Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota. Životinje su višestanični organizmi.

Životinje
nemaju staničnu stijenku, po čemu se razlikuju od biljaka, algi i gljiva. Životinjsko carstvo se dijeli na različite podskupine, pa
unutar toga dalje u porodice i dalje. Prirodna znanost koja se bavi životinjama naziva se zoologija. Danas postoji preko
milijun vrsta životinja.
Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom, nego se hrane drugim životinjskim ili
biljnim organizmima, a za disanje trebaju kisik. Izdišu ugljikov dioksid koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik. Većina
životinja je pokretna i ima osjetila. Sve životinje se kreću da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog spola
za razmnožavanje i pobjeći od neprijatelja. Gotovo sve životinje imaju neki oblik spolnog razmnožavanja, mogu biti muškog
ili ženskog spola. Pojedine stanice i organi specijalizirani su za razmnožavanje. Mnoge životinje također imaju
sposobnost nespolnog razmnožavanja. To se može dogoditi putem partenogeneze, kojom su plodna jaja proizvedena bez
parenja.

Podjela i procjena broja životinjskih vrsta[uredi | uredi kôd]

 Sisavci (Mammalia): 5.501 vrsta otkrivena; procjena: 5.600 vrsta
 Ptice: 10.064 vrsta; procjena: 10.500 vrsta
 Gmazovi: 9.547 vrsta; procjena: 12.000 vrsta
 Vodozemci: 6.771 vrsta; procjena: 15.000 vrsta
 Ribe: 32.400 vrsta; procjena: 45.000 vrsta
 Rakovi 47.000 vrsta; Procjena 150.000 vrsta
 Mekušci: 85.000 vrsta: procjena: 2.000.000 vrsta
 Paučnjaci (Arachnida): 102.248 vrsta; procjena: 600.000 vrsta
 Kukci (Insecta) 1.000.000 vrsta; procjena 5.000.000 vrsta