OSNOVE DIGITALNE FOTOGRAFIJE ______________________________________________________________________________________________

Digitalna fotografija, za razliku od klasine, ne koristi film ve sliku "vidi" preko elektronikog senzora kao skup binarnih podataka. To omoguava spremanje i ureivanje slika na osobnom raunalu. Danas su digitalni fotoaparati prodavaniji od klasinih. Osim snimanja fotografija, oni esto omoguuju i snimanje videa i zvuka. Mane i prednosti digitalne fotografije Za normalnog korisnika koji posjeduje raunalo, prednosti digitalnih fotoaparata obino prevagnu nad manama. No, profesionalni korisnici imaju podijeljena miljenja. Prednosti Digitalni fotoaparati omoguuju pregled snimaka na licu mjesta (bez razvijanja), to znai da fotograf moe lako uoiti greke kod snimanja i ispraviti ih dok jo nije prekasno. Poto se slike mogu i brisati, moe se snimati mnogo uzastopnih slika s malim razlikama, izbrisati loe i sauvati samo uspjene. Na jednu memorijsku karticu mogue je spremiti stotine fotografija (ovisno o kapacitetu kartice i kvaliteti slike), dok se na jedan film moe spremiti oko 36 fotografija najvie. Vrlo korisna injenica kod digitalnih fotoaparata je ta da oni biljee dodatne podatke o fotografiji uz samu sliku (npr. upotreba bljeskalice, ekspozicija, blenda, ISO osjetljivost, vrijeme fotografiranja, datum, model fotoaparata...). To je korisno kod organizacije fotografija na raunalu ili kod naknadne analize snimaka. Neki klasini aparati takoer omoguuju biljeenje datuma ili vremena fotografiranja, no taj podatak se ispisuje na samu sliku. Fotografija se moe kopirati bezbroj puta bez naruavanja kvalitete.

www.foto-centar.com

OSNOVE DIGITALNE FOTOGRAFIJE ______________________________________________________________________________________________

Mane Klasini aparati su jeftiniji od digitalnih. Digitalni aparati jako troe bateriju, pa je potrebno ili esto puniti bateriju ili esto kupovati nove baterije. Filmovi velikih ISO osjetljivosti daju manje zrnatu sliku nego digitalni senzori iste osjetljivosti. Takoer, postoje tipovi filmova za koje nema ekvivalent kod digitalnih fotoaparata (npr. film za infra crvenu svjetlost). Zatim, filmovi imaju mnogo veu razluivost od digitalnih fotoaparata. Procijenjene ekvivalentne vrijednosti su: Za usporedbu, moderni kompaktni digitalni fotoaparati imaju 4-7 megapiksela, profesionalni digitalni SLR aparati 6-17 megapiksela, a ekstremni i vrlo skupi digitalni aparati imaju do 297 megapiksela. (uzmite u obzir da je nemogue precizno usporediti film i digitalnu sliku) Slike na filmu su pouzdane za dokumentaciju. Moe ih se lako spremiti u ormar dok su digitalne slike izgubljene u sluaju kvara hard diska. Takoer, na filmu se lako i pouzdano mogu uoiti sve naknadne promjene dok ne postoji software koji moe otkriti to je (ako je bilo to) promijenjeno na digitalnoj slici. FOTOGRAFIRANJE DIGITALNIM APARATOM Za razliku od klasinih fotoaparata - digitalni, umjesto filma, sadre na svjetlo osjetljive CCD senzore. Vie nema stavljanja filma, mijenjanja i razvijanja. Postoji nekoliko osnovnih vrsta digitalnih fotoaparata, slino kao i u analognoj fotografiji: kompaktni (point-and-shoot aparati) SLR - jednookozrcalno refleksni sa ili bez promjenjivim leama 35mm film ~ 19 megapiksela 120 film ~ 69 megapiksela veliki format ~ 1135 megapiksela

www.foto-centar.com

OSNOVE DIGITALNE FOTOGRAFIJE ______________________________________________________________________________________________

Novo lice fotografije Sigurno e Vam biti zabavnije slikati sa novom digitalnom kamerom. Rezultat fotografije je odreen rezolucijom koja je odreena brojem CCD elemenata u senzoru. Slino kao i kod fotografskog filma - to su zrnatiji to su vei detalji na samoj fotografiji (vea rezolucija). Npr. ako je rezolucija digitalne kamere preslaba, dijagonalne linije e biti isjeckane i neravne (valovite). Kod digitalnih fotoaparata rezolucija se izraava u pixelima. Broj fotografija koje kamera moe pohraniti ovisi o izabranoj rezoluciji. Vea rezolucija zahtjeva vie memorije. Nosai podataka su ili ugraeni u kameru ili mogu biti izmjenjivi kao mali floppy-diskovi (npr. PC kartice, Smart Media kartice). Danas se na tritu u stvari mogu nai samo kamere sa izmjenjivom memorijom razliitih kapaciteta do 4GB, ali se nae i pokoji model s internom memorijom. One omoguavaju pohranu velikog broja fotografija kada ste na putu, a kasnije ih prenesete (download) na svoje raunalo. Broj fotografija je samo ogranien brojem kartica koje ste ponijeli sa sobom. Npr. 4 MB Smart Media kartica ovisno o digitalcu moe pospremiti:

6 slika u rezoluciji 12 slika u rezoluciji 96 slika u rezoluciji

1600 x 1200 1280 x 960 640 x 480

Kod pregledavanja fotografija na monitoru Vaeg raunala jednostavno spojite kameru na raunalo s pripadajuim kablovima (obino preko serijskog suelja) i pokrenite software koji prenosi fotografije iz kamere. Snimljene fotografije se obino pojavljuju u obliku liste. Ovaj pregled je usporediv sa index-printom kod klasinog filma. Za pregled pojedinih fotografija samo izaberete eljeni motiv i pregledate ga i/ili spremite posebno. Adapteri za kartice koji se umetnu u Vae raunalo kao normalne 3,5 inne floppy diskete su vrlo praktini. Fotografije mogu biti prenesene u raunalo bez kamere ili kablova. Slijedea karakteristika digitalnih kamera je njihova dubina boje, izraena u bitovima. Ona opisuje broj tonova boje koje kamera moe razlikovati. Via rezolucija i vea dubina boje je uvijek bitna kod digitalnih kamera.

www.foto-centar.com

OSNOVE DIGITALNE FOTOGRAFIJE ______________________________________________________________________________________________

Koja bi svojstva digitalna kamera morala imati? To uvijek ovisi o tome to i kako elite fotografirati i, naravno, to je pitanje novca. Digitalci od 1.3 - 4 megapiksela se smatraju amaterskom klasom te su namjenjeni prosjenom korisniku. Digitalci s vie od 4 megapiksela su namijenjeni onima koji se ozbiljnije bave ili ele baviti digitalnom fotografijom. Standardna svojstva bi trebala ukljuivati slijedee: dovoljan broj megapiksela (ovisno o namjeni) autofokus LCD display za prikazivanje fotografija dobre lee (objektiv) sa zoom-om navoj za stalak bljeskalica sa razliitim funkcijama (fill-in, redukcija crvenih oiju) makro funkciju samookida punja baterija funkciju videokamere video ulaz uobiajeni format baterija kablovi i software

Sofisticiranija (naprednija) svojstva mogu isto tako ukljuivati slijedee: sve spomenuto za standarna svojstva to je mogue vie funkcija za razna podeavanja parametara mogunost audio-zapisa mogue manualno namjetanje vremena ekspozicije mogue manualno namjetanje duljine ekspozicije manualni white balance upotreba vanjskih bljeskalica panoramska funkcija mogunost pohrane na vie razliitih medija mnotvo razliitih modova rada infracrveni spoj na raunalo ili pisa

www.foto-centar.com

OSNOVE DIGITALNE FOTOGRAFIJE ______________________________________________________________________________________________

Digitalna fotografija - na to moramo paziti? Postoji nekoliko stvari koje moramo imati na umu kod digitalne fotografije da bi bili sigurni da e fotografije biti iste kvalitete kao i one snimljene filmom. Samo usmjeri i okini - to nije dovoljno ni za digitalnu fotografiju! Bilo da koristite standarni film ili ip slike sa point-andshoot fotoaparata - bit e bolje ako slijedite nekoliko korisnih savjeta: 1. Pazite na pozadinu! Nastojte da pozadina svojim sadrajem ne odvlai panju od objekta snimanja. Jednostavna i nenametljiva pozadina istie objekt. Nekad se zbog toga isplati pokuati nai bolji kut snimanja ili jednostavno promijeniti mjesto. 2. Pribliite se! U pravilu, to ste blie predmetu snimanja, fotografija je bolja. Pribliavanje eliminira nepoeljnu pozadinu koja odvlai panju od objekta snimanja. Snimite tako da sliku ispunite jasnim i interesantnim motivom. Provjerite u uputstvima za rukovanje koliko se sa vaim fotoaparatom moete najvie pribliiti da biste dobili otru fotografiju (ali ne pretjerivati) 3. Neka objekt ne bude uvijek u sreditu! Nema nita loe u tome ako je osoba koju snimate u sredini fotografije. Ipak, pokuajte je ponekad postaviti na jednu stranu i time ete postii dinaminu kompoziciju koja je oku interesantnija. 4. Zahvatite i bliske predmete! Kada snimate krajolike i udaljene objekte, ukljuite u fotografiju i predmete koji su vam blie. Oni e fotografiji dati dubinu i perspektivu. 5. Budite "nevidljivi"! Kada snimate ljude, nastojte da se oni bave nekom aktivnou! Tada nee obraati panju na vas i na fotografijama e se osjetiti spontanost. Zaposlite ih neim i njihovi e izrazi biti prirodni i oputeni.

www.foto-centar.com

OSNOVE DIGITALNE FOTOGRAFIJE ______________________________________________________________________________________________

6. Prepoznajte dobro svjetlo! DOVOLJNO svjetla je nuno za dobru ekspoziciju , ali DOBRO svjetlo ini uspjenu fotografiju! Ono je zasluno da fotografija bude "plastina", koloristika i dopadljiva onome koga smo snimili. Zapamtite da snano sunano svjetlo nije uvijek najbolje svjetlo za fotografiranje. Mnogi se iznenade kada otkriju da sunce pokriveno oblacima daje najbolju rasvjetu za snimanje ljudi. Vrlo jako sunce daje otre sjene na licu i ini da snimana osoba "mirka". Oblano nebo daje "mekano" svjetlo koje je idealno za portrete. Jedan sat nakon izlaska sunca, i jedan sat prije zalaska sunca se smatra najboljim vremenom za snimanje fotografija jer su onda boje dovoljno zasiene. 7. Drite fotoaparat mirno ili koristite bljeskalicu! Ponekad potencijalno dobra fotografija ne uspije jer se zaborave neka osnovna pravila. Mirno dranje fotaparata je uvjet za otru fotografiju! Kada pritisnete okida uinite to njeno, jer i mali pomak fotoaparata moe uzrokovati neotrinu. Naite pogodan oslonac (stol, ograda, krov automobila) za vau ruku ili upotrijebite mali stativ. Bljeskalica koja je ugraena u va fotoaparat nije korisna samo po noi i u zatvorenom prostoru. Koristite je u sumrak i po jakom suncu da biste ublaili otre sjene. Provjerite u uputstvima za rukovanje kolika je snaga vae bljeskalice. O njoj ovisi podruje u kojem e objekti biti pravilno osvjetljeni i obino se kree od 1,5m do 4,5m. 8. Odaberite odgovarajui ISO osjetljivost Tri najpopularnije osjetljivosti su 100, 200 i 400. Radi se o razliitim osjetljivostima na svjetlo (vei broj - vea osjetljivost). Oni koji e snimati pod suncem ili sa bljeskalicom neka odaberu ISO 100. Ako zelite fotografije prirodnog ugoaja kod postojeeg i slabijeg svjetla (u sobi, kraj prozora) lake ete ih snimiti ako upotrijebite ISO 200 i 400. 9. Neka vam je fotoaparat pri ruci! Svi ovi savjeti nee vam mnogo pomoi ako ste va fotoaparat ostavili kod kue. Koliko ste nepovratnih trenutaka "izgubili" zbog toga? Spontani trenuci uhvaeni na film neprocjenjive su foto-uspomene. Da biste ih uhvatili, fotoaparat mora biti uz vas. Ako vam je va standardni fotoaparat prevelik za noenje, nabavite lagani "depni" model kojih danas ima mnogo u ponudi.

www.foto-centar.com

OSNOVE DIGITALNE FOTOGRAFIJE ______________________________________________________________________________________________

10. Slike krajolika mogu se uljepati ako ima drvea, kua i ispred i iza jer omoguuje trodimenzionani efekt. No, udaljeni objekti obino gube kontrast zbog ograniene rezolucije digitalne fotografije. Stoga je puno bolje traiti motive koji su blii (vrijedi za amatersku klasu) 11. Kod veine kompaktnih fotoaparata, ono to vidite u trailu u close-upu ne slae se uvijek s fotografijom koju dobijete. Zbog toga je praktino tada koristiti LCD dsplay. Ali budite oprezni - ono to vidite na displayu nije uvijek ono to ete dobiti (zbog slabije rezolucije displaya). 12. Morate isto tako biti paljivi sa eksponiranjem svjetlosti. Direktnu sunevu svjetlost bi trebalo izbjegavati zbog toga to podruja objekta na koje svjetlost pada moe biti presvjetla i onda se preliti. Kad god je dosta svjetla postoji i dosta sjene i onda se ove sjene lako mogu pretvoriti u crnilo pri direktnom sunevom svjetlu.

www.foto-centar.com