Sabïnae raptae

Iam rēs Rōmāna adeō erat valida ut cuilibet fīnitimārum cīvitātum bellō pār esset. Sed cum
novus populus mulieribus carēret neque virīs Rōmānīs cum fīnitimīs cōnūbia essent,
Rōmulus ex cōnsiliō patrum lēgātōs ad vīcīnās gentēs mīsit, quī societātem cōnūbiumque
novō populō peterent. Nusquam benignē Iēgātiō audīta est, adeō aliae gentēs Rōmānōs
spernēbant ac simul tantam in mediō crēscentem mōlem metuēbant. Ab omnibus dīmissī
sunt, plērīsque rogitantibus ‘num fēminīs quoque asÿlum aperuissent?’ Id Rōmānī iuvenēs
aegrē passī sunt, et haud dubiē ad vim spectāre rēs coepit.
Rōmulus vērō indignātiōnem dissimulāns lūdōs parat Neptūnō; deinde fīnitimōs ad
spectāculum vocārī iubet. Multī mortālēs convēnēre studiō etiam videndae novae urbis,
māximē ex oppidīs proximīs Caenīnā, Crustumeriō, Antemnīs; etiam Sabīnōrum omnis
multitūdō cum Iīberīs ac coniugibus vēnit. Invïtātī hospitāliter per domōs, cum situm
moeniaque et frequentia urbis tēcta vīdissent, mīrantur tam brevï rem Rōmānam crēvisse.
Ubi spectāculī tempus vēnit atque eō oculī et mentēs conversae erant, tum signō datō
iuventūs Rōmāna ad rapiendās virginēs discurrit!
Turbātō per metum lūdicrō, maestī parentēs virginum profugiunt Rōmānōs ‘perfidōs
hospitēs’ incūsantēs deumque Neptūnum invocantēs. Nec virginibus raptīs indignātiō minor
erat. Sed ipse Rōmulus circumïbat animōsque eārum mītigābat hīs dīctīs: “Hoc factum est
ob patrum vestrōrum superbiam, quī cōnūbium Rōmānīs negāvērunt. Vōs tamen cum virīs
Rōmānīs in mātrimōniō eritis, in societāte fortūnārum omnium et — quō nihil cārius est
generī hūmānō — lïberōrum. Proinde mollīte īram, et virīs, quibus forte corpora data sunt,
date animōs! Saepe ex iniūriā posteā grātia orta est.” Ad hoc accēdēbant blanda verba
virōrum, quae ad muliebre ingenium māximam vim habent.

ā (pred sugl.), ăb (pred samogl. i pred h), abs (pred t) praep. c. abl od, s(a), na
āc (atque), coni. (ac pred konsonantima) i k tomu, i također; i to, a to, a osobito; i, a, te, pa
āc = atque
accēdō, 3. (-ĕre), accessī, accessum pristupiti, doći, pripadati, približiti se, prići bliže, prilaziti, slagati
se, biti pridružen
ad, praep. +acc k, ka, prema, do, protiv, na, za, pred (kod brojeva) do, oko, otprilike
adeō, adv tako, upravo; u tolikoj mjeri, u tolikom obimu, tako dugo, tako daleko
aegrē, adv. gorko, teško; jedva, s teškoćom, s naporom, mučno; aegre fěro teško podnositi
alius, alia, aliud, adi. pron. (G. alterius, D. alii) drugi (od više njih)
anĭmus, -ī, m. duša, duh, hrabrost, odvažnost
apěriō 4. -ruī, -rtum otkriti, otvoriti, razgolititi, raščistiti, pojasniti
asylum, -ī n. utočište, skrovište
Antemnae, -ārum, f.
atque/ac (pred sugl.), con. i, a, te, pa, i to, k tomu cf. et i -que
audiō, 4. (-īre), -īvī (-īī), -ītum čuti, slušati
bellum, -ī, n. rat; bellum gĕrĕre ratovati, voditi rat
bĕnignē, adv. (benignius, benignissimē) ljubazno, velikodušno.
blandus, 3 laskav, umiljat, udvoran; zamamljiv; mio, ugodan, prijatan (-ior, -issimus)
brěvis, -e kratak (vrijeme), malen, sažet, nizak, uzak, brz
Caenīna, -ae, f.
careo 2. -ui, (-iturus) (+abl) biti bez, nemati

1
cārus, 3 mio, drag(i), voljeni; štovan, cijenjen; skup, skupocjen, precijenjen
circumĕō/ circŭĕō, -īre, -iī/īvi, -ǐtum obilaziti, ići okolo; prešutjeti; varati; okružiti, okruživati, obrubiti;
opkoliti, opasati
civǐtas, -ātis, f. država, grad
coepi, coepisse, coeptum počeo sam, početi
coniūnx, -iūgіs, m/f. supružnik
cōnsilium, -iī, n. savjet, vijećanje, odluka; vijeće; pažljivo razmatranje, savjetovanje, skup, grupni
sastanak za raspravu, promišljenost, prijedlog, mudrost, plan, svrha, sud, namjera eo consilio s tom
namjerom
cōnūbium, -ī, n. brak, bračna sveza; spolno sjedinjenje
convěniō, 4. (-īre), vēnī, ventum sakupljati se, okupljati se, dolaziti, sastajati se, susretati se;
približavati se; razgovarati, pristajati uz mnijenje, dogovoriti se; impers. convěnit, 4. -vēnit dolikuje,
pristaje, pristoji [com+veniō]
convertō, 3. (-ĕre), -vertī, -versum obrnuti, okretati; promijeniti, vratiti se; prihvatiti samostanski
život, zarediti se [com-+vertō]
corpus, -ǒris, n. tijelo, trup
creō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) stvoriti, stvarati, napraviti; (+ ak.) imenovati, izabrati koga za što
crescō, 3. (-ĕre), -ēvī, -ētum rasti, izrasti, roditi se; množiti se, povećati se
Crustumerium, -ī, n.
cum, praep. +abl s, sa
cum (quum) conict. kad, budući da; dok, premda, iako; kako, čim
deinde/dein, adv. nadalje; zatim, potom, onda, nato, slijedeći, tada, nakon toga, od tog mjesta
deus, -ī, m. bog (V = N; n/v dei, dii, dī; d/ab deis, diis, dīs; a deos; g deōrum ili deum)
dicō, 3. (-ĕre), dixī, dictum reći, kazati, govoriti; priopćiti, obznaniti; proglasiti
dīmittō, 3. (-ĕre), -mīsī, -missum raspustiti; poslati, otpustiti, napustiti, oslobađati; razašiljati, slati [dī-
+mittō]
discurrō, 3. (-ēre), -currī (-cucurrī), -cursum rastrčati se, razbježati se
dissimulo, 1. graditi se, hiniti, ignorirati, zanemariti, ne primijetiti, zatajiti, skrivati
dō, 1. dĕdi, dătum, dāre dati
dǒmus, -ūs, f. kuća, dom; (Ab dǒmo; g dǒmuum i dǒmōrum. a domos; domi kod kuće (domum kući,
doma; domo od kuće, iz kuće
dubiē, adv. sumnjivo, neizvjesno
ē (samo ispred samogl.) ili ex (ispred samogl. i sugl.), praep. c. abl. iz, od, po, na, s
etiam. i, također [et+iam] cf. quoque
faciō, 3. (-ĕre), fēcī, factum činiti, praviti, graditi, raditi
fēmǐna, -ae f. žena, ženka cf. mulier
fīnitǐmī, -ōrum, m. /pl. susjedi
fortē, adv. slučajno, iznenada, srećom, na sreću [abl. od fors]
fortūna, -ae, f. sudbina, sreća, usud, udes; pl. fortūnae, -ārum imetak, bogatstvo [fors]
frĕquēns, -entis čest, mnogobrojan, napučen, pun naroda; bogat; običan ↔ rārus
gēns, gentis, f. (-ium) pleme, puk, narod; koljeno [cf. gignō]
grātiā, praep. (+ gen.) radi, poradi, zbog (uvijek stoji iza svoje imenice)
grātĭa, -ae, f. ljupkost, naklonost, milost, dražest, razlog, ljubav; usluga; zahvalnost; grītias (ăgo)
zahvaljivati
habeō, 2. (-ēre), -uī, -ĭtum držati, imati, nositi, posjedovati
haud, adv. ne, nikako, ne baš, nimalo
hǐc, haec, hǒc, pron. dem. ovaj, ova, ovo, sadašnji
hospes, -ǐtis, m. gost, uzvanik
hospĭtālĭtĕr, adv. Gostoljubivo
hūmānus, 3 čovječji, ljudski, plemenit, kulturan, čovjekoljubiv; obrazovan; uglađen, udvoran
iam već

2
incūsō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) obijediti, optužiti, opadati koga
indignātiō, -ōnis, f. zlovolja, srdžba, gnušanje
ingĕnĭum, -iī, n. prirođena ćud, narav, značaj, duh, svojstvo, urođena osobina, oštroumlje,
dosjetljivost; talent, karakter
iniūrĭa, -ae, f. nepravda, krivica; ozljeda, šteta; uvreda; napad [in+ iūs]
invito, 1. pozvati; častiti
invǒcō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) prizivali, zazivati, zvati u pomoć
ipse, ipsa, ipsum, pron. dem. sam, sama, samo
ǐs, ěa, ǐd, pron. dem. onaj (on), ona, ono; onaj
iubeō, 2. (-ēre), iussī, iussum zapovijedati, naložiti, narediti, odrediti
iuvěnis, -e mlad (komp. iunior, -ius; sup.minimus, 3 natu)
iuvěnis, -is, m./f. mladić; djevojka
iŭventūs, -ūtis, f. mladost; mladež
lēgātus, -ī, m. legat (zapovjednik legije); poslanik, povjerenik u provinciji, poklisar, ambasador
lēgātĭō, -ōnis, f. poslanstvo; služba
līběrī, -ōrum, m. djeca [līber]
lūdicrum, -ī, n. igra, gluma; igračka; pl. šaljive stvari, igre
lūdus, -ī, m. igra, zabava; škola, cf. schola, sport
maestus, 3 jadan, nesretan, tužan
māgnus, 3 (maior, maximus) velik
māĭŏr, māĭus, -ōris veći (komp. od magnus)
mātrĭmōnĭum, -iī, n. ženidba, brak; in mātrĭmōnĭum ducěre oženiti se;
maxĭmē, adv. osobito, poglavito, sigurno, najviše, posebno, naročito, pretjerano, vrlo,
mĕdĭus, 3 srednji, središnji, u sredini, usred
mēns, mēntis, f. um, namjera, intelekt, razum, pamet, srce, duh, mišljenje. misao, razmišljanje; naum;
ea mente s tom namjerom; cf. animus
metuo, 3. (-ĕre), -ui, - bojati se čega; u strahu iščekivati, strahovati
minor, minus, -ōris manji (parvus, minor, minimus)
mīror, 1. (-ārī), mirātus sum čuditi se, diviti se, obožavati.; pitati u čudu [mīrus]
mītĭgo, 1. ublažiti, smiriti, mekšati
mittō, 3. (-ĕre), mīsī, missum slati, poslati; bacati; izustiti
moenĭa, -ĭum, n/pl. zidine, bedemi [cf. mūniō]
mōlēs, -is, f. breme, težina, teška stvar; hrpa kamenja
mollĭō, 4. (mollīre, mollīvī, mollītum) umekšati, omekšati; razmaziti; blažiti, ukrotiti, oslabiti
mortālis, -e smrtan; prolazan, zemaljski, ljudski; nestalan
mortālis, -is, m. smrtnik, čovjek
mŭlĭĕbris, -e ženski
mulier, -ěris, f. žena
multitudo, -dǐnis, f. mnoštvo
multus, 3 (plūs, plūrimus) mnogi
něgō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) odbijati; nijekati, reći ne, poricati, zanijekati
Neptunus, -i, m. Neptun
něque/něc, conict. i ne, te ne, a ne, također ne; niti
nihil (stegnuto nīl, od ne hilum ni vlakance, ni najmanje) ništa [nē+ hīlum]
nǒvus, 3 nov, mlad, svjež, mlad, neiskusan, oživljen, osvježen
nǔm, adv. zar (kad se očekuje niječan odgovor)
nūsquam, adv. nigdje, nikamo, ni u čemu
ob (+ak) pred, zbog
ŏcŭlus, -ī, m. oko; vid
omnis, -e, adi. sav, svaki; čitav, cijeli; omnes svi; omnia sve
oppidum, -ī, n. utvrda, tvrđava, grad, gradić

3
orior, 4. ortus sum pojaviti se; rađati se
pār, păris, adi. jednak, ravan; ravnopravan, u jakosti dorastao; pravedan, doličan; pār impār vrsta igre
pār, păris, n. par, drug
parō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) spremati, pripravljati, gotoviti, pripremiti, spremiti
pater, -tris, m. otac
pătĭor, 3. (patī), passus sum dep. verb. (+ acc.) trpjeti, podnositi, patiti, izdržati, proživljavati; dopustiti
patres, -um, m./pl. oči, pređi, senatori, patriciji
pěr, praep. + acc. kroz, po, pred, uzduž; za, u, po; često se prevodi instrumentalom
perfǐdus, 3 nevjeran, nepošten, podmukao, himben, lažan
pětō, 3. (-ĕre), pětīvī/pětiī, pětītum tražiti, udarati, napadati; broditi, težiti, željeti, moliti, zahtijevati;
gađati; ići, hitati prema čemu; donijeti; tužiti; cf. postulō, quaerō, rogō
plerusque, pleraque, plerumque ponajviše, većina, vrlo mnogo, veliki broj, veliki dio, veći dio
pǒpŭlus, -ī, m. narod
possum, posse, potuī, - irreg. verb. moći; biti u mogućnosti, imati utjecaj [potis+ sum]
posteā, adv. zatim, potom, poslije, kasnije, nakon [post+eā]
proinde (proin), adv. potom, stoga; baš kao; zbog toga, kao rezultat
prŏpĕ, adv. blizu; naskoro; gotovo (propius, proximē)
proxĭmē v. prǒpe1
-que i
quī(s), quae, quod, pron. interr. i rel. koji; tko, što
quoque, con. i, također
rapiō, 3. (-ĕre), rapuī, raptum otimati, grabiti
raptus, 3 otet, ugrabljen
res, -ei, f. stvar, prilika, posao, afera
rogitō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) zapitkivati
Rōmānus, 3 rimski
Romanus, -ī, m. Rimljanin
Rōmŭlus, -ī, m. Romul, Remov brat, mitski osnivač Rima
Sabīna, -ae, f. Sabinjanka
Sabinus, 3 sabinski
Sabinus, -i, m. Sabinjanin
saepĕ, adv. (com. saepius, sup. saepissǐmē) često
sĕd, conict. ali, nego, već, štoviše; non solum – sed etiam ne samo – nego i
signum, -ī, n. obilježje; znak, znamenje, pečat, oznaka, ukazivanje, biljeg; zastava, bojni znak
sǐmul, adv. u isto doba, istodobno, u isto vrijeme, istovremeno, ujedno, također, jednako, zajedno
situs, 3 položen, postavljen, smješten, sagrađen; koji se nalazi, leži; koji stanuje
societas, -atis, f. društvo
spectaculum, -i, n. prizor; natjecanje
spectō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) gledati, motriti, promatrati, vidjeti, biti okrenut prema
spernō, 3. (-ĕre), sprēvi, sprētum ne mariti, prezirati
stŭdĭum, -iī, n. težnja, nastojanje, bavljenje, marljivost, žar, revnost; strast, želja; naučni posao, učenje
[cf. studeō]
sum, esse, fuī, (futūrus) verb. anom. biti, nalaziti se, postojati
sŭperbĭa, -ae, f. obijest, oholost; ponos, arogancija [superbus]
sŭus, sua, suum, pron. poss. reflex. svoj (samo za 3. lice) njegov, njezin, njihov
tămĕn, con. ipak, opet, još, zbog svega toga, barem
tantum, adv. samo; toliko [tantus]
tantus, 3 tolik, tako velik; tantus... quantus tolik...kolik, takav...kakav
tēctum, -ī, n. krov, strop
tempus, -ŏris, n. vrijeme
urbs, urbis, f. grad; Urbs Rim

4
valǐdus, 3 . jak, krepak, čvrst; zdrav; moćan, silan, snažan, pretjeran [cf. valeō]
vĕnĭō, 4. (-īre), vēnī, ventum doći, dolaziti, vratiti se, ići, otići
verbum, -ī, n. riječ; izraz; glagol
vērō, adv. uistinu, pak, doista, stvarno, da, sigurno; razborito, pametno; kako bilo [vērus]
vēro, conict. postp. pak, a, ali pak
vīcīnus, 3 obližnji, susjedni, okolni
vīcīnus, -ī, m. susjed, stanovnik
vĭdĕō, 2. (-ēre), vīdī, vīsum vidjeti, gledati, promatrati, opaziti, poznati, razumjeti, shvatiti
vir, virī, m. muž, muškarac, junak, heroj, hrabar čovjek
virgō, -gǐnis, f. djevica, djevojka, mlada djevojka
vīs, f. (A vim Ab vi; pl. vires, -ium, itd.) sila, moć, snaga, nasilje; veliki broj, kvantiteta, sila; priroda,
utjecaj
vocō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) zvati, dozivati, pozvati, poslati po, zazvati cf. appellō, nōminō

Pripremio: Zorislav Jelenčić, prof.

zorislav.jelencic@gmail.com