Tekst za kotlarnicu treći dio

Digitalni i analogni ulazi/izlazi na kotlu

Digitalni ulazi:

 generalni stop(isključuje kompletan sistem kotla)

 senzor plamena(fotootpornik ili fototranzistor)radi na tačno određenoj
frekvenciji u nm gdje on zapravo registruje plamen. Ako ima svjetla provodi,
a ako nema ne provodi.
 signal rada za motor mazuta
 signal kvara za motor mazuta(relej to jest pomoćni kontakt na releju)
 ventil za dovod mazuta(otvoren/zatvoren)
 alarm za povećan pritisak mazuta
 regulator pritiska za gasna goriva
 regulator protoka za tečna goriva
 signalizacija da je otvoren/zatvoren ventil za dovod mazuta
 ventil za dovod gasa otvoren/zatvoren
 sigurnosni ventil za gasna goriva otvara se i izbacuje vazduh napolje zbog
viška vazduha
 signalizacija da je ventil za dovod gasa u radu
 ventil za gas otvoren/zatvoren
 otvorena klapna za dovod vazduha
 zatvorena klapna za dovod vazduha
 signal rada motora vode
 signal kvara motora vode(bimetalna zaštita)
 ventili za odvod pare otvoren/zatvoren
 sigurnosni ventil
 signal kvara za motor pumpe za ubrizgavanje vode
 otvoren ventil za ispuštanje dimnih gasova
 zatvoren ventil za ispuštanje dimnih gasova
 greška ventila za ispuštanje dimnih gasova
 signal da je u radu/nije klapna za dovod vazduha
Digitalni izlazi:

 start/stop motora pumpe za dovod mazuta

 start/stop plamena(relejni ili plc izlaz)
 otvaranje/zatvaranje ventila gasa
 dimne klapne otvorene/zatvorene
 paljenje ERG ventila
 centralni alarm
 otvaranje/zatvaranje ventila vode
 start/stop motora pumpe za dovod vode

Analogni ulazi:

 mjerna blenda(protok gasa) imamo je na svim kotlovima

 protok mazuta ka kotlu
 protok vazduha(venturijeva cijev)
 protok vode u bubanj
 senzor temperature u gorioniku
 temperatura prije i posle ultilizatora
 pritisak prije i posle ultilizatora
 temperatura gasa
 temperatura mazuta
 temperatura primarnog vazduha
 temperatura ulazne i izlazne vode
 temperatura ležaja kod svih motora
 temperatura ležaja kod ventilatora
 mjerenje vibracije kod svih motora
 temperatura metala bubnja kod odvoda pare
 protok pare iz bubnja
 pritisak pare u bubnju
 pritisak vode u bubnju
 temperatura pare na izlasku iz pregrijača(prije ubrizgavanja vode)
 pritisak pare na izlasku iz pregrijača(prije ubrizgavanja vode)
  protok pare na izlazu
 temperatura dimnih gasova na izlazu iz ložišta
 sadržaj kiseonika

Analogni izlazi:

 procenat otvorenosti ventila za mazut

 procenat otvorenosti ventila za gas
 procenat otvorenosti ventila za vazduh
 procenat otvorenosti ventila za ulaz/izlaz iz kotla
 procenat otvorenosti ventila u toploj recirkulaciji
 procenat otvorenosti ventila za vodu
 procenat otvorenosti ventila za ispuštanje dimnih gasova
 Digitalni ulazi
Generalni stop Signal da je ventil
za dovod gasa u
radu
Senzor plamena Signal da klapna
za dovod vazduha
radi/ne
Signal rada za Klapna za dovod
motor mazuta vazduha otv/zatv
Signal kvara za Ventil za dovod
motor mazuta gasa otv/zatv
Ventil za dovod Sigurnosni ventil
mazuta otv/zatv za gasna goriva
Alarm za povećan Prostrujni ventil
pritisak mazuta
Signal za otv/zatv Regulator pritiska
ven. za dovod za gasna/tečna
mazuta goriva
Ulazi i izlazi u PLC za gorionik:
Digitalni ulazi
Signal rada motora vode
Signal kvara motora vode Start/stop motora pumpe za
Sigurnosni ventil
Zaštitni ventil za odvod
pare
Digitalni izlazi Analogni ulazi Analogni izlazi
Start/stop motora Mjerna blenda(protok Temperature gasa Procenat otvorenosti
pumpe za dovod gasa u kotlu) ventila za mazut
mazuta
Start/stop plamena Protok mazuta u kotlu Temperature Procenat otvorenosti
mazuta ventila za gas
Ventil mazuta Protok vazduha u kotlu Temperature Procenat otvorenosti
otv/zatv (venturijeva cijev) primarnog vazduha ventila za vazduh
Ventil gasa Senzor temperature u Temperature Procenat otvorenosti
otv/zatv gorioniku ulazne I izlazne ventila za ulaz/izlaz iz
vode kotla
Dimne klapne Natpritisak u Temperature Procenat otvorenosti
otv/zatv vazdušnom kanalu ležajeva kod svih ventila u toploj
motora recirkulaciji
Paljenje ERG ventila Temperature Mjerenje vibracija
prije/posle ulrilizatora kod svih motora
Centralni alarm Pritisak prije/posle
ultilizatora
Ulazi i izlazi u PLC za bubanj:
Digitalni izlazi Analogni ulazi Analogni izlazi
Ventil vode Protok vode u bubanj Procenat otvorenosti ventila
otvoren/zatvoren za vodu
Temperature metala bubnja
dovod vode kod odvoda pare
Protok pare iz bubnja
Pritisak pare u bubnju
Pritisak vode u bubnju
 Ulazi i izlazi u PLC za pregrijač i za ubrizgavanje vode:
Digitalni ulazi Digitalni izlazi Analogni ulazi Analogni izlazi
Signal rada za motor Temperature pare na izlasku
pumpe za ubrizgavanje iz pregrejača
vode
Signal kvara za motor Pritisak pare na izlasku iz
pumpe za ubrizgavanje pregrejača
vode
Protok pare na izlazu

Ulazi i izlazi u PLC za odvod dimnih gasova:

Digitalni ulazi Digitalni izlazi Analogni ulazi Analogni izlazi

Ventil za ispuštanje dimnih Temperature dimnih gasova Procenat otvorenosti ventila
gasova otvoren/zatvoren na izlazu iz ložišta za ispuštanje dimnih gasova
Greška ventila za Sadržaj kiseonika
ispuštanje dimnih gasova
Signal da je u radu ventil za
ispuštanje dimnih gasova
Signal da nije u radu ventil
za ispuštanje dimnih
gasova
 Senzori:

Foto ćelija (senzor plamena) u kontekstu toplane u Subotici je vjerovatno uređaj koji se koristi za detekciju
prisustva plamena u sistemima grijanja ili u procesima koji uključuju sagorijevanje. Ovi senzori obično koriste
različite tehnike i tehnologije, poput optičkih detektora plamena ili termalnih senzora, kako bi identificirali
prisustvo vatre ili plamena.

U kontekstu toplane u Subotici, takav senzor bi se najvjerojatnije koristio kao dio sistema sigurnosti i kontrole
procesa sagorijevanja. Ovi senzori su važni jer mogu brzo detektirati požar ili neželjeni plamen, omogućavajući
sistemima da automatski reaguju kako bi spriječili ozbiljne incidente poput požara ili eksplozija.

Detekcija plamena je ključni element sigurnosnih sistema u industriji grijanja i proizvodnje energije, uključujući
toplane, jer omogućava brzu reakciju kako bi se zaštitili radnici, imovina i okoliš od potencijalnih opasnosti.
Venturijeva cijev je uređaj koji se koristi za mjerenje protoka tečnosti ili plina u cjevovodu. Sastoji se od cijevi
koja se sužava na jednom mjestu (uzvodno), a zatim se ponovno širi nazad u prvobitni promjer (nizvodno). Ovaj
suženi dio naziva se "grlo" venturijeve cijevi.

Kada tečnost ili plin prolazi kroz suženi dio, dolazi do smanjenja pritiska u skladu s Bernoullijevim principom. Na
temelju ovog smanjenja pritiska može se izračunati protok tečnosti ili plina kroz cijev.

Venturijeva cijev se često koristi u industriji, uključujući sektor vodoopskrbe, procesne industrije i energetike,
zbog svoje jednostavnosti, pouzdanosti i preciznosti u mjerenju protoka fluida.

Senzor za mjerenje natpritiska u vazdušnom kanalu je uređaj koji se koristi za precizno mjerenje razlike pritiska
između unutrašnjosti vazdušnog kanala i okolnog ambijentalnog pritiska. Ovaj senzor omogućava praćenje i
kontrolu protoka vazduha kroz ventilacioni ili klimatizacioni sistem.

Ključna funkcija ovog senzora je da pruži informacije o natpritisku ili podpritisku unutar kanala, što je važno za
održavanje odgovarajućih uslova u prostoriji koja se ventilira. Na primjer, u laboratorijskim ili farmaceutskim
okruženjima, može biti važno održavati određeni podpritisk kako bi se spriječilo širenje štetnih tvari ili
kontaminacija izvan prostorije.

Senzori za mjerenje natpritiska u vazdušnim kanalima obično koriste piezoelektrične senzore, membranske
senzore ili diferencijalne senzore pritiska kako bi precizno detektovali i mjerili male razlike pritiska. Ove
informacije se obično šalju kontrolnom sistemu ventilacionog ili klimatizacionog sistema koji zatim može
prilagoditi rad sistema kako bi održao željeni natpritisk ili podpritisk u prostoriji
Diferencijalni merač protoka mazuta je uređaj koji se koristi za precizno merenje protoka mazuta kroz cevovod
ili sistem. Ovaj uređaj koristi princip diferencijalnog pritiska kako bi odredio protok tečnosti.

Princip rada ovog uređaja uključuje postavljanje dva senzora pritiska na odgovarajućim pozicijama duž
cevovoda kroz koji protiče mazut. Ti senzori mere pritisak pre i posle uskog dela cevovoda (venturijeve cijevi,
orifice pločice ili slično) kroz koji prolazi mazut. Kako mazut prolazi kroz uski deo cevovoda, dolazi do povećanja
brzine i pada pritiska. Razlika u pritisku između dva senzora se koristi za izračunavanje protoka mazuta.

Diferencijalni merači protoka mazuta mogu koristiti različite tehnike za merenje diferencijalnog pritiska,
uključujući piezoelektrične senzore, venturi elemente, ili orifice pločice. Ovi uređaji su često deo sistema za
nadgledanje i kontorlu u industriji, posebno u sektorima kao što su naftna i gasna industrija, energetika, ili
industrija saobraćaja. Precizno merenje protoka mazuta je od ključnog značaja za efikasno upravljanje procesima
i kontrolu troškova u ovim sektorima.
Senzor za mjerenje pritiska mazuta je uređaj koji se koristi za precizno mjerenje pritiska tečnog goriva poput
mazuta unutar rezervoara, cevovoda ili drugih sistema. Ovi senzori su ključni za nadgledanje i kontrolišući
protok mazuta u različitim industrijskim procesima, kao i u sistemima za skladištenje i distribuciju goriva.

Senzori za mjerenje pritiska mazuta obično koriste piezoelektrične ili silicijumske senzore pritiska. Kada se mazut
nalazi iznad senzora ili prolazi kroz cevovod, pritisak tečnosti se prenosi na senzor, koji zatim pretvara taj pritisak
u električni signal. Ovi signali se zatim mogu koristiti za praćenje pritiska, regulisanje protoka, ili za aktiviranje
alarma u slučaju prekomjernog ili nedovoljnog pritiska.

Senzori za mjerenje pritiska mazuta su neophodni za siguran i efikasan rad u industrijama koje koriste mazut
kao energent, kao što su naftna industrija, energetika, pomorska industrija i druge. Precizno praćenje pritiska
mazuta omogućava održavanje stabilnih uslova rada, smanjenje rizika od havarija ili curenja, kao i optimizaciju
procesa proizvodnje ili distribucije

Uređaj za mjerenje temperature gasa

Uređaj za mjerenje pritiska gasa

Uređaj za mjerenje protoka gasa

 Regulacioni ventil za protok gasa je uređaj koji se koristi za kontrolu protoka gasa kroz cevovod ili sistem. Ovi
ventili omogućavaju precizno podešavanje protoka gasa u skladu sa zahtjevima procesa ili sistema u kojem se
koriste.

Glavne komponente regulacionog ventila za protok gasa uključuju:

1. Kućište ventila: Ovo je spoljašnji dio ventila koji sadrži unutrašnje komponente i kroz koji gas protiče.
2. Ventilski mehanizam: Ovo je unutrašnji mehanizam koji reguliše otvaranje i zatvaranje ventila kako bi se
kontrolisao protok gasa. Ventilski mehanizam može biti različitih tipova, uključujući pneumatske, hidraulične,
električne ili ručne mehanizme.
3. Ventilski sjedalo: Ovo je površina na kojoj ventil sječe protok gasa kada je zatvoren. Kvalitetno i precizno
izrađeno ventilsko sjedalo ključno je za efikasno zatvaranje ventila i minimiziranje curenja gasa.
4. Aktuator: Aktuator je komponenta koja pokreće ventilski mehanizam i omogućava kontrolu protoka gasa. Može
biti pneumatski, hidraulični, električni ili ručni aktuator, ovisno o potrebama aplikacije.

Regulacioni ventili za protok gasa se koriste u različitim industrijskim procesima i sistemima, uključujući
proizvodnju energije, hemijsku industriju, procesnu industriju, kao i u sistemima za distribuciju gasa u
domaćinstvima i komercijalnim zgradama. Precizna kontrola protoka gasa pomoću ovih ventila ključna je za
osiguravanje efikasnog i sigurnog rada sistema.
Senzor za mjerenje pritiska posle gasne rampe je uređaj koji se koristi za precizno mjerenje pritiska gasa nakon
prolaska kroz gasnu rampu ili regulator pritiska. Ovi senzori su ključni za nadgledanje i kontrolu pritiska gasa u
distribucijskim sistemima kako bi se osiguralo stabilno snabdijevanje gasom korisnicima ili procesima.

Osnovni princip rada ovih senzora je detekcija pritiska gasa pomoću senzorskih elemenata. Najčešće korišteni
senzori su piezoelektrični senzori ili senzori bazirani na tehnologiji deformacije. Kada gas djeluje na senzor,
dolazi do promjene u nekoj fizikalnoj veličini, kao što je električni napon ili otpor, što se zatim može pretvoriti u
mjerenje pritiska.

Senzori za mjerenje pritiska posle gasne rampe su važni za osiguravanje stabilnog pritiska gasa unutar
distribucijskog sistema. Precizna mjerenja omogućavaju operaterima sistema da pravovremeno reaguju na
promjene u pritisku, kako bi održali pritisak unutar željenih granica. Osim toga, ova mjerenja pružaju informacije
o performansama sistema i mogu se koristiti za dijagnostiku i održavanje sistema.
 Frekventni regulator, također poznat i kao promjenjivi frekventni pogon (VFD) ili promjenjiva frekvencija (VF), je
elektronski uređaj koji se koristi za kontrolu brzine rotacije električnog motora putem promjene frekvencije i
napona koji se isporučuje motoru. Ovi regulatori omogućavaju preciznu kontrolu brzine motora u širokom
opsegu, što ih čini korisnim u različitim aplikacijama, uključujući industrijske procese, pumpne sisteme,
ventilatore, transportne trake i mnoge druge.

Glavne komponente frekventnog regulatora obično uključuju:

1. Pretvarač napona: Pretvarač napona pretvara ulazni jednosmjerni ili izmjenični napon u promjenljivi napon
određene frekvencije.
2. Pretvarač frekvencije: Pretvarač frekvencije reguliše frekvenciju izlaznog signala koji se isporučuje motoru kako
bi kontrolisao brzinu rotacije.
3. Kontrolni panel: Kontrolni panel omogućava korisnicima da podešavaju parametre rada frekventnog regulatora,
kao što su željena brzina, ubrzanje, dekeleracija, i druge funkcije.

Frekventni regulatori pružaju brojne prednosti, uključujući energetsku efikasnost, smanjenje troškova
održavanja, produženje radnog vijeka motora, preciznu kontrolu procesa i smanjenje mehaničkog naprezanja na
opremu. Zbog tih prednosti, frekventni regulatori su postali neophodni u mnogim industrijskim i komercijalnim
aplikacijama.

Frekventni regulator je elektronski uređaj koji se koristi za kontrolu brzine rotacije elektromotora. Koristi se za
promjenu frekvencije napajanja motora, što dovodi do promjene brzine motora. Ovaj uređaj je posebno koristan
u slučajevima kada je potrebno kontrolirati brzinu motora u širokom rasponu, kao što su sistemi za upravljanje
pumpama, ventilatorima, transportnim trakama, dizalicama i mnogi drugi.

Frekventni regulatori obično rade tako što uzimaju ulazni izmjenični napon i frekvenciju, a zatim generišu
promjenjivi izlazni napon i frekvenciju koji odgovaraju potrebama motora.
Asinhroni motor, poznat i kao indukcijski motor, jedan je od najčešće korištenih tipova elektromotora u industriji
i domaćinstvima. Njegova popularnost proizlazi iz jednostavnosti konstrukcije, pouzdanosti, niske cijene i
širokog spektra primjena.

Osnovni princip rada asinhronog motora temelji se na elektromagnetskoj indukciji. Sastoji se od dva osnovna
dijela: statora i rotora. Stator je vanjski fiksni dio motora, dok je rotor unutarnji pokretni dio. Stator sadrži
namotaje koji proizvode promjenjivo magnetsko polje kada se na njih primijeni trofazni izmjenični napon.
Rotirajuće magnetsko polje inducira struje u rotoru, stvarajući elektromagnetnu interakciju koja uzrokuje rotaciju
rotora.

Asinhronim motorima nije potreban fizički kontakt između statora i rotora, što ih čini jednostavnim za
održavanje i pouzdane za dugotrajnu upotrebu. Oni se koriste u različitim aplikacijama poput pogona pumpi,
ventilatora, kompresora, transportnih traka i raznih industrijskih mašina.

Jedna od glavnih prednosti asinhronih motora je njihova sposobnost prilagođavanja opterećenjima i

promjenljivim radnim uslovima bez potrebe za složenim kontrolama. Međutim, za preciznu kontrolu brzine i
obrtnog momenta, često se koriste dodatni uređaji kao što su frekventni regulatori.