• Dispečer na autobuskoj stanici je osoba odgovorna za koordinaciju i upravljanje autobuskim linijama i vozilima na toj stanici • Njegova uloga uključuje različite zadatke kako bi se osiguralo učinkovito funkcionisanje autobuskog saobraćaja. • Dispečer ima stalnu komunikaciju s vozačima autobusa, putnicima i drugim osobljem. • Dispečer na autobuskoj stanici je osoba odgovorna za komunikaciju s vozačima, praćenje vozila, rješavanje problema tokom vožnje te pružanje podrške putnicima. Njegova uloga je osigurati učinkovitu i sigurnu operaciju autobuskih linija na stanici. • Raspored vožnji: Dispečeri su odgovorni za kreiranje rasporeda vožnji autobusa, koji uključuje određivanje ruta, vremena polazaka i dolazaka, te frekvencije vožnji. • Komunikacija s vozačima: Dispečeri održavaju stalnu komunikaciju s vozačima autobusa putem radija ili digitalnih komunikacijskih sistema. Oni pružaju vozačima upute, informacije o prometnim uslovima, putnicima i ostalim relevantnim informacijama. • Praćenje vozila: Dispečeri prate kretanje autobusa u realnom vremenu pomoću GPS tehnologije ili drugih sistema praćenja vozila. To im omogućuje da pravovremeno reaguju na promjene u rasporedu vožnji ili neočekivane situacije na cesti. • Rješavanje problema: Dispečeri su odgovorni za rješavanje problema koji se pojave tokom vožnje, poput kašnjenja, kvarova vozila ili prometnih gužvi. Oni pronalaze rješenja i prilagođavaju raspored vožnji kako bi minimizirali poremećaje u prometu. • Korisnička podrška: Dispečeri pružaju podršku putnicima odgovarajući na njihove upite, pružajući informacije o vožnjama, cijenama karata, rasporedu vožnji i drugim relevantnim temama. • Sigurnost: Dispečeri prate sigurnosne protokole i osiguravaju da se vozači pridržavaju propisanih standarda sigurnosti tijekom vožnje. • Uvijek su u toku sa svim što se dešava na stanici Organizacija I tehnološki proces rada autobuske stanice • Organizacija i tehnološki proces rada autobuske stanice ključni su faktori za pružanje visokokvalitetnih usluga putnicima • Autobuska stanica je opremljena najsavremenijom tehnološkom infrast rukturom koja omogućava efikasno upravljanje rasporedima polazaka i dolazaka autobusa. Digitalni prikazi okačeni duž čekaonica informišu putnike o tačnim vremenima dolaska i polaska. • Unaprijeđen softver pruža zaposlenima efikasne alate za upravljanje sistemom rezervacija, kao i mogućnost pracenja vozila u realnom vremenu. • Izazovi u organizaciji i procesima rada autobuske stanice • Planiranje reda vožnje:Optimizacija rasporeda dolazaka i polazaka autobusa. • Tehnički kvarovi:Brza reakcija na nedostupnost sistema i opreme. • Sigurnost putnika:Kontrola protoka putnika uz poštovanje propisanih mjera bezbednosti. • Održavanje objekta:Redovno održavanje i čišćenje prostora u skladu sa standardima. • Organizacija rada autobuske stanice suočava se sa izazovima planiranja, održavanja, sigurnosti putnika i rješavanja tehničkih problema. Važno je obezbjediti efikasan sistem planiranja reda vožnje, reagovati na tehničke kvarove, osigurati siguran protok putnika i održavati objekat u stanju koji odgovara standardima kvaliteta. • Na autobuskoj stanici postoji posebna služba čiji je zadatak da organizuje prijem,otpremu i kretanja autobusa unutar stance • Ova služba se zove kontrolna i njeni zadaci su sljedeći; • identifikacija autobusa u prispijeću, regulisanje kretanja autobusa u zoni stanice, kontrola redovitosti dolazak autobusa na polazne perone, kontaktira sa otpravnicima i sa njima po potrebi određuje tačno vrijeme polaska i broj perona, hv kontaktira sa osobljem autobusa, daje znak za pripremu i polazak autobusa, kontroliši je ulazak vozila u stanicu • Svaki organizacioni sistem ima svoj cilj ,a cilj transportnog sistema prevoza putnika autobusima jeste prijevoz između dvije tačke na liniji. • Cilj autobuske stanice kao podsistema u okviru navedenog sistema jeste kvalitetan prihvat i otprema putnika i autobusa • Da bi autobuska stanica funkcionisala kao organizacioni sistem po tehnološkim principima potrebno je da postoje 3 organizacione cjeline: stranični predprostor ,putnička zgrada i autobuski prostor . • Svaka od ovih cjelina koja čine podsisteme autobuske stanici imaju svoje podsisteme koji predstavlja element autobuske stanice RAD KONTROLNOG CENTRA PRI PRIJEMU AUTOBUSA • Identifikacija autobusa u prispijeću je zakonom određena • Identifikacijom su utvrđuje linija sa koji autobus dolazi, preduzeće koje obavlja prijevoz i vrijeme dolaska a zatim se ti podaci upisuju u dnevnik dolaska autobusa • Informacija o prispijeću autobusa prenosi se informativnom centru koji je dalje prenosi korisnicima u putničkoj zgradi • Kontrola službe je obično smještena u posebnom objektu koji se nalazi na ulazu u autobusku stanicu • Identifikacijom se utvrđuje • - registarska oznaka autobusa - linija sa koje autobus dolazi - preduzeće koje obavlja prevoz - vrijeme dolaska Zatim se ti podaci upisuju u dnevnik dolaska autobusa. • Informacije o prispjeću autobusa kontrolna služba može da dobije: • - vizuelnim putem, identifikacijom na ulaz i prostor stanice - automatskom identifikacijom putem magnetnog koda - daljinskom identifikacijom • Od čega se sastoji sistem vođenja autobusa? • Kontrolna služba: • prijem i otprema autobusa • - registracija zauzetosti perona za autobuse • - televizijski sistem osmatranja • - komunikacije • Autobuska stanica se može smatrati sistemom • Transportni sistem u zemlji se dijeli na putnički i teretni a svaka od ove 2 vrste se potom može podijeliti prema vidovima prijevoza • Da bi transportni sistem mogao da djeluje na vrijeme i pouzdano mora da se sastoji iz transportnih sredstava i stanica • Po teoriji sistema autobuska stanica spada u tehnološke, organizacione, funkcionalne, složene i otvorene sistem AUTOBUSKA STANICA KAO TEHNOLOŠKI SISTEM • Prijem i otprema putnika i autobusa u autobus koji stranci obavlja samo tehnološkim principima • Prilikom projektovanja autobuske istanci poštujući tehnološke principe obavlja se izbor lokacije, zatim raspored elemenata si autobuske stanici u okviru izabrane lokacije i uspostavljaju neophodne tehnološke veze među njima • Faktori tehnoloških principa su: tokovi kretanja putnika u dolasku i odlasku i zahtjevi korisnika u odnosu na autobusku stanicu AUTOBUSKA STANICA KAO ORGANIZACIONI SISTEM • Organizacioni si stranice nalazi svuda i obuhvataju sve tokove ljudskog rada • Svaki tok je stvoren se nekim ciljem a to znači da je cilj suštinsko obilježje sistema • Cilj transportnog sistema prevoza putnika autobusima jeste prijevoz između 2 tačke na liniji, a cilj autobuske stanice da obezbjedi kvalitetan prihvat i otpremu putnika i autobusa ANALIZA CILJA • Autobuska stanica je mjesto gdje su sukobljavaju različiti interesi sa svojim specifičnim ciljevima. • Zainteresovanih za uspješan rad autobuske stanice ima više, a to su: društvo, grad, preduzeća koja koriste stanicu i putnici kao direktni korisnici autobuske stanice • Društvo ,kao najviši sistem, je zainteresovano da cijeli transportni sistem a time i autobuska stanica radi pouzdano,racionalno i da maksimalno zadovoljavaju postavljene ciljeve • Zahtjevi koje grad ima u odnosu na autobusku stanicu su da se pruži kvalitetan prijem i otprema putnika i autobusa • Cilj preduzeća jeste da eksploatacijom autobuske stanice ostvaruje maksimalni dohodak sa što manje ulaganja u instalirane kapacitete • Organizovanje posebnih prigradskih autobuskih stanica ima opravdanje u situacijama kada se poštuje želja korisnika,pa se lokacija smješta na najpovoljnijem položaju u odnosu na grad I mjesta koja povezuje,tako da većina njih može doći iz grada do autobuske stanice uz najmanje gubljenje vremena. • U manjim gradovima nema opravdanja za uvođenje stanica jer su sva kretanja prema stanici približno u pješačkom dometu ili je ipak potrebno malo vremena za kretanje nekim drugim prijevoznim sredstvom. • Ovo je razlog da se u malim gradovima prigradske i međugradske stance objedinjuju i tada se dobijaju autobuske stanice mješovitog tipa • Prilikom projektovanja autobuske stanice veoma je važno predvidjeti njen tip i procnt prigradskog ili međugradskog saobraćaja jer od toga zavisi kapacitet i struktura stanica SASTAV AUTOBUSKE STANICE • Autobuska stanica je i funkcionalni organizacioni sistem jer se sastoji od mnogih neophodnih elemenata kojima se obezbjeđuje ostvarivanje postavljenog cilja Da bi se zadovoljili postavljeni tehnološki principi autobuska stanica se sačinjava sa 3 organizacione cjeline: stanični pretprostor, putnička zgrada i autobuski prostor koji svojim funkcijama obezbjeđuje rad cijelog organizacionog sistema autobuske stanice Svaki od nabrojanih podsistema ima svoj pod sistem koji se zove elementom autobuske stanice Organizaciona struktura autobuske stanice • Autobuske stanice treba da omoguće dolazak autobusa, njihovo parkiranje kao I nesmetan ulazak i izlazak putnika iz autobusa TERETNE AUTOSTANICE(TERMINALI) • Autobuski terminal predstavljaju putničke stanice na kojima se zadovoljavaju transportno tehnološki zahtjevi putnika i autobusa. • Postoji više definicija pa se mogu definisati kao organizovani prostori gdje putovanje počinje ili se završava,mjesto gdje se obavlja kontakt između putnika i autobusa ,organizovan prostor na kome se zadovoljavaju različiti zahtjevi korisnika autobuske stanice • Cilj izgradnje terminala je da se na jednom mjestu ponudi organizovana i kvalitetna transportna usluga svim korisnicima (pri čemu se pod korisnicima podrazumijevaju i putnici i autobusi), radi čega mora imati niz funkcija kojima će moći da zadovolji zahtjeve koji se postavljaju pred terminal. • U mnogim mjestima većina putnika počinje i završava svoja putovanja na autobuskim stanicama, dok su autobuski terminali uglavnom locirani u velikim gradovima gde se počinju i završavaju vožnje dva ili tri vida transporta. • Ukoliko u jednom terminalu putnici počinju ili završavaju vožnje više vidova transporta, onda se koristi širi pojam „putnički terminal“. • Opremljenost stanica i terminala uslovljava i značajnu razliku u veličini prihoda operatora koji se mogu ostvarivati u ovim objektima • Podjela je nastala kao posljedica zahtjeva da međugradske i prigradske autobuske stanice moraju imati određene tehničke karakteristike. • Administrativna podjela podrazumijeva podjelu na međugradske, prigradske, tranzitne - autobusi su u prolazu, predstavljaju jednu od usputnih stanica, mješovite ili kombinovane. • Tip autobuske stanice se određuje na osnovu procenta putnika koji svakodnevno putuju sa autobuske stanice u odnosu na ukupan broj putnika, pa u vezi s tim razlikujemo sljedeće kategorije putnika prigradski putnici - putnici koji svakodnevno ili često putuju sa date autobuske stanice bez obzira na dužinu linije i međugradski putnici - putnici koji povremeno ili rijetko putuju sa date autobuske stanice bez obzira na dužinu linije. • Prijem i otprema putnika i autobuska u autobuskoj stanici obavlja se po tehnološkim principima, a prilikom projektovanja autobuske stanice po istim principima se vrši izbor lokacije, raspored elemenata autobuske stanice i uspostavljaju neophodne tehnološke veze među njima. • Osnova tehnoloških prinicipa su: tokovi kretanja putnika u dolasku i odlasku i zahtjevi korisnika u odnosu na autobusku stanicu • Terminal predstavlja mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanja teretom i njegovom dostavu. • Na terminalima se roba zaštićuje od atmosferskih utjecaja,uzdržava u ispravnom stanju te se obavlja koncentracija i distribucije robe. Pored ovoga terminal su ujedno i bitan faktor ujednačenja prijevoza s obzirom na pomorske i kopnene prijevozne kapacitete. • To su ponajprije prometna čvorišta opremljena specijalizovanim prekrcajnim sredstvima i uređajima za primjenu odgovarajućih tehnologija prekrcaja. • Prema prvom kriteriju podijeli terminal mogu biti mjesta zbližavanja dvije ili više saobraćajne grane( integralni terminali) ili terminali u okviru jedne prometne grane (granski terminali) • Granski terminali mogu biti željeznički drumski vazdušni poštanski • Integralni terminali su savremeni terminale na kojima se susreću najmanje 2 prometne grane:Lučko- željeznički ,lučko- drumski terminali, lučko-riječno željezničko-drumski ,drumsko - riječni ,poštansko- željeznički,poštansko-zračni.... • Terminali cestovnog soabraćaja u prijevozu tereta (autoteretni kolodvori) su mjesta prijema i otpreme robe u cestovnom saobraćaju na veće udaljenosti. Zadatak autoteretnih terminala je da omogućuje linijski ili kombinirani prijevoz, racionalno koriste velike prijevozne jedinice, spriječe kretanje velikih teretnih vozila kroz stambene dijelove grada, omoguće primjenu najracionalnijih načina organizacije prijevoza tereta - linijskog teretnog prijevoza i ekonomično manipuliranje teretom pomoću paleta, kontejnera i prekrcajne mehanizacije. • Teretni terminali se mogu klasifikovati u dvije grupe: - terminali za parkiranje vozila (auto-teretne stanice) koje koriste drumska vozila za parkiranje odnosno stacioniranje između dvije vožnje radi odmora vozača - terminali za teretni saobraćaj (robni terminali) u kojima drumska vozila učestvuju u makro i mikro distribuciji tokova tereta putem osnovnih logističkih procesa U prvoj grupi terminala vozila se duže zadržavaju ali ne manje od zakonski propisanih uslova za odmor vozača između dvije vožnje, a u drugoj grupi terminala zadržavanje drumskih vozila je kratko i zavisi od potrebnog vremena za pretovar tereta • Pored nekih od zadataka koje smo spomenuli da teretni terminali mogu obavljati, također imamo: - skupljanje pošiljki i stvaranje veće teretne jedinice • - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj skupova cestovnih teretnih motornih vozila (kamion + prikolica ili tegljač + poluprikolica) • - dopuna tereta na skupove cestovnih teretnih vozila u prolazu • - osiguranje odmora i opskrbe voznog osoblja • - mogućnost ostavljanja vozila pod nadzorom (parkiranje) • - održavanje i nadzor ispravnosti vozila • Autoteretni terminali se u pravilu lociraju izvan grada, a u blizini postojećih prijevoznica. Do prave lokacije dolazi se analizom kretanja tereta na području grada i područja čiji teret gravitira u grad. Prema tome, autoteretne terminale ćemo locirati: - na prostranim površinama - u blizini potrošačkih centara - u blizini prometnica i postaja drugih prometnih grana - u blizini naselja, radi komunalija - izvan naselja, radi ekološke čistoće i - prema zahtjevima koji proizilaze iz zakonskih propisa • Utovarno/istovarne rampe ili rampe za utovar pružaju bezbijedan utovar i istovar bez i najmanjeg uticaja vremenskih uslova na radnom mjestu (gubitak toplote, jak vjetar, kiša i sl.) TEHNIČKE KARAKTERISTIKE • Štite proizvode koji se mogu pokvariti usljed temperaturnih promjena, ali i usljed zagađenja i propadanja hrane. Dimenzije konstrukcije variraju u zavisnosti od nivoa na kome se nalazi tlo u odnosu na kamion, od udaljenosti objekta u odnosu na vozilo i od dimenzije vozila. Pravilna i ojačana ugradnja garantuje dugotrajnost i u najnepovoljnijim uslovima. Utovarno/istovarne rampe se sastoje od prednjeg dijela u obliku slova П, što znači da mоgu da se opuste i da se vrate u prvobitni položaj uz pomoć poluga i greda za zatvaranje napravljenih od fleksibilnog PVC lima. Bočni dijelovi utovarno/istovarnih rampi su obloženi armiranim poliesterom zbog visoke čvrstine • Mobilne utovarno-istovarne rampe su rampe pomoću kojih se vrijeme za utovar i istovar obično smanji za 2-3 puta. Po iskustvu korišTenja rampe, kamion će se istovariti za 20-30 minuta u poređenju sa 80- 100 minuta bez rampe. Korištenjem ove rampe nam nije potrebna veća radna snaga odnosno radnici koji pomjeraju palete u kamion te također i sam viljuškar može ući u kamion i tako raditi. • Neke od karakteristika ove rampe su: - da je za sve tipove transporta. Mobilna utovarna rampa je podesiva na visine od 890 do 164 cm što znači da može raditi sa svim tipovima transporta, od malih do velikih kamiona. - lahka je za korištenje. Zahvaljujući korištenju mobilnih utovarno-istovarnih rampi, utovari i istovari postaju mnogo lakši i brži. Viljuškar ulazi u kamion bez problema. - može se raditi sa rampom po bilo kojim vremenskim uslovima bilo da je snijeg, kiša, ekstremna hladnoća. - gazeći sloj rampe je napravljen od specijalne testeraste protiv klizne površine sa rupama, tako da snijeg, led i prljavština prolaze.