PREDMET: PREVENCIJA KRIMINALITETA

1. Pojam prevencija kriminaliteta odnosi se na sljedeće:

a) Sve prilike koje pogoduju počinjenju krivičnih djela

b) Upotreba svih sredstava usmjerenih na počinjenje krivičnih djela

c) Svi napori kojima se sprječavaju krivična djela i njihove posljedice

2. Socijalna prevencija kriminaliteta se dijeli na?

a) Zakonsku, razvojnu i situacijsku.

b) Psihološku, kriminološku i pravnu.

c) Opću, posebnu i individualnu.

3.Teorija „rutinske aktivnosti“ obuhvata tri sljedeća elementa:

a) Motivisani prestupnik, pogodna meta (žrtva), odsustvo osposobljenog čuvara.

b) Planiranje, programiranje, realizacija

c) Redovno testiranje, servisiranje i unapređivanje sigurnosnih uređaja

4. U prevenciji kriminaliteta teorija „odbranjivog prostora“ se koristi:

a) Za opisivanje stambenog okoliša čije fizičke karakteristike-izgled zgrade i prostorni

plan omogućavaju stanovnicima da sami budu ključni faktori u osiguranju svoje
sigurnosti.

b) Pojmovno određenje kriminalnog događaja.

c) Smanjivanje socijalnih razlika među građanima i posljedica koje one stvaraju.

5. Nadgledanje zaposlenih, formalno nadgledanje, prirodno nadgledanje, snimanje

ulaza se svrstava u:

a) Mjere kontrole.

b) Teritorijalnu definiciju prostora.

c) Tehniku „povećanje rizika“.

6. Faze prevencije kriminaliteta kroz uređenje okoliša su:

a) Inicijativa, identifikacija cilja, procjena i odgovor.

b) Inicijativa, analiziranje, identifikacija cilja i procjena.

c) Skeniranje, analiziranje, odgovor i procjena.

7. Sekundarna prevencija kriminaliteta odnosi se na:

a) Mjere uvođenja tehničkih sredstava (alarmi, ograde i sl.)

b) Mjere zaštite od požara

c) Postdeliktnu intervenciju, odnosno mjere prema osobama koje su već počinile

neko krivično djelo

8. Na štićenom objektu monitoring projekta prevencija kriminaliteta uključuje

sljedeće:

a) Mjere zaštite od požara

b) Primjenu odgovarajućih tehnika i taktika

c) Nadziranje, dokumentiranje i izvještavanje o procesu, aktivnostima i učincima

prevencije kriminaliteta

9. Šta je od navedenog odlika kontrole pristupa:

a) Razvojna prevencija kriminaliteta

b) Situacijska prevencia kriminaliteta

c) Socijalna prevencija kriminaliteta

10. Pojačano nadgledanje, izgradnja ograda, preuređenje ulica, upotreba alarma,

formiranje pješačkih zona i ostalo se svrstava u :

a) Mjere socijalne prevencije

b) Mjere situacijske prevencije kriminaliteta

c) Mjere prevencije prema području djelovanja

11. Pod pojmom prevencija misli se na:

a) Reduciranje mogućnosti vršenja krivičnih djela

b) Ukupnost planski osmišljenih i organizirano poduzetih mjera kojima se nastoji

ukloniti ili barem smanjiti direktni ili indirektni uzroci kažnjivih djela

c) Proaktivni proces kojim se osnažuju pojedinci i sistemi kako bi se nosili sa životnim

izazovima, događajima i tranzicijama, stvarajući i podupirući uvjete koji će promovirati
zdravo ponašanje i određene životne stilove

12. Različite vrste nadzora poduzimaju se u procesu prevencije kriminaliteta na

određenom prostoru, i to:

a) Prirodni nadzor, neformalni nadzor, formalni (organizirani)nadzor i tehnički nadzor

b) Prirodni nadzor, osnaživanje osjećaja vlasničke brige

c) Prirodni nadzor i tehnički nadzor

13. Primarnu prevenciju čine:

a) Mjere usmjerene na kriminalitet kada je već počinjen

b) Mjere antidelikventnog djelovanja za sprječavanje delikventnog ponašanja

c) Kratkoročne mjere

14. Tehniku, smanjenja provokacije“ je moguće postići:

a) Postavljanjem uputa i instrukcija

b) Kontrolom upotrebe alkohola i droge

c) Smanjivanjem frustracija, emocionalne uzbuđenosti i stresa

15. Identifikacija imovine, uklanjanje pobuda i mete, te uspostavljanje potrebnih

pravila svrstava se u:

a) Tehniku „povećanje rizika“

b) Tehniku „smanjenje dobitka“

c) Tehniku „povećanje napora“

16. Cilj socijalne prevencije kriminaliteta je:

a) Utvrditi koji su socijalni mehanizmi ključni za nastanak kriminalnog ponašanja

ličnosti

b) Primjena represivnih mjera

c) Povećanje napora da se izvrši neko krivično djelo

17. Prirodni nadzor, dizajn stambenog naselja koje nije zbijeno, teritorijalnost, te
smještanje stambenih objekata u bezbjednija gradska područja odlike su:

a) Sistema za nadgledanje štićenog prostora

b) Sistema za detekciju ulaska u zatvoreni prostor

c) Odbranjivog prostora

18. Pod pojmom teorija „racionalnog izbora“ se smatra:

a) Da je kažnjivo ponašanje osmišljeno kako bi počinitelj bio kažnjen

b) Da je kažnjivo ponašanje osmišljeno kako počinitelj ne bi bio kažnjen

c) Da je kažnjivo ponašanje osmišljeno kako bi počinitelju na neki način donijelo

benefite (potencijalne nagrade)

19. Smanjenje prilika za kriminal kroz povećanje rizika za počinitelja i povećanje

napora koji počinitelj mora uložiti za počinjenje krivičnog djela predstavlja:

a) Monitoring projekta prevencije kriminaliteta na štićenom objektu

b) Socijalnu prevenciju kriminaliteta

c) Prevenciju kriminaliteta putem uređenja okoliša

20. Pod pojmom tercijarne prevencije podrazumijevaju se:

a) Mjere usmjerene na kriminalitet kada se već počinio, odnosno mjere sprječavanja

ponavljanja krivičnih djela

b) Mjere sigurnosti pri rukovanju oružjem

c) Uzroke, uvjete i modalitete pojavljivanja krivičnih djela

21. Pod pojmom prirodni nadzor podrazumijevamo:

a) Sistem tehničke zaštite

b) Vezu između fizičkih karakteristika područja i sposbnosti stanara da uče i vide šta
se događa

c) Teritorijalnu definiciju prostora

22. Tehnika „povećanja napora“ obuhvaća:

a) Otkrivanje i razjašnjavanje krivičnih djela i njihovih izvršilaca pomoću

kriminalističkih verzija

b) Otkrivanje krivičnih djela indicijalnom metodom

c) Upotreba svih sredstava pomoću kojih se prestupnik primorava da znatno uveća

napor ako želi da izvrši krivičnu radnju

23. Situacijska prevencija kriminaliteta bazirana je na sljedećim teorijama:

a) Teoriji rutinske aktivnosti, teoriji životnog stila, teoriji racionalnog izbora i

kriminologiji okoline

b) Teoriji izloženosti, teorija odbranjivog prostora

c) Teoriji rutinske aktivnosti, teoriji životnog stila, teorija gađanja (osnovne streljačke
vještine)

24.“Smanjenje dobitka“, „povećanje napora“, „povećanje rizika“ odnosi se na:

a) Kriminalističku taktiku

b) Tehnike situacijske prevencije kriminaliteta

c) Kriminalističku metodiku

25. Suzbijanje kriminaliteta bazirano je na sljedećim strategijama:

a) Socijalnoj prevenciji, projektima zasnovanim na potrebama zajednice, monitoringu

b) Zakonskoj prevenciji, razvojnoj prevenciji, situacijskoj prevenciji i socijalnoj

prevenciji

c) Socijaloj prevenciji, realnoj prevenciji i na primjeni zakona

26. Teorija „odbranjivog prostora“ koristi se za:

a) Smanjivanje socijalnih razlika među građanima i posljedica koje one stvaraju

b) Pojmovno određenje kriminalnog događaja

c) Za opisivanje stambenog okoliša čije fizičke karakteristike – izgled zgrade i

prostorni plan omogućavaju stanovnicima da sami budu ključni faktori u osiguranju
svoje sigurnosti

27. Teoriju „rutinske aktivnosti“ definišu ova tri elementa:

a) Motivisani prestupnik, pogodna meta (žrtva), odsustvo osposobljenog čuvara

b) Planiranje, programiranje, realizacija

c) Redovno testiranje, servisiranje i unapređivanje sigurnosnih uređaja

28. Vrste socijalne prevencije kriminaliteta su:

a) Psihološka, kriminološka, pravna

b) Opća, posebna, individualna

a) Zakonska, razvojna, situacijska

29. Pod prevencijom kriminaliteta podrazumijeva se:

a) Svi napori kojima se sprječavaju krivična djela i njihove posljedice

b) Upotreba svih sredstava usmjerenih na počinjenje krivičnih djela

c) Sve prilike koje pogoduju počinjenju krivičnih djela

30. Prirodno nadgledanje, nadgledanje zaposlenih, formalno nadgledanje, snimanje

ulaza spada u:

a) Teritorijalnu definiciju prostora

b) Mjere kontrole

c) Tehniku „povećanje rizika“.

31. Primarna prevencija je:

a) Mjera antidelikventnog djelovanja za sprječavanje delikventnog ponašanja

b) Mjera usmjerena na kriminalitet kada se već počinio

c) Kratkoročna mjera

32. Posljedice kriminaliteta su:

a) gubitak ljudskih života, narušavanje zdravlja, narušavanje tjelesnog integriteta, te

nastajanje materijalne štete.

b) gubitak ljudskih života, ugrožavanje tjelesnog integriteta, te gubitak materijalnih

dobara.

c) osjećaj nesigurnosti građana.

33) Osnovni modusi kojima se postiže preventivno djelovanje u okviru socijalne

prevencije kriminaliteta su:

a) reduciranje kriminalne mogućnosti i prilika za izvršenje krivičnih i drugih kažnjivih

djela;
b) prevenciju mogućnosti i organizovanost društvene zajednice.
c) porodična podrška, predškolsko obrazovanje, zapošljavanje i organizovanost
društvene zajednice.

34. Prevencija kriminaliteta predstavlja:

a) ukupnost svih napora usmjerenih na sprječavanje vršenja krivičnih djela i

smanjenje posljedica krivičnih djela i to materijalnih, psihičkih i fizičkih

b) sve mjere koje su usmjerene na smanjivanje kriminaliteta

c) proaktivni proces kojim se osnažuju pojedinci i sistemi

35. Osnovni prevencijski aspekti odnosno strategije za suzbijanje kriminaliteta su:

a) primjena zakona, razvojna prevencija, situacijska prevencija i socijalna prevencija

utemeljena na zajednici

b) socijalna prevencija, realna prevencija, adekvatna kaznena politika i primjena

zakona;

c) primjena zakona, socijalna prevencija, projekti zasnovani na potrebama zajednice.

36. Osnovni prevencijski aspekti za suzbijanje kriminaliteta su:

a) primjena zakona, razvojna prevencija, situacijska prevencija i socijalna prevencija

utemeljena na zajednici

b) socijalna prevencija, realna prevencija, adekvatna kaznena politika i primjena

zakona

c) primjena zakona, socijalna prevencija, projekti zasnovani na potrebama zajednice i

monitoring.

37. Osnaživanje mete, kontrola pristupa meti, nadzor izlaska, odvraćanje

potencijalnog počinitelja od mete i kontrola oružja i oruđa spadaju u:

a) Tehnike povećanja napora;

b) Tehnike povećanja rizika

c) Tehnike smanjiivanja provokacije.

38. Zakonska prevencija temelji se na:

a) upotrebi i primjeni zakonskih propisa i normi u prevenciji kriminaliteta, krivičnih

djela i drugih kažnjivih ponašanja, te je orijentirana na odvraćanje ili onemogućavanje
činjenja kažnjivih radnji

b) stvaranju uvjeta u kojima kriminal neće biti isplativ

c) saradnji vlade i lokalne zajednice.

39. Širenje skrbništva, poboljšanje prirodnog nadzora, smanjivanje anonimnosti,

nadzor koji provode upravitelji/zaposleni i jačanje formalnog nadzora predstavljaju:

a) tehnike povećanja napora

b) tehnike povećanja rizika

c) tehnike smanjiivanja provokacije

40. Prikrivanje mete ili cilja, uklanjanje mete ili cilja, utvrđivanje i identifikacija
imovine, poremećaj tržišta/nadzor „crnog“ tržišta, kao i uskraćivanje pogodnosti i
dobiti su:

a) tehnike odvraćanje potencijalnog počinitelja od mete

b) tehnike smanjivanja rizika

c) tehnike smanjivanja nagrade

41. Formalni (organizirani) nadzor predstavlja:

a) nadzor koji sistemski i organizirano pružaju oni kojima je to osnovna funkcija kao
zaštitari, policija, nadzor na parkiralištima i garažama i sl.

b) nadzor koji vrše: stanari, zaposlenici, zaštitari i sl.

c) nadzor koji vrše: stanari, komšije, zaposlenici, klijenti i sl.

42. Faktori koji čine odbranjivi prostor su:

a) teritorijalnost, osnaživanje mete i sredina

b) teritorijalnost, prirodni nadzor, imidž i sredina
c) teritorijalnost, prirodni nadzor, uređenje okoline i kontrola pristupa

43. Kontrola pristupa je karakteristika:

a) situacijske prevencije kriminaliteta

b) socijalne prevencije kriminaliteta
c) razvojne prevencije kriminaliteta

44. U procesu prevencije kriminaliteta na određenom prostoru moguće je poduzeti

različite vrste nadzora, i to:

a) Prirodni nadzor, osnaživanje osjećaja vlasničke brige i tehnički nadzor;

b) Prirodni nadzor i tehnički nadzor;
c) Prirodni nadzor, neformalni nadzor, formalni (organizirani) nadzor i tehnički
nadzor.

45. Socijalna prevencije kriminaliteta ima za cilj:

a) primjenu represivnih mjera

b) Povećanje napora da se izvrši neko krivično djelo

c) Utvrditi uzroke kriminalnog ponašanja