Portal koristi kolačiće (tzv.

cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i

U REDU
funkcionalnosti. Postavke kolačića možete urediti u vašem internetskom
pregledniku. Više...

NN 19/2024 Prijava
u
pretraživanje sadržaja portala ...
S

( U središtu    

Zelenaški ugovor – slučaj iz prakse

09.08.2013

Odredbu o zelenaškom ugovoru sadrži Zakon o obveznim odnosima, a u nastavku donosimo zanimljivo
stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske u jednom predmetu u kojem se odlučivalo smatraju li se
zelenaškim ugovorima kupoprodajni ugovor i ugovor o zajmu koje su sklopile stranke u sporu.

Prema članku 329. Zakona o obveznim odnosima ništetan je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili
teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za
sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao
dati ili učiniti. Takav ugovor zove se zelenaški ugovor. Na njega se, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe
Zakona o obveznim odnosima, o posljedicama ništetnosti i o djelomičnoj ništetnosti ugovora (radi se o člancima
323. i 324. Zakona o obveznim odnosima).

Ako strana koja je oštećena zelenaškim ugovorom zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravičan iznos, sud će
udovoljiti takvom zahtjevu ako je to moguće, a u tom slučaju ugovor s odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi.
Bitno je naglasiti da oštećena strana može podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravičan iznos u roku od pet
godina od sklapanja ugovora.

U vezi s tim što je, a što nije zelenaški ugovor, zanimljivo stajalište dao je Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-x
46/12-2 od 17. srpnja 2012. Naime, predmet spora bio je utvrđenje ništavosti ugovora o zajmu i kupoprodajnog
ugovora.

U tijeku postupka utvrđeno je: - da su tužitelj i tuženik sklopili Kupoprodajni ugovor 3. kolovoza 1998. kojim je tužitelj
kao prodavatelj prodao tuženiku nekretnine za iznos 70.000 DEM, - da je na temelju navedenog ugovora tuženik
upisan kao vlasnik tih nekretnina u zemljišnim knjigama, - da su stranke sklopile Ugovor o zajmu 2. svibnja 2000. i
to tužitelj kao zajmoprimac, a tuženik kao zajmodavac prema kojem tuženik daje tužitelju zajam u iznosu
1.675.800,00 kn što je protuvrijednost iznosa 420.000 DEM, - da su stranke svoje potpise na Ugovoru o zajmu istog
dana ovjerile kod javnog bilježnika.
Nižestupanjski sudovi su zaključili da navedeni ugovori ne sadrže zelenaške elemente, jer je tužitelj promišljeno i
svjesno pristupio sklapanju navedenih ugovora. Naime, odredbom članka 141. Zakona o obveznim odnosima
(„Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01), koje odredbe se u ovom postupku
primjenjuju na temelju odredbe članka 1163. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj
35/05 i 41/08), ništav je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog,
njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekoga trećeg korist koja je u
očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.

Polazeći od navedene odredbe (koja je sadržajno ista kao i navedena odredba članka 329. novog Zakona o
obveznim odnosima) za postojanje zelenaškog ugovora trebaju biti kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: - da postoji
očiti nerazmjer između onoga što zelenaš ugovora u svoju korist i onoga što po ugovoru daje, - da je oštećeni
ugovaratelj na taj nerazmjer uzajamnih davanja pristao zbog stanja nužde, teškog materijalnog stanja, nedovoljnog
iskustva ili zavisnosti, koje okolnosti moraju biti alternativno ispunjene, te - da je zelenaš znajući za te okolnosti
njima se namjerno koristio u svoju korist.

Postojanje nužde u smislu navedene odredbe podrazumijeva postojanje takvog ekonomskog ili neekonomskog
stanja u kojem se nalazi neka osoba tako da joj je jedini izlaz iz tog stanja sklopiti za sebe nepovoljan, zelenaški
ugovor.

Tužitelj se samo uopćeno pozvao na nuždu i lakomislenost, te neiskustvo kao razlog zbog kojeg je sklopio
navedene ugovore, a da pritom nije naveo okolnosti koje bi opravdavale zaključak o njezinu postojanju.

U pogledu navedenih činjenica sudovi su zaključili da je tužitelj ugovore zaključio u situaciji kada nije bio u
egzistencijalnoj nuždi, već zbog dobivanja sredstava za poslovanje automehaničarske radione, da su ugovori
ovjereni kod javnog bilježnika i to upravo na prijedlog tužitelja kod javnog bilježnika u Z., a ne u K., jer tužitelj nije
želio da se sazna za sklapanje tih ugovora što upućuje da je ugovore sklopio promišljeno svjestan svih okolnosti.

U vrijeme sklapanja navedenih ugovora stranke su ugovorile i zajedničko poslovanje u automehaničarskoj radioni,
pa je potpuno neosnovano isticanje zavisnosti tužitelja od tuženika kao razlog zbog kojeg bi tužitelj sklopio ugovore.

Neosnovano se stoga u reviziji tužitelj ponovno pozvao na lakomislenost prilikom sklapanja ugovora, jer su na
temelju utvrđenih činjenica nižestupanjski sudovi pravilno zaključili da nisu ispunjene pretpostavke za utvrđenje
ništavosti s obzirom da su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora i ovjerile ih kod javnog bilježnika, a
okolnosti koje su nastale nakon sklapanja ugovora, nisu od utjecaja prilikom ocjenjivanja je li neki ugovor zelenaški.
Naime, za ocjenu je li neki ugovor zelenaški, mjerodavne su okolnosti u vrijeme sklapanja ugovora.

U SREDIŠTU

Pravo na kamate na iznos više plaćenog poreza

Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 19. prosinca 2023. donio je odluku 1 kojom je
usvojio ustavnu tužbu jednog nizozemskog trgovačkog društva te ukinuo presudu Visokog upravnoga
suda 2 kojom je odbijena žalba tog trgovačkog društva, podnositelja ustavne tužbe (dalje: pod...
19.02.2024

Ograničenje prava na štrajk – Ustavni sud ukinuo odredbu Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji
Ustavni sud je odlukom broj: U-I-1621/2023 od 6. veljače 2024. ukinuo članak 43. stavak 3. Zakona o
Hrvatskoj radioteleviziji ("Narodne novine" broj 137/10., 76/12., 78/16., 46/17., 73/17., 94/18., 114/22.
i 20/23.; dalje: ZoHRT) koji je uređivao ograničenje prava na štrajk na Hrvatskoj radiotele...
 16.02.2024

Uvođenje eura i načelo primjene blažeg propisa

Uz sve ostale posljedice, uvođenje eura kao službene valute u RH imalo je za posljedicu i primjenu
načela primjene blažeg propisa u određenim prekršajnim predmetima, a što ćemo nastojati prikazati,
između ostalog, kroz jednu noviju odluku Vrhovnog suda RH.
15.02.2024

Promjene kod uvjeta za ostvarivanje prava na dječji doplatak

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o
doplatku za djecu , radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Hrvatski sabor je 15. prosinca 2023.
godine jednoglasno sa 116 glasova za donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za
djecu . Zak...
14.02.2024

Prekovremeni rad
U poslovnoj praksi prekovremeni rad postaje sve zastupljeniji, a posebice to dolazi do izražaja u
sektoru trgovine i ugostiteljstva. Poslodavci imaju pravo zahtijevati od radnika da rade prekovremeno
u određenim situacijama, ali se pri tome moraju pridržavati i određenih zakonskih ograničenja.
12.02.2024

Neprihvaćanje dokaznih prijedloga okrivljenika u kontekstu prava na obranu

U pojedinim situacijama neprihvaćanje dokaznih prijedloga okrivljenika može implicirati povredu
prava na obranu, a što u konačnici može rezultirati i bitnom povredom odredba prekršajnog postupka,
pa ćemo u ovom članku prikazati takvu situaciju kroz relevantne odluke Vrhovnog suda RH.
09.02.2024

Sankcijski režim u Republici Hrvatskoj (Zakon o mjerama ograničavanja)

Mjere ograničavanja ili sankcije predstavljaju instrument kojima se nastoje promijeniti aktivnosti ili
politike koje krše demokratska načela, ljudska prava ili politiku koja ne poštuje vladavinu prava. 1
07.02.2024

Tuškanova 37, 10000 Zagreb

INFORMACIJE USLUGE KONTAKT

O nama Paketi  01 5999 918
About us Često postavljana pitanja
 info@iusinfo.hr
Uvjeti korištenja Korisnička podrška
Opći uvjeti poslovanja O novom portalu
Zaštita privatnosti Pretplati se!
Sadržaj portala Postanite i Vi IUS-INFO
Kontakt obrazac korisnik!

© 1989-2024 LEXPERA d.o.o. Sva prava

zadržana.