Ime i prezime:………Jelena Juretić…………………. Datum:…12.3.2024.…..

Možete naći odgovore od 32-39 stranice. Odgovore pisati ispod u posebnu ćeliju.

1. O čemu govori Lasdown (2002) u citatu na str. 32?

Citat: „ Jednogodišnja djevojčica s Down sindromom i nešto mlađi dječak igrali su se na plaži. 'Jesi li
ti invalid', pitao je on. 'Ne, ja sam Daisy', odgovorila je te su se nastavili igrati.“
I osobe s teškoćama su osobe i ne treba ih zbog toga etiketirati i izdvajati iz skupine već upoznati
njih kao osobe a ne pretpostaviti zbog njihove teškoće.
2. Koje je obilježje neprimjerenih i neprijateljskih termina?
Neprimjereni i pokroviteljski termini dovode do negativnih i pokroviteljskih predodžbi, stavova i
prakse, odražavaju negativne stereotipe, oni nisu objektivni i ne informiraju, već osuđuju osobe s
teškoćama.
3. Zašto je inkluzivan jezik odraz civilizacijske razvijenosti društvene zajednice?
Zbog toga što se inkluzivnim jezikom slabe negativni stereotipi o pripadnicima marginaliziranih
društvenih grupa. Takvim jezikom se odražavaju stavovi koji afirmiraju poštivanje različitosti, bez
osuđivanja.
4. Definiraj termin „osoba s invaliditetom“.
Termin osobe s invaliditetom koristi se za odrasle osobe, a termin djeca s teškoćama u razvoju za
osobe u dobi do 18. godine života. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (2006) osobe
s invaliditetom definira kao osobe koje imaju dugotrajne fizičke, mentalne, intelektualne ili
senzoričke teškoće koje u interakciji s različitim barijerama mogu značajno ugroziti njihovo
potpuno i svrhovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
5. Kako se razumijeva termin „teškoća“ kod D. Bouillet? Pronađi vlastiti termin (na
engleskom jeziku „developmental disabilities“) i upiši ga ovdje i potom u Rječnik na
Merlin.
Termin djeca u ranjivim situacijama odnosi se na djecu koja su iznadprosječno izložena riziku
povrede njihova socijalnoga, emocionalnoga, fizičkoga ili psihičkog integrediteta, pa su znatno
češće od svojih vršnjaka suočena s različitim nepovoljnim razvojnim ishodima.
Developmental disabilities/Poteškoće u razvoju- su skupina stanja uslijed oštećenja u tjelesnom
aspektu, kognitivnom aspektu, u jeziku ili ponašanju. Ta stanja počinju tijekom razvojnog razdoblja,
mogu utjecati na svakodnevno funkcioniranje i obično traju tijekom čovjekova životnog vijeka.
6. Kako je tekao povijesno prijelaz uporabe termina?
Termini kojima su se nazivale osobe koje imaju neku razvoju teškoću kretali su se od
hendikepiranih, mentalno zaostalih, nesposobnih za život, preko termina koji su upućivali na
njihovu posebnost (posebne potrebe), do termina koji su usmjereni na njihovu osobnost i potporu
koju iziskuju kako bi i oni uspješno zadovoljavali svoje potrebe i na ravnopravnoj osnovi s drugima
sudjelovali u zajednici.
7. Komentiraj cirat Mirjane Krizmanić na str. 33.
Citat: „ A što se zapravo mijenja upotrebom novih naziva? Danas je politički konkretno reći 'osoba s
invaliditetom', kao osoba s psom ili osoba s biciklom. Ali za razliku od invaliditeta, i pas i bicikl
mogu se odložiti, ostaviti, pokloniti, prodati, baciti. Invaliditet je moj zauvijek, to je nešto što je u
mom trajnom vlasništvu, nešto posebno, unikatno, što se nikakvim eufemističkim nazivima ne
može pretvoriti u nešto drugačije od onoga što jest: jedno od mojih trajnih obilježja.“ (Krizmanić,
2010: 75)
8. Kako se u inkluzivnom obrazovanju pristupa djece u marginaliziranih društvenih grupa?
Koji dokument u RH precizno opisuje holistički pristup?
U inkluzivnom se obrazovanju djeci iz marginaliziranih društvenih grupa pristupa holistički. To znači
da se djeci pristupa kao nositeljima prava na njegu, zaštitu, odgoj i obrazovanje koji zajedničkim,
cjelovitim i međusobno nedjeljivim učinkom pridonose cjelokupnoj kvaliteti njihova života,
poštujući individualne socijalne i razvojne različitosti djece, pa i one koje djecu dovode u
nepovoljniji položaj u odnosu na većinu njihovih vršnjaka. Nacionalni kurikulum za rani i
predškolski odgoj i obrazovanje opisuje holistički pristup.
9. Koji su termini u uporabi u suvremenoj literaturi i koja je kritika njihove nejasnoće?
U suvremenoj se literaturi najčešće koristi termin djeca u ranjivim situacijama ili djeca izložena
riziku socijalne isključenosti. Kritika oko tih termina očituje se zbog toga što je riječ o nejasnom i
maglovitom pojmu koji se puno više koristi no što se razumije. Ranjivost i rizičnost često se
poistovjećuju s problemima, teškoćama i rizičnim činiteljima koji se odnose na dijete, njegove
roditelje ili skrbnike, te sa socijalno- ekonomskim kontekstom u kojem žive. Zbog toga se ti termini
odnose na djecu koja su iznadprosječno izložena riziku povrede njihova socijalnoga,
emocionalnoga, fizičkoga ili psihičkog integriteta.
10. Što UN izvještava o povezanosti invaliditeta i siromaštva u svijetu?
UN procjenjuje da 20% najsiromašnijih ljudi na svijetu čine osobe s invaliditetom i da 30% djece
koja žive na ulici ima teškoće u razvoju. Postoji znatno veća mogućnost da do invaliditeta dođe kod
siromašnih ljudi tijekom njihova života, a druge strane invaliditet također može dovesti do
siromaštva jer se osobe s invaliditetom često suočavaju s diskriminacijom i marginalizacijom.
11. Nabrojite mehanizme društvene nepravde. Jeste li se osobno susreli s nekom od njih?
Slijepilo za boje, tokenizam, etiketiranje, master-status, stereotipi i predrasude, niska očekivanja,
samoispunjujuće proročanstvo, pristranost, diskriminacija. Najčešće sam se susrela s
mehanizmom društvene nepravde kao što je pristranost, slijepilo za boje, samoispunjujuće
proročanstvo, etiketiranje.
12. Što je sljepilo za boje?
Odnosi se na neuočavanje i poricanje razlika među djecom te prikazivanje samo jedne kulture kao
uobičajene. Prepoznatljivo je u isključivom obilježavanju blagdana samo jedne (dominantne)
religije u nekoj zajednici ili ustanovi te u govori koji podrazumijeva da sve obitelji imaju istu,
usporedivu kulturu
13. Što je tokenizam?
Odnosi se na identificiranje djeteta sa samo jednim identitetom i zanemarivanje njegove
višestrukosti. Prepoznatljiv je u odgojno-obrazovnoj praksi koja djecu zbog neke teškoće u razvoju
(npr. teže intelektualne sposobnosti) usmjerava u posebne odgojno-obrazovne ustanove, grupe ili
razrede, uvjetuje uključivanje djeteta u odgojno-obrazovni proces osiguravanjem pomoćnika u
nastavi ili osobnih pomoćnika, nudi kurikulske sadržaje koji zanemaruju kulturnu različitost i govor
koji poistovjećuje osobe s nekim njezinim obilježjem (npr. on je autist, Romi tako žive). Tokenizam
je blizak s etiketiranjem.
14. Što je master-status?
Odnosi se na isticanje dijela identiteta koji društvo najviše uočava kod neke osobe i s čine
poistovjećuje čitavu osobu. Presudan je za stvaranje društvenog identiteta neke osobe jer utječe
na uloge i oblike ponašanja u društvenom kontekstu. Isticanje master-statusa prepoznatljivo je u
dominantnim društvenim ulogama, kao što su zanimanja, obiteljski status, stanovnik nekog grada,
pripadnik naroda i dr. Master-status rodnih, seksualnih i drugih marginaliziranih grupa često biva
temelj njihove diskriminacije, zbog neprihvaćajućih stavova većine o specifičnostima njihova
identiteta koji se odražava u govoru o pripadnicima pojedinih društvenih grupa. (npr. ženama je
mjesto u kući, odrasli su uvijek u pravu, homoseksualci svoje orijentacije trebaju čuvati u svoja
četiri zida i slično).
15. Što su stereotipi i predrasude?
Odnose se na pojednostavljene generalizacije i sudove o određenoj društvenoj grupi, rasi ili spolu,
a temelje se na stavovima. Mogu biti pozitivni (Svi Švicarci su točni.) i negativni (Svi Crnogorci su
lijeni). Prepoznatljivi su u iskrivljavanju i prilagođavanju najčešće nepotpunih ili netočnih
informacija u pojedinim stavovima i govoru koji je usmjeren svima ili ni jednom pripadniku neke
društvene grupe.
16. Što su niska očekivanja?
Odnose se na uvjerenja o marginaliziranim grupama i razlozima zbog kojih pripadnici
marginaliziranih grupa nemaju jednake šanse, a značajno utječu na naše stavove i očekivanja
prema ljudima koji pripadaju tim grupama. Prepoznatljiva su u poklanjanju ocjena, nedovoljnom
podržavanju samostalnosti kod djece, izradi obrazovnih planova i programa koja su ispod
mogućnosti djece i govoru koji podrazumijeva izostanak zaokupljenosti i angažmana. (Siromašni
ljudi ne cijene obrazovanje). Dovode do samoispunjavajućeg proročanstva, a to je proces u kojem
očekivanja svjesno ili nesvjesno utječu na ponašanje prema djetetu pa dovode do niskih
postignuća
17. Što su pristranost?
Odnosi se na uvjerenje ili postupak kojim se favorizira ili dovodi u nepovoljan položaj pojedinca ili
člana neke grupe, što za posljedicu ima nepravedno tretiranje pripadnika određene grupe samo
zbog njihova zajedničkog identiteta koji se smatra inferiornim ili superiornim. Prepoznatljiva je u
favoriziranju članova grupe kojoj i sami pripadamo te po izbjegavanju kontakata s drugim grupama
(npr. migranti). Uz to očituje se i u pretjeranom povjerenju ili nepovjerenju prema nekoj djeci za
koju smatramo da će u svim životnim okolnostima manifestirati samo poželjne ili samo nepoželjne
osobine. ( odličnom učeniku se ne mogu dogoditi loše ocjene)
18. Što su seksizam, rasizam i ksenofobija su vrste pristranosti? Upiši odgovore u Rječnik na
Merlinu.
Seksizam- diskriminacija na temelju spola. Oba spola mogu biti izložena diskriminaciji, no seksizam
najčešće podrazumijeva skup očekivanja vezanih za izgled, ponašanje, vještine, osjećaje i društveni
položaj žena.
Rasizam- ideološka hijerarhijska kategorizacija čovječanstva u više i niže rase na temelju izravne
povezanosti naslijeđenih fizičkih svojstava s psihičkim i intelektualnim sposobnostima.
Ksenofobija- neprijateljstvo prema strancima, strah od njih i svega što je drukčije.
19. Objasni odnos raznih pristranosti preko stereotipa i predrasuda diskriminatornog
ponašanja. Prisjeti se nekog primjera iz vlastitog iskustva.
Seksizam, rasizam, ksenofobija, pristranost dovode do diskriminacije, odnosno do prakticiranja
predrasuda i stereotipa koji su odgovorni za neravnopravan tretman nekih osoba zato što
pripadaju određenoj društvenoj kategoriji.
20. Protiv koga može biti usmjerena diskriminacija i na temelju čega?
Diskriminacija može biti usmjerena protiv pojedinca ili grupe, a na temelju podrijetla, rase, klasne
pripadnosti, starosne dobi, tjelesnih sposobnosti, zdravstvenog stanja, religijskih uvjerenja,
seksualnog opredjeljenja i drugih obilježja.
21. Kako Borić (2007:19) u citatu na str36-37 definira diskriminaciju? Slažete li se s time?
Citat: „Diskriminirajuće djelovanje ide u prolog vlastite grupe, a usmjereno je na štetu druge grupe
ili pojedinaca, čime se ističe njezin manje vrijedan položaj u društvu. Norme i pravila na temelju
kojih se isključuju te druge, najčešće manjinske grupe, ugrađene su u društvenu strukturu i
socijalizacijski se reproduciraju putem obrazovnog sustava, kulture i medija, a katkad i političkog
sustava. Diskriminacija može biti neposredna, posredna te sustavna. Neposredna ili izravna
diskriminacija podrazumijeva nepovoljan tretman neke grupe ili pojedinca. Posredna se
diskriminacija odnosi na zakone i mjere koji se u početku doimaju neutralnima, ali je njihov
rezultat, ipak, negativan za diskriminirane grupe. Sustavna diskriminacija uključuje norme i
vrijednosti koje su dio kulture i društva, a kokja sveobuhvatno utječe na neravnopravan položajn
neke grupe“ (Borić, 2007:19)
22. Jesu li neki termini diskriminatorski , odnosno zastarjeli? Što mislite zašto?
Diskriminacijski su i zastarjeli nazivi stručnjaka za edukaciju i rehabilitaciju djece s teškoćama koji
se još uvijek rabe u nekim odgojno-obrazovnim ustanovama
23. Što pomaže inkluzivnosti na razini jezika i termina?
Pojmovi i termini koji pridonose inkluzivnom obrazovanju, kao što su antidiskriminacijski zakoni,
jednakost prilika, načelo jednakih mogućnosti, ravnopravnost, različitosti i drugi.
24. Što je, vezano uz terminologiju još potrebno za podupiranje inkluzivnosti i na razini
 zakona i politika?
Antidiskriminacijski zakoni obuhvaćaju zakonodavno- institucionalni okvir za učinkovitiju provedbu
politike ravnopravnosti, za suzbijanje diskriminacije i za promicanje politike jednakih mogućnosti,
dok se jednakost prilika odnosi na osiguravanje mjera za kompenzaciju neravnopravnog položaja
neke djece, odnosno izjednačavanju obrazovnih šansi. Ravnopravnost podrazumijeva
izjednačenost u pravima, jednakost pred zakonom i u svezi time jednakost postupanja prema svim
pripadnicima nekog društva.
25. Koje pojmove treba afirmirati prema Borić, 2007 za inkluzivno obrazovanje?
Pojmove koji se odnose na afirmaciju različitosti, osnaživanja, pristupačnosti i razumne prilagodbe.
26. Koje se kritike mogu dati na suvremenu klasifikaciju u administrativno-pravnom okviru i
sustavu i koje preporuke za poboljšanje u vezi s time?
Kritika je ta što se sve klasifikacije temelje na modelu deficita (npr. kad su u pitanju prava iz
sustava socijalne skrbi) ili na medicinskom modelu (npr. kad su u pitanju prava iz sustava
zdravstvene zaštite). Preporuka za poboljšanje navedenog je primjena klasifikacija koja uzima u
obzir interakciju jakih i slabih strana djeteta, kumulativan učinak činitelja rizika i činitelja zaštite,
dostupne mjere potpore i druge biološke i psihosocijalne karakteristike djece koje će se poštovati
prilikom planiranja, provedbe i vrednovanja odgojno-obrazovnog procesa. Potrebno je izbaciti
pojednostavljen, jednodimenzionalan ili isključiv pristup klasificiranja djece i njihovih potrebe, a
uključiti djecu u različite odgojno-obrazovne kontekste i kurikulske aktivnosti, uz holističku
procjenu njihovih bioloških i psihosocijalnih osobitosti.

***