacijama mogu biti relevantne i odredbe čl. 122. ZUP-a.
Pravna osnova Čl. 42 Čl. 154 Čl. 155. Čl. 156. Čl. 157. i 158.
za izjavljivanje
prigovora
Protiv čega se protiv obavijesti Zbog Ako Osoba koja Ako korisnik
izjavljuje javnopravnog neispunjivanja javnopravno smatra da joj je javnih usluga
prigovor tijela kojom se ugovornih tijelo odbije drugim smatra da su
ne prihvaća obveza izdati obavijest u postupanjem postupanjem
prijedlog za javnopravnog pisanom obliku, javnopravnog pružatelja javnih
pokretanje tijela stranka tijela iz područja usluga
postupka, može izjaviti (Ako upravnog prava, povrijeđena
obavijesti, kao i prigovor. javnopravno o kojem se ne njegova prava ili
u slučaju da u tijelo u donosi rješenje, pravni interesi,
propisanom Prigovorom se propisanom povrijeđeno može izjaviti i
77
roku nije dobio može tražiti i roku ne izda pravo, obveza ili prigovor radi
odgovor naknada štete obavijest, pravni interes, zaštite svojih
nastale zainteresirana može izjaviti prava, odnosno
neispunjivanjem osoba ima pravo prigovor. pravnih interesa
ugovora. izjaviti prigovor.
Rok za u roku od osam 8 8 sve dok takvo sve dok radnja ili
izjavljivanje dana od dana postupanje traje propuštanje
prigovora primanja ili traju njegove radnje pružatelja
posljedice javnih usluga
traje
Tko odlučuje o Čelnik tog Prigovor se Čelnik Čelnik tog tijelu nadležnom
prigovoru, u javnopravnog izjavljuje i javnopravnog javnopravnog za provedbu
kojem roku i tijela rješenjem, predaje tijelu tijela koje treba tijela rješenjem, nadzora nad
kakvim pravnim u roku od 8 dana koje na temelju izdat tu u roku od 8 dana obavljanjem tih
aktom od izjavljivanja zakona obavlja obavijest od izjavljivanja javnih usluga
prigovora nadzor nad 8 dana prigovora
javnopravnim bez odgode, a
tijelom s kojim je najkasnije u roku
stranka sklopila od 30 dana od
upravni ugovor dana izjavljivanja
prigovora
rješenje
8
Pravna zaštita Žalba / upravni Upravni spor Žalba/upravni Žalba/upravni Upravni spor
protiv odluke o spor spor spor
prigovoru
IZVANREDNA PRAVNA SREDSTVA (LIJEKOVI)
PRAVOMOĆNOST I IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
- ponekad načelo pravomoćnosti može ići na štetu objektivne zakonitosti i/ili pravnih interesa stranaka
- pravomoćnost mora trpjeti korekturu i dopustiti zahvat u pravomoćni akt koji sadrži takvu tešku pogrešku za
koju se smatra da je pravomoćnost ne može pokriti
VRSTE IZVANREDNIH PRAVNIH SREDSTAVA PREMA ZUP-U
1. obnova postupka
2. oglašivanje rješenja ništavim
3. poništavanje i ukidanje nezakonitog rješenja
4. ukidanje zakonitog rješenja
78
OBNOVA POSTUPKA
A) RAZLOZI = bez vremenskog ograničenja
1) rješenje se temelji se na nekom prethodnom pitanju; a nadležno je tijelo to pitanje kasnije riješilo u bitnim
točkama drugačije;
2) lažna isprava ili lažni iskaz svjedoka ili vještaka, ili ako je rješenje posljedica kakvog kaznenog djela;
3) ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomoćno ukinuta;
B) RAZLOZI = vremensko ograničenje: 3 godine od dana dostave rješenja
4) rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena
u zabludu;
5) nove činjenice ili novi dokazi koji bi mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili
izneseni u prijašnjem postupku;
6) u donošenju rješenja sudjelovala je službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta ili je rješenje donijela
službena osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje;
7) ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenome važećim propisima ili ako za
rješenje nije glasala propisana većina;
8) ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku;
9) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebalo da je zastupa;
10) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom ili pismom
 Na čiju inicijativu se može dopustiti obnova postupka?

a) na inicijativu stranke (putem prijedloga za obnovu)
b) b) državni odvjetnik ili neko drugo ovlašteno državno tijelo
(pod jednakim uvjetima kao i stranka)
c) po službenoj dužnosti
 Koji je rok za pokretanje obnove postupka?
- postoje dva roka: subjektivni i objektivni
Subjektivni rok : = iznosi 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog obnove ili od kad je stekla mogućnost
upotrebe novih dokaza (i stranka i odovjetnik/dr. državna tijela)
Objektivni rok : = iznosi 3 godine od dana dostave rješenja stranci

(osim za slučajeve iz čl. 123. st. 2. za koje nema vremenskog ograničenja)
Pokretanje obnove postupka
79
na prijedlog ovlaštene osobe po službenoj dužnosti
(= subjektivni i objektivni rokovi) ( = objektivni rokovi)
PRIJEDLOG ZA OBNOVU POSTUPKA
Tko: stranka
Kako : na način propisan za predaju podnesaka
Kome: tijelu koje je donijelo rješenje
 Što je stranka dužna?
1. u prijedlogu za obnovu postupka dužna je učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i
2. da je prijedlog podnesen u zakonskom roku
 Odgađa li prijedlog za obnovu izvršenje rješenja?
= prijedlog za obnovu postupka ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži
 iznimno, tijelo nadležno za odlučivanje o prijedlogu može rješenjem odgoditi izvršenje dok se ne odluči o
pitanju obnove postupka
TIJELO NADLEŽNO ZA RJEŠAVANJE O PRIJEDLOGU ZA OBNOVU POSTUPKA
= o prijedlogu za obnovu postupka rješava javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti
žalba
OVLASTI NADLEŽNOG TIJELA
Prijedlog za obnovu
postupka
Odbaciti prijedlog Odbiti prijedlog Uvažiti prijedlog
80
Donijeti rješenje kojim se Odmah obnoviti postupak
obnova dopušta i bez donošenja rješenja
obnoviti postupak kojim se obnova dopušta
POKRETANJE OBNOVE POSTUPKA
Kada tijelo zaprimi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati:
1) da li je prijedlog pravovremen
2) da li je izjavljen od ovlaštene osobe
3) da li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom
Situacija A) : pretpostavke 1-3 nisu ispunjene => donosi se rješenje o ODBACIVANJU prijedloga
Situacija B) : pretpostavke 1-3 su zadovoljene => tijelo će ispitati prijedlog tj. mogu li okolnosti koje se iznose dovesti
drugačijeg rješenja
 ako utvrdi da ne mogu (dakle, prijedlog nije osnovan),

donosi se : rješenje o ODBIJANJU prijedloga
Situacija C) : nadležno tijelo prijedlog za obnovu postupka ne odbaci niti odbije rješenjem ili
po službenoj dužnosti utvrdi razlog za obnovu postupka
= nadležno tijelo donosi rješenje kojim DOPUŠTA OBNOVU postupka
 u tom rješenju određuje se u kojem će se opsegu postupak obnoviti
Rješenje kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obnova dopuštena.
Kad je to prema okolnostima slučaja moguće i u interesu je ubrzanja postupka, nadležno će tijelo, čim utvrdi
postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći posebno rješenje
kojim se obnova dopušta.
OVLASTI NADLEŽNOG TIJELA AKO JE UVAŽIO PRIJEDLOG I

DOPUSTIO OBNOVU POSTUPKA ILI AKO PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
UTVRDI RAZLOG ZA OBNOVU
Uvažen prijedlog za obnovu
Donošenje rješenja kojim se obnova

dopušta i obnavljanje postupka Obnavljanje postupka bez donošenja rješenja o obnovi
81
Ostavlja se na snazi Prijašnje rješenje se ukida Prijašnje rješenje se poništava
prijašnje rješenje i donosi se novo rješenje i donosi se novo rješenje
RJEŠENJE O OBNOVI POSTUPKA
Nakon provedene obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmet
obnovljenog postupka.
Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može :

a) rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili
b) ga zamijeniti novim rješenjem, u kojem će slučaju, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.
 Postoji li neki pravni lijek/pravna zaštita i protiv čega?
= protiv : - rješenja kojim je odlučeno o prijedlogu za obnovu postupka

- rješenja donesenog u obnovljenom postupku
> ako ga je donijelo 1° tijelo = žalba

> ako ga je donijelo 2° tijelo = pokrenuti upravni spor
OGLAŠAVANJE RJEŠENJA NIŠTAVIM.
OGLAŠIVANJE RJEŠENJA NIŠTAVIM
Razlozi:
1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti,

2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku,
3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće,
4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo,
5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala,
6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja
 Tko oglašava rješenje ništavim?
> javnopravno tijelo koje ga je donijelo ili

> javnopravno tijelo koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo
= po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke
 Kada?
= u svako doba
 Pravna zaštita
- ako je rješenje o oglašivanju rješenja ništavim donijelo :

>> prvostupanjsko tijelo = protiv toga rješenja može se izjaviti žalba
>> drugostupanjsko javnopravno tijelo ili
82
tijelo koje obavlja nadzorprotiv toga rješenja = može se pokrenuti upravni spor
 Koje su posljedice oglašavanja ništavim?
= ništavo rješenje nema pravni učinak
U slučaju oglašivanja rješenja ništavim, smatraju se ništavim i pravni učinci tog rješenja.
U slučaju oglašivanja rješenja ništavim, imovina stečena bez pravne osnove vraća se sukladno propisima građanskog
prava
PONIŠTAVANJE I UKIDANJE RJEŠENJA
PONIŠTAVANJE I UKIDANJE NEZAKONITOG RJEŠENJA
Nezakonito rješenje može se poništiti ili ukinuti u cijelosti ili djelomično i nakon isteka roka za žalbu.
Razlozi:
1) ako je rješenje donijelo nenadležno javnopravno tijelo
2) ako je o istoj stvari već doneseno pravomoćno rješenje kojom je ta upravna stvar ranije drugačije riješena
3) ako je rješenje doneseno bez zakonom propisane suglasnosti, mišljenja, potvrde, odobrenja
4) u slučaju očite povrede materijalnog prava
 u slučaju očite povrede materijalnog propisa, rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može se poništiti ili
ukinuti ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale poništenjem ili ukidanjem rješenja.
 Što ako u upravnim stvarima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima?
= u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, rješenje se može ukinuti
samo uz pristanak protivne stranke
UKIDANJE ZAKONITOG RJEŠENJA KOJIM JE STRANKA STEKLA NEKO PRAVO
Zakonito rješenje kojim je stranka stekla kakvo pravo može se ukinuti u cijelosti ili djelomično:
1. ako je ukidanje tog rješenja dopušteno zakonom,
2. ako sadržava pridržaj ukidanja, a stranka nije ispunila obvezu iz rješenja ili je nije ispunila u roku,
3. ako je to potrebno zbog otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se
to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u stečena prava
(= načelo razmjernosti)
 Ima li u slučaju 3. stranka pravo na naknadu neke štete?
= kad je zakonito rješenje ukinuto radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu
sigurnost, stranka ima pravo na naknadu stvarne štete.
83
NADLEŽNOST I POSTUPAK PONIŠTAVANJA ILI UKIDANJA RJEŠENJA
 Tko može poništiti ili ukinuti rješenje?
= rješenje može poništiti ili ukinuti javnopravno tijelo koje ga je donijelo
 kad je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo = može ga poništiti ili ukinuti i drugostupanjsko tijelo
- ako nema drugostupanjskog tijela = tijelo koje na temelju zakona obavlja nadzor nad tim tijelom
 U kojim rokovima se nezakonito/zakonito rješenje poništava i ukida?
a) nezakonito rješenje
PONIŠTITI => u roku od dvije godine, a

UKINUTI => u roku od jedne godine
= od dana dostave rješenja stranci, u kojim slučajevima rješenje mora biti u tom roku otpremljeno iz tijela koje je
rješenje donijelo.
b) zakonito rješenje
= rok za ukidanje zakonitog rješenja nije propisan u ZUP-u
 Na čiju inicijativu javnopravno tijelo donosi rješenje o poništavanju ili ukidanju?
a) po službenoj dužnosti
b) na prijedlog stranke
c) na prijedlog ovlaštenog državnog tijela
 Što ako javnopravno tijelo ne prihvati prijedlog stranke/ovlaštenog državnog tijela?
= ako je prijedlog za poništavanje ili ukidanje rješenja podnijela stranka ili ovlašteno državno tijelo, a javnopravno
tijelo ne prihvati prijedlog, obavijestit će o tome podnositelja prijedloga
 Pravna zaštita
> protiv rješenja o poništavanju ili ukidanju koje je donijelo 1° tijelo

= može se uložiti žalba, a kad žalba nije dopuštena, može se pokrenuti upravni spor
> protiv rješenja o poništavanju ili ukidanju koje je donijelo 2° tijelo

= može se pokrenuti upravni spor
POVRAT IMOVINE STEČENE BEZ PRAVNE OSNOVE
U slučaju poništavanja rješenja, imovina stečena bez pravne osnove vraća se sukladno propisima građanskog prava.
( isto i za oglašavanje rješenja ništavim)
84
IZVRŠENJE
Izvršenje = postupak prisilnog ostvarenja izreke upravnog akta (rješenja)
KAKO JE ŽALBA RIJEŠENA?
Žalba može biti:
Odbačena Odbijena Usvojena = poništava se rješenje
vraća se predmet na ponovo

rješavanje 1° tijelu
2° tijelo samo rješava stvar

(donosi novo rješenje)
IZVRŠNOST RJEŠENJA
 Kada se rješenje doneseno u upravnom postupku može izvršiti?
= nakon što postane izvršno
 U kojim trenucima prvostupanjsko rješenje postaje izvršno?
a) ako žalba nije izjavljena – istekom roka za žalbu

b) ako žalba nije dopuštena – dostavom rješenja stranci
c) ako žalba nema odgodni učinak – dostavom rješenja stranci
d) ako je žalba odbačena ili odbijena – dostavom stranci tog rješenja o odbacivanju ili odbijanju
e) ako se stranka odrekla prava na žalbu – danom odricanja stranke
f) ako je žalbeni postupak obustavljen – dostavom stranci rješenja o obustavi
85
IZVRŠNOST RJEŠENJA
 Kada drugostupanjsko rješenje može postati izvršno?
- ako je drugostupanjskim rješenjem:

= usvojena žalba,
= poništeno prvostupanjsko rješenje,
= doneseno novo rješenje kojim se rješava upravna stvar
 U kojem trenutku drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno?
= dostavom tog rješenja stranci
>> ako je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u određenom roku
= onda rješenje postaje izvršno kad taj rok istekne
IZVRŠENIK
 Tko je izvršenik?
= osoba protiv koje se provodi izvršenje, odnosno osoba koja je obvezna ispuniti obvezu
 Kaj ak izvršenik umre/prestane postojati?
= izvršenje se može provesti i protiv njegovih pravnih sljednika
PROVEDBA IZVRŠENJA
Izvršenje se može provesti:
a) po službenoj dužnosti – provodi se kad to nalaže javni interes
b) na prijedlog stranke (predlagatelj izvršenja) – provodi se kad je to u interesu stranke
c) na temelju nagodbe stranaka
 Postoji li neki rok za provedbu izvršenja?
= ako nekim drugim zakonom nije drukčije propisano, rješenje se ne može izvršiti ako je proteklo pet godina od dana
kad je rješenje postalo izvršno
PREDMET IZVRŠENJA
Predmet izvršenja mogu biti: a) novčane obveze ili

b) nenovčane obveze
86
Obveza
Novčana
– ZUP se ne primjenjuje već Nenovčana
Ovršni zakon
Zamjenjiva – Nezamjenjiva –
izvršenje preko trećih osoba izvršenje prinudom (prisilom)
posrednom prinudom
(novčane kazne)
neposrednom prinudom
(prema prirodi obveze)
IZVRŠENJE NOVČANIH OBVEZA
 Kako se provodi izvršenje nenovčanih obveza?
= u skladu sa propisima koji se odnose na sudsko izvršenje
 Na čiji zahtjev se provodi izvršenje novčanih obveza sudskim putem?
Na zahtjev :
a) javnopravnog tijela koje je donijelo rješenje koje se izvršava ili
b) stranke kojoj je izvršenje u interesu.
 Što treba sadržavati rješenje čije se izvršenje traži?
87
= potvrdu izvršnosti
 U kojem roku tijelo treba izdati takvu potvrdu?
= u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva
 Što se događa ako tijelo ne izda potvrdu u tom roku?
= stranka može izvršnost rješenja dokazivati drugim dokaznim sredstvima
IZVRŠENJE NENOVČANIH OBVEZA
 Koje tijelo provodi izvršenje nenovčanih obveza?
A) javnopravno tijelo koje jeo stvari rješilo u prvom stupnju (donijelo 1° rješenje)
 ako je propisano da tijelo navedeno pod A) ne može provoditi izvršenje, a nije propisano koje je tijelo za to
ovlašteno, onda izvršenje provodi:
B) 1° tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave, prema mjestu prebivališta odnosno boravišta izvršenika
(fizičke osobe) ili sjedišta izvršenika (pravne osobe).
U tom slučaju, tijelo čije se rješenje izvršava dužno je na rješenje staviti potvrdu izvršnosti i rješenje dostaviti
javnopravnom tijelu nadležnom za izvršenje.
RJEŠENJE O IZVRŠENJU
 U kojem slučaju se mora donijeti rješenje o izvršenju?
= ako izvršenik ne postupi po rješenju
 U kakvom obliku mora biti?
= rješenje o izvršenju mora biti u pisanom obliku.
 Što rješenje mora sadržavati?
> vrijeme, mjesto i način izvršenja
> opomenu o novčanoj kazni i iznos kazne
* ako se izvršenje provodi putem = > potrebno je navesti obvezu izvršenika da snosi troškove izvršenja
trećih osoba
 Kako se može odrediti rok za ispunjenje obveze?
Rješenje može odrediti :
88
a) da se obveza mora ispuniti odmah
b) dodatni rok za ispunjenje obveze
 Postoji li mogućnost žalbe?
= da, ALI ona se smije uložiti samo na: a) vrijeme, b) mjesto, i c) način izvršenja
 žalba nema odgodni učinak
ODGODA IZVRŠENJA
 ZUP propisuje jedan slučaj kada se može odgoditi izvršenje, te dva slučaja kada se mora odgoditi izvršenje
ODGODA IZVRŠENJA
 Pod kojim pretpostavkama javnopravno tijelo može odgoditi izvršenje?
1. ako to predloži stranka koja je pokrenula upravni spor protiv rješenja,

2. odgoda je nužna radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete
3. ako nije drukčije propisano zakonom
4. ako se to ne protivi javnom interesu
Napomena: svi ovi navedeni uvjeti moraju biti KUMULATIVNO ispunjeni!
 Do kojeg se trenutka može odgoditi izvršenje rješenja?
= do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari
 U koja dva slučaja se mora odgoditi izvršenje rješenja?
1) ako je u izvršenju dopušten poček ili
2) ako se umjesto izvršnog privremenog rješenja donese rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog
rješenja
 Tko odlučuje o odgodi izvršenja i kojim aktom?
= o odgodi izvršenja odlučuje javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje
O odgodi izvršenja donosi se rješenje.
VRIJEME IZVRŠENJA
 Kada se izvršenje provodi?
= radnim danom
 Pod kojim uvjetima se izvršenje iznimno može provesti nedjeljom, blagdanom, neradnim danom ili noću?
1. ako postoji opasnost od odgode ili se moraju poduzeti hitne mjere radi zaštite života i zdravlja ljudi ili imovine
veće vrijednosti i
2. ako je javnopravno tijelo koje provodi izvršenje za to izdalo pisani nalog
89
PRISILNO IZVRŠENJE NENOVČANIH OBVEZA NOVČANOM KAZNOM
Prisilno izvršenje novčanom kaznom provodi se kod nezamjenjivih nenovčanih obveza.
Nezamjenjive nenovčane obveze = one koje se ne mogu izvršiti putem treće osobe ili izvršenje putem trećih
neprikladno za postizanje svrhe izvršenja
Novčano kažnjavanje izvršenika je posredna mjera prisile u postupku izvršenja kojom se izvršenika izricanjem
novčanih kazni prisiljava da izvrši obvezu.
 U kojim situacijama će javnopravno tijelo prisiliti izvršenika na ispunjenje nenovčane obveze novčanom
kaznom?
a) ako izvršenik sam ne ispuni tu obvezu i

b) ako izvršenje putem trećih osoba nije moguće ili je neprikladno za postizanje svrhe izvršenja
 Kakvim pravnim aktom se izriče novčana kazna?
= mora se donijeti rješenje
 Koliko novčana kazna može iznositi? Kome se izriče?
a) izvršenik fizička osoba = novčana kazna može iznositi do dvije prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u RH u
prethodnoj godini
b) izvršenik pravna osoba = novčana kazna se izriče odgovornoj osobi te pravne osobe, i može iznositi do deset
prosječnih godišnjih bruto plaća ostvarenih u RH u prethodnoj godini
 Postoji li mogućnost žalbe?
= da, ali žalba nema odgodni učinak na izvršenje novčane kazne
 Što u slučaju daljnjeg neispunjavanja obveze?
= izreći će se druga, veća novčana kazna unutar utvrđenog raspona
Ako je potrebno, novčana kazna može se izreći i više puta.
IZVRŠENJE NENOVČANIH OBVEZA PUTEM TREĆIH OSOBA
 Što točno znači izvršenje putem trećih osoba?
= radnja će se obaviti putem trećih osoba na trošak izvršenika
 U kojem slučaju će se nenovčana obveza izvršiti putem trećih osoba?
= ako se obveza izvršenika sastoji od radnji koje mogu obaviti i treće osobe, a izvršenik je ne izvrši ili je ne izvrši u
cijelosti
90
 Kako će postupiti tijelo nadležno za izvršenjem?
= donijet će zaključak u kojem će naložiti izvršeniku da unaprijed položi iznos potreban za podmirenje troškova
izvršenja
 Kakvim pravnim aktom se odlučuje o troškovima izvršenja putem trećih?
= rješenjem
IZVRŠENJE NENOVČANIH OBVEZA NEPOSREDNOM PRISILOM
Ako se primjenom drugih sredstava ne može postići svrha izvršenja (primjerice, ako novčane kazne nisu polučile
uspjeh tj. nisu potakle stranku da izvrši svoju obvezu) ili se izvršenje ne može provesti pravodobno, onda će se
izvršenje provesti:
a) u skladu s prirodom obveze ili
b) kad je to nužno, neposrednom prisilom
RAZMJERNOST U IZVRŠENJU
 Na koji način se mora provesti rješenje u skladu s načelom razmjernosti?
= izvršenje se mora provesti na način i primjenom sredstava koja su najblaža za izvršenika, a da pritom dovode do
cilja izvršenja
OBUSTAVA IZVRŠENJA
 U kojim situacijama javnopravno tijelo mora obustaviti izvršenje:
1. ako utvrdi da je:
a) obveza izvršena
b) izvršenje započeto prema osobi koja nije u obvezi
c) rješenje koje čini osnovu izvršenja oglašeno ništavim, ili je poništeno ili je ukinuto
2. ako utvrdi da izvršenje uopće nije bilo dopušteno
3. ako predlagatelj izvršenja odustane od prijedloga
4. u drugim propisanim slučajevima
 Što se donosi?
= rješenje kojim se obustavlja izvršenje
 Koje su posljedice obustave izvršenja?
= ako se obustavi izvršenje, tada se izvršene radnje moraju poništiti
OTKLANJANJE POSLJEDICA PONIŠTAVANJA ILI IZMJENE IZVRŠENOG RJEŠENJA
91
 Kakva prava ima izvršenik u slučaju da je nakon provedenog izvršenja rješenje koje se izvršilo oglašeno ništavim,
ili je poništeno, ili je izmijenjeno u korist izvršenika?
= izvršenik ima pravo na povrat predmeta u prijašnje stanje ili pravo na naknadu štete
 o zahtjevu izvršenika javnopravno tijelo koje je odobrilo izvršenje odlučuje rješenjem
IZVRŠENJE RADI OSIGURANJA
 Kada je moguće?
Izvršenje radi osiguranja moguće je u dva slučaja:
1. ako je rješenje DONESENO, ali nije još postalo izvršno ili
2. čak i u slučaju da rješenje još NIJE DONESENO, ali postoji obveza stranke ili ju je predlagatelj izvršenja učinio
vjerojatnom.
 Tko i kako određuje izvršenje radi osiguranja?
= izvršenje radi osiguranja određuje službena osoba javnopravnog tijela na način da donosi privremeno rješenje o
osiguranju
 PRVI SLUČAJ : rješenje DONESENO, ali nije postalo izvršno
 Koji osnovni uvjet mora biti ispunjen da se mogu obaviti određene radnje izvršenja i prije nego što je rješenje
postalo izvršno?
= osnovni uvjet je da postoji opasnost da bi izvršenje moglo biti spriječeno ili znatno otežano
 Na čiju inicijativu se može provesti takvo izvršenje radi osiguranja?
> na prijedlog stranke ili

> po službenoj dužnosti
 U slučaju da se izvršenje radi osiguranja može provesti samo na prijedlog stranke (predlagatelja izvršenja), koju
pretpostavku predlagatelj izvršenja treba ispuniti?
= predlagatelj mora učiniti vjerojatnim da postoji opasnost od sprječavanja ili otežavanja ispunjenja
 U tom slučaju, što službena osoba može uvjetovati predlagatelju izvršenja?
= može uvjetovati izvršenje time da predlagatelj izvršenja mora položiti određeni novčani iznos za štetu koja bi
mogla izvršenjem rješenja nastati za protivnu stranku u slučaju da nakon provedenog izvršenja zahtjev
predlagatelja izvršenja ne bude usvojen pravomoćnim rješenjem o upravnoj stvari
 DRUGI SLUČAJ : rješenje još NIJE DONESENO, ali postoji obveza stranke ili ju je predlagatelj izvršenja učinio
vjerojatnom
92
 Koji osnovni uvjeti moraju biti ispunjeni da se mogu obaviti određene radnje izvršenja iako rješenje još nije
uopće doneseno (a moguće je i da upravni postupak nije još ni pokrenut)?
1. mora postojati obveza stranke ili je predlagatelj izvršenja učinio vjerojatnim da postoji takva obveza stranke +
2. mora postojati opasnost da će obvezana stranka :

- raspolaganjem imovinom,
- dogovorom s trećim osobama, ili
- na drugi način
= spriječiti ili znatno otežati izvršenje obveze
 Situacija : pravomoćnim rješenjem o upravnoj stvari ipak se utvrdi da:

> ne postoji obveza stranke (u vezi koje je bilo doneseno privremeno rješenje o osiguranju) ili je
> na drugi način utvrđeno da je zahtjev predlagatelja izvršenja bio neopravdan.
= u tom slučaju predlagatelj izvršenja mora nadoknaditi protivnoj stranci štetu koja je prouzročena donesenim
privremenim rješenjem
 Tko odlučuje o naknadi štete?
= javnopravno tijelo koje je donijelo privremeno rješenje
 Što ako je očito da je privremeno rješenje ishođeno krivnjom ili obješću predlagatelja?
= donijet če se rješenje i predlagatelj izvršenja će se kazniti novčanom kaznom u iznosu do 50% prosječne godišnje
bruto ostvarene u RH u prethodnoj godini
 žalba na to rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja
HITNO IZVRŠENJE
 Što je to hitno izvršenje?
= to je izvršenje koje se provodi bez da se donese rješenje o izvršenju
 Kada je hitno izvršenje moguće?
= u situacijama kad je doneseno usmeno rješenje
UPRAVNI UGOVOR
UVJETI ZA SKLAPANJE I PREDMET UPRAVNOG UGOVORA
 Tko može sklopiti upravni ugovor?
= javnopravno tijelo i stranka na koju se odnosi rješenje
 Zbog čega se sklapa upravni ugovor (što je cilj upravnog ugovora)?
93
= uređenje izvršavanja prava i obveza utvrđenih rješenjem
 Kada se upravni ugovor može sklopiti:
= tek po okončanju upravnog postupka, samo kad je zakonom propisano sklapanje takvog ugovora
 Čemu upravni ugovor ne smije biti protivan?
1. izreci rješenja,
2. prinudnim propisima,
3. javnom interesu
4. i ne smije biti sklopljen na štetu trećih osoba
 Koja pretpostavka mora biti ispunjena za valjanost upravnog ugovora, ako on utječe na prava trećih osoba?
= mora postojati pisani pristanak tih osoba
 U kakvom se obliku sklapa upravni ugovor?
= sklapa se u pisanom obliku
NIŠTETNOST UPRAVNOG UGOVORA
 Što znači ništetnost upravnog ugovora?
= to znači da takav ugovor ne proizvodi pravne posljedice
 Koji su razlozi za ništetnost ugovora?
1. ako je protivan rješenju radi izvršenja kojeg je sklopljen

2. iz razloga ništetnosti propisanih Zakonom o obveznim odnosima
 Pod kojim uvjetom ništetnost ugovora može biti djelomična?
= ako ugovor može proizvoditi pravne učinke i bez tog dijela koji je ništetan
 Tko utvrđuje ništetnost upravnog ugovora?
= upravni sud na temelju tužbe stranke ili javnopravnog tijela
IZMJENE UPRAVNOG UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI
 Koje pretpostavke trebaju biti ispunjene da jedna strana upravnog ugovora može zahtijevati od druge strane
izmjenu upravnog ugovora?
Ako se radi o okolnostima:
1. koje su nastale nakon sklapanja ugovora, +

2. koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, +
3. zbog kojih je ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo bitno otežano
94
 sve te pretpostavke moraju biti KUMULATIVNO ispunjene
O izmjeni upravnog ugovora ugovorne se strane moraju suglasiti.
RASKID UGOVORA
Postoje tri razloga zbog kojih javnopravno tijelo može jednostrano raskinuti upravni ugovor.
Pravo raskida upravnog ugovora ima samo javnopravno tijelo.

Stranka nema pravo raskida.
PRVI SLUČAJ: ako se javnopravno tijelo i stranka ne suglase o izmjeni ugovora ili ako javnopravno tijelo ili
treće osobe uključene na takvu izmjenu ne pristanu
DRUGI SLUČAJ: ako stranka ne ispunjava obveze iz upravnog ugovora
 ako je neispunjivanjem obveze iz ugovora javnopravnom tijelu nastala šteta, to tijelo ima pravo od stranke
potraživati naknadu štete
TREĆI SLUČAJ: kad je to potrebno radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu
sigurnost, a ta se opasnost ne bi mogla otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u
stečena prava
 Kakvim pravnim aktom se raskida ugovor?
= rješenjem
 Koji je obvezan sadržaj rješenja o raskidu?
1. obrazloženje o razlozima raskida i

2. određen iznos štete ako je javnopravnom tijelu šteta nastala
 Kakvu pravnu zaštitu ima stranka protiv rješenja o raskidu?
= pokretanje upravnog spora
PRIGOVOR NA UPRAVNI UGOVOR
 Tko može izjaviti prigovor na upravni ugovor?
= stranka
 Iz kojeg razloga može podnijeti prigovor?
= ako javnopravno tijelo ne ispunjava ugovorne obveze
95
 Što još može stranka tražiti u prigovoru?
= naknadu štete koja je nastala neispunjavanjem ugovora
 Kome se prigovor izjavljuje i predaje?
= tijelu koje obavlja nadzor nad javnopravnim tijelom s kojim je stranka sklopila upravni ugovor
 Kakvim aktom se odlučuje o prigovoru?
= rješenjem
 Koje pravno sredstvo je dopušteno protiv rješenja o prigovoru?
= pokretanje upravnog spora
PRAVNA ZAŠTITA OD POSTUPANJA JAVNOPRAVNIH TIJELA
OBAVJEŠĆIVANJE O UVJETIMA OSTVARIVANJA I ZAŠTITE PRAVA
 O čemu je javnopravno tijelo dužno obavijestiti zainteresiranu osobu?
= o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja ili zaštite njezinog prava ili pravnog interesa u određenoj upravnoj stvari
 Na koji način javnopravno tijelo obavješćuje stranku?
= izdavanjem obavijesti u pisanom obliku
 U kojem roku je javnopravno tijelo dužno to učiniti?
= u roku od 15 dana od dana kada je zainteresirana osoba podnijela zahtjev za izdavanje obavijesti
 Kakvu pravnu zaštitu ima zainteresirana osoba ako joj javnopravno tijelo odbije izdati obavijest u pisanom
obliku?
= zainteresirana osoba ima pravo izjaviti prigovor
 U kojem roku se prigovor mora izjaviti?
= u roku od osam dana
 U kojem još slučaju zainteresirana osoba ima pravo izjaviti prigovor?
= ako joj javnopravno tijelo u propisanom roku ne izda obavijest
ZAŠTITA OD DRUGIH OBLIKA POSTUPANJA JAVNOPRAVNIH TIJELA
 Što su to drugi oblici postupanja javnopravnih tijela?
96
= to su postupanja javnopravnih tijela iz područja upravnog prava o kojima se ne donosi rješenje (upravni akt)
 Kakvu pravnu zaštitu ima osoba koja smatra da joj je tim drugim postupanjem povrijeđeno kakvo pravo, obveza
ili pravni interes?
= ima pravo izjaviti prigovor
 U kojem roku?
= sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice
PRAVNA ZAŠTITA OD POSTUPANJA PRUŽATELJA JAVNIH USLUGA ZAŠTITA PRAVA KORISNIKA JAVNIH USLUGA
 Protiv čega je osigurana zaštita prava korisnika javnih usluga?
= pravna zaštita je osigurana protiv postupanja pružatelja javnih usluga
Postupanje pružatelja javnih usluga = to je poduzimanje ili propuštanje radnji pružatelja javnih usluga koje imaju
učinak na prava, obveze ili pravne interese fizičkih i pravnih osoba, a o kojima se ne rješava u upravnom postupku
ZAŠTITA PRAVA KORISNIKA JAVNIH USLUGA
 Kakvu pravnu zaštitu ima korisnik javnih usluga?
= ima pravo izjaviti prigovor
 U kojem slučaju može izjaviti prigovor?
= ako smatra da su postupanjem pružatelja javnih usluga povrijeđena njegova prava ili pravni interesi
 Kojem tijelu se prigovor izjavljuje?
= tijelu nadležnom za provedbu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga
 U kojem roku se prigovor može izjaviti?
= sve dok radnja ili propuštanje radnje pružatelja javnih usluga traje
POSTUPANJE PO PRIGOVORU KORISNIKA JAVNIH USLUGA
 Kako tijelo nadležno za odlučivanje o prigovoru treba postupiti kada primi prigovor korisnika javnih usluga?
1. dužno je ispitati navode korisnika javnih usluga te
2. poduzeti mjere iz svoje nadležnosti po pravu nadzora
 U kojem je roku nadležno tijelo dužno odlučiti o prigovoru?
= bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana izjavljivanja prigovora
 Što je nadležno tijelo dužno učiniti u tom roku?
= obavijestiti korisnika usluga u pisanom obliku o mjerama koje je u povodu prigovora poduzelo
97
 Kakvu pravnu zaštitu ima korisnik usluga ako nije zadovoljan poduzetim mjerama ili u propisanom roku nije
obaviješten o poduzetim mjerama?
= ima pravo pokrenuti upravni spor
IZDAVANJE POTVRDA
Potvrda (uvjerenje) = dokazno sredstvo kojim se potvrđuju (zasvjedočuju) određene činjenice
 to nije upravni akt, ne može se protiv njega podnijeti žalba niti pokrenuti upravni spor
Dvije vrste potvrda:
1) o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija

2) o činjenicama o kojima se ne vodi službena evidencija
POTVRDE O ČINJENICAMA O KOJIMA SE VODI SLUŽBENA EVIDENCIJA
 Tko izdaje potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija?
= javnopravna tijela
 Što je službena evidencija?
= to je evidencija ustanovljena zakonom, drugim propisom ili općim aktom pravne osobe s javnim ovlastima
 Što se još smatra potvrdama?
= uvjerenja, izvadci i druge javne isprave o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju
 Na temelju čega se izdaju takve potvrde?
= na temelju podataka iz službene evidencije
 Kakva je pravna narav takvih potvrda?
= smatraju se javnim ispravama
 U kojem roku se izdaju potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija
= odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je stranka podnijela uredan zahtjev za izdavanje
 Pored pisanog oblika, u kakvom se još obliku može izdati potvrda?
= u elektroničkom obliku-
 Može li javnopravno tijelo odbiti izdavanje potvrde?
= može (npr. nije propisana dužnost vođenja službene evidencije, činjenice o kojima se traži potvrda su drugačije u
službenoj evidenciji od onog što stranka traži)
98
 Kakvim aktom se odbija zahtjev za izdavanje potvrde?
= rješenjem
 U kojim slučajevima stranka može izjaviti žalbu?
1) protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za izdavanje potvrde
2) ako u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva javnopravno tijelo ne izda potvrdu ili ne donese i ne dostavi
stranci rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje potvrde
 Što stranka može učiniti ako smatra da joj potvrda nije izdana u skladu s podacima iz službene evidencije?
= može podnijeti zahtjev za izdavanje izmijenjene potvrde s dokazima kojima raspolaže
 U kojem je roku javnopravno tijelo dužno izdati izmijenjenu potvrdu?
= najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je stranka podnijela uredan zahtjev za izdavanje izmijenjene potvrde
 Kakvu pravnu zaštitu ima stranka ako javnopravno tijelo u propisanom roku ne izda izmijenjenu potvrdu ili ne
donese i ne dostavi stranci rješenje o odbijanju zahtjeva stranke?
= stranka može izjaviti žalbu
POTVRDE O ČINJENICAMA O KOJIMA SE NE VODI SLUŽBENA EVIDENCIJA
 U kojim slučajevima su javnopravna tijela dužna izdavati potvrde o činjenicama o kojima ne vode službenu
evidenciju?
= samo ako je to zakonom propisano
 Na temelju čega se takve potvrde izdaju?
= mora se provesti postupak utvrđivanja činjenica sukladno odredbama ZUP-a koje se odnose na dokazivanje
 U kojem se roku takve potvrde moraju izdati?
= u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
 Kakvu pravnu zaštitu ima stranka ako javnopravno tijelo u tom propisanom roku ne izda potvrdu ili ne donese i
ne dostavi stranci rješenje o odbijanju zahtjeva stranke?
= stranka može izjaviti žalbu
 Kakav je pravni učinak potvrda o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju?
1. nemaju snagu javne isprave
99
2. ne obvezuju javnopravno tijelo kojemu su podnesene kao dokaz, već to tijelo može ponovo utvrđivati činjenice
navedene u potvrdi
TROŠKOVI POSTUPKA
TROŠKOVI POSTUPKA I STRANAKA
Troškovi postupka = materijalni izdaci koji su nužni da bi se postupak mogao uspješno okončati
(troškovi za očevid, putni troškovi svjedoka i sl.)
 Tko snosi troškove?
- može snositi:
a) tijelo koje vodi postupak ili
1. redovite troškove koji nastaju zbog svakodnevnog funkcioniranja javnopravnog tijela uvijek idu na teret samog
tog tijela
2. kad je postupak koji je pokrenut po službenoj dužnosti okončan povoljno za stranku, troškove postupka snosi
javnopravno tijelo koje je postupak pokrenulo, ako nije drukčije propisano.
b) stranka odnosno druga osoba koja sudjeluje u postupku
1. stranke snose upravne pristojbe i druge troškove sukladno propisima

2. troškove postupka, kao što su putni troškovi službenih osoba, izdaci za svjedoke, vještake, tumače, očevid,
oglase i dr. koji su nastali u postupku, snosi stranka koja je cijeli postupak izazvala svojim postupanjem
3. troškove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za
nju nepovoljno okončan, ako nije drukčije propisano
4. u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima troškove postupka snosi
stranka za koju je postupak nepovoljno okončan, ako nije drukčije propisano.
5. kad je postupak okončan nagodbom, svaka stranka snosi svoje troškove, osim ako nagodbom nije drukčije
određeno.
 Kakvim aktom se odlučuje o troškovima postupka?
= rješenjem o upravnoj stvari.
* Iznimno, ako u trenutku donošenja rješenja o upravnoj stvari nisu poznati svi troškovi postupka, o troškovima
postupka donijet će se dopunsko rješenje
 Kako može postupiti službena osoba kad je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a sa sigurnošću se može
predvidjeti da će u ispitnom postupku izazvati posebne izdatke?
= službena osoba može zaključkom naložiti stranci da unaprijed položi potreban novčani iznos za pokriće tih
troškova
 Što ako stranka ne položi taj iznos u određenom roku?
100
Službena osoba može:
a) odustati od izvođenja dokaza ili

b) obustaviti postupak, osim ako produženje postupka zahtijeva javni interes
NAGRADE I NAKNADE TROŠKOVA DRUGIM OSOBAMA KOJE SUDJELUJU U POSTUPKU
 Tko ima pravo na nagradu, odnosno naknadu stvarnih troškova nastalih u vezi s postupkom?
a) svjedoci,
b) vještaci,
c) prevoditelji,
d) tumači i
e) privremeni zastupnici
 Tko ima pravo na naknadu putnih troškova i izgubljene zarade?
= protivna stranka u dvostranačkim ili višestranačkim upravnim stvarima, ako je postupak okončan povoljno za tu
stranku
Službena osoba dužna je osobe koje imaju pravo na naknadu troškova na to upozoriti.
 Kakvim aktom se odlučuje o iznosu nagrade, odnosno naknade troškova?
= rješenjem
 Na temelju čega se donosi to rješenje?
= u skladu s propisima, a ako takvih nema, prema stvarno nastalim i dokumentiranim troškovima
 U kojem roku su vještaci, prevoditelji i tumači dužni podnijeti zahtjev za naknadu troškova odnosno nagradu ili
naknadu?
= u roku od 30 dana od dana poduzimanja tražene radnje, s priloženim troškovnikom.
 U kojem slučaju gube pravo na naknadu i nagradu?
= kad zahtjev nije podnesen u propisanom roku ili nije dokumentiran, a službena osoba ih je upozorila na posljedice
tog propuštanja.
 U kojem slučaju je osoba koja sudjeluje u postupku dužna snositi troškove?
= kad uzrokuje svojom krivnjom ili obiješću troškove pojedinih radnji u postupku, dužna je snositi te troškove.
OSLOBAĐANJE OD TROŠKOVA
 Može li se stranka u cijelosti ili djelomično osloboditi od plaćanja troškova postupka?
= da, ali samo kad je to propisano zakonom.
101

ZUP Skripta Beks

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

ZUP Skripta Beks

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZUP Skripta Beks

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Napomena: skriptirani ZUP kroz prezentacije (za seminarski kolokvij/ispit); u pravilu nema

ZUP-om se uređuju pravila na temelju kojih :

> tijela državne uprave i druga državna tijela,

= u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima

 svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar

Pravilo: ZUP predstavlja OPĆI ZAKON (lex generalis).

 s obzirom na posebnosti određenih upravnih područja moguće je propisivanje posebnih

Uvjeti za uređenje posebnih postupaka

ZUP se primjenjuje na odgovarajući način i na:

1) sklapanje upravnih ugovora  ŠESTI DIO ZUP-a – UPRAVNI UGOVOR

Cilj upravnog postupka : donošenje upravnog akta

propis upravni akt

činjenice + pravna norma = upravni akt

Primjeri upravnih postupaka

o Stjecanje hrvatskog državljanstva

Pravo na stjecanje hrvatskog državljanstva (uvjeti u ZHD-u)

1. podnošenje zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva

ZNAČAJ PRAVILA POSTUPKA

- razlozi pravne sigurnosti

= odredbe od članka 4. do članka 149. ZUP-a

 Prvi dio – Temeljne odredbe

= osigurati formalnu zakonitost upravnih akata

- da bi upravni akt bio zakonit on mora biti i formalno zakonit:

 ZUP uređuje sva 3 pitanja

STADIJI UPRAVNOG POSTUPKA

o 2. stadij – žalbeni postupak

* dodatni stadij – izvanredni pravni lijekovi

TIJEK UPRAVNOG POSTUPKA

ŽALBA (ČL. 18. USTAV)

PRVOSTUPANJSKO RJEŠENJE (UPRAVNI AKT)

ZAHTJEV ILI POKRETANJE UPRAVNOG POSTUPKA

OSNOVNA NAČELA UPRAVNOG POSTUPKA

- obvezuju primjenjivače zakona da ih se strogo pridržavaju

- velika važnost kod interpretacije (tumačenja) zakona

Što znači načelo zakonitosti?

> Ustav – Ustavno načelo, čl. 19. Ustava RH

> ZUP – Načelo zakonitosti, čl. 5/1.:

- čl. 14/2.: Svi su pred zakonom jednaki.

 Načelo zakonitosti odnosi se i na rješavanje u upravnim stvarima po slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni.

> ZUP – Načelo zakonitosti, čl. 5. st. 2.:

1) u granicama dane ovlasti i

POVREDA NAČELA ZAKONITOSTI

2. NAČELO RAZMJERNOSTI U ZAŠTITI PRAVA STRANAKA I JAVNOG INTERESA

Što znači načelo razmjernosti?

> Ustav – Ustavno načelo, čl. 16. Ustava RH

javni moral i zdravlje.

> ZUP – Načelo razmjernosti, čl. 6.:

Razmjernost u ograničavanju prava stranaka

Ograničenje mora biti: = uvjeti za dopušteno ograničavanje prava stranaka postupanjem

Razmjernost u nametanju obveza stranci

3. NAČELO POMOĆI STRANCI

Što znači načelo pomoći stranci?

> ZUP – Načelo pomoći stranci, čl. 7.:

4. NAČELO UTVRĐIVANJA MATERIJALNE ISTINE

Što znači načelo utvrđivanja materijalne istine?

> ZUP – Načelo utvrđivanja materijalne istine, čl. 8. :

 Materijalna v. Formalna istina

Radna metoda utvrđivanja istine može biti:

1. Zakonska (legalna) ili formalna = rezultat njezinog istraživanja je formalna istina