Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu

Odsjek za stručni studij: Turističko poslovanje

Predmet: Osnove turizma

Seminarski rad

Barcelona – crowding out the locals: a model of tourism and

management? & Venice: capacity and tourism

Mentor: doc. dr. sc. Ante Mandić Studenti: Filip Vranješ

Marina Vrdoljak
Nika Šolić
Split, travanj 2021.

1
1. BARCELONA

1. Turistička kretanja kroz povijest i ubrzan razvoj turizma

Barcelona je grad pozicioniran u provinciji Katalonija na sjeveroistoku Španjolske, koji broji
1,62 milijuna stanovnika. Nazvana je „city oberta a la mar“ što znači grad otvoren prema moru,
zbog svog geografskog položaja pogodna je razvitku turizma. Moderan, tolerantan i otvoren grad
sa širokim spektrom atrakcija koje privlače turiste i kreiraju imidž grada te ga čine
prepoznatljivim u svijetu. Danas je na 6. mjestu najprivlačnijih destinacija Europe, njezin
turistički rast od 54% nadmašio je sve europske gradove. Grad je prepoznatljiv zbog dugih
pješćanih plaža i kulturne baštine naglašujući arhitekturalnu izgradnju poznatog Antoni Guadi-a.
Turizam Barcelone počinje se razvijati 1960-ih godina, a već 1980-ih dolazi do obnove grada i
nasipanja plaža. Procvat turizma u ovom gradu započinje nakon održanih Olimpijskih igara
1992. godine. Turizam gradu donosi velik ekonomski značaj ali zbog prekomjernog turizma
donosi i poteškoće s obzirom na veličinu grada. Razvoj turizma utječe na veću zaposlenost i
otvaranje novih radnih mjesta. Zbog ubrzanog razvoja turizma, postaje prvim europskim gradom
kojeg je zahvatio prekomjerni turizam. Što postaje najveći problem grada i rezultira masovnim
prosvjedima.

2. Prekomjerni turizam u Barceloni

Prekomjerni turizam započinje 2004. godine, a 2009. godine započinje negativna „promidžba“
grada odnosno kružile su negativne slike grada prepunog nepristojnih turista (povećanje
kriminala i prostitucije) te nezadovoljstvo građana zbog povećanja cijena nekretnina. U prosincu
2009. godine građani su slali 500 božičnih čestitki gradskoj vlasti u kojima su prikazane slike
nepristojnih turista. Građani su na ovaj način htjeli osvijestiti vlasti o problemu kojeg je snašao
njihov grad. Zbog novonastalih problema grad u razdoblju od 2008. do 2010. godine nastoji
promicati kulturni turizam, planski graditi kapacitete. Izbjegava se negativan imidž i pokušava
razviti održivi turizam. Uz djelovanje zajednice i institucija turizam Barcelone postaje
nesektorski model koji potiče upravljanje turizmom, gostoljubivost i dobrodošlicu. Stanovnici
žele promjenu i traže ukidanje privatnog smještaja zbog čega izbijaju protesti 2014. godine. Ovi
protesti nisu bili protiv turista već zbog negativnih utjecaja turizma na grad zbog kojih gradska
vlast 2015. zaustavlja lincenciranja za razvoj privatnih kapaciteta. Ovaj potez prikupio je veliku
medijsku pažnju, gdje je u medijima predstavljeno kao da nova gradska vlast želi otjerati turiste
iz grada. 2017. godine razvija se turistički strateški plan kojim se omogućava poboljšanje
truističkih aktivnosti u Barceloni. Turiste počinju nazivati posjetiteljima koji održavaju
raznolikost motivacije i aktivnosti putovanja u destinaciji, pokušavaju uravnotežiti održivost i
konkurentnost. Kriteriji ravnoteže su: održivost, odgovornost, preraspodjela, kohezija i
inovacije.Njaveći cilje im je bio stvoriti ravnotežu između lokalnog stanovništva i turista. Izazvi
koji su ih snašli su: teritorijalna dekoncentracija, gostoprimstvo, podizanje profila grada i prijelaz
s upravljanja turistima na upravljanje posjetiteljima.

2
3. Poteškoće pri riješavanju prekomjernog turizma
Gradska vlast uglavnom upravlja turizmom i prekomjernim turizmom (promet, buka, javni
prijevoz,..). No, postoje drugi problemi na koje gradska vlast ne može utjecati, a koji su ujedno
povezani s pretjeranim brojem turista i problemima koje oni stvaraju u gradu. Najveći problem
stvara zračna luka El Prat, koja je druga najveća luka u Španjolskoj te broji velik zračni putnički
promet prema i od europskih zračnih luka. Ovu zračnu luku vodi privatna tvrtka kao i većinu
zračnih luka u Španjolskoj zbog čega gradske vlasti ne mogu upravljati brojem turista koji sliječu
u tu zračnu luku te pritom odlaze u Bracelonu. Drugi problem stvara najgušće naseljen grad u
Europi, Hospitalet de Llobregat u kojem se nalazi zračna luka i sajam. Grad upravlja svojim
turističkim smještajem odvojeno od grada Barcelone. Odnosno, grad Barcelona kao najveća
atrakcija u tom području ne može utjecati na turističke dolaske u obližnjim gradovima i na taj
način uravnotežiti dolaske u grad. Treću poteškoću predstavljaju linije za krstarenje, kojim velik
udio ukupnih posjetitelja posjećuje Barcelonu. Također, gradska luka odgovorna je samo
središnjoj vladi te gradka vlast također ne može kontrolirati dolaske posjetitelja
krstarenjem.Zadnjih godina krstarenje je postalo popularno, te se zabilježava znatan rast zbog
koji utječe i na rast broja turista u Barceloni.

4. Rješavanje problema prekomjernog turizma i smještaja

Kako bi se riješio problem prekomjernog turizma, gradske vlasti počinju koristiti upozorenja za
gužvu što bi uvelike pomoglo lokalnom stanovništvu u kretnji vlastitim gradom i izbjegavanjem
gužvi. Također, uvodi se promjena autobusnih linija, povećava se broj stanica i ulaza i izlaza u
metro. Nastoji se smanjiti pritisak na najgušće prostore, uvode se nove mjere oporezivanja
revizija propisa i planiranje. Nadgledanje turističkih aktivnosti, inspekcija koja kontrolira
turističe događaje i mjesta.
Zbog rasta turizma, poćinju rasti i cijene i najmi nekretnina što postiže velike probleme za
stanovništvo koje se ne bavi turizmom i nije imućno. Povećanje cijena najamnina uzrokuje
raseljavanje stanovnika te to ne donosi korist gradskoj vlasti. Također, uzrokuje pogoršane uvjete
rada te pad hotelskog sektora (privatni smještaji su u većini). Građani zahtjevaju poštene
najamnine, pristojan smještaj za pristojnu svotu novca i zahtjevaju kraj deložacijama. 2012.
godine uvodi se porez na boravak u turističkim objektima, a 2014. dolazi do prestanka dozvola
za gradnju novih turističkih apartmana. PEUAT- označava poseban plan za smještaj koji
sadržava Zakon o urbanističkom planiranju Katalonije. Regulira se razvoj novog turističkog
smještaja jer je 50% amještaja namjenjeno turističkoj upotrebi, te manje za stanovanje. 2018.
godine opet se podržava gradnja stanova za najam, iste godine veliki broj turističkih objekata
zatvorili su svoja vrata zbog ilegalnosti.

3
2. VENECIJA

1. Općenito o destinaciji
Venecija je grad koji se smjestio na sjeveroistoku Italije. Glavni je grad talijanske pokrajine
Veneto. Grad je koji je poznat po kanalima, gondolama i bogatoj povijesti. U povijesti Venecija
je bila glavni grad Mletačke Republike poznata i po imenima „Dominantna“, „Presvijetla“,
„Kraljica Jadrana“... Venecija se nalazi na 117 manjih otoka u močvarnoj venecijanskoj laguni.
Počeci grada počinju u 5. stoljeću kada su Akvileji progonjeni od Huna pobjegli na neke od
močvarnih otoka. 697. godine osniva se vojvodstvo sa duždem na čelu. Kasnije se Venecija
razvija u veliku silu i zauzima Jadransko i Sredozemno more te obalna područja. Dužd Enrico
Dandolo uz pomoć križara osvaja Carigrad 1204. godine. U 15. stoljeću Venecija dostiže
vrhunac te postaje središte svjetske trgovine i najveći lučki grad na svijetu. Grad ima 150 kanala
i 400 mostova. Venecija pada kada Turci osvajaju Carigrad te otkrićem novih morskih puteva
prema Indiji smanjuje promet trgovine u Veneciji. Tijekom 18. stoljeća Venecija postaje
najelegantnijim i najljepšim gradom u Europi. Venecija je imala značajan utjecaj na umjetnost i
arhitekturu. Pred kraj 18. stoljeća Venecija gubi neovisnost te ju osvaja Napoleon Bonaparte te
ona postaje dio Austrijskog područja. Kroz ratove za neovisnost u Italiji Venecija postaje dio
kraljevine Italije. Danas je Venecija jedna od najljepših destinacija te bilježi ogromne brojke
turističkih dolazaka koji su toliko veliki da mogu utjecati na samu budućnost i opstanak
destinacije.

2. Turistička kretanja kroz povijest

Kroz povijest Veneciju su posjećivali aristokrati i imućni jer su tada putovanja bila privilegija.
Glavni udio u stvaranju vrijednosti samom gradu su imali trgovački putnici. Spontanom
izgradnjom novih luka i puteva te pojavom novih načina putovanja (vlakom, avionom,
automobilom i autobusom) Venecija je počela bilježiti sve veći i prekomjeran skok turističkih
dolazaka. Od 1949-1977 Venecija bilježi skok turističkih dolazaka sa 400 tisuća na 1 milijun
turističkih dolazaka godišnje. 1980 g. kapacitet Venecije je iznosio 25 tisuća turista dnevno.
Tijekom godina broj turističkih dolazaka je konstantno stalno rastao pa je Veneciji od 2005. g.
do 2015. g. broj turističkih noćenja porastao sa 7,5 milijuna na 10 milijuna, a broj ekskurzista je
dosegao skoro 35 milijuna. Za razliku od 1980 g., kada je kapacitet Venecija iznosio 25 tisuća
turista dnevno. Venecija 2018. g. bilježi brojku od 60 tisuća turista dnevno što ukazuje na pojavu
prekomjernog i nekontroliranog turizma kojeg je potrebno kontrolirati kako bi destinaciju održali
privlačnom i sigurnom.

4
3. Problemi prekomjernog turizma u Veneciji
Zbog velikog broja turističkih dolazaka u odnosu na kapacitet same Venecije javljaju se određeni
problemi vezani uz prekomjerni turizam koje vlasti Venecije moraju riješiti kako bi održali
Veneciju kao privlačnu destinaciju. Javlja se pojam „Venecijski sindrom“ koji vežemo uz
prekomjeran broj turista u Veneciji s obzirom na broj stanovnika grada što dovodi do posljedice
iseljavanja lokalnog stanovništva jer osjećaju da turisti preuzimaju njihov grad. Uz prekomjeran
broj ljudi u Veneciji javlja se i porast stope kriminala, ali i cijene smještaja rastu. Sve ove
posljedice prekomjernog turizma u Veneciji dovode do toga da sama kvaliteta posjete gradu pada
te turisti ne mogu doživjeti Veneciju i njene ljepote onakvima kakve one stvarno jesu. Problem je
i to što većina turista u Veneciju dolazi na jednodnevni izlet koji traje 8 sati, a za vrijeme tog
izleta ne potroše puno novca što nema ekonomskog učinka dolaska velikog broja turista. Sa
pojavom velikih turističkih kruzera i samim globalnim zatopljenjem Venecija se suočava sa još
jednim problemom. Kako globalnim zatopljenjem razina mora raste te uz to dolaskom kruzera
koji svojom silom stvaraju valove i pomiču morsko dno Veneciji prijete opasnosti od poplava i
urušavanja. Podatak da je od 20. stoljeća do danas Venecija potonula za 23 cm ( u prosincu 2008
i prosincu 2018 je razina mora narasla za čak 156 cm) utjecajem rasta razine mora i slabljenja
konstrukcija ne izazvala zabrinutost kod Venecijanskih vlasti i samih stanovnika. Počinju se
organizirati anti turistički i prosvjedi protiv velikih kruzera koji su rezultirali zakonom da se do
2021. g. zatvori pola brodskih luka te zabrane dolasci velikih kruzera.

4. Mjere suzbijanja negativnih učinaka prekomjernog turizma u Veneciji

Kako bi suzbio negativne učinke prekomjernog turizma u Veneciji gradonačelnik Venecije uvodi
kazne za turiste koji ne stoje na mjestima označenim za turiste te kazne za one turiste koji
prelaze granicu određenu barijerama koje može prijeći samo lokalno stanovništvo.
Gradonačelnik Venecije uvodi i „Venecijansku karticu“ koja je turistima koji su unaprijed
rezervirali smještaj davala prednost posjeta što je omogućilo upravljanje tijeka turista prema
ključnim atrakcijama. Lokalno stanovništvo bijesni jer smatra da je vlastima Venecije ekonomski
cilj važniji od društvenog i ekološkog cilja te je nastala potreba za prvim oblikom destinacijskog
managementa. Ovim destinacijskim managementom Venecijanske vlasti nastoje suzbiti
probleme koje stvara prekomjerni turizam. Osim destinacijskog managementa Venecijanske
vlasti uvode i druge alternativne strategije smanjenja negativnog učinka prekomjernog turizma u

5
Veneciji, pa su uveli povećanje poreza, kreirali su nove razvijenije sustave rezervacija, stvorili su
nove pristupe i puteve prema atrakcijama te su omogućili virtualni pristup atrakcijama. Što se
tiče kruzera osnovan je odbor Comitatone na čelu sa talijanskim ministrom transporta koji je
imao zadatak smanjiti utjecaj kruzera na ekosustav do 2021. godine. Iako je ovaj odbor pronašao
više rješenja vlasnici privatnih luka u Veneciji ih odbijaju jer bi ta rješenja negativno utjecala na
njihov rad i promet. Najnoviji plan suočavanja sa problemima prekomjernog turizma su
edukacija turista, usmjeravanje turista na druge atrakcije te preusmjeravanje turista u druge
destinacije i uvođenje pravilnog destinacijskog managementa. Ovim novim destinacijskim
managementom nastoje se zadovoljiti interesi građana obrtnika te lučke uprave u Veneciji.
Destinacijski management uvodi marketinšku kampanju kojoj nastoje privući dovoljan, ali
prihvatljiv broj turista te će reklamirate druge manje poznate atrakcije i prihvatljivo ponašanje
turista.