NEJEDNAKOSTI

Prije svega ćemo da kažemo koja je to razlika između nejednačina i nejednakosti.

Pogledajmo prvo koja je razlika između jednakosti i jednačine. Jednakost je nešto
što uvijek vrijedi, npr. jednakosti su
Postoje jednakosti koje vrijede
samo pod nekim uslovima, npr. je jednakost pod uslovom S druge
strane, jednačine su izrazi u kojim se treba odrediti nepoznata da bi to postala
jednakost. Npr. rješenje jednačine je . I još nešto bih želio da
objasnim. a nije Rješenja jednačine su i
, što se skraćeno zapisuje kao Slična je situacija sa
nejednakostima i nejednačinama. Nejednakosti su nešto što uvijek vrijedi
(eventualno pod nekim uslovima, npr. da su neki brojevi veći od 0) dok je
nejednačina izraz u kojem treba odrediti nepoznatu da bi postala nejednakost.
Npr. nejednakosti su dok je nejednačina npr. čije
je rješenje Eh, sada pređimo na to kako se dokazuju nejednakosti. Poznato
je da je kvadrat bilo kojeg cijelog broja veći ili jednak 0. Tako da često kod
nejednakosti pokušavamo praviti potpune kvadrate. Pogledajmo npr. sljedeći
zadatak:

Dokazati nejednakost:

Ako ovu nejednakost zapišemo u obliku tj.

što je očigledno tačno. Jednakost vrijedi samo kada je
i (u zadacima obično treba reći kada vrijedi jednakost). Treba
zapamtiti sljedeće stvari:

a) Nejednakosti se smiju sabirati, tj. iz i slijedi

b) Nejednakosti se ne smiju oduzimati, tj. iz i ne slijedi
. Npr. i , ali je
 c) Nekednakosti se smiju množiti samo kada su na obje strane pozitivni
brojevi, tj. iz i slijedi samo ako su
pozitivni. U ostalim slučajevima nejednakosti se ne smiju množiti. Npr.
i ali je .
d) Nejednakosti se ne smiju dijeliti ni pod kakvim uvjetima (slično kao
oduzimanje).
e) Nejednakost se smije stepenovati samo kad su obje strane pozitivne
(posljedica toga kada se smiju množiti, jer je stepenovanje nejednakosti
množenje nejednakosti sa sobom).
f) Kada se nejednakost množi (ili dijeli) pozitivnim brojem, znak ostaje isti, a
kada se množi (ili dijeli) negativnim brojem, znak se mijenja.

Osnovna stvar u nejednakostima su nejednakosti između sredina. Definišimo prvo

šta su sredine. Neka su dati brojevi

Aritmetička sredina tih brojeva je broj

Geometrijska sredina tih brojeva je broj .

Harmonijska sredina tih brojeva je broj

Kvadratna sredina tih brojeva je broj

U indexu stoji jer se radi o sredini za brojeva.

I došli smo do glavne stvari. Ako su pozitivni brojevi, tada vrijedi

nejednakost:

pri čemu jednakost u svakoj nejednakosti vrijedi samo kada je

Pogotovo je važna nejednakost Treba zapamtiti da ove nejednakosti
vrijede samo za pozitivne realne brojeve (izuzetak je nejednakost između
aritmetičke i kvadratne sredine koja vrijedi za sve realne brojeve). Pogledajmo
npr. sljedeći zadatak:
Dokazati nejednakost za pozitivne realne brojeve

Ako primijenimo nejednakost između aritmetičke i geometrijske sredine za 3 broja

(za brojeve ), dobijamo:

odakle nakon množenja sa 3 slijedi data nejednakost, pri čemu jednakost vrijedi za
tj. .

Pored nejednakosti između sredina, važna je sljedeća nejednakost:

Za razliku od nejednakosti između sredina, ova nejednakost vrijedi za sve realne

brojeve (a ne samo za pozitivne). Dokažimo je. Nakon množenja sa 2 nejednakost
možemo napisati u obliku
tj. kao što je očigledno tačno, a jednakost
vrijedi za tj. Prethodna nejednakost
se može još i pojačati. Naime, vrijedi sljedeća nejednakost:

Obje strane se nakon sređivanja svode na prethodnu nejednakost (provjerite

ovo). Ova nejednakost se koristi kada nam u zadatku treba , ili imamo
neki uslov i sl.

Admir Beširević