Matematika I

Elvis Barakovic, Edis Mekic

20. listopada 2011.
1 Racionalne nejednacine
Primjer 1.1 Rijesiti nejednacinu
1
x 1
< 1.
Rjesenje. Vrijedi niz ekvivalencija:
1
x 1
< 1
1
x 1
1 < 0
2 x
x 1
< 0.
Iz tabele
x 1 2 +
2 x + +0
x 1 0 + +
2x
x1
+0
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R = (, 1) (2, +).
Primjer 1.2 Rijesiti nejednacinu
2x + 1
1 3x

1
2
.
Rjesenje. Vrijedi niz ekvivalencija:
2x + 1
1 3x

1
2

2x + 1
1 3x

1
2
0
2(2x + 1) 1 + 3x
2(1 3x)
0

4x + 2 1 + 3x
2(1 3x)
0
7x + 1
2(1 3x)
0.
1
1 RACIONALNE NEJEDNA

CINE
Iz tabele
x
1
7
1
3
+
7x + 1 0 + +
2(1 3x) + +0
7x+1
2(13x)
0 +
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R =
_

1
7
,
1
3
_
.
Primjer 1.3 Rijesiti nejednacinu
1
x

1
x 1
.
Rjesenje. Vrijedi niz ekvivalencija:
1
x

1
x 1

1
x

1
x 1
0
x 1 x
x(x 1)
0
1
x(x 1)
0.
Iz tabele
x 0 1 +
1
x 0 + +
x 1 0 +
1
x(x1)
+
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R = (, 0) (1, +).
Primjer 1.4 Rijesiti nejednacinu
x
2
6x 1
2x + 1
2.
Rjesenje. Vrijedi niz ekvivalencija:
x
2
6x 1
2x + 1
2
x
2
6x 1
2x + 1
+ 2 0
x
2
2x 3
2x + 1
0.
Iz tabele
x 1
1
2
3 +
x
2
2x 3 + 0 0 +
2x 1 0 + +
x
2
2x3
2x1
0 + 0 +
Elvis Barakovic 2 Edis Mekic
2 JEDNA

CINE SA APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R = (, 1]
_
1
2
, 3
_
.
Primjer 1.5 Rijesiti nejednacinu
x
2
+ 4x + 6
x
2
+ x 6
1.
Rjesenje. Vrijedi niz ekvivalencija:
x
2
+ 4x + 6
x
2
+ x 6
1
x
2
+ 4x + 6
x
2
+ x 6
1 0

x
2
+ 4x + 6 x
2
x + 6
x
2
+ x 6
0

3x + 12
x
2
+ x 6
0.
Iz tabele
x 4 3 2 +
3x + 12 0 + + +
x
2
+ x 6 + + 0 0 +
3x+12
x
2
+x6
0 + +
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R = (, 4] (3, 2) .
2 Jednacine sa apsolutnim vrijednostima
Primjer 2.1 Rijesiti jednacinu
|2x 1| 2|1 x| = 1.
Rjesenje. Znak funkcija koje su pod znakom apsolutne vrijednosti pred-
stavimo tabelarno
x
1
2
1 +
2x 1 0 + +
1 x + +0
1. Za x
_
,
1
2
_
imamo niz ekvivalencija
|2x 1| 2|1 x| = 1 (2x 1) 2(1 x) = 1 1 = 1
Elvis Barakovic 3 Edis Mekic
2 JEDNA

CINE SA APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

pa jednacina na ovom skupu nema rjesenja.
2. Za x
_
1
2
, 1
_
imamo niz ekvivalencija
|2x 1| 2|1 x| = 1 (2x 1) 2(1 x) = 1 4x 3 = 1
4x = 4 x = 1.
Buduci da 1
_
1
2
, 1
_
, onda je rjesenje jednacine x = 1.
3. Za x (1, +) imamo niz ekvivalencija
|2x 1| 2|1 x| = 1 (2x 1) 2((1 x)) = 1
2x 1 + 2 2x = 1 1 = 1
pa je rjesenje jednacine skup (1, +).
Dakle, rjesenje jednacine je skup x [1, +).
Primjer 2.2 Rijesiti jednacinu
2|2x + 1| x = |x + 3|.
Rjesenje. Znak funkcija koje su pod znakom apsolutne vrijednosti pred-
stavimo tabelarno
x 3
1
2
+
2x + 1 0 +
x + 3 0 + +
1. Za x (, 3] imamo niz ekvivalencija
2|2x + 1| x = |x + 3| 2((2x + 1)) x = (x + 3)
4x = 1 x =
1
4
pa jednacina na ovom skupu nema rjesenja jer
1
4
/ (, 3].
2. Za x
_
3,
1
2
_
imamo niz ekvivalencija
2|2x + 1| x = |x + 3| 2((2x + 1)) x = x + 3
4x = 1 x =
1
4
Elvis Barakovic 4 Edis Mekic
2 JEDNA

CINE SA APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

pa jednacina na ovom skupu nema rjesenja jer
1
4
/
_
3,
1
2
_
.
3. Za x
_

1
2
, +
_
imamo niz ekvivalencija
2|2x + 1| x = |x + 3| 2(2x + 1) x = x + 3
2x = 1 x =
1
2
pa je rjesenje jednacine x =
1
2
jer
1
2

_

1
2
, +
_
.
Dakle, rjesenje jednacine je x =
1
2
.
Primjer 2.3 Rijesiti jednacinu
|x 3| +|1 4x| = 2|x + 2|.
Rjesenje. Znak funkcija koje su pod znakom apsolutne vrijednosti pred-
stavimo tabelarno
x 2
1
4
3 +
x 3 0 +
1 4x + + 0
x + 2 0 + + +
1. Za x (, 2] imamo niz ekvivalencija
|x 3| +|1 4x| = 2|x + 2| (x 3) + (1 4x) = 2((x + 2))
3x = 8 x =
8
3
.
pa jednacina na ovom skupu nema rjesenje jer
8
3
/ (, 2] .
2. Za x
_
2,
1
4
_
imamo niz ekvivalencija
|x 3| +|1 4x| = 2|x + 2| (x 3) + (1 4x) = 2(x + 2)
7x = 0 x = 0.
pa jednacina na ovom skupu ima rjesenje x = 0 jer 0
_
2,
1
4
_
.
3. Za x
_
1
4
, 3
_
imamo niz ekvivalencija
|x 3| +|1 4x| = 2|x + 2| (x 3) (1 4x) = 2(x + 2)
3x + 2 = 2x + 4 x = 2.
Elvis Barakovic 5 Edis Mekic
2 JEDNA

CINE SA APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

pa jednacina na ovom skupu ima rjesenje x = 2 jer 2
_
1
4
, 3
_
.
4. Za x (3, +) imamo niz ekvivalencija
|x 3| +|1 4x| = 2|x + 2| (x 3) (1 4x) = 2(x + 2)
3x = 8 x =
8
3
.
pa jednacina na ovom skupu nema rjesenje jer
8
3
/ (3, +) .
Primjer 2.4 Rijesiti jednacinu
|x 1| +|x
2
+ 3x 4| = 5.
Rjesenje. Znak funkcija koje su pod znakom apsolutne vrijednosti pred-
stavimo tabelarno
x 4 1 +
x 1 0 +
x
2
+ 3x 4 + 0 0
1. Za x (, 4] imamo niz ekvivalencija
|x 1| +|x
2
+ 3x 4| = 5 (x 1) + (x
2
+ 3x 4) = 5
x
2
+ 2x 8 = 0 x
1
= 4 x
2
= 2.
pa jednacina na ovom skupu ima jedno rjesenje x = 4 jer x
2
= 2 /
(, 4] .
2. Za x (4, 1] imamo niz ekvivalencija
|x 1| +|x
2
+ 3x 4| = 5 (x 1) (x
2
+ 3x 4) = 5
x
2
4x = 0 x
1
= 4 x
2
= 0.
pa jednacina na ovom skupu ima jedno rjesenje x = 0 jer x
1
= 4 / (4, 1] .
3. Za x (1, +) imamo niz ekvivalencija
|x 1| +|x
2
+ 3x 4| = 5 (x 1) + (x
2
+ 3x 4) = 5
x
2
+ 4x 10 = 0
x
1
= 2

14 x
2
= 2 +

14.
pa jednacina na ovom skupu ima jedno rjesenje x = 2 +

14 jer x
1
=
2

14 / (1, +) .
Dakle, rjesenja jednacine su x = 4, x = 0 i x = 2 +

14.
Elvis Barakovic 6 Edis Mekic
3 NEJEDNA

CINE SA APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

3 Nejednacine sa apsolutnim vrijednostima
Primjer 3.1 Rijesiti nejednacinu
|x + 1| +|3x 1| > 2.
Rjesenje. Znak funkcije koje su pod znakom apsolutne vrijednosti pred-
stavimo tabelarno
x 1
1
3
+
x + 1 0 + +
3x 1 0 +
1. Za x (, 1] imamo niz ekvivalencija
|x + 1| +|3x 1| > 2 (x + 1) (3x 1) > 2
x <
1
2
x
_
,
1
2
_
.
Rjesenje nejednacine u ovoj slucaju
R
1
= (, 1]
_
,
1
2
_
= (, 1] .
2. Za x
_
1,
1
3
_
imamo niz ekvivalencija
|x + 1| +|3x 1| > 2 (x + 1) (3x 1) > 2 2x > 0
x < 0 x (, 0) .
Rjesenje nejednacine u ovoj slucaju
R
2
=
_
1,
1
3
_
(, 0) = (1, 0) .
3. Za x
_
1
3
, +
_
imamo niz ekvivalencija
|x + 1| +|3x 1| > 2 (x + 1) + (3x 1) > 2 4x > 2
x >
1
2
x
_
1
2
, +
_
.
Rjesenje nejednacine u ovoj slucaju
R
3
=
_
1
3
, +
_

_
1
2
, +
_
=
_
1
2
, +
_
.
Elvis Barakovic 7 Edis Mekic
3 NEJEDNA

CINE SA APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

Konacno rjesenje nejednacine je skup
R = R
1
R
2
R
3
= (, 0)
_
1
2
, +
_
.
Primjer 3.2 Rijesiti nejednacinu
|x
2
+ 2x 3| < 3x + 3.
Rjesenje. Znak funkcije koje su pod znakom apsolutne vrijednosti pred-
stavimo tabelarno
x 3 1 +
x
2
+ 2x 3 + 0 0 +
1. Za x (, 3] imamo niz ekvivalencija
|x
2
+ 2x 3| < 3x + 3 (x
2
+ 2x 3) < 3x + 3
x
2
+ x 6 < 0.
Rjesenje kvadratne nejednacine x
2
+ x 6 < 0 je x (3, 2), pa je rjesenje
nejednacine u ovoj slucaju
R
1
= (, 3] (3, 2) = .
2. Za x (3, 1] imamo niz ekvivalencija
|x
2
+ 2x 3| < 3x + 3 (x
2
+ 2x 3) < 3x + 3
x
2
5x < 0.
Rjesenje kvadratne nejednacine x
2
5x < 0 < 0 je x (, 5)(0+),
pa je rjesenje nejednacine u ovoj slucaju
R
2
= ((, 5) (0+, )) (3, 1) = (0, 1].
3. Za x (1, +) imamo niz ekvivalencija
|x
2
+ 2x 3| < 3x + 3 (x
2
+ 2x 3) < 3x + 3
x
2
+ x 6 < 0.
Rjesenje kvadratne nejednacine x
2
+ x 6 < 0 je x (3, 2), pa je rjesenje
nejednacine u ovoj slucaju
R
3
= (1, +) (3, 2) = (1, 2).
Konacno rjesenje nejednacine je skup
R = R
1
R
2
R
3
= (0, 2).
Elvis Barakovic 8 Edis Mekic
3 NEJEDNA

CINE SA APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

Primjer 3.3 Rijesiti nejednacinu
|x
2
4x| + 3 x
2
+|x 5|.
Rjesenje. Znak funkcije koje su pod znakom apsolutne vrijednosti pred-
stavimo tabelarno
x 0 4 5 +
x
2
4x +0 0 + +
x 5 0 +
1. Za x (, 0] imamo niz ekvivalencija
|x
2
4x| + 3 x
2
+|x 5| (x
2
4x) + 3 x
2
(x 5)
3x 2 x
2
3
x
_
,
2
3
_
.
Rjesenje nejednacine u ovoj slucaju
R
1
= (, 0]
_
,
2
3
_
=
_
,
2
3
_
.
2. Za x (0, 4] imamo niz ekvivalencija
|x
2
4x| + 3 x
2
+|x 5| (x
2
4x) + 3 x
2
(x 5)
2x
2
+ 5x 2 0.
Rjesenje kvadratne nejednacine 2x
2
+ 5x 2 0 je skup x
_
1
2
, 2
_
pa je
rjesenje nejednacine u ovoj slucaju
R
2
= (0, 4]
_
1
2
, 2
_
=
_
1
2
, 2
_
.
3. Za x (4, 5] imamo niz ekvivalencija
|x
2
4x| + 3 x
2
+|x 5| (x
2
4x) + 3 x
2
(x 5)
3x 2 x
2
3
x
_
,
2
3
_
.
Elvis Barakovic 9 Edis Mekic
3 NEJEDNA

CINE SA APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

Rjesenje nejednacine u ovoj slucaju
R
3
= (4, 5]
_
,
2
3
_
= .
4. Za x (5, +) imamo niz ekvivalencija
|x
2
4x| + 3 x
2
+|x 5| (x
2
4x) + 3 x
2
+ (x 5)
5x 8 x
8
5
x
_
,
8
5
_
.
Rjesenje nejednacine u ovoj slucaju
R
3
= (5, +)
_
,
8
5
_
= .
Konacno rjesenje nejednacine je skup
R = R
1
R
2
R
3
R
4
=
_
,
2
3
_

_
1
2
, 2
_
.
Primjer 3.4 Rijesiti nejednacinu

2x 1
x + 1

2.
Rjesenje. Vrijedi niz ekvivalencija
1

2x 1
x + 1

2 2
2x 1
x + 1
2

2x 1
x + 1
2
2x 1
x + 1
2.
Rijesimo racionalnu nejednacinu
2x 1
x + 1
2. Uocimo niz ekvivalencija
2x 1
x + 1
2
2x 1
x + 1
+ 2 0
4x + 3
x + 1
0.
1
Vrijedi |x| < a a < x < a.
Elvis Barakovic 10 Edis Mekic
4 POLINOMI NAD SKUPOM REALNIH BROJEVA
Iz tabele
x 1
3
4
+
4x + 3 0 +
x + 1 0 + +
4x+3
x+1
+ 0 +
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine
R
1
= (, 1)
_

3
4
, +
_
.
Rijesimo racionalnu nejednacinu
2x 1
x + 1
2. Uocimo niz ekvivalencija
2x 1
x + 1
2
2x 1
x + 1
2 0
1
x + 1
0
x + 1 > 0 x > 1 x (1, +).
Dakle, rjesenje nejednacine
2x 1
x + 1
2 je skup R
2
= (1, +) . Rjesenje
pocetne nejednacine je skup
R = R
1
R
2
=
_

3
4
, +
_
.
4 Polinomi nad skupom realnih brojeva
Primjer 4.1 Koristeci Hornerovu semu podijeliti polinom P(x) = 4x
4
+x
3

2x
2
x 2 sa x 1. Da li je polinom P(x) djeljiv sa x 1?
Rjesenje. Iz seme
4 1 -2 -1 -2
1 4 5 3 2 0
zakljucujemo da je
4x
4
+ x
3
2x
2
x 2 = (x 1)(4x
3
+ 5x
2
+ 3x + 2)
i da je polinom P(x) djeljiv sa x 1.
Primjer 4.2 Koristeci Hornerovu semu podijeliti polinom P(x) = x
3
+
2x
2
2x 3 sa x + 2. Da li je polinom P(x) djeljiv sa x + 2?
Elvis Barakovic 11 Edis Mekic
4 POLINOMI NAD SKUPOM REALNIH BROJEVA
Rjesenje. Iz seme
-1 2 -2 -3
-2 -1 4 -10 17
zakljucujemo da je
x
3
+ 2x
2
2x 3 = (x + 2)(x
2
+ 4x 10) + 15
i da polinom P(x) nije djeljiv sa x + 2.
Primjer 4.3 Rastaviti polinom P(x) = x
3
6x
2
+11x6 na faktore znajuci
da je x
0
= 1 nula polinoma.
Rjesenje. Buduci da je x
0
= 1 nula polinoma P(x) tada je polinom djeljiv
sa x 1 a njihov kolicnik odredimo koristeci Hornerovu semu:
1 -6 11 -6
1 1 -5 6 0
Dakle, P(x) = (x 1)(x
2
5x + 6). Kako je x
2
5x + 6 = (x 2)(x 3)
tada je
P(x) = (x 1)(x 2)(x 3).
Primjer 4.4 Rastaviti polinom P(x) = 2x
3
+5x
2
+x 2 na faktore znajuci
da je x
0
= 1 nula polinoma.
Rjesenje. Buduci da je x
0
= 1 nula polinoma P(x) tada je polinom djeljiv
sa x + 1 a njihov kolicnik odredimo koristeci Hornerovu semu:
2 5 1 -2
-1 2 3 -2 0
Dakle, P(x) = (x +1)(2x
2
+3x 2). Kako je 2x
2
+3x 2 = (2x 1)(x +2)
tada je
P(x) = (x + 1)(2x 1)(x + 2).
Primjer 4.5 Rastaviti polinom P(x) = x
3
2x
2
2x 3 na faktore.
Rjesenje. Nule polinoma P(x) su djelioci slobodnog clana 3 a to su brojevi
1, 3. Kako je P(3) = 0, tada je polinom P(x) djeljiv sa x 3. Njihov
kolicnik odredimo koristeci Hornerovu semu:
1 -2 -2 -3
3 1 1 1 0
Dakle, P(x) = (x + 1)(x
2
+ x + 1). Buduci da polinom Q(x) = x
2
+ x + 1
nije moguce rastaviti u skupu R, tada je P(x) = (x + 1)(x
2
+ x + 1).
Elvis Barakovic 12 Edis Mekic
5 RASTAVLJANJE RACIONALNIH FUNKCIJA NA PROSTE
RACIONALNE FUNKCIJE
Primjer 4.6 Rastaviti polinom P(x) = 4x
3
+ 16x
2
x 4 na faktore.
Rjesenje. Nule polinoma P(x) su djelioci slobodnog clana 4 a to su brojevi
1, 3 i 4. Kako je P(4) = 0, tada je polinom P(x) djeljiv sa x + 4.
Njihov kolicnik odredimo koristeci Hornerovu semu:
4 16 -1 -4
-4 4 0 -1 0
.
Dakle, P(x) = (x + 4)(4x
2
1). Buduci da polinom Q(x) = 4x
2
1 =
(2x 1)(2x + 1) tada je
P(x) = (x + 4)(2x 1)(2x + 1).
5 Rastavljanje racionalnih funkcija na proste
racionalne funkcije
Primjer 5.1 Rastaviti funkciju
f(x) =
2x 1
x
2
1
na zbir prostih racionalnih funkcija.
Rjesenje. Funkcija f(x) je prava racionalna funkcija, pa imamo
2x 1
x
2
1
=
2x 1
(x 1)(x + 1)
=
A
x 1
+
B
x + 1
odakle, mnozenjem jednakosti sa (x 1)(x + 1) dobijamo
2x 1 = A(x + 1) +B(x 1)
2x 1 = (A + B)x + A B.
Konstante A i B dobijamo iz sistema
A+ B = 2
AB = 1
cije je rjesenje A =
1
2
i B =
3
2
. Dakle,
2x 1
x
2
1
=
1
2
x 1
+
3
2
x + 1
=
1
2(x 1)
+
3
2(x + 1)
.
Elvis Barakovic 13 Edis Mekic
5 RASTAVLJANJE RACIONALNIH FUNKCIJA NA PROSTE
RACIONALNE FUNKCIJE
Konstane A i B mogli smo dobiti i tako sto bi u jednakost
2x 1 = A(x + 1) +B(x 1)
uvrstili dvije vrijednosti za promjenljivu x (jer trazimo dvije konstante).
Tako, npr:
x = 1 1 = 2A A =
1
2
x = 1 3 = 2B B =
3
2
.
Primjer 5.2 Rastaviti funkciju
f(x) =
1 x
2x
2
5x + 2
na zbir prostih racionalnih funkcija.
Rjesenje. Funkcija f(x) je prava racionalna funkcija, pa imamo
1 x
2x
2
5x + 2
=
1 x
(x 2)(2x 1)
=
A
x 2
+
B
2x 1
odakle, mnozenjem jednakosti sa (x 2)(2x 1) dobijamo
1 x = A(2x + 1) +B(x 2)
1 x = (2A+ B)x + A 2B.
Konstante A i B dobijamo iz sistema
2A+ B = 1
A2B = 1
cije je rjesenje A =
1
3
i B =
1
3
. Dakle,
1 x
2x
2
5x + 2
=

1
3
x 2
+

1
3
2x 1
=
1
3(x 2)

1
3(2x 1)
.
Primjer 5.3 Rastaviti funkciju
f(x) =
1
x
3
8
na zbir prostih racionalnih funkcija.
Elvis Barakovic 14 Edis Mekic
5 RASTAVLJANJE RACIONALNIH FUNKCIJA NA PROSTE
RACIONALNE FUNKCIJE
Rjesenje. Funkcija f(x) je prava racionalna funkcija. Kako je x
3
8 =
(x 2)(x
2
+ 2x + 2), onda imamo
1
x
3
8
=
1
(x 2)(x
2
+ 2x + 2)
=
A
x 2
+
Bx + C
x
2
+ 2x + 2
.
Mnozenjem jednakosti sa (x 2)(x
2
+ 2x + 2) dobijamo
1 = A(x
2
+ 2x + 2) + (Bx + C)(x 2)
1 = (A+ B)x
2
+ (2A2B + C)x + 2A2C
Konstante A, B i C dobijamo iz sistema
A + B = 0
2A 2B + C = 0
2A 2C = 1
cije je rjesenje A =
1
3
, B =
1
3
i C =
2
3
. Dakle,
1
x
3
8
=
1
3
x 2
+

1
3
x
2
3
x
2
+ 2x + 2
=
1
3(x 2)

x + 2
3(x
2
+ 2x + 2)
.
Primjer 5.4 Rastaviti funkciju
f(x) =
2x 3
x
3
x
na zbir prostih racionalnih funkcija.
Rjesenje. Funkcija f(x) je prava racionalna funkcija. Kako je x
3
x =
x(x
2
1) = x(x 1)(x + 1), onda imamo
2x 3
x
3
x
=
2x 3
x(x 1)(x + 1)
=
A
x
+
B
x 1
+
C
x + 1
.
Mnozenjem jednakosti sa x(x 1)(x + 1) dobijamo
2x 3 = A(x 1)(x + 1) +Bx(x + 1) +Cx(x 1)
2x 3 = (A + B + C)x
2
+ (B C)x A
Konstante A, B i C dobijamo iz sistema
A + B + C = 0
B C = 2
A = 3
Elvis Barakovic 15 Edis Mekic
5 RASTAVLJANJE RACIONALNIH FUNKCIJA NA PROSTE
RACIONALNE FUNKCIJE
cije je rjesenje A = 3, B =
1
2
i C =
5
2
. Dakle,
2x 3
x
3
x
=
3
x
+

1
2
x 1
+

5
2
x + 1
=
3
x

1
2(x 1)

5
2(x + 1)
.
Primjer 5.5 Rastaviti funkciju
f(x) =
x
2
+ x + 1
x
3
+ x
na zbir prostih racionalnih funkcija.
Rjesenje. Funkcija f(x) je prava racionalna funkcija. Kako je x
3
+ x =
x(x
2
+ 1), onda imamo
x
2
+ x + 1
x
3
+ x
=
x
2
+ x + 1
x(x
2
+ 1)
=
A
x
+
Bx + C
x
2
+ 1
.
Mnozenjem jednakosti sa x(x
2
+ 1) dobijamo
x
2
+ x + 1 = A(x
2
+ 1) + (Bx + C)x
x
2
+ x + 1 = (A+ B)x
2
+ Cx + A
Konstante A, B i C dobijamo iz sistema
A + B = 1
C = 1
A = 1
cije je rjesenje A = 1, B = 0 i C = 1. Dakle,
x
2
+ x + 1
x
3
+ x
=
1
x
+
1
x
2
+ 1
.
Primjer 5.6 Rastaviti funkciju
f(x) =
x
2
+ 3x + 7
x
4
1
na zbir prostih racionalnih funkcija.
Elvis Barakovic 16 Edis Mekic
5 RASTAVLJANJE RACIONALNIH FUNKCIJA NA PROSTE
RACIONALNE FUNKCIJE
Rjesenje. Funkcija f(x) je prava racionalna funkcija. Kako je
x
4
1 = (x
2
)
2
1 = (x
2
1)(x
2
+ 1) = (x 1)(x + 1)(x
2
+ 1)
, onda imamo
x
2
+ 3x + 7
x
4
1
=
x
2
+ 3x + 7
(x 1)(x + 1)(x
2
+ 1)
=
A
x 1
+
B
x + 1
+
Cx + D
x
2
+ 1
.
Mnozenjem jednakosti sa (x 1)(x + 1)(x
2
+ 1) dobijamo
x
2
+ 3x + 7 = A(x + 1)(x
2
+ 1) +B(x 1)(x
2
+ 1) + (Cx + D)(x 1)(x + 1)
x
2
+ 3x + 7 = (A + B + C)x
3
+ (AB + D)x
2
+ (A+ B C)x + AB D
Konstante A, B, C i D dobijamo iz sistema
A + B + C = 0
A B + D = 1
A + B C = 3
A B D = 7
cije je rjesenje A =
11
4
, B =
5
4
, C =
3
2
i D = 3. Dakle,
x
2
+ 3x + 7
x
4
1
=
11
4
x 1
+

5
4
x + 1
+

3
2
x 3
x
2
+ 1
=
11
4(x 1)

5
4(x + 1)

3(x + 2)
2(x
2
+ 1)
.
Primjer 5.7 Rastaviti funkciju
f(x) =
x
3
+ x
2
+ 2x + 3
x
2
3x + 2
na zbir prostih racionalnih funkcija.
Rjesenje. Funkcija f(x) nije prava racionalna funkcija, pa cemo prvo polinom
x
3
+ x
2
+ 2x + 3 podijeliti sa polinomom x
2
3x + 2, pa dobijamo da je
x
3
+ x
2
+ 2x + 3 = (x + 4)(x
2
3x + 2) + 12x 5.
Tada je
x
3
+ x
2
+ 2x + 3
x
2
3x + 2
=
(x + 4)(x
2
3x + 2) + 12x 5
x
2
3x + 2
= x + 4 +
12x 5
x
2
3x + 2
.
Elvis Barakovic 17 Edis Mekic
6 ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD
Rastavimo racionalnu funkciju
12x 5
x
2
3x + 2
na zbir prostih razlomaka. Kako
je x
2
3x + 2 = (x 1)(x 2), onda imamo
12x 5
x
2
3x + 2
=
12x 5
(x 1)(x 2)
=
A
x 1
+
B
x 2
.
Mnozenjem jednakosti sa (x 1)(x 2) dobijamo
12x 5 = A(x 2) + B(x 1)
12x 5 = (A+ B)x 2AB
Konstante A, B, C dobijamo iz sistema
A + B = 12
2A B = 5
cije je rjesenje A = 7, B = 19, C =
3
2
i D = 3. Dakle,
12x 5
x
2
3x + 2
=
7
x 1
+
19
x 2
pa je
x
3
+ x
2
+ 2x + 3
x
2
3x + 2
= x + 4
7
x 1
+
19
x 2
.
6 Zadaci za samostalan rad
6.0.1 Matematicka indukcija
Zadatak 6.1 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1 + 2 + 3 + + n =
n(n + 1)
2
.
Zadatak 6.2 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1
2
+ 2
2
+ 3
2
+ + n
2
=
n(n + 1) (2n + 1)
6
.
Zadatak 6.3 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
2
3
+ 4
3
+ 6
3
+ + (2n)
3
= 2n
2
(n + 1)
2
.
Elvis Barakovic 18 Edis Mekic
6 ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD
Zadatak 6.4 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1 2 + 2 3 + 3 4 + + n (n + 1) =
n(n + 1) (n + 2)
3
.
Zadatak 6.5 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1 2 3+2 3 4+3 4 5+ +n (n + 1) (n + 2) =
n(n + 1) (n + 2) (n + 3)
4
.
Zadatak 6.6 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1 + 2 + 2
2
+ 2
3
+ + 2
n1
= 2
n
1.
Zadatak 6.7 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1
4 5
+
1
5 6
+ +
1
(n + 3) (n + 4)
=
n
4 (n + 4)
.
Zadatak 6.8 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1
1 2 3
+
1
2 3 4
+ +
1
n (n + 1) (n + 2)
=
n(n + 3)
4 (n + 1) (n + 2)
.
Zadatak 6.9 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1
4
1 3
+
2
4
3 5
+ +
n
4
(2n 1) (2n + 1)
=
n(n + 1) (n
2
+ n + 1)
6 (2n + 1)
.
Zadatak 6.10 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
5
1 2
+
13
2 3
+ +
2k
2
+ 2k + 1
k (k + 1)
=
n(2n + 3)
n + 1
.
Zadatak 6.11 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
2
2 + 1
+
2
2
2
2
+ 1
+
2
3
2
4
+ 1
+ +
2
n
2
2
n1
+ 1
= 2
2
n+1
2
2
n
1
.
Zadatak 6.12 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
_
1
1
2
2
__
1
1
3
2
_

_
1
1
n
2
_
=
n + 1
n
, (n 2) .
Zadatak 6.13 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
_
1
9
2
2
__
1
9
5
2
_

_
1
9
(3n 1)
2
_
=
3n + 2
2 (3n 1)
.
Elvis Barakovic 19 Edis Mekic
6 ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD
Zadatak 6.14 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
a) (2n 1)!! =
(2n)!
2
n
n!
, b) n! =
(n + 2)!
(n + 1) (n + 2)
.
Zadatak 6.15 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
a) 6 | 7
n
1, b) 6 | n
3
11n, c) 3 | n
3
n.
Zadatak 6.16 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
a) 25 | 2
n+2
3
n
+ 5n 4, b) 11 | 6
2n
+ 3
n+2
+ 3
n
.
Zadatak 6.17 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
a) 9 | n 4
n+1
(n + 1) 4
n
+ 1, b) 64 | 3
2n+2
8n 9.
Zadatak 6.18 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
a) 54 | 2
2n+1
9n
2
+ 3n 2, n N
0
b) 1053 | 3
2n+2
5
2n
+ 3
3n+2
2
2n
.
Zadatak 6.19 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
a) n
n+1
> (n + 1)
n
, b) n! <
_
n + 1
2
_
n
, (n > 1) .
Zadatak 6.20 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
( n!)
2
<
_
(n + 1) (2n + 1)
6
_
n
, (n > 1) .
Zadatak 6.21 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1
n + 1
+
1
n + 2
+ +
1
3n + 1
> 1.
Zadatak 6.22 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1
n + 1
+
1
n + 2
+ +
1
3n + 1
> 1.
Zadatak 6.23 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1
4
+
1
9
+ +
1
n
2
< 1.
Elvis Barakovic 20 Edis Mekic
6 ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD
Zadatak 6.24 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1
2
2
+
1
3
2
+ +
1
n
2
<
n 1
n
.
Zadatak 6.25 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
cos x+cos 2x+cos 3x+ +cos nx =
cos
(n + 1) x
2
sin
nx
2
sin
x
2
, (x = 2k, k Z) .
Zadatak 6.26 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
cos
x
2
cos
x
2
2
cos
x
2
3
cos
x
2
n
=
sin x
2
n
sin
x
2
n
.
6.0.2 Binomni obrazac
Izracunati:
Zadatak 6.27 a) 3!, b) 5!, c) 6!, d) 7!.
Zadatak 6.28 a)
3!
2!
, b)
5!
3!
, c)
10!
6!
, d)
20!
18!
.
Zadatak 6.29 a) 5! + 2!, b) 5! 3!, c) 2 6! 3 2!.
Zadatak 6.30 a) 6! 4! +2!, b) 2 5! +3! +4!, c) 2 5! 3 3! +2!.
Uprostiti izraze:
Zadatak 6.31 a)
n!
n
, b)
(n + 1)!
n (n + 1)
, c)
(n 2)!
(n + 1)!
.
Zadatak 6.32 a)
1
n!

1
(n + 1)!
, b)
(2n + 1)!
(2n 1)!
, c)
2
n!

3
(n + 1)!
.
U skupu N rijesiti jednacine:
Zadatak 6.33 a)
(n + 2)!
n!
= 110, b)
n!
(n 5)!
=
20n!
(n 3)!
.
Zadatak 6.34 a)
(n + 1)!
(n 1)!
= 42, b)
(n + 1)!
(n 1)!
= 30.
Elvis Barakovic 21 Edis Mekic
6 ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD
Zadatak 6.35 a)
n! (n 1)!
(n + 1)!
=
1
6
, b)
(2n)!
(2n 3)!
=
40n!
(n 1)!
.
Primjenom binomne formule razviti:
Zadatak 6.36 a) (a + b)
2
, b) (2a b)
2
, c) (a + 3b)
3
.
Zadatak 6.37 a) (x + 2y)
2
, b) (2x 1)
2
, c) (2x + 3y)
3
.
Zadatak 6.38 a)
_
2

2
_
2
, b)
_
2

3 + 3

2
_
3
.
Zadatak 6.39 a)
_
1

2 +

3
_
2
, b)
_
3

2 2
_
3
.
Zadatak 6.40 Naci deseti clan u razvoju binoma
_
1
x
+ x
_
14
.
Zadatak 6.41 Naci trinaesti clan u razvoju binoma
_
x
3

x
2
2

x
_
14
.
Zadatak 6.42 Naci sedmi clan u razvoju binoma
_
2x
3

x
2
+

x
_
10
.
Zadatak 6.43 U razvoju binoma
_
2
x
+ 3x
_
15
odrediti koecijent uz x
7
.
Zadatak 6.44 U razvoju binoma
_
2
x
+ 3x
_
15
odrediti koecijent uz x
13
.
Zadatak 6.45 U razvoju binoma
_
x
2

5
x
_
15
odrediti koecijent uz x
8
.
Zadatak 6.46 Naci clan koji sadrzi x
7
u razvoju binoma (x + 2)
14
.
Zadatak 6.47 Naci clan koji sadrzi x
7
u razvoju binoma
_
3

x
2

x
_
12
.
Zadatak 6.48 Naci clan koji sadrzi x
10
u razvoju binoma
_
3

x
2

x
_
18
.
Zadatak 6.49 U razvoju binoma
_

x +
1
3

x
_
16
naci clan koji sadrzi x
3
.
Elvis Barakovic 22 Edis Mekic
6 ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD
Zadatak 6.50 Odrediti onaj clan razvoja binoma
_
x
3

x
+ x

2
3
_
10
koji ne
sadrzi x.
Zadatak 6.51 Naci clan u razvoju binoma
_

x
3

x
_
8
koji ne sadrzi x.
Zadatak 6.52 Naci srednji clan u razvoju binoma
_
1 + 2

2
_
50
.
Zadatak 6.53 Naci srednji clan u razvoju binoma
_
3
3

3 2

2
_
40
.
Zadatak 6.54 Naci srednji clan u razvoju binoma
_
a
1
a
_
12
.
Zadatak 6.55 Naci srednji clan u razvoju binoma
_
3x
1
3x
_
22
.
Zadatak 6.56 Naci srednji clan u razvoju binoma (x
2
+ xy)
16
.
Zadatak 6.57 Naci srednji clan u razvoju binoma
_
2
x

x
_
16
.
Zadatak 6.58 Naci srednji clan u razvoju binoma
_
x
x
+
1

x
_
20
.
Zadatak 6.59 Naci srednji clan u razvoju binoma
_
sin x +
1
cos x
_
32
.
Zadatak 6.60 Naci srednji clan u razvoju binoma
_
sin x
x
+
x
cos x
_
18
.
Zadatak 6.61 Odrediti peti clan u razvoju binoma (2x

x
3

x)
8
.
Zadatak 6.62 Naci n u izrazu (a+b)
n
ako se binomni koecijent jedanaestog
clana odnosi prema binomnom koecijentu devetog clana kao 7 : 15.
Zadatak 6.63 Naci koecijent uz x
4
u izrazu
(1 + x)
4
+ (1 +x)
5
+ + (1 +x)
15
.
Zadatak 6.64 Naci koecijent uz x
3
u izrazu
(1 + x)
3
+ (1 +x)
4
+ + (1 +x)
100
.
Elvis Barakovic 23 Edis Mekic
6 ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD
Zadatak 6.65 Dokazati da je za svaki prirodan broj n broj
_
2 +

3
_
n
neparan.
Zadatak 6.66 Naci zbir svih koecijenata polinoma P(x) = (2x
7
3) (x
3
2)
17
.
Zadatak 6.67 Izracunati
n

k=0
_
n
k
_
.
Zadatak 6.68 Izracunati
n

k=0
k
_
n
k
_
.
Zadatak 6.69 Izracunati
n

k=0
(1)
k
_
n
k
_
.
Zadatak 6.70 Dokazati jednakost
_
n
k
_
+
_
n
k + 1
_
=
_
n + 1
k + 1
_
.
Zadatak 6.71 Dokazati jednakost
_
n
0
_
+
_
n
2
_
+
_
n
4
_
+ = 2
n1
.
Zadatak 6.72 Dokazati jednakost
_
n
1
_
+
_
n
3
_
+
_
n
5
_
+ = 2
n1
.
6.0.3 Racionalne nejednacine
Zadatak 6.73 Rijesiti nejednacinu
2
1 2x
< 1.
Zadatak 6.74 Rijesiti nejednacinu
2x + 1
x + 1
2.
Zadatak 6.75 Rijesiti nejednacinu
1 x
3x + 1

3
4
.
Zadatak 6.76 Rijesiti nejednacinu
2
3x + 1

1
1 x
.
Zadatak 6.77 Rijesiti nejednacinu
1
1 x

2
x + 1
.
Zadatak 6.78 Rijesiti nejednacinu
x
2
+ x + 4
x
2
3x 4
1.
Zadatak 6.79 Rijesiti nejednacinu
x
2
+ 2x 5
2x
2
x 1
< 1.
Zadatak 6.80 Rijesiti nejednacinu
4x
2
8x 24
x
2
2x 3
> 3.
Elvis Barakovic 24 Edis Mekic
6 ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD
6.0.4 Jednacine sa apsolutnim vrijednostima
Zadatak 6.81 Rijesiti jednacinu |1 x| 3|2 3x| = 3.
Zadatak 6.82 Rijesiti jednacinu 2|2x 1| +|3x + 4| = 6.
Zadatak 6.83 Rijesiti jednacinu |1 + x| + 3|2 x| = |3x + 2|.
Zadatak 6.84 Rijesiti jednacinu 3x |x 7| +|2 x| = 5x + 1.
Zadatak 6.85 Rijesiti jednacinu |x
2
+ x 2| +|x
2
x 2| = 2.
Zadatak 6.86 Rijesiti jednacinu |x
2
2x 3| + 2 2x = x
2
+|x 4|.
Zadatak 6.87 Rijesiti jednacinu

x + 2
5 4x

=
1
3
.
Zadatak 6.88 Rijesiti jednacinu

2x 1
5 x

=
1
2
.
6.0.5 Nejednacine sa apsolutnim vrijednostima
Zadatak 6.89 Rijesiti nejednacinu 2|2x 1| > 6x 1.
Zadatak 6.90 Rijesiti nejednacinu |1 + x| + 3|2 x| = |3x + 2|.
Zadatak 6.91 Rijesiti nejednacinu 3|2x 3| +|x 1| 3.
Zadatak 6.92 Rijesiti nejednacinu |1 x| 3|2 3x| < |3x + 2|.
Zadatak 6.93 Rijesiti nejednacinu |x
2
8x + 12| + 4x 1 x
2
+|x 7|.
Zadatak 6.94 Rijesiti nejednacinu |x
2
2x 3| + 2 2x < x
2
+|x 4|.
Zadatak 6.95 Rijesiti nejednacinu

x 1
x + 1

1.
Zadatak 6.96 Rijesiti nejednacinu

2x 1
x 3

< 2.
Zadatak 6.97 Rijesiti nejednacinu

x 1
4x + 3

1
2
.
Zadatak 6.98 Rijesiti nejednacinu

2x + 1
1 7x

3.
Zadatak 6.99 Rijesiti nejednacinu

5x + 2
6 x

>
2
3
.
Elvis Barakovic 25 Edis Mekic