Nacija- svijest o proslosti i zajednistvu

Ideje:
1. Nacionalizam- isticanje osobenosti naroda (sovinizam)
Hegel- Filozofija istorije (1822.) najveca moc je u naciji, a najveca vlast u drzavi. Pojedinac moze
dostici visi nivo slobode ako se njegova volja ispolji kroz volju nacije. Hitler se nadovezuje na
Hegelovo razmisljanje.

2. Liberalizam- sloboda pojedinca, parlamentarna demokratija i predstavnicka vlada

Adam Smit- drzava se ne mijesa u trziste (neoliberalizam)
Tokvil- Demokratija u Americi- 1835. - treba formirati demokratsko drustvo zasnovano na
dobrovoljnom udruzenju gradjana, disciplini i lokalnoj samoupravi
Mil- 1859.- O slobodi- ravnoteza izmedju ovlascenja vlade i slobode pojedinca

3. Socijalizam- kritika kapitalizma

Pojavom prve ind revolucije (parna masina) donosi vlasnicima sredstva za proizvodnju
Furije- Novi industrijski svijet i socijalna svijest- 1827.- kapitalizam kao zlo
Proleterijat- radnici- mala dnevnica- intelektualci smisljaju socijalizam kako bi zamijenili
kapitalizam
Utopijski socijalizam (Oven (fabrika+ radnicka kolonija da se snabdijevaju) ; Simo)-
propagandom da se srusi kapitalisticki svijet
Karl, Marks, Engels- dive se Engleskoj ekonomiji i Njemackoj filozofiji- 1848.- komunisticki
manifest-socijalisticko drustvo se samo moze ostvariti revolucijom
Naucni socijalizam- Marksizam
Srusen proleterskom revolucijom- dolazak do komunizma
Marks- Kapital- 20 godina pise to djelo u kojem se nalaze opisi geneze, razvoj i propast
kapitalizma
Kapital postaje ponovo popularno djelo 2008 i 2009 godine, jer su se obistinile cinjenice, krediti
ce se dodjeljivati do nivoa neizdrzljivosti sto dovodi do bankrot banaka, drzava ih spasava i
drzava postaje vlasnik banaka i time se socijalizmom rusi kapitalizam, sem sto se to nije sve
ispunilo, drzava zeli da spasi banke, ali ne postaje njihov vlasnik tj banke ostaju privatne
Revolucija- 1848.
Radi dobijanja politickih prava, boljeg ekonomskog i socijalnog polozaja, socijalnoekonomskog i
nacionalnog karaktera
“Proljece naroda” jer su se pojavile pocetkom te godine i zahvatile veci dio Evrope.
Pocinje na Siciliji, dolazi do Francuske
1830. Luj Filip Orleanski- vlada do 1848. i biva predstavnik krupnog kapitala
Ljudi traze izbornu reformu i masa je sprovodi 1848., svi punoljetni muskarci imaju pravo glasa i
omogucena je sloboda govora i stampe. Luj iste te godine bjezi u Englesku
Revolucija- proglasavanje republikom na celu sa Napoleonom III
Svi punoljetni muskarci imaju pravo glasa, ali nemaju predstavnika sto dovodi do nereda i
Napoleon III uspostavlja mir (soc-ek revolucija)
Iz Francuske se siri na Habsbursku monarhiju.
Bec prima zahtjeve vlade- liberalni ustav, da se otpusti Meternih (Vodio je svetu alijansu).
Vlada donosi ustav, gradjani nezadovoljni (samo oni imucniji mogu glasati i imati pravo)- krvavo
zavrseno- vlada gusi ustanak.
Revolucije se dalje sire- Madjarska- Lajos- trazi nezavisnost- Juzni i Zapadni Sloveni mu daju
podrsku
Srbi zele svoj jezik i priznanje- Bec podrzava Srbiju i Hrvatsku.
Karlovacka mitropolija- na rang patrijarsije- ali to je samo na papiru, nema nekog znacaja.
Madjarska 1849. proglasena kao nezavisna republika.
Pomoc Habsburskoj dolazi Rusiija, sa 13 hiljada vojnika, bitka kod Vilagosa- pobili Madjare.
Vlast- Aleksandar Bah- Bahov apsolutizam- generalizacija
Njemacka- podijeljena na 39 drzava
Ujedinjenje- parlament u Frankfurtu izglasao za ujedinjenje i ustav, a kruna je ponudjena
Pruskom kralju Fridrihu Vilhemu IV, on odbija jer ne zeli da vlada prema ustavu i ugusio je
revoluciju u Njemacku.
Italija je tada podijeljena na kraljevine, zelja za objedinjavanjem. Pijemont se trudi za
objedinjavanje ali je porazen oba puta, 1848. i 1849. Italija ostaje razjedinjena.
Najveci dometi- ukidanje feudalizma, liberizacija politickih sistema.