UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ MOSTAR

GRAĐEVINSKI FAKULTET

VODOSNABDIJEVANJE I ODVODNJA
OTPADNIH VODA

ŠK 2019/2020
3 god V semestar

Dr. Suad Špago

Ova blistava voda što teče brzacima i
rijekama nije samo voda, već krv naših
predaka. Ako vam prodamo zemlju,
morate se sjetiti da je ova voda sveta,
morate reći svojoj djeci da je sveta, da
svaki odraz u blistavom jezeru kazuje
događaje i uspomene iz života moga
naroda. Žubor vode glas je oca moga oca.
(Poglavica Seattlea, 1854)
VODOSNABDIJEVANJE
Uvod
Voda na Zemlji
 Uvod
• U svijetu je danas zdrave i čiste vode sve manje. Sve
je veća potražnja i potrošnja novih količina vode: zbog
zbog povećanja broja stanovnika uvećavaju se
potrebe za vodom industrijskih kapaciteta,
poljoprivrede, energetike i dr. Pored toga količine
raspoložive vode sve su manje zbog kontinuiranog
zagađivanja.
• Za definisanje potrebnih količina vode neophodno je
uzeti u obzir sve potrošače kao i gubitke vode iz
vodovodne mreže.
 Uvod
Potrošnja vode može svesti na tri naredne kategorije:

 1. Potrošnja vode za sanitarne potrebe domaćinstava

(snabdijevaje stanovništva).
 2. Potrošnja vode za industrijske (tehnološke) potrebe
 3. Potrošnja vode za gašenje požara (a) i vlastite
potrebe vodovoda (b).
 Uvod
 Potrošnja vode za sanitarne potrebe
domaćinstava (snabdijevanje stanovništva),
obuhvata potrošnju vode koja se koristi za
podmirenje životnih potreba stanovništva: piće,
priprema hrane, pranje veša i posuđa,
održavanje lične higijene i stana, zalijevanje
vrtova itd., te potrošnju vode koja se koristi u
komunalne svrhe: pranje ulica i dvorišta,
polijevanje parkova i travnjaka, te sitne
industrije, zanatstva i javnih ustanova.
 Uvod
 Potrošnja vode za ovu kategoriju
potrošača zavisi od: (a) klimatskih uslova,
(b) životnog standarda i mentaliteta
potrošača, (c) aktivnosti stanovništva, (d)
cijene vode, (e) postojanja kanalizacije, (f)
kvaliteta i raspoloživih količina vode, (g)
karakteristika stanja vodovodnog sistema,
(h) mjerenja vode i gubitaka na mreži.
 Uvod
 Potrošnja vode za industriju je potrošnja vode
kao sirovine za izradu raznih proizvoda,
proizvodnju i kondenzaciju vodene pare,
hlađenje, ispiranje i sl. Za transport te u
energetici, poljoprivredi itd.
 Udio industrije u ukupnoj potrošnji vode kod
visoko razvijenih zemalja je dominantan i raste
sa razvojeme grada, regije ili države.
 Uvod
 Potrošnja vode za gašenje požara sastoji
se od požarnih količina vode koje se u
svijetu tretiraju različito, manje ili više,
prema procijenjenom stepenu opasnosti
od požara zbog zaštite ljudskih života i
materijalnih dobara.
 Uvod
 Potrošnja vode za vlastite potrebe
vodovoda, odnosi se na potrošnju vode
preduzeća koje upravlja vodovodnim
sistemom i to za potrebe održavanja
tehnološkog procesa kondicioniranja vode
kao i cijelokupnog sistema.
 Uvod
 Svaka od navedenih kategorija potrošača
ima posebne zahtjeve u smislu količina,
kvaliteta, režima potrošnje, pritiska, koji
kod riješavanja vodosnabdijevanja treba
imati u vidu.
 Zahtjevi u smislu kvaliteta vode zavise od
namjene vode. Voda koju stanovništvo
koristi za piće mora biti neškodljiva za
zdravlje (bez patogenih mikroorganizama,
bistra, bez boje i mirisa)
 Uvod
 Kod industrijskog korištenja vode, zavisno od
zahtjeva za kvalitetom i količinom voda može da
ima znatan utjecaj na cijenu konačnog proizvoda
– time organizacija vodosnabdijevanja industrije
ima veliki ekonomski značaj.
 Najveći broj ovih korisnika (npr. TE, željezare)
ne postavlja visok zahtjev u pogledu kvaliteta
vode. Za gašenje požara se može koristiti voda
bilo kojeg kvaliteta.
 Uvod
 Navedene činjenice ukazuju na složenost i
značaj rješavanja problema
vodosnabdijevanja, koji zbog toga
predstavlja prioritet kod vodoprivrednog
planiranja.
 Vodovodni sistemi
 Sistem vodosnabdijevanja predstavlja
skup elemenata (objekata i aktivnosti)
povezanih u funkcionalnu cjelinu sa ciljem
osiguranja dovoljnih količina kvalitetne
vode na što ekonomičniji način.
 Sistem cijevne vodovodne mreže se može definisati kao
skup elemenata (cijevi, ventila, spojeva) sa ciljem
distribucije potrebnih količina vode, zahtijevanog kvaliteta i
pritiska do krajnjeg korisnika, čiji rad treba da bude
ekonomski održiv za davaoca usluga, te da ne ugrožava
sistemsko okruženje.
Elementi vodovodnih sistema
 Sistem vodosnabdijevanja čine sljedeće
glavne grupe objekata:
 (1) vodozahvati, kojima se voda zahvaća
(kaptira) iz prirodnih izvorišta;
 (2) pumpne (crpne) stanice, kojima se
voda crpi i potiskuje ili od izvorišta do
mjesta kondicioniranja, rezervoara,
potrošnje i sl., ili između pojedinih objekata
sistema vodosnabdijevanja;
 (3) uređaji za kondicioniranje vode, kojima
se postiže zahtijevani kvalitet vode;
 (4) rezervoari (vodospreme), objekti za
uskladištenje vode, služe za izravnavanje
neravnomjerne potrošnje, održavanje
ravnomjernog pritiska, rezerva vode za
gašenje požara itd;
 (5) glavna (magistralna) i razdjelna
(distributivna) vodovodna mreža, s
pratećim objektima, kojima se voda
transportuje između pojedinih objekata
sistema (glavna mreža) i distribuira
potrošačima (razdjelna mreža).
 1 – vodozahvat; 2(a) – niskotlačna PS; 2(b)-visokotlačna PS; 3 –
uređaj za tretman; 4-sabirni bazen; 5(a)-glavni dovodni cjevovod;
5(b) glavni opskrbni cjevovod; 6 – rezervoar; 7-razdjelna mreža; 8-
potrošači; 9-linija hidrostatskog pritiska; 10-linija hidrodinamičkog ili
pogonskog pritiska
 Predhodna šema je načelnog karaktera, tako da u
konkretnom slučaju (ovisno o visinskom položaju
vodozahvata, odnosno topografskim osobinama
područja) redoslijed objekata u sistemu može biti i
drukčiji od prikazanog. Neki od navedenih objekata
mogu izostati, kao npr. uređaj za kondicioniranje, ako
izvorišna voda zadovoljava tražene standarde kvalitete,
ili npr. Rezervoar, kada se voda pumpama (nakon ili bez
kondicioniranja) direktno potiskuje u razdjelnu mrežu.
Glavni faktori koji uslovljavaju podjelu vodovodnih
sistema u pogledu dovođenja vode u područje
snabdijevanja jesu:
 (a) pogonske osobine sistema: gravitacioni,
potisni (pumpni) i kombinovani sistem;
 (b) vrsta vodosnabdijevanja: sistemi s otvorenim
vodosnabdijevanjem ili sistemi s jednokratnim
korištenjem vode i sistemi sa zatvorenim
(cirkulacijskim) vodosnabdijevanjem ili sistemi s
višekratnim korištenjem vode.
 Vodovodni sistemi prema
pogonskom režimu
 Gravitacioni vodovodni sistemi - shema
 (a) tipični gravit. sist.; (b) zonirani gravit. sist. (c) gravitac. sist. s
kontrarezervoarom; 1-vodozahvat; 2-glavni dovod; 3-rasteretna
komora; 4-rezervoar; 5-glavni opskrbni cjevovod; 6-razdjelna mreža;
7-potrošači; 8-linija hidrostatskog pritiska; 9-linija hidrodinamičkog
pritiska; 9 (a)-linija hidrodin. pritiska u satu najmanje potrošnje; 9 (b)-
linija hidrodin. pritiska u satu najveće potrošnje;
 Vodovodni sistemi prema
pogonskom režimu
 Potisni, pumpni vodovodni sistemi - shema
 1-vodozahvat; 2-PS; 3-glavni dovod; 4-razdjelna mreža;
5-potrošači; 6-linija hidrodinamičkog pritiska u satu
najmanje potrošnje; 7-linija hidrodinamičkog pritiska u
satu najveće potrošnje
 Vodovodni sistemi prema
pogonskom režimu
 Kombinovani sistemi - sheme
 (a)Sistem s vodotornjem; (b) sistem s
kontrarezervoarom
 (c)
zonirani kombinovani sistem; (d)
kombinovani indirektni sistem
 (e) zonirani kombinovani indirektni sistem;
(f) kombinovani indirektni sistem s
kontrarezervoarom