RIM

Forum Romanum

- središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog

Rima
- prvobitno na mjestu foruma bila močvarna dolina pored brežulja Palatin
- 490.g.pr.Kr izgrađena 2 hrama posvećena bogovima Saturnu i Kastoru, to je ubrzalo
razvitak mjesta
- na forumu su se nalazila 3 slavoluka: Augustov (nije sačuvan), Titov i slavoluk
Septimija Severa
- u vrijeme cara Augusta forum dobio svoj sjaj i ljepotu, a nakon njega s vremenom
pada u zaborav
- u vrijeme kasne Rimske Republike forum je postao mali pa su svi vladari poslije
Cezara koji je također izgradio Forum Iulium, počeli graditi svoje forume i hramove

Ara Pacis Augustae (Augustov oltar mira)

- podignut u doba Augusta, miješaju se rimska "sadašnjost" i mitska prošlost

- remek djelo političke i društvene propagande
- podignut između 13. i 9. g.pr.kr povodom povratka Augusta u Rim nakon
višegodišnjeg boravka u zapadnim provincijama carstva
- obnovljeni oltar nalazi se blizu Augustova mauzoleja, ali je izvorno bio smješten uz
Via Lata, na mjestu današnjeg Palazzo Ottoboni
- i oltar i ogradni zid bili su bogati ukrašeni skulpturama
- oblik samog oltara u osnovi grčki
- na spomeniku polja su ukrašena temama iz mitske povijesti Rima
- iznutra friz od girlanda i bikovih lubanja simbolizira vjersku žrtvu
- friz s prikazom žrtvene povorke na oltaru slavi spomen na inauguraciju oltara 9.
g.pr.kr
- oltarni ukrasi naglašavaju Augustovu važnost u održavanju Pax Romana (stogodišnjeg
mira)
- kipari koji su izradili friz poznavali su neo-atičku tradiciju ali su također bili svjesni
promjena do kojih je došlo u umjetnosti tokom helenističkog razdoblja

Augustov forum

- August se u trenutku bitke kod Farsale zavjetovao izgraditi hram Marsa osvetnika
- U osnovi je August slijedio tlocrt svoga prethodnika, ali u znatno razvijenijem obliku
- Hram je bio podignut na daljem kraju izduženog prostora
- Golemi ogradni zid visok gotovo 35 metara, imao dvostruku namjeru: zaštita od
požara i vizualni paravan između foruma i gusto izgrađene stambene četvrti
- Unutrašnjost hrama opustošili pljačkaši mramora u srednjem vijeku
- Hram je imao apsidu u kojoj su stajali kipovi Marsa, Venere, i božanskog Julija
- najimpresivniji spomenik Augustove vladavine, započet rano u Augustovoj vladavini
ali dugo nije bio dovršen
- tlocrt je kombinacija grčkih i rimskih obilježja, proizvod communis ratiocinatio
- izbor ukrasa nadahnut klasičnom Atenom, najbolje se vidi u umanjenim verzijama
karijatida s Erehtejona koje su ukrašavale gornje redove kolonada na forumu
- jak klasični element prisutan je u svim arhitektonskim detaljima
 - forum također poslužio kao neka vrsta javnog atrija za grad
- u eksedrama bili postavljeni likovi slavnih Rimljana, tek nekoliko fragmentarnih
portreta sačuvano

Augustov portret

- portretni kip je daleko najrašireniji način prikaza carske osobe

- carski kipovi mogu biti i kultne figure ili ukrašavati kazališta i druga javna mjesta
- četiri glavna tipa carskog portreta: figura u togi, u vojnoj uniformi, naga herojska
figura i konjanički kip
- 2 portreta: prvi prikazuje Augusta kao vrhovnog svečenika, s togom prebačenom
preko glave (Museo Nazionale Romano)
- Drugi portret jetip Prima Porta , nađen 1863, godine u blizini Prima Porte, u vili povrh
Tibera, pripadala augustovoj ženi, skulptura ima više od 2 metra i tragove pozlate i
boje po sebi, kip prikazuje Augusta u vojničkom stavu, naglašava snagu karaktera,
njegov stav je preuzet od Polikletovog Dorifora
- Fenomen idealiziranog augustovog portreta
- U Augustovo doba stvoren je uspješni tip julio-klaudijevskog portreta: zgodan,
izbrijan, ozbiljan i miran jednostavno uređenom kosom

Augustova gema

- izrađena oko 10. godine n.kr

- sardoniks u dva sloja: figuralni motivi u mliječno bijeloj boji ističu se na tamnoj
podlozi
- neobično velike dimenzije predmeta
- u donjem dijelu geme vidimo znak pobjede koji podižu naoružani vojnici i dva
mladića odjevena u kratku pregaču oko bokova, u prisutnosti dvoje zarobljenih
barbara koji sjede na tlu, desno su jos dvije figure, muškarac i žena koja drži dvoje
barbara za kose
- u gornjem dijelu geme vidimo Augusta na tronu, oslonjenog na skeptar, s litusom
zavijenim štapom augura, u desnoj ruci, njegovo poprsje je nago, kao što je uobičajeno
pri prikazu heroja ili boga, a noge drži na štitu u znak trijumfa, iza njega su
personifikacije koje ga krune
- gemma augustinea je istovremena i suptilni dinastijski manifest, budući da se u
lijevom dijelu na gornjoj razini javlja Tiberije, prikazan poput pobjednika koji silazi sa
svoje kočije, te mladi Germanik, njegov posvojeni sin

Titov slavoluk

- jedini flavijevski slavoluk koji se sačuvao do danas

- na vrhu svete ceste (Via Sacra) na Forumu Romanumu
- u prilično je jadnom stanju, u sr, vijeku bio ugrađen u obiteljsku palaču, početkom 19.
st obnovljen
- natpis bilježi da je podignut u slavu božanskog Tita, ubrzo nakon njegove smrti
- prilično je skroman a njegov oblik jednostavan
- reljefi na bočnim zidovima unutar prolaza su prikazi povorke u pokretu, a sadržaj
reljefa odnosi se na trijumf Vespazijana i Tita poslije završetka judejskih ratova i
osvajanja Jeruzalema
- 2 reljefa pronađena 1938, g ispod papinske palače Palazzo della Cancelleria u Rimu
Konstantinov slavoluk

- slavoluk s trima vratima izgrađen za cara Konstantina I, podignut nakon bitke na

Milvijskom mostu i opisuje tu odlučnu bitku na jednom malenom frizu svog reljefnog
ukrasa
- ostali ukrasi preuzeti sa starijih spomenika, ti reljefi potječu od "dobrih" careva:
Trajana, Hadrijana i Marka Aurelija
- građen 312 - 315.g

TRAJAN

- prvi rimski car rođen izvan Italije

- prethodnik mu je bio Nerva, 97 g. posvojio Trajana (on je tada bio zapovjednik
Germanije), a kada Nerva umire Trajan postaje carem (tada je imao 45.g)
- proširio Rim do krajnjih granica, nitko ga nije nadmašio kasnije
- koncentrirao se na gradnju javih prostora, a počeo od restauracije npr. Forum Julija
Cezara, hram Venere
- njegove dvije najznačajnije građevine su Terme 109.g i Trajanov forum 112. g, to je
gradio Apolodor

Trajanove terme

- ogromni razmjeri, nalazile su se na brežuljku Quirinal

- 100 000 kvadratnih metara
- novo je to što u nijednim termama prije nije bilo puno prostorija oko termi koje su služile za
druge svrhe - kulturno i intelektualno središte (knjižnice..)
- u termama također polukrug koji je bio prostor za izvedbe - kazalište itd.
- po tim termama kasnije su građene i Dioklecijanove

Trajanov forum

- najveći forum, bio izgrađen na jednom od 7 brezuljaka Quirinal

- forum bio izgrađen da slavi Trajanovu pobjedu nad Dačanima ( 2 pobjede)
- Trajan je arhitektu dao sa sravna dio brežuljka sa zemljom jer nije htio da forum bude
na brežuljku
- to je posljednji u nizu carskih foruma
- uzor mu je Augustov forum
- na forumu imamo: ulaz (trijumfalni luk), glavni trg na kojemu se nalazila konjanička
skulptura Trajana, ulaz u Baziliku Ulpiu, 2 knjižnice, između njih Trajanov stup (2000
metara dug pun skulptura), hram posvećen Trajanu, uz forum se nalazila tržnica (150
dućana, natkrivena)
- Bazilika ulpia - bila natkrivena, to je mjesto za sastanke, sudove... u njoj se nalazio
friz koji je prikazivao pobjedu
- Trajanov luk (porto auro) - nalazio se u Beneventu (ne na forumu, ali ga je bitno
spomenuti)
- Trajan umro 117.g i izabrao Hadrijana za nasljednika
Trajanov stup

- trijumfalni stup na Trajanovom forumu u Rimu podignut oko 106 - 113 u slavu
pobjede cara Trajana u vojnom pohodu protiv Dačana
- visok 29,78 m, uređen od baze do vrha narativnim reljefima koji u vidu spiralne trake
obavijaju stup i u plitkom reljefu prikazuju pobjedonosni rat protiv Dačana

HADRIJAN

- 117. g, vladao 21 godinu

- većinu vremena proveo na putovanjima, dobio nadimak car putnik
- za njegovo vrijeme izbio ustanak u Judeji jer je Hadrijan htio da se u Jeruzalemu
izgradi Jupiterov hram
- nasljedio ga Antonin Pio

Hram Venere i Rome

– nalazi se između Foruma Romanuma i Koloseuma, na Velijanskom brežuljku
– hram ima 2 cele, okrenute su si leđima
– posvećen Veneri Felix i Romi Eterni
– gradnju započeo Hadrijan 121.g i inagurirao ga 135.g iako je potpuno dovršen tek
141.g za Antonina Pia
– 307.g oštećen u požaru a obnovio ga Maksencije
– srušen u potresu početkom 9.st

Panteon - obnovljen za vrijeme Hadrijana, hram posvećen svim bogovima, pročelje 8

korintskih stupova, na zabatu ili orao ili borba Titana, unutrašnjost 7 niša, jedina takva
građevina koja je spoj dviju vrsta

Anđeoska tvrđava - Hadrijanov mauzolej

- izgrađen nakon njegove smrti na obali Tibera, na mjestu Domicijanovih vrtova
- cilindrična građevina na kvadratnoj osnovi
- građena od 135 – 139.g
- tamo su bili ostatci njega i obitelji, kasnije ukradeni
- nekada izvana bila obložena mramornim pločama, a na vrhu je bila pozlaćena kočija
kojom upravlja Hadrijan prerušen u boga sunca Apolona
- 849.g Leon IV. preuredio u papinsku utvrdu, 1277.g Nikola III. povezao ju s
Vatikanom sa podzemnim hodnikom

Hadrijanov zid
- u Engleskoj, 120 km dug, 6 m visok, gradio se 10 godina
- štitio rimsku Englesku od napada barbara Pikta
- dugo označavao sjevernu granicu Rimskog carstva, kasnije imao i gospodarsku ulogu

Hadrijanova vila
- rimski kompleks od oko 30 građevina
- Hadrijan putovao i stvari koje je vidio u drugim zemljama ukomponirao ovdje
- nalazi se blizu Tibura, današnjeg Tivolija
- najvažnije građevine u njemu su Poigilen, Kanopus, Peigile sa Teatro Maritimo
- Teatro Maritimo - centralni prostor okružen vodom, do njega se dolazilo pomoću 2
pokretna mosta, jonski stupovi, na otoku se nalazi mala rimska kuća
 - Hospitalija
- Piazza d'oro - u bazenu kanopusu se nalazilo Serapisovo svetište i 3 kipa, sa strane
karijatide

Stup Marka Aurelija

- rimski stup pobjede ukrašen spiralnim reljefom i sagrađen u počast rimskog cara
Marka Aurelija po uzoru na Trajanov stup
- napravljen u dorskom stilu krajem 2.st, nalazi se na današnjem trgu Piazza Colonna
ispred palače Palazzo Chigi

Stup Antonina Pia

- u blizini Ustrinuma na Marsovom polju podigli su njegovi usvojeni sinovi Marko

Aurelije i Lucije Ver
- baza s nestalim stupom, reljefi pronađeni u 18.st i restaurirani
- prikazuju ga kovanice sa tekstom divio pio
- jedan od prizora na postolju prikazuje apoteozu Antonina i Faustine, izgrađen je u
tradiciji klasičnog stila i pun simbolizma, car i njegova žena uzdižu se na nebo na
leđima krilatog genija dok ih pogledom ispraćaju božica Roma i jedna muška
alegorijska figura
- druge dvije strane baze prikazuju ritual poznat kao decursio, što označava vojnu
paradu prigodom državnih pogreba, 17 konjanika jaše u smjeru suprotnom od kazaljke
na satu, kružeći oko desetorice legionara, zdepaste i vrlo ne klasične proporcije figura

Konjanički kip Marka Aurelija

- brončani konjanički kip, do nedavno stajao na Piazza del Campidoglio (Kapitolij) u

Rimu
- posjeća nas na to koliko je carskih potreta izgubljeno, od Marka Aurelija imam i jedan
vrlo rijedak zlatni portret, koji je nađen prije nekoliko godina u Švicarskoj
- konjanička figura bila je popularni tip spomenika u arhajskoj Ateni, rijetka tijekom
klasičnog razdoblja, a zatim ponovo česta u helenističkoj umjetnosti
- najljepši sačuvani konjanički spomenik, Wegner smatra da je postavljen 164. g, kada
je car svom imenu pridodao naslov Armenski
- visok 3,5 m
- danas je original nalazi na Palazzo Nuovo gdje se provodi restauracija

Koloseum

- amfiteatar u Rimu
- ime dobio po kolosalnoj skulpturi Nerona koja se nalazila ispred njega
- održavale se gladijatorske borbe, pomorske, moglo stati 50 000 gledatelja
- gradnja započeta za vrijeme cara Vespazijana, a dovršena za vrijeme vladavine
njegova sina Domicijana
- izvorno nazvan amfiteatar flavijevaca
- oblik velikog valjkastog tijela na eliptičnom tlocrtu
- nakon 6.st pomalo zapuštan
Slavoluk Sergijevaca

- pogrešno nazivan i Zlatna Vrata, antički rimski slavoluk u Puli

- postavljen u spomen na 3 brata obitelji Sergijevaca
- sestra Salvija platila gradnju
- uređen u kasnom helenističkom stilu

Luk Septimija Severa

- slavoluk od bijelog mramora smješten na rimskom forumu

- podigao ga car Septimije Sever 203. godine kako bi proslavio pobjede u pohodima
protiv Parta
- posvetio ga sebi i sinovima Karakali i Geti
- nakon njegove smrti sinovi preuzeli vlast no Karakala je ubio Getu i proglasio
damnatio memoriae stoga su sa slavoluka izbrisani svi spomeni Gete

Venera Miloska

- izrađena u periodu između 130 i 100.g.pr.n.e

- predstavlja grčku boginju ljubavi i ljepotu Afroditu
- isklesana iz mramora, veličina nešto veća od prirodne
- izradio ju Aleksandros iz Antiohije, a prvobitno se djelo pripisivalo Praksitelu
- ime dobila prema ostvu Milos, gdje ju je 1820. g pronašao mještanin Yorgos Kentrotas
- prema rekonstrukciji u lijevoj ruci držala jabuku (milos na grč. Jeziku znači jabuka)

Venere - Venera de Medici, Kapitolska Venera, Venera Miloska

GRČKA

Arhajsko razdoblje 800-480 g.pr.kr

Klasično razdoblje 480-336 g.pr.kr
Helenističko razdoblje 336-146 g.pr.kr

Kurosi i kore

- u arhajskom razdoblju dva najvažnija tipa skulpture bili su stojeći nagi muški lik
(kuros) i odjeveni ženski lik (kora)
- vidi se utjecaj Egipćana - i kurosi i kore imaju stiliziranu kosu poput petike kao i
njihovi egipski pandani, ali razlike su to što su grčki kipovi uistinu puna plastika,
posve odvojeni od stražnje ploče i grčki kipovi uključuju i prazan prostor, također
grčki kipovi bili su više stilizirani
- peplos-kora - peplos je teška vunena odjeća, u knjizi primejr peplos kore drži ruku
ispruženu naprijed dajući zavjetni dar

Fidija

- njegovi prvi zabilježeni radovi pripadaju ranom klasičnom razdoblju i prema vremenu
nastanka i prema stilu (brončane figure posvećene pobjedi Atenjana nad Perzijancima
 - imao je ulogu naglednika Periklova plana obnove i ukrašavanja hramova u Ateni i
Atici
- Agaledov učenik
- Atena Promahos (ratnica), nije bila prikazana u borbenom iskoraku vec u mirovanju,
postavljena u sklopu ulaza akropole
- Njegova najpoznatija krizelefantska kultna skulptura je Zeus u Olimpiji (otkriće
njegove radionice u Olimpiji potvrdilo je da je Zeus nastao nakon Atene Parthenos),
sjedeća figura, veća od Atene Parthenos
- imamo samo kopije i replike
- Atena Lemnijska, Apolon iz Kassela
- Fidijin mokri stil - posebno se očituje na draperiji

Zeusov hram u Olimpiji

- kip napravljen od slonovače i zlata

- Fidija, 433 g.pr.kr a gradnja trajala 8 godina
- legenda kaže da je rimski car Kaligula pokušao ukrasti kip no njegovi ratnici su
pobjegli kada im se kip nasmijao
- to je bilo posljednje Fidijino djelo, o njemu znamo manje nego o Ateni Parthenos
- Pauzanija opisuje skulpturu koja drži Niku u svojoj desnoj ruci, a u lijevoj žezlo s
orlom, tron na kojemu Zeus sjedi je ukrašen na vrhu s personifikacijama godišnjih
doba, a ispod su bile Nike, sfinge s tebanskom mladeži i Niobina djeca koja stradavaju
od osvete Apolona i Artemide
- na bazi prikazano rođenje Afrodite uz prisustvo bogova, što pdjseća na rpđenje
Pandore prikazano na bazi Atene Parthenos
- ispred skulpture je bio plitki bazen napunjen uljem, slično kao u Partenonu

Atenska akropola

- Erehtej, Partenon, Propileji, hram Atene Nike, Atena Promahos

- Atenska akropola nalazi se na jednome od brežuljaka u atenskoj dolini naseljenome
još u neolitičkom razdoblju
- Oko 1250. pr. Kr. brežuljak je bio opasan zidinama. U prvoj polovici VI. st. pr. Kr.
ondje je već postojalo više palača i hramova, između kojih se posebice isticao Atenin
hram (Hekatompedon).
- Nakon vladavine Pizistratida počeo se graditi novi Hekatompedon.
- Akropolu su potpuno razorili Perzijanci 480. pr. Kr., a nakon toga počela je temeljita
obnova.
- Iktin i Kalikrat grade Partenon od 447. do 438. pr. Kr.; Mneziklo počinje 437. pr. Kr.
graditi Propileje, a od 421. do 406. pr. Kr. gradi se Erehtejon.
- Tijekom V. st. akropola dobiva monumentalan izgled i postaje veličanstvenim
svetištem.
- Simbol joj je Partenon, hram božice Atene. Njezin veliki kip, rađen u hrizelefantinskoj
tehnici, djelo je kipara Fidije. Dominirao je u hramu, građenome u klasičnom dorskom
stilu s 8 stupova na pročeljima i 17 sa svake uzdužne strane. Skulpturalni ukras hrama
bile su figuralne kompozicije na zabatima te 92 metope s reljefima. U VI. st. Partenon
je pretvoren u crkvu sv. Sofije.
- Kada je Atenu 1458. zauzela osmanska vojska, Partenon je pretvoren u džamiju,
Propileji u vojarnu a Erehtejon u harem. Za mletačke opsade akropole 1687. osmanska
 posada srušila je hram Atene Nike, a 26. IX. mletačka granata pala je u Partenon, u
kojem se nalazio barut te su nastala velika oštećenja

SKULPTURE IZ RANO KLASICNOG RAZDOBLJA: broncani bog iz artemiziona,

vozac kola iz dela, nika iz parosa
Vozac kola iz delfa - 5 st delfi, broncani kip vozaca bojnih kola, ostatak kompozicije

Kritijin mladić

- danas se nalazi u Akropolskom muzeju u Ateni

- dijelovi statue nađeni na različitim mjestima - torzo nađen 1865. na akropoli, a glava 3
godine kasnije kod južnog zida akropole
- manja od prirodne veličine, rađena u mramoru
- razlikuje se od arhajskih statua kurosa i ta razlika je jako važna - to je prva poznata
statua koja stoji, jedna noga postavljena naprijed (kontrapost), proračunata nesimetrija,
majstorski napravljena uravnotežena nesimetrija opuštenog prirodnog stava, na ovoj
skulpturi se zapaža pokret

Vrste Aleksandrova portreta

- osvajao kao mladić i umro je mlad, smatrali su ga zgodnim, energičnim,

karizmatičnim i uspoređivali s različitim božanstvima i herojima (heraklo, zeus)
- Aleksandar se za razliku od suvremenika odlučio obrijati kao bi izgledao mlado i
podsjećao na mlade heroje i bogove
- to što je Aleksandar bio mlad i zgodan bilo je od velike važnosti za kasniju povijest
portreta vladara
- portreti Aleksandra i tipičnog helenističkog vladara dijele neke bitne značajke:
bezbradost, dinamičnost, bujnu kraljevsku kosu i različit stupanj božanskih osobina
porijeklom iz kasno klasičnog repertoara mladih bogova i heroja
- sačuvan je veći broj aleksandrovih portretnih skulptura, vise originali nego kopije ali
vecina brončanih kipova, djela Lizipa i drugih slavnih kipara su izgubljeni, sačuvani
originali su većinom nastali nakon aleksandrove smrti, osrednje su kvalitete i malih
dimenzija
- 3 tipa aleksandrova portreta su sačuvana su u više od jedne kopije: Azara, Dresden i
Erbach
- Herma iz Azare je važan prikaz - Aleksandar ima dugu kosu uređenu u vijenac,
češljanu od čela prema gore tako da tvori osebujni razdjeljak po sredini - anastole -
osobni aleksandrov znak prisutan na svim njegovim portretima, četvrtasto lice,
Aleksandar je starij i i zreliji nego na bilo kojem drugom portretu i ovdje npr. nema
zakretanja glave i vrata prema gore
- Tip Dresden - mlađi, ima anastolu, kosa je straga kraća, jaka čeljust
- Tip Erbach ima dužu kosu i još je mlađi, od svih tipova on je najidealniji, oslanja se na
prikaze Herakla u licu, ima anastolu -
- poslije njegove smrti njegovi nasljednici izdavali novac s različitim portretima
Aleksandra
- imamo mnoge njegove portrete nastale postuhumano, neki su nađeni u Makedoniji,
Siriji, Egiptu
Kolos s otoka Rodosa

- Helije je bio zaštitnik grada Rodosa, i po mitu je dobio otok budući da ga je Zeus
zaboravio pri razdiobi otoka i gradova ostalim božanstvima, pa mu je obećao svaki
novi otok
- Helije bog sunca, sin titana i titanide, pa ga često smatraju titanom
- najavljuje ga sestra Eoja, a njegova sestra je i Selena
- odluku da podignu gigantski kip donijeli su stanovnici Rodosa poslije njihove pobjede
nas makedonskim kraljem Dimetrijem
- novac dobiven od prodaje ratne opreme iskoristili za podizanje kipa bogu Heliju,
zaštitniku grada
- podizanje Kolosa bilo je povjereno Haresu iz Linda
- čitava gradnja trajala 12 godina, dovršen 282 g.pr.n.e, 35 metara, postavljen na obali
zaljeva, na odabranom mjestu u luci, u stavu raskoraka
- 226 g.pr.n.e jaki potres pogodio Rodos, grad je bio razrušen a Kolos slomljen u
najosjetljivijim točkama - koljenima
- ostaci ležali na podu sve do 97 g.pr.n.e kada su arapski osvajači rastavili i prodali
židovu trgovcu iz Sirije
- danas kažemo da je nešto kolosalno kada zapanjuje svojom veličinom

Poliklet

- bio grčki kipar i teoretičar iz Arga

- djelovao između 460. i 420. pr.Kr
- uglavnom oblikovao brončane figure atleta koji imaju idealne proporcije ljudskog
tijela
- u svojoj teoretskoj raspravi dao mjere za skladnu kompoziciju idealnih proporcija tzv.
fGrčki kanon
- jedan od zakona njegova kanona je da u savršeno tijelo 7 puta mora stati glava -
primjer je skulptura Dorifora
- najpoznatije skulpture su mu Efeb, Dijadumen, Diskof i Dorifor
- skulpturu Ranjenje Amazonke napravio nakon što je pobjedio u natjecanju s Fidijom

Polikletov Dorifor

- Dorifor ili Kopljonoša je motiv iz starogrčkog kiparstva koji prikazuje mladića s

kopljem
- najpoznatiji je Polikletov kip kojim je umjetnik postavio kanon muške ljepote u
grčkom kiparstvu posebice zbog idealnih proporcija tijela - tzv. Grčki kanon
- to je njegovo najpoznatije djelo
- kopija iz Pompeja najbolje sačuvana, nedostaje joj samo koplje u lijevoj ruci
- kontrast između napete lijeve ruke i opuštene desne koja slobodno visi
- prvi put u povijesti kod kipara - noge nagovještavaju pokret
- tijelo u kontrapostu
- nakon prevladavanja arhajskog tipa kurosa i prijelaznih oblika, ovaj Polikletov izum
izaziva potpuno oslobađanje ljudskog lika
Bacač diska

- Miron je grčki kipar iz Atike koji je djelovao u prvoj polovici 5. st. pr. Kr, istaknuo se
svojim realističnim skulpturama
- bio suvremenik Fidije i Polikleta
- najpoznatija djela su mu Diskobol (Bacač diska) i grupa Atene i Marsija - radio u
bronci ali sva njegova djela sačuvana u rimskim mramornim kopijama
- Diskobol je motiv bačaca diska, starogrčkog atletičara, često se koristio u likovnoj
umjetnosti, prikazivan je na grčkim vazama, novcu, reljefima i kipovima
- najpoznatiji je kip grčkog kipara Mirona iz sredine 5. st. pr. Kr, danas je sačuvan u
više nramornih kopija iz rimskih vremena
- brončani original vjerojatno je bez potpornja još uvjerljivije izražavao zamah atletskog
tijela
- diskobol očituje težnju, pristunu još od početka klasičnog razdoblja da se postigne
likovni prikaz koji će izražavati najveću mjeru ne samo atletske nepregnutosti nego i
pokreta u odvijanju

Praksitel

- grčki kipar iz 4 st.pr.Kr

- uz Skopasa i Lizipa bio je najznačajniji kipar kasnog klasičnog stila
- lijepi stil
- najpoznatija djela su mu Knitska Afrodita i Apolon Saurokton
- Afrodita Knitska je bila prva grčka skulptura nage božice koja otkriva ljupkost i
ljepotu ženskog tijela, skulpturu su naručili Atenjani, no bili su zgroženi njenom
nagošću pa su ju odbili platiti, prihvatili su je stanovnici otoka Knida za svoje svetište
Afrodite, otada se smatra simbolom savršenstva ženskog tijela, rimska kopija prema
originalu nalazi se u Vatikanskom muzeju
- Praksitelov potpuno usavršeni položaj tijela u kontrapostu vidi se odlično u njegovom
jedinom sačuvanom originalu - Hermes s malim Dionizom
- u Praksitelovom duhu je Apolon Belvederski, poznat samo iz rimskih kopija, ostvaruje
savršenu ravnotežu pokreta i odvažnoj držanja

Lizip

- grčki kipar iz Sikiona, druga polovica 4. st.pr.Kr

- dvo rski kipar Aleksandra Velikog i autor kanona proporcija ljudskog tijela
helenističkog doba
- djelovao na najvećem području na kojemu je ikad djelovao jedan antički kipar - od
Peloponeza, Makedonije do Akarnanije
- posljednji veliki kipar grčke umjetnosti
- radio uglavnom u bronci, a njegov rad danas poznat većinom iz kopija i replika
- koristio Polikletov kanon, Praksitelov kontrapost i S liniju, ali se oslanjao i na prirodu
- bio i značajan portretist individualiziranih fizionomija i likova iz grčke mitologije
- njegov Apoksiomen (Strugač) je skulptura elegantna atleta, vitkih udova i nale glave,
koji struže ulje s tijela
- reljef Kairosa pronađen u Trogiru, zbog slobode izraza i originalne kompozicije
smatra se njegovim djelom ili djelom njegove škole
- također Apoksiomen iz Lošinja, pronađen u blizni obale Malog Lošinja 1996. smatra
se njegovim djelom, ako je to istina, to je jedini njegov sačuvani original u bronci
Klasična agora

- Peristilsko dvorište, Kovnica, Enneacrounos, Južna stoa, Heliaea, Strategeion, Colonos

Agoraios, Tholos, Agorski kamen, Spomenik istoimenim herojima, Metroon, Novi
Bouleuterion, Hefestov hram, Hram Apolona Patroosa, Zeusova Stoa, Oltar dvanaest bogova,
Kraljevska stoa, Hram Afrodite Uranije, Hermesova stoa, Stoa Poikile