TEORIJA INDIFERENCIJE

- subjektivna teorija vrijednosti nastala je početkom XX. st.

(F. Edgeworth i V. Pareto)
- ordinalno mjerenje korisnosti: uspoređivanje i rangiranje
različitih košara dobara (kombinacija dvaju dobara)

Određivanje potrošačeve ravnoteže

1. korak => Povezivanje svih točaka različitih kombinacija
dobara X i Y koje daju jednaku razinu korisnosti u oblik
krivulje indiferencije.

Grafikon 1: Krivulje indiferencije

Dobro
y

E
y1

U3
y2 U2
U1
0
x1 x2 Dobro x

Pravilo:
- sve točke na istoj krivulji indiferencije pružaju
jednaku razinu korisnosti => potrošač je indiferentan
prema odabiru bilo koje košare dobara na istoj krivulji
- što je krivulja indiferencije udaljenija od ishodišta, to
je razina korisnosti viša => U3 > U2 > U1

1
Obilježja krivulje indiferencije:
1. opadaju slijeva udesno (imaju negativan nagib)
Neodržive pretpostavke:
Grafikon 2.
y
A B
y1

0
x1 x2 x

Grafikon 3.
y

y2 B

y1 A

0
x1 x

Grafikon 4.
y

y2 B

y1 A

0
x1 x2 x

2
 2. konveksne su prema ishodištu
Grafikon 5: Supstitucija jednog dobra drugim
Pravilo: Iznimke:
Dobro
y y
A
Dobra: savršeni
supstituti
y
U
0 x
B C
x y
D Dobra: savršeni
E komplementi

U U
0 0 x
Dobro x

- Krećući se niz krivulju indiferencije, potrošač zadržava

istu razinu zadovoljstva, žrtvujući sve manje jedinica dobra
Y za dodatnu jedinicu dobra X.
- Odnos u kojem se jedno dobro zamjenjuje za drugo,
zadržavajući pritom istu razinu korisnosti, zove se
granična stopa supstitucije (MRS), a proizlazi iz prvog
Gossenovog zakona „opadajuće granične korisnosti“.
Y AB
MRS  
X BC
AB × MUY = BC × MUX

AB MU X MU X
 
MRS 
BC MU Y MU Y

3
 3. nikada se ne sijeku

Grafikon 6.
Dobro y

y1 A
B
y2 U1

y3 C
U2

0 Dobro x
x1 x2

Ako je: A=B

x1 + y1 = x2 + y2

I ako je:
A=C
x1 + y1 = x2 + y3

Tada bi trebalo biti:

B=C
x2 + y2 = x2 + y3

Kako je: y 2 > y3  B≠C

Zaključak: Krivulje indiferencije nikada se ne sijeku!

4
2. korak => Uvođenje u analizu budžetskog ograničenja
kroz ograničavajući budžetski pravac koji povezuje sve
kombinacije kupnje dobara X i Y pri kojima potrošač troši
svoj cjelokupni dohodak.

Grafikon 7: Ograničavajući budžetski pravac

Dobro y

I/py
.C
A

BUDŽETSKO
POLJE .B
I
0 Dobro x
I/px

Budžetski pravac određen je budžetskom jednadžbom:

Qx × px + Qy × py = I

Napomena:
- košarom A dohodak je utrošen u cijelosti
- košarom B dohodak nije utrošen u cijelosti
- košara C je danim dohotkom nedostižna

5
3. korak => Određivanje potrošačeve ravnoteže

Grafikon 8: Potrošačeva ravnoteža

Dobro y

I/py

E U3
y1
U2

U1
α I
0 Dobro x
x1 I/px

Potrošačeva ravnoteža => točka E u kojoj budžetski pravac

tangira najudaljeniju krivulju indiferencije.

Potrošačeva ravnoteža => točka E u kojoj danim dohotkom

potrošač ostvaruje najvišu razinu korisnosti.

Potrošačeva ravnoteža => točka E u kojoj je nagib

budžetskog pravca jednak nagibu jedne od krivulja
indiferencije.

Kao i Gossen (vidljivo iz 2. G. zakona), i Edgeworth i Pareto troše

dohodak do kraja te ne predviđaju ni štednju ni pozajmicu. Tek u
složenijim modelima (na višim razinama kolegija) u analizu se
uvodi i intertemporalni pravac koji predviđa i štednju i pozajmicu.

6
Nagib budžetskog pravca jednak je tangensu kuta koji
zatvara taj pravac s apscisom:
I  pY p
tg   X
I  pX pY

Nagib krivulje indiferencije:

Y MU X
MRS  
X MU Y

Točka potrošačeve ravnoteže:

nagib krivulje indiferencije = nagib budžetskog pravca

granična korisnost = granični trošak

ostvarena potrošnjom ostvaren kupnjom
dodatne jedinice dobra dodatne jedinice dobra

MU X p
 X
MU Y pY
Zaključak:
U točki potrošačeve ravnoteže potvrđen je drugi Gossenov
zakon poznat iz teorije granične korisnosti:
„Granične korisnosti po cijenama kupljenih dobara moraju
biti jednake“

MU X MU Y

pX pY

7
 Premještanje točaka potrošačeve ravnoteže
u slučaju promjene cijene jednog dobra

Ako se mijenja cijena jednog dobra, dok ostali uvjeti ostaju

ceteris paribus, dolazi do:
• promjene odnosa cijena dobara
• promjene nagiba budžetskog pravca
• mogućnosti dosezanja novih krivulja indiferencija
• premještanja točaka potrošačeve ravnoteže, tj. točaka
tangencije budžetskog pravca s krivuljom indiferencije

Grafikon 9: Krivulja PCC (Price Consumption Curve)

Dobro
y

I/py1

y1 A
y2 B
C PCC
y3
U1 U2 U3

I I I
0
x1 I/px1 x2 I/px2 x3 I/px3 Dobro x

Spajanjem niza uzastopnih točaka tangencije budžetskog

pravca s krivuljom indiferencije dobiva se krivulja odnosa
cijene i potrošnje - PCC krivulja koja prikazuje putanju
premještanja potrošačeve ravnoteže zbog promjene cijene
dobra X.

8
PRIMJER
Grafikon 10: Izvođenje krivulje potražnje iz krivulje PCC
Dobro y

Pretpostavka:
60 - dohodak potrošača: I = 120 kn
U1 - cijena dobara x i y: px1 = 4kn,
px2 = 3kn, px3 = 2kn; py = 2kn
U2
U3

24 A

15 B
C PCC
10
I I I
0
18 30 40 50 60 Dobro x

px

4 A'

3 B'

2 C'
dx = f (px)

0
18 30 50 Dobro x

9
ZAKLJUČAK 1
 razina korisnosti mijenja se pomicanjem duž krivulje
potražnje => što je cijena dobra niža, to je razina
korisnosti viša => smanjenjem cijene dostiže se viša
krivulja indiferencije

ZAKLJUČAK 2
 promjenom odnosa količine dobra Y koju je potrošač
spreman žrtvovati za 1 jedinicu dobra X, mijenja se
nagib krivulje indiferencije (ΔY/ΔX), odnosno
granična stopa supstitucije (MRS):
• U točki A: MRSyx = ΔY/ΔX = 36/18 = 2
• U točki B: MRSyx = ΔY/ΔX = 45/30 = 1,5
• U točki C: MRSyx = ΔY/ΔX = 50/50 = 1

ZAKLJUČAK 3
 promjenom odnosa cijene dobra X i Y, mijenja se
nagib budžetskog pravca (px/py):
• U točki A: px/py = 4/2 = 2
• U točki B: px/py = 3/2 = 1,5
• U točki C: px/py = 2/2 = 1

ZAKLJUČAK 4
 točke A, B i C jesu točke potrošačeve ravnoteže u
kojima potrošač maksimizira svoju korisnost, jer je
zadovoljen uvjet da je granična stopa supstitucije
jednaka odnosu cijena dvaju dobara:
• U točki A: MRSyx = px/py = 2
• U točki B: MRSyx = px/py = 1,5
• U točki C: MRSyx = px/py = 1

10
 Premještanje točaka potrošačeve ravnoteže
u slučaju promjene dohotka potrošača
Ako se mijenja dohodak potrošača, dok ostali uvjeti ostaju
ceteris paribus, dolazi do:
• premještanja budžetskog pravca udesno (ako „I“ raste)
• premještanja budžetskog pravca ulijevo (ako „I“ pada)
• mogućnosti dosezanja novih krivulja indiferencija
• premještanja točaka potrošačeve ravnoteže
Grafikon 11: Krivulja ICC (Income Consumption Curve)
Dobro y

I3/py I3

I2/py I2
ICC
I1/py I1

y3 C

y2 B
y1 A
U3

U2
U1
0
x1 x2 x3 I1/px I2/px I3/px Dobro x

Spajanjem niza uzastopnih točaka tangencije budžetskog

pravca s krivuljom indiferencije dobiva se krivulja odnosa
dohotka i potrošnje - ICC krivulja koja prikazuje putanju
premještanja potrošačeve ravnoteže zbog promjene dohotka.

11
PRIMJER
Grafikon 12: Izvođenje Engelove krivulje iz krivulje ICC
Dobro y

I3 Pretpostavka:
100 - cijena dobara x i y: px = 4kn, py = 2kn
- dohodak potrošača: I1 = 120 kn,
I2 = 160 kn, I3 = 200 kn
80 I2

60 I1
ICC

40 C

32 B

24 A
U3
U2
U1
0 Dobro x
18 24 30 40 50
Dohodak
EC
(I)
C'
200
B'
160
A'
120

0
18 24 30 Dobro x

12
ZAKLJUČAK 1

 razina korisnosti mijenja se pomicanjem duž

Engelove krivulje => što je dohodak viši, to je razina
korisnosti viša => porastom dohotka dostiže se viša
krivulja indiferencije!

ZAKLJUČAK 2

 u svim točkama ravnoteže, MRS ili nagib krivulje

indiferencije je konstantan!
• U točki A: MRSyx = ΔY/ΔX = 36/18 = 2
• U točki B: MRSyx = ΔY/ΔX = 48/24 = 2
• U točki C: MRSyx = ΔY/ΔX = 60/30 = 2

ZAKLJUČAK 3

 u svim točkama ravnoteže, nagib budžetskog pravca

(px/py => 4/2 = 2) je konstantan!

ZAKLJUČAK 4

 točke A, B i C jesu točke potrošačeve ravnoteže, jer

je zadovoljen uvjet da je MRSyx = px/py!

13