MATURSKI RAD

Tema:IZRADA REMENICE SA DVA ŽLJEBA ZA REMEN

Učenik:Emrah Didić Mentor:

 SADRŽAJ
1. Uvod ............................................................................... 1
2. Remeni (kaišni) prijenosnici snage ................................ 2
2.1 Princip rada, podjela, osobine i primjena...................... 2
2.2 Materijali i oblici remenova (kaiševa) i remenica (kaišnika)........3
2.3 Remenovi i remenice....................................................... 4
2.4 Kaiši i kaišnici................................................................ 5
2.5 Zaupčasti kaišni parovi.................................................. 6
2.6 Zatezanje remenova i kaiševa......................................... 7
2.7 Sile na remenim (kaišnim) prijenosnicima..................... 8
2.8 Naponi u remenima i kaišima........................................ 9
2.9 Kritični naponi u remenu (kaišu)................................... 10
3.0 Nosivostremena (kaiša)................................................... 11
3.1 Stepen iskorištenja remenog prijenosa........................... 12
ZAKLJUČAK................................................................................ 13

1. Uvod
 Prijenosnik prestavlja skup funkcionalnih povezanih mašinskih elemenata čiji
jezadatak prenošenje i transformacija mehaničke energije i ugaone brzine
odizlaznog vratila do radne mašine.
.
Zavisno od načina prenošenja snage od pogonske do radne mašine, prijenosnici
mogu biti: mehanički, hidraulički, pneumatski i elektromagnetni.

Najveću primjenu imaju mehanički prijenosn

ici, i oni mogu biti: remeni, zupčasti, frikcioni i lančani prijenosnici.
Kaišni prijenosnici su relativno jednostavni prijenosnici koji su posebno pogodniza
prijenos snage između udaljenih vratila.

Kaišni prijenosnik u najprostijem slučaju se sastoji od dva kaišnika i kaiša

kojiobuhvata kaišnik.

Ovi prijenosnici obično rade pomoću trenja između kaiša i kaišnika, ali imamo
iozubljene kaišne prijenosnike.

Kaiš je zategnut, pa se obimna sila, odnosno obrtni moment, prenosi sa pogonskog

na gonjeni kaišnik pomoću otpora klizanja.

1
2.REMENI ( KAIŠNI )PRIJENOSNICI SNAGE
2.1. Princip rada, podjela, osobine i primjena
Prosti remeni (kaišni) prijenosnik snage je sastavljen od dva točka – remenice
(kaišnici), koji su obuhvaćeni beskonačnim remenom (kaišem) sl.1

Sl. 1 Otvoreni remeni ili kaišni prijenos

Remen je beskonačna elastična traka čiji poprečni presjek može biti :

- trapezni
- kružni
- kvadratni
- elipsasti

U zavisnosti od poprečnog presjeka remena na remenicima se izrađuju

odgovarajući žljebovi.

2
2.2. MATERIJALI I OBLICI REMENOVA (KAIŠEVA) I
REMENICA (KAIŠNIKA)
Remenovi su beskonačne trake koji imaju različite poprečne presjeke
(trapezne,kružne, kvadratne ili elipsaste).Najviše u primjeni su trapezni remenovi.

Trapezni remen je dobio naziv zbog svog poprečnog presjeka koji je prikazan na
sl. 2.Trapezni remenovi se sastoje od :

- vučnog sloja (armatura u jednom ili više slojeva od tekstilnih tkanina)

- jezgra (najčešće izrađenog od kvalitetne gume)

-omotača (koji se sastoji od gumirane pamučne ili sintetičke tkanine)

Sl.2 Poprečni presjeci trapeznog remena

3
2.3 Remenovi i remenice
Remenice se najjednostavnije izrađuju livenjem od materijala SL20. i to
kodvisokoserijske proizvodnje. Za veće obodne brzine (v0 > 35 m/s).

Uzimaju se materijali veće čvrstoće. Ako se radi mali broj komada onda je
ekonomičnije da se rade od limova zavarivanjem pojedinih dijelova. Remenice
moraju biti statički uravnoteženea.

Ako su im obodne brzine veće od (v0 > 35 m/s) moraju se idinamički

uravnotežavati (balansirati).

Sl.3 Varijante oblika remenica

4
2.4 Kaiši i kaišniciž
Kaiši su beskonačne trake pravougaonog poprečnog presjeka kod koga je debljina
(visina) znatno man ja od njegove širine
.
Kaiševi se izrađuju od sljedećih materijala :
- od kože, gume ili balata mase (dobija se od soka jednog tropskog drveta)

-od gume ili balata mase armirane tkaninom, pletenicom ili užadima od pamuka,
poliamida i drugih vještačkih masa

-od višeslojnih materijala

Ovo su savremeni kaiševi i oni u novije vrijeme sve više potiskuju iz primjene
prethodno nabrojane.
Srednji vučni sloj je u obliku jedne ili više traka ili niza pletenica. Izrađuje se
odmaterijala velike dinamičke čvrstoće na savijanje i zatezanje. To su uglavnom
plastične mase iz grupe poliamida i poliestera.

Unutrašnji dodirni sloj je od materijala velike prionljivosti i sa velikim

koeficijentom trenja.

Vanjski zaštitni sloj se izrađuje od materijala otpornog na uticaje okoline kao štosu
vlaga, ulje, prašina i sl. Mjesto spoja krajeva na kožnom kaišu ima manju čvrstoću
od ostalog dijela.

2.4 Zupčasti kaišni parovi

Zupčasti kaiš prenosi obrtni moment oblikom. Sa unutrašnje strane zupčastikaiševi
imaju ravnomjerno raspoređene zupce u čija međuzublja dolaze zupcikaišnika i na
taj način sprezanjem ostvaruje se veza kaiša sa kaišnikom i prenosi obrtni moment.

Sam kaiš sastoji se iz vučnog dijela koji čine po cijelojširini kaiša raspoređena
armatura od čelične žice, obložena sinteričkimkaučukom ili poliuretanom.

Sa unutrašnje strane zupci su zaštićeni tkaninom od poliamida , a po obliku

mogu biti trapezni ili približno polukružni (sl. 3.).

Zupci polukružnog oblika imaju povoljniju raspodjelu opterećenja, pa se koristeza

prijenos većih obrtnih momenata kod manjih ugaonih brzina.

Za slučaj da sesprezanje vrši sa obje strane kaiša pri naizmjeničnom obavijanju

oko kaišnika,izrađuju se kaiševi sa zupcima sa obje strane.

Sl.3. Oblici zupčasti kaševa Vijenac kaišnika sa zupčastim kaišom

6
2.5 Zatezanje remenova i kaiševa

Da bi se sila (obrtni momenat) mogla prenositi sa remenice (kaišnika) na

remen(kaiš) potrebno je da između njih vlada određeni pritisak.
Ovaj pritisak se ostvaruje zatezanjem kaiša. Radi ostvarivanja optimalnog vijeka
trajanja kaišanajpovoljniji slučaj u eksploataciji je kada sila zetezanja jednaka
obodnoj sili.Problem nastaje u toku rada kada se kaiš izdužuje za jednu relativno
malu vrijednost.

Zbog ovoga na početku rada remenovi su previše zategnuti pa im sesmanjuje radni

vijek, dok se poslije određenog rada sila zatezanja smanjuje i postaje nedovoljna,
pa može doći do proklizavanja.

Najpovoljniji slučajevi zatezanja kaiša su oni kod kojih je sila zatezanja

srazmjerna opterećenju.

U ovim slučajevima sa povećanjem opterećenja povećava se i reaktivni moment

elektromotora a time i zatezanje kaiša.

7
2.7 Sile na remenim (kaišnim) prijenosnicima

Za vrijeme mirovanja kaiš je zategnut silom prethodnog zatezanja Fp koja je

jednaka u oba kraka sl.4.
 Sl.4 Opterećenje kaiša

Zbog ovog je i jedinično izduženje remena (kaiša) različito, pa dolazi do

malihklizanja (puzanja) po remenici (kaišniku).

Ova pojava se naziva elastičnoklizanje. Na pogonskom točku elementi remena

zaostaju u odnosu na točak, dokna gonjenom prednjače.

2.8 Naponi u remenima i kaišima

U fazi mirovanja remen (kaiš) je opterećen na zatezanje silom Fp pa se napon od

prethodnog zatezanja u njegovom poprečnom presjeku.

Na sl.5 je prikazana raspodjela napona u presjecima duž remena (kaiša) u

jednom trenutku kad on radi,

Također ovo su naponi koje pretrpi jedan poprečni presjek remena (kaiša) u toku
jednog obilaska oko točkova.

Sl.5 Naponi u pojedinim dijelovima kaiša za vrijeme rada

Frekvencija promjene napona pri savijanju je potrebna prilikom određivanjavijeka

trajanja i računa se po sledećoj formuli :

Fs = x ∙ v/L

2.9. Kritični naponi u remenu (kaišu)

U toku rada remena (kaiša) dolazi do njegovog postepenog razaranja. U krajnjem

slučaju dolazi do njegovog potpunog ili djelimičnog prekidanja.
Ovo razaranjenastaje usljed elastičnog klizanja kaiša ili usljed zamora materijala.
Naponi kojidovode do ovih razaranja poslije određenog broja ciklusa promjena
predstavljaju kritične napone.

Vrijednost napona koje može remen (kaiš) izdržati beskonačnovelik broj ciklusa
naziva se dinamička čvrstoća (izdržljivost).

Ako je poznata konačna dinamička čvrstoća (izdržljivost) za broj promjena napona

pri savijanju.

Onda se može približno naći broj ciklusa savijanja(N) poslije kojeg se mogu
očekivati razaranja remena (kaiša) za maksimalni napon određen formulom i
najveći obrtni moment koji se javlja u radnom vijeku.

10
3.0 Nosivost remena (kaiša)

Uvjeti rada remena (kaiša) su dosta promjenjivi pa njihovi proizvođači ne daju

podatke o dinamičkoj čvrstoći, već prvenstveno daju podatke o nosivost.

Nosivostremena (kaiša) predstavlja snagu ili silu koju remen jedinice površine ili
kaiš jedinice širine može pouzdano prenijeti pri određenim uvjetima.
Nosivost remena se može izraziti silom koju jedan remen određenog poprečnog
presjeka može pouzdano prenositi u određenim uvjetima rada.

Naosnovu ISO preporuka ovakav način definisanja nosivosti je prihvaćen u

većinirazvijenih zemalja.

Nosivost se određuje za određene obodne brzine (odnosno brojeve obrtaja) jer

vrijedi relacija za određene eksperimentalneuvjete.

Nosivost se definiše kao vrijednost obodne sile koju pouzdano može da prenese
kaiš u određenim uvjetima.

11

3.1 Stepen iskorištenja remenog (kaišnog) prijenosa

Pri radu remenog (kaišnog) prijenosa javljaju se sljedeći gubici:

-gubici od klizanja kaiša po točkovima,

- gubici zbog elastičnog klizanja u remenu (kaišu),

-gubici zbog oscilacija remena (kaiša), pogotovo ako je osno rastojanje veće

- gubici od otpora zraka na koji nailaze remen (kaiš) i točkovi,

-gubici u ležištima prijenosnika.

Kada su u remenim (kaišnim) prijenosnicima primjenjen a klizna ležišta,

Odnos snage na izlaznom vratilu i snage na ulaznom vratilu se definišekao stepen

iskorištenja.

12
Zaključak

Prijenosnici služe za prijenos obrtnog momenta i u većini slučajeva vrše

transformaciju obrtnog momenta.

Kaišni prijenosnici imaju vrlo široku primjenu u mašinogradnji, ali nisu

previšezastupljeni zbog toga što ih iz upotrebe izbacuju zupčasti prijenosnici
snage.
Kaišne prijenosnike treba koristiti za prijenos snage pri velikim brzinama
obrtanja na srednjim rastojanjima, ali isti nisu pogodni za prenos velike snage
zbog mogućnosti proklizavanja, kao i za prijenos snage na viša vratila

Opterećenje kod kaišnih prijenosnika se povećava proporcijalno snazi koju prenose

i javlja se samo na mjestima dodira kaiša i kaišnika.

U ovom radu odrađene su karakteristike, vrste i goemetrijske veličine kao i

proračun remenog (kaišnog) prijenosnika uz odgovarajuće šeme i crteže
koristećiodgovarajuću literaturu kao i instrukcije mentora.

13