Autobuske Stanice, Organizacija, Teretni Terminali

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 32

DISPEČERSKA SLUŽBA AUTOBUSKIH STANICA,

TERETNE AUTOSTANICE(TERETNI TERMINALI)


• Dispečer na autobuskoj stanici je osoba
odgovorna za koordinaciju i upravljanje
autobuskim linijama i vozilima na toj stanici
• Njegova uloga uključuje različite zadatke
kako bi se osiguralo učinkovito
funkcionisanje autobuskog saobraćaja.
• Dispečer ima stalnu komunikaciju s
vozačima autobusa, putnicima i drugim
osobljem.
• Dispečer na autobuskoj stanici je osoba
odgovorna za komunikaciju s vozačima,
praćenje vozila, rješavanje problema tokom
vožnje te pružanje podrške putnicima.
Njegova uloga je osigurati učinkovitu i
sigurnu operaciju autobuskih linija na
stanici.
• Raspored vožnji: Dispečeri su odgovorni za kreiranje rasporeda vožnji autobusa, koji uključuje
određivanje ruta, vremena polazaka i dolazaka, te frekvencije vožnji.
• Komunikacija s vozačima: Dispečeri održavaju stalnu komunikaciju s vozačima autobusa putem radija
ili digitalnih komunikacijskih sistema. Oni pružaju vozačima upute, informacije o prometnim uslovima,
putnicima i ostalim relevantnim informacijama.
• Praćenje vozila: Dispečeri prate kretanje autobusa u realnom vremenu pomoću GPS tehnologije ili
drugih sistema praćenja vozila. To im omogućuje da pravovremeno reaguju na promjene u rasporedu
vožnji ili neočekivane situacije na cesti.
• Rješavanje problema: Dispečeri su odgovorni za rješavanje problema koji se pojave tokom vožnje,
poput kašnjenja, kvarova vozila ili prometnih gužvi. Oni pronalaze rješenja i prilagođavaju raspored
vožnji kako bi minimizirali poremećaje u prometu.
• Korisnička podrška: Dispečeri pružaju podršku putnicima odgovarajući na njihove upite, pružajući
informacije o vožnjama, cijenama karata, rasporedu vožnji i drugim relevantnim temama.
• Sigurnost: Dispečeri prate sigurnosne protokole i osiguravaju da se vozači pridržavaju propisanih
standarda sigurnosti tijekom vožnje.
• Uvijek su u toku sa svim što se dešava na stanici
Organizacija I tehnološki proces rada
autobuske stanice
• Organizacija i tehnološki proces rada autobuske stanice ključni su
faktori za pružanje visokokvalitetnih usluga putnicima
• Autobuska stanica je opremljena najsavremenijom tehnološkom infrast
rukturom koja omogućava efikasno upravljanje rasporedima polazaka i
dolazaka autobusa. Digitalni prikazi okačeni duž čekaonica informišu
putnike o tačnim vremenima dolaska i polaska.
• Unaprijeđen softver pruža zaposlenima efikasne alate
za upravljanje sistemom rezervacija, kao i mogućnost pracenja vozila
u realnom vremenu.
• Izazovi u organizaciji i procesima rada autobuske stanice
• Planiranje reda vožnje:Optimizacija rasporeda dolazaka i polazaka
autobusa.
• Tehnički kvarovi:Brza reakcija na nedostupnost sistema i opreme.
• Sigurnost putnika:Kontrola protoka putnika uz poštovanje propisanih
mjera bezbednosti.
• Održavanje objekta:Redovno održavanje i čišćenje prostora u skladu
sa standardima.
• Organizacija rada autobuske stanice suočava se sa izazovima
planiranja, održavanja, sigurnosti putnika i rješavanja tehničkih
problema. Važno je obezbjediti efikasan sistem planiranja reda vožnje,
reagovati na tehničke kvarove, osigurati siguran protok putnika i
održavati objekat u stanju koji odgovara standardima kvaliteta.
• Na autobuskoj stanici postoji posebna
služba čiji je zadatak da organizuje
prijem,otpremu i kretanja autobusa unutar
stance
• Ova služba se zove kontrolna i njeni zadaci
su sljedeći;
• identifikacija autobusa u prispijeću,
regulisanje kretanja autobusa u zoni
stanice, kontrola redovitosti dolazak
autobusa na polazne perone, kontaktira sa
otpravnicima i sa njima po potrebi
određuje tačno vrijeme polaska i broj
perona, hv kontaktira sa osobljem
autobusa, daje znak za pripremu i polazak
autobusa, kontroliši je ulazak vozila u
stanicu
• Svaki organizacioni sistem ima svoj cilj ,a cilj transportnog sistema
prevoza putnika autobusima jeste prijevoz između dvije tačke na
liniji.
• Cilj autobuske stanice kao podsistema u okviru navedenog sistema
jeste kvalitetan prihvat i otprema putnika i autobusa
• Da bi autobuska stanica funkcionisala kao organizacioni sistem po
tehnološkim principima potrebno je da postoje 3 organizacione
cjeline: stranični predprostor ,putnička zgrada i autobuski prostor .
• Svaka od ovih cjelina koja čine podsisteme autobuske stanici imaju
svoje podsisteme koji predstavlja element autobuske stanice
RAD KONTROLNOG CENTRA PRI
PRIJEMU AUTOBUSA
• Identifikacija autobusa u prispijeću je zakonom
određena
• Identifikacijom su utvrđuje linija sa koji autobus
dolazi, preduzeće koje obavlja prijevoz i vrijeme
dolaska a zatim se ti podaci upisuju u dnevnik
dolaska autobusa
• Informacija o prispijeću autobusa prenosi se
informativnom centru koji je dalje prenosi
korisnicima u putničkoj zgradi
• Kontrola službe je obično smještena u posebnom
objektu koji se nalazi na ulazu u autobusku stanicu
• Identifikacijom se utvrđuje
• - registarska oznaka autobusa - linija sa koje autobus dolazi -
preduzeće koje obavlja prevoz - vrijeme dolaska Zatim se ti podaci
upisuju u dnevnik dolaska autobusa.
• Informacije o prispjeću autobusa kontrolna služba može da dobije:
• - vizuelnim putem, identifikacijom na ulaz i prostor stanice -
automatskom identifikacijom putem magnetnog koda - daljinskom
identifikacijom
• Od čega se sastoji sistem vođenja
autobusa?
• Kontrolna služba:
• prijem i otprema autobusa
• - registracija zauzetosti perona za
autobuse
• - televizijski sistem osmatranja
• - komunikacije
• Autobuska stanica se može smatrati sistemom
• Transportni sistem u zemlji se dijeli na putnički i teretni a svaka
od ove 2 vrste se potom može podijeliti prema vidovima
prijevoza
• Da bi transportni sistem mogao da djeluje na vrijeme i
pouzdano mora da se sastoji iz transportnih sredstava i stanica
• Po teoriji sistema autobuska stanica spada u tehnološke,
organizacione, funkcionalne, složene i otvorene sistem
AUTOBUSKA STANICA KAO TEHNOLOŠKI
SISTEM
• Prijem i otprema putnika i autobusa u autobus koji stranci obavlja samo
tehnološkim principima
• Prilikom projektovanja autobuske istanci poštujući tehnološke principe
obavlja se izbor lokacije, zatim raspored elemenata si autobuske stanici u
okviru izabrane lokacije i uspostavljaju neophodne tehnološke veze
među njima
• Faktori tehnoloških principa su: tokovi kretanja putnika u dolasku i
odlasku i zahtjevi korisnika u odnosu na autobusku stanicu
AUTOBUSKA STANICA KAO
ORGANIZACIONI SISTEM
• Organizacioni si stranice nalazi svuda i obuhvataju sve tokove
ljudskog rada
• Svaki tok je stvoren se nekim ciljem a to znači da je cilj
suštinsko obilježje sistema
• Cilj transportnog sistema prevoza putnika autobusima jeste
prijevoz između 2 tačke na liniji, a cilj autobuske stanice da
obezbjedi kvalitetan prihvat i otpremu putnika i autobusa
ANALIZA CILJA
• Autobuska stanica je mjesto gdje su sukobljavaju različiti interesi sa svojim
specifičnim ciljevima.
• Zainteresovanih za uspješan rad autobuske stanice ima više, a to su: društvo,
grad, preduzeća koja koriste stanicu i putnici kao direktni korisnici autobuske
stanice
• Društvo ,kao najviši sistem, je zainteresovano da cijeli transportni sistem a
time i autobuska stanica radi pouzdano,racionalno i da maksimalno
zadovoljavaju postavljene ciljeve
• Zahtjevi koje grad ima u odnosu na autobusku stanicu su da se pruži
kvalitetan prijem i otprema putnika i autobusa
• Cilj preduzeća jeste da eksploatacijom autobuske stanice ostvaruje
maksimalni dohodak sa što manje ulaganja u instalirane kapacitete
• Organizovanje posebnih prigradskih autobuskih stanica ima opravdanje u situacijama
kada se poštuje želja korisnika,pa se lokacija smješta na najpovoljnijem položaju u
odnosu na grad I mjesta koja povezuje,tako da većina njih može doći iz grada do
autobuske stanice uz najmanje gubljenje vremena.
• U manjim gradovima nema opravdanja za uvođenje stanica jer su sva kretanja prema
stanici približno u pješačkom dometu ili je ipak potrebno malo vremena za kretanje
nekim drugim prijevoznim sredstvom.
• Ovo je razlog da se u malim gradovima prigradske i međugradske stance objedinjuju i
tada se dobijaju autobuske stanice mješovitog tipa
• Prilikom projektovanja autobuske stanice veoma je važno predvidjeti njen tip i
procnt prigradskog ili međugradskog saobraćaja jer od toga zavisi kapacitet i struktura
stanica
SASTAV AUTOBUSKE STANICE
• Autobuska stanica je i funkcionalni organizacioni sistem jer se
sastoji od mnogih neophodnih elemenata kojima se obezbjeđuje
ostvarivanje postavljenog cilja
Da bi se zadovoljili postavljeni tehnološki principi autobuska stanica
se sačinjava sa 3 organizacione cjeline: stanični pretprostor, putnička
zgrada i autobuski prostor koji svojim funkcijama obezbjeđuje rad
cijelog organizacionog sistema autobuske stanice
Svaki od nabrojanih podsistema ima svoj pod sistem koji se zove
elementom autobuske stanice
Organizaciona
struktura
autobuske
stanice
• Autobuske stanice treba da
omoguće dolazak autobusa,
njihovo parkiranje kao I
nesmetan ulazak i izlazak
putnika iz autobusa
TERETNE AUTOSTANICE(TERMINALI)
• Autobuski terminal predstavljaju putničke stanice na kojima se zadovoljavaju
transportno tehnološki zahtjevi putnika i autobusa.
• Postoji više definicija pa se mogu definisati kao organizovani prostori gdje putovanje
počinje ili se završava,mjesto gdje se obavlja kontakt između putnika i autobusa
,organizovan prostor na kome se zadovoljavaju različiti zahtjevi korisnika autobuske
stanice
• Cilj izgradnje terminala je da se na jednom mjestu ponudi organizovana i kvalitetna
transportna usluga svim korisnicima (pri čemu se pod korisnicima podrazumijevaju i
putnici i autobusi), radi čega mora imati niz funkcija kojima će moći da zadovolji
zahtjeve koji se postavljaju pred terminal.
• U mnogim mjestima većina putnika
počinje i završava svoja putovanja na
autobuskim stanicama, dok su autobuski
terminali uglavnom locirani u velikim
gradovima gde se počinju i završavaju
vožnje dva ili tri vida transporta.
• Ukoliko u jednom terminalu putnici
počinju ili završavaju vožnje više vidova
transporta, onda se koristi širi pojam
„putnički terminal“.
• Opremljenost stanica i terminala uslovljava
i značajnu razliku u veličini prihoda
operatora koji se mogu ostvarivati u ovim
objektima
• Podjela je nastala kao posljedica zahtjeva da međugradske i
prigradske autobuske stanice moraju imati određene tehničke
karakteristike.
• Administrativna podjela podrazumijeva podjelu na međugradske,
prigradske, tranzitne - autobusi su u prolazu, predstavljaju jednu od
usputnih stanica, mješovite ili kombinovane.
• Tip autobuske stanice se određuje na osnovu procenta putnika koji
svakodnevno putuju sa autobuske stanice u odnosu na ukupan broj
putnika, pa u vezi s tim razlikujemo sljedeće kategorije putnika
prigradski putnici - putnici koji svakodnevno ili često putuju sa date
autobuske stanice bez obzira na dužinu linije i međugradski putnici -
putnici koji povremeno ili rijetko putuju sa date autobuske stanice bez
obzira na dužinu linije.
• Prijem i otprema putnika i
autobuska u autobuskoj stanici
obavlja se po tehnološkim
principima, a prilikom projektovanja
autobuske stanice po istim
principima se vrši izbor lokacije,
raspored elemenata autobuske
stanice i uspostavljaju neophodne
tehnološke veze među njima.
• Osnova tehnoloških prinicipa su:
tokovi kretanja putnika u dolasku i
odlasku i zahtjevi korisnika u odnosu
na autobusku stanicu
• Terminal predstavlja mjesto na kraju
transportnog puta za prijelaz i prihvat
putnika ili robe i rukovanja teretom i
njegovom dostavu.
• Na terminalima se roba zaštićuje od
atmosferskih utjecaja,uzdržava u
ispravnom stanju te se obavlja
koncentracija i distribucije robe. Pored
ovoga terminal su ujedno i bitan faktor
ujednačenja prijevoza s obzirom na
pomorske i kopnene prijevozne
kapacitete.
• To su ponajprije prometna čvorišta
opremljena specijalizovanim prekrcajnim
sredstvima i uređajima za primjenu
odgovarajućih tehnologija prekrcaja.
• Prema prvom kriteriju podijeli terminal mogu biti mjesta
zbližavanja dvije ili više saobraćajne grane( integralni
terminali) ili terminali u okviru jedne prometne grane (granski
terminali)
• Granski terminali mogu biti željeznički drumski vazdušni
poštanski
• Integralni terminali su savremeni terminale na kojima se
susreću najmanje 2 prometne grane:Lučko- željeznički ,lučko-
drumski terminali, lučko-riječno željezničko-drumski ,drumsko -
riječni ,poštansko- željeznički,poštansko-zračni....
• Terminali cestovnog soabraćaja u prijevozu tereta (autoteretni kolodvori) su mjesta
prijema i otpreme robe u cestovnom saobraćaju na veće udaljenosti. Zadatak
autoteretnih terminala je da omogućuje linijski ili kombinirani prijevoz, racionalno koriste
velike prijevozne jedinice, spriječe kretanje velikih teretnih vozila kroz stambene dijelove
grada, omoguće primjenu najracionalnijih načina organizacije prijevoza tereta - linijskog
teretnog prijevoza i ekonomično manipuliranje teretom pomoću paleta, kontejnera i
prekrcajne mehanizacije.
• Teretni terminali se mogu klasifikovati u dvije grupe: - terminali za parkiranje vozila
(auto-teretne stanice) koje koriste drumska vozila za parkiranje odnosno stacioniranje
između dvije vožnje radi odmora vozača - terminali za teretni saobraćaj (robni terminali)
u kojima drumska vozila učestvuju u makro i mikro distribuciji tokova tereta putem
osnovnih logističkih procesa U prvoj grupi terminala vozila se duže zadržavaju ali ne
manje od zakonski propisanih uslova za odmor vozača između dvije vožnje, a u drugoj
grupi terminala zadržavanje drumskih vozila je kratko i zavisi od potrebnog vremena za
pretovar tereta
• Pored nekih od zadataka koje smo spomenuli da
teretni terminali mogu obavljati, također
imamo: - skupljanje pošiljki i stvaranje veće
teretne jedinice
• - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj skupova cestovnih
teretnih motornih vozila (kamion + prikolica ili
tegljač + poluprikolica)
• - dopuna tereta na skupove cestovnih teretnih
vozila u prolazu
• - osiguranje odmora i opskrbe voznog osoblja
• - mogućnost ostavljanja vozila pod nadzorom
(parkiranje)
• - održavanje i nadzor ispravnosti vozila
• Autoteretni terminali se u pravilu lociraju izvan grada, a u
blizini postojećih prijevoznica. Do prave lokacije dolazi se
analizom kretanja tereta na području grada i područja čiji teret
gravitira u grad. Prema tome, autoteretne terminale ćemo
locirati: - na prostranim površinama - u blizini potrošačkih
centara - u blizini prometnica i postaja drugih prometnih grana
- u blizini naselja, radi komunalija - izvan naselja, radi ekološke
čistoće i - prema zahtjevima koji proizilaze iz zakonskih propisa
• Utovarno/istovarne rampe
ili rampe za utovar pružaju
bezbijedan utovar i istovar
bez i najmanjeg uticaja
vremenskih uslova na
radnom mjestu (gubitak
toplote, jak vjetar, kiša i sl.)
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE
• Štite proizvode koji se mogu pokvariti usljed temperaturnih promjena, ali i usljed
zagađenja i propadanja hrane. Dimenzije konstrukcije variraju u zavisnosti od
nivoa na kome se nalazi tlo u odnosu na kamion, od udaljenosti objekta u odnosu
na vozilo i od dimenzije vozila. Pravilna i ojačana ugradnja garantuje dugotrajnost i
u najnepovoljnijim uslovima. Utovarno/istovarne rampe se sastoje od prednjeg
dijela u obliku slova П, što znači da mоgu da se opuste i da se vrate u prvobitni
položaj uz pomoć poluga i greda za zatvaranje napravljenih od fleksibilnog PVC
lima. Bočni dijelovi utovarno/istovarnih rampi su obloženi armiranim poliesterom
zbog visoke čvrstine
• Mobilne utovarno-istovarne rampe
su rampe pomoću kojih se vrijeme
za utovar i istovar obično smanji za
2-3 puta. Po iskustvu korišTenja
rampe, kamion će se istovariti za
20-30 minuta u poređenju sa 80-
100 minuta bez rampe.
Korištenjem ove rampe nam nije
potrebna veća radna snaga
odnosno radnici koji pomjeraju
palete u kamion te također i sam
viljuškar može ući u kamion i tako
raditi.
• Neke od karakteristika ove rampe su: - da je za sve tipove
transporta. Mobilna utovarna rampa je podesiva na visine od 890
do 164 cm što znači da može raditi sa svim tipovima transporta,
od malih do velikih kamiona. - lahka je za korištenje. Zahvaljujući
korištenju mobilnih utovarno-istovarnih rampi, utovari i istovari
postaju mnogo lakši i brži. Viljuškar ulazi u kamion bez problema.
- može se raditi sa rampom po bilo kojim vremenskim uslovima
bilo da je snijeg, kiša, ekstremna hladnoća. - gazeći sloj rampe je
napravljen od specijalne testeraste protiv klizne površine sa
rupama, tako da snijeg, led i prljavština prolaze.

You might also like